Institutu za biologiju mora u Kotoru, Ministarstvo nauke uplatiće 91.893 eura za izgradnju laboratorije za morsku akvakulturu. Imajući u vidu značaj projekta za razvoj nauke, jačanje kapaciteta kotorskog Instituta za biologiju mora, te da u ovom trenutku ne postoji fond za finansiranja projekta u okviru prioriteta S3, Ministarstvo je odlučilo da bude sufinansijer laboratorije.
Planirana nadogradnja Instituta podrazumijeva izgradnju dodatnih 260m² prostora u kome će se obavljati laboratorijski rad i oformiti prostorije za vještački uzgoj mikroalgi i školjkaša, kao i kabinet za rukovodioca laboratorije i tehničko osoblje.
“Cilj je da se u novoj Laboratoriji stvore uslovi za vještačko razmnožavanje školjkaša, zatim uzgoj larvi korišćenjem uzgojenih mikroalgi i povećanje proizvodnje školjkaša na području Bokokotorskog zaliva. Nekoliko uzgajališta školjki biće partneri na projektu i direktno će biti snabdjeveni uzgojenim jedinkama, nakon čega će se one gajiti u prirodnoj sredini do dostizanja konzumne veličine”, navodi se u dokumentu kojeg je usvojila Vlada Crne Gore.
Riječ je o Informaciji o realizaciji projekta “Održivi i inovativni lanac vrijednosti Agro hrane i ribarstva za prekogranično tržište malih i srednjih preduzeća – Sustainable and innovative Agro food and fisheries value chain for SME’s cross border market – Food4health”, Univerziteta Crne Gore – Instituta za biologiju mora u Kotoru.
Institiut za biologiju mora Kotor foto Boka News
Rezultati naučnih eksperimenata u Laboratoriji biće direktno primjenljivi u privrednom sektoru i uticati na njegov razvoj, dok će bogato praktično iskustvo uzgajivača školjki doprinijeti završnoj fazi eksperimenta, odnosno promociji domaćeg proizvoda visoke nutritivne vrijednosti i brendiranju uzgojenih školjki sa područja Bokokotorskog zaliva.
Kako se navodi, formiranje ovakve Laboratorije otvara mogućnost brojnim naučnim istraživanjima iz oblasti morske akvakulture, ribarstva i primarne produkcije kroz različita fundamentalna i primijenjena istraživanja – od vještačkog uzgoja ugroženih ili ranjivih vrsta morskih organizama, repopulacije određenih vrsta čiji su resursi prelovljeni, razvoja novih protokola i unaprijeđenja taksonomskih metodologija.
Institut za biologiju mora Kotor
Inače, Institut za biologiju mora je tokom 2018. godine učestvovao u pripremi projektne aplikacije u okviru IPA Interreg poziva za tematske projekte prekogranične saradnje za Crnu Goru, Italiju i Albaniju. Projekat je prijavljen u partnerstvu sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore, Ministarstvima poljoprivrede Albanije i Italije i još tri naučno-istraživačke institucije sa područja Italije i Albanije.
S obzirom na specifičnost područja, Institut za biologiju mora, kao ravnopravan partner u projektu, predložio je dogradnju zgrade radi izgradnje Laboratorije za morsku akvakulturu, kupovinu neophodne opreme za uzgoj mikroalgi i in vitro uzgoj školjkaša visoke ekonomske vrijednosti.
Planirani početak projekta je mart 2019. godine, a trajanje četiri godine.
Njegošev sobni sat, ukrašen brilijantima, i zlatni pečat dvorske kancelarije, dva predmeta sa spiska tzv. trezorskih vrijednosti, nestali su iz Narodnog muzeja Crne Gore.
Tako je, u krivičnoj prijavi, naveo muzejski tehničar Aleksandar Berkuljan, javlja RTCG.
Berkuljan je prijavu o nestanku predmeta podnio juče Osnovnom državnom tužilaštvu na Cetinju.
Takođe je konstatovao i manjak od najmanje 350 komada filatelističke zbirke.
“LAGARIJE – čas o surogatu” je predavanje-performans namijenjen djeci uzrasta od 10 godina pa naviše, a rađen prema motivima animiranog filma “Surogat” Dušana Vukotića.
Autorski i izvođački tim čine Mirko Radonjić – reditelj i vizeulni identitet, Nina Perović – kompozitor i Marija Backović – asistentkinja reditelja.
Predstava se realizuje u koprodukciji Kulturnog centra “Nikola Đurković”, Kotorskog festivala pozorišta za djecu, a u partnerstvu sa Dramskim studijom “Prazan prostor” i uz podršku Ministarstva kulture.
Premijera je zakazana za večeras u 19 sati u Kulturnom centru, a prva repriza za sjutra (nedjelja 23. decembar) u 12 u istom prostoru.
Prodaja ulaznica po cijeni od tri eura biće na blagajni Kultunog centra danas od 10 do 12 sati i od 17 do 19 sati i sjutra od 10 do 12 sati.
Broj mjesta je ograničen. Informacije i rezervacije putem telefona 032 304 140.
“Film iz 1961. godine je satirični komentar na tadašnji društveni trenutak, no danas, kad je ono što je neposredni doživljaj skoro sasvim iščililo iz naših života i surogat postaje norma po kojoj dišemo, djeluje poražavajuće aktuelno. Uronjeni u društvene mreže kao u rastvor formaldehida, nikada nismo bili usamljeniji. A u takvom svijetu odrastaju i žive i naša djeca. Sagledati taj svijet i prihvatiti ga kao ‘normalan’ je teško, ali promijeniti ga je nemoguće jer to bi značilo: ići protiv istorije. Ipak, alternativu je nužno pronaći i mi je tražimo. Prihvatajući da je i pozorišni izraz simulacija, ne želimo da se borimo protiv surogata, već da se borimo uprkos surogatu. Pitamo se: ako je surogat već neminovan, što je to dobro što nam on može donijeti, odnosno da li nešto lažno može da posreduje i istinu? Vukotićev film služi kao osnova i inspiracija da se kroz multimedijalni performans posreduje ideja o kreaciji kao ultimativnom surogatu koji (ironično) donosi izbavljenje od surogata samog” – stoji u najavi koja nam je proslijeđena iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Turistička organizacija Kotor učestvuje u sedam međunarodnih projekata, a na poziv za koji je rok za predaju istekao 20. decembra predata je dokumentacija u okviru otvorenog poziva Interreg IPA CRO-BA-ME 2014-2020. Riječ je o projektima za koje nije predviđeno predfinansiranje, već ih projektni partneri obezbjeđuju iz sopstvenih izvora, a ukupno učešće iznosi 15%, a kofinansiranje 85%.
Projekat „Explore Crossborder Aquatic Biodiversity – ExChAnge“ urađen je sa Institutom za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku kao vodećim partnerom, Institutom za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, Turističkom zajednicom Hercegovačko-neretvanskog kantona i JP Park prirode Hutovo blato iz Čapljine. Cilj je da se kroz projekat kreiraju četiri nove tematske rute koje će povezivati Akvarij u Dubrovniku, akvarijum koji bude otvoren u Kotoru, rezervat i park prirode Hutovo sa rijekom Neretvom i Starim mostom u Mostaru kako bi se kreirala infrastruktura i omogućilo uspostavljanje i poštovanje standarda u promociji prirodne baštine. Aktivnosti TO Kotor u ovom projektu iznose 327.417,73 eura.
Projekat „Augmented Cities-Digital Cities – AC-DC“ predat je u saradnji sa Turističkom zajednicom grada Siska u ulozi vodećeg partnera, Agencijom za razvoj opštine Tešanj i Interpretacijskim centrom baštine Banovine. Partneri na ovom projektu radiće na kreiranju i razmjeni ICT rješenja kreiranih u cilju osavremenjavanja turističke ponude koja će biti obogađena digitalnim sadržajem na bazi virtuelne i proširene realnosti i elektronskim bazama podataka o kulturnoj baštini na licu mjesta ispred svakog objekta. Aktivnosti TO Kotor u ovom projektu iznose 150.054,23 eura.
Projekat „Joint development and promotion of newly developed nautical tourism offer – NAUTICA CBC“ pripremljen je u partnerstvu sa Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Pomorskim fakultetom Kotor Univerziteta Crne Gore i Lučkom upravom Splitsko-dalmatinske županije u cilju kreiranja zajedničkog turističkog proizvoda u oblasti nautičkog turizma i kreiranja okvira za istraživanja, edukaciju i unapređenje ponude u ovoj oblasti. Aktivnosti TO Kotor u ovom projektu iznose 206.266,00 eura.
Projekat „C-BH-M Border Triangle Cooperation – BTC” rađen je u partnerstvu sa Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, Razvojnom agencijom Grada Dubrovnika, Nacionalnim parkovima Crne Gore, Opštinom Ravno i Opštinom Neum, a cilj projekta je prekogranično povezivanje u cilju poboljšanja turističke ponude, razmjene informacija i uspostavljanja koordinacije u vođenju zajedničkih aktivnosti kako bi se na najkvalitetniji način predstavila objedinjena ponuda kulturno-istorijske baštine ovog područja. Aktivnosti TO Kotor u ovom projektu iznose 177.595,33 eura.
Program prekogranične saradnje Interreg IPA CRO-BA-ME 2014-2020 predstavlja instrument sprovođenja Kohezione politike unutar država članica Evropske unije na kojoj je i zasnovan, a sprovodi se u cilju uspostavljanja ujednačenog razvoja i jačanjem ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u cilju podsticanja rasta u regionima EU članica i drugim zemljama koje učestvuju u programu.
Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori još nije uklonila nelegalni objekat, krstionicu na vodi, koju gradi u tivatskom zalivu, na Ostrvu cvijeća. Rok za uklanjanje bespravno postavljenog objekta, koji im je dalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, bio je četvrtak 20. decembar.
“Inspekcija je bila na terenu i konstatovali su da objekat nije uklonjen, odnosno da nije postupljeno po rješenju. Kako zakon nalaže, ukoliko investitor ne postupi po našem rješenju, izvršenje će se obaviti preko trećih lica”, saopšteno je iz resora Pavla Radulovića.
Nije saopšteno kakva je procedura za angažovanje trećeg lica i kada bi novi nelegalni objekat Srpske crkve mogao biti uklonjen.
Srpska crkva je u izjašnjenju ovom resoru povodom nelegalne gradnje u Tivtu navela da Mitropolija crnogorsko-primorska nije bila upoznata da je za objekat površine 11,33 metra kvadratna potrebna tehnička dokumentacija i da će je sada, budući da je u saznanju da je potrebna tehnička dokumentacija, zatražiti od nadležnih organa i pribaviti sve što je potrebno, jer nemaju namjeru da izbjegnu obaveze prema državi. Građevinsko-urbanistička inspekcija u utorak je obišla gradilište na Ostrvu cvijeća i konstatovala da se tamo izvode građevinski radovi mimo planskih dokumenata.
Iz Morskog dobra su saopštili da su njihovi kontrolori redovnim obilaskom zapazili sporni objekat i o tome odmah obavijestili Ministarstvo održivog razvoja.
“Napravili su službenu zabilješku i zatražili odgovor da li se gradnja izvodi u skladu sa zakonom, odnosno da li za objekat postoji građevinska dozvola”, kazali su.
Kontrolori su konstatovali na zapadnom dijelu ostrva radove, odnosno sanaciju postojeće ponte i gradnju krstionice, te i da se gradi druga ponta veličine 15×5.
Neću otkriti toplu vodu ako ustvrdim da je za jedno društvo i jednu zemlju veoma loše kad je stvarna moć(pre)dugo i u kontinuitetu koncentrisana u rukama jednog pojedinca/pojedinacâ, a ne u okviru državnih institucijâ. To sobom nosi brojne negativne posljedice- od onih trenutnih do dalekosežnih. Trenutne se ispoljavaju u ontološko-funkcionalnoj regresiji:u pretvaranju institucijâ u običan servis političke volje apsolutiste na vlasti i njegove klike. Dalekosežno loše konzekvence potencijalno mogu biti dvojake.
Prva loša posljedica jeda se u određenom društvu i u određenoj zemlji- u kojima su tokom njihove istorije realna vlast i moć uglavnom bili izmješteni iz institucionalnog okvira i koncentrisani u rukama autoritarnih i harizmatičnih pojedinacâ- nužno javlja tendencija ka karakternom oblikovanju većine ljudi u toj zemlji i u tom društvu kao takozvanih autoritarnih ličnosti. To će reći da dugotrajni apsolutistički model vladavine oblikuje pretežni dio stanovništva kao ljude koji nisu slobodni građani sa izraženom kritičkom sviješću, nego suštinski neslobodna bića, spremna da se pokoravaju pojedincima koje, zbog nečeg, smatraju moćnijim od sebe, autoritativnim i harizmatičnim. Dok se prema takvima odnose snishodljivo, isti ti ljudi istovremeno se često osiono i sa omalovažavanjem odnose prema onima koje drže slabijim od sebe. Pretežni postotak pojedinacâ autoritarnog karaktera u jednom društvu nesumnjivo se u velikoj mjeri može smatrati konzekvencom dugotrajnog i kontinuiranog autokratskog modela vladavine- modela koji princip kolektivnog pretpostavlja principu individualnog i koji preferira i favorizuje crte ličnosti kao što su poslušnost, poniznost i pokornost, dok sumnju, kritiku i kritičku svijest, slobodu mišljenja i bunt tretira kao najveće opasnosti. Centralni problem je u tome što su pojedinci autoritarnog karaktera, kad je u pitanju lična inicijativa u pravcu širenja polja društvenih slobodâ- slobodâ koje su nužne za opstanak i prosperitet jednog društva- apsolutno nekreativna i (možda malo grubo rečeno, ali svakako istinito) neupotrebljiva bića. I u situaciji kad su jedno društvo i jedan narod sastavljeni pretežno od takvih ljudi, to društvo i taj narod osuđeni su u najblažu ruku na stagnaciju; štoviše, nažalost, i na lagano propadanje i odumiranje.
Druga (potencijalno) loša posljedica dugotrajne i kontinuirane autokratske vladavine u jednoj zemlji može biti trajna atrofija institucijâ i oblikovanje percepcije tih institucijâ od strane većine državljanâ jedne zemlje (svjesno i namjerno ne upotrebljavam pojam građani) kao entitetâ koji su suštinski nebitni i koji su uvijek i po pravilu zavisni od volje političkih moćnikâ. A takva percepcija institucijâ, vice versa, rezultira daljom perzistencijom unutarnje neslobode većine pojedinacâ u jednom društvu, čime se stvara circulus vitiosus nedemokratije, tendencije ka autokratiji i unutarnje potrebe velikog dijela stanovništva za moćnim pojedincima na vlasti.Pojava koju sam- nešto kasnije ću objasniti i zašto- nazvao infantilnom regresijom crnogorskog društva rezultat je prvoopisane posljedice dugotrajne apsolutističke vlasti: karakternog oblikovanja (pre)velikog broja pojedinaca kaoneslobodnih i- što proizlazi iz neslobode- suštinski nezrelih ljudi. Infantilna regresija crnogorskog društva ispoljava se u više pojavnih formi i ima svoje konzekvence prije svegana etičkom planu, ali ponekad i na planu estetike (ružnog). U moralnom smislu najbjednija i najtužnija pojava svakakoje prodavanje glasovâ i ličnih karatâ za određenu sumu novca. Često je tu i zahtjev da partija koja želi nečiji glas mora svom klijentu platiti i njegove neplaćene račune za struju, vodu, komunalije itd. Analogija između ovog- pred svake izbore u Crnoj Gori sad već uobičajenog- modela osvajanja glasova (prije svega od strane vladajuće partije), sa jedne strane, i podmićivanja djece od strane roditelja nekom sitnom i jeftinom igračkom ili slatkišem da bi djeca pristala na nešto što roditelji traže od njih, sa druge,neodoljiva je. Ne manje bijedno u etičkom smislu je prodavanje glasova i slobode vlastitog izbora za zaposlenje. Samo je sada ulog veći pa nam valja modifikovati i analogiju sa djecom i roditeljima: ovo je otprilike kao kad obijesni sin traži od oca da mu kupi motocikl ili će u protivnom pobjeći od kuće. I otac mu- što da radi nesretni čovjek koji je razmazio sina i napravio od njega idiota- usliši želju. U trećoj pojavnoj formi infantilne regresijecrnogorskog društva prisutna je- pored etičke- i estetska komponenta; štoviše, rekao bih da je ona u ovom slučaju i dominantna. To su svi oni stanovnici naše zemlje (svjesno i namjerno ne upotrebljavam termin građani) koji su prodali glas i slobodu vlastitog izbora ili za obećanje zaposlenja, ili za obećanje da će im plata biti određenog iznosa, ili za obećanje da će biti oslobođeni plaćanja nekog poreza ili komunalija, ili za obećanje da im neće biti uklonjen neki privremeni objekat itd., a onda su bili prevareni u pogledu zaposlenja, data im je plata u značajno manjem iznosu od onog koji im je obećan da bi prodali glas, ipak su morali platiti porez ili komunalije, ili im je- odlukom nekog suda- pred privremeni objekat došao buldožer da ga ukloni. Ti stanovnici naše zemlje u tom trenutku često javno jadikuju, opisuju do u detalje kako su dali glas DPS-u u zamjenu za to i to obećanje, a sad ih je DPS obmanuo, javno prijete da oni i njihove porodice i rođaci nikad više neće glasati za vladajuću partiju ako im DPS ne pomogne i ne održi predizborno obećanje koje im je dao itd. U ovim slučajevima infantilna regresija crnogorskog društva poprima već i grotesknu komponentu; roditelj je prevario dijete i ono sad plače, urla na sav glas i nemoćno prijeti roditelju kroz vrisku i suze. Dakle, analogija nekih dominantnih pojava u crnogorskom društvu sa nekim dominantnim tipovima odnosâ između roditelja i njihove djece je neosporna. A način na koji je- prije svega vladajuća partija u Crnoj Gori- oblikovala i oblikuje crnogorsko društvo ima potpunu analogiju sa procesom infantilne regresije kod ljudi. Crnogorsko društvo je, dakle- između ostalih loših, kancerogenih i degenerativnih procesâ i pojavâ- i društvo na putu infantilne regresije.
Ovaj članak nipošto ne treba shvatiti kao pokušaj da se stanovnici (svjesno i namjerno ne upotrebljavam pojam građani) Crne Gore omalovaže i diskredituju na bilo koji način i predstave kao ljudi a priori manje vrijedni u odnosu na stanovnike nekih drugih zemalja. Ne. Većina ljudi- u čitavom svijetu, ne samo u Crnoj Gori nego i u razvijenim zemljama- su mediokriteti. To je realnost ljudske vrste. Pojam mediokritet ovdje ne treba shvatiti u njegovom pežorativnom značenju:“osoba dosta ograničenih umnih sposobnosti; glupak, tupan“, nego u primarnom značenju ove lekseme: „osoba osrednjih, prosječnih sposobnosti“. Dakle, većina ljudi na svijetu su mediokriteti, a mediokritet je ljudsko biće koje gotovo u potpunosti oblikuju kvalitet, demokratska i institucionalna zrelost i struktura društva u kojem živi. Tako će, npr., jedan francuski mediokritet u trenutku kad mu Makron poveća akcizu na gorivo postati žuti prsluk i otići na ulicu da, ako treba, i nasilno protestuje protiv ugrožavanja njegovih građanskih prava. A crnogorski mediokritet svoj egzistencijalni problem „riješiće“ tako što će prodati svoj glas na izborima za određenu novčanu sumu ili za zaposlenje. Pitanje koje postavljam na kraju ovog članka i koje se ozbiljno postavlja svima nama: imamo li snage da izađemo iz začaranog kruga autoritarne (ne)svjesti, infantilne regresije društva i insttucionalnog propadanja? Moramo je naći kako znamo i umijemo. Moramo krenuti putem osvješćenja. Jer u protivnom- kao društvu i narodu- ne piše nam se dobro.
Tradicionalna humanitarna akcija “Puna torba Djeda Mraza” u organizaciji Srednje mješovite škole “Mladost” iz Tivta , okončana je juče posjetom uprave škole, nastavnika i učenika Dječijem domu “Mladost” u Bijeloj.
Oni su zajedno sa predstavnicma OŠ “Drago Milović” iz Tivta i OŠ”Branko Brinić” iz Radovića uručili djeci poklone i čestitali im nastupajuće novogodišnje praznike.
Humanitarna akcija je ove godine,kao i svake prethodne, naišla na veliki odziv građana Tivta. Svoj doprinos osim profesora, učenika SMŠ “Mladost” i njihovih roditelja, dale su i brojne kompanije, institucije i građani Tivta.
“Sa zadovoljstvom i punog srca možemo reći da je akcija uspješno realizovana. Ovom prilikom želimo da se zahvalimo svima koji su učestvovali i pomogli da ovaj dan djeci iz Doma “Mladost” učinimo posebnim i radosnim. Tivat je jos jednom pokazao da je grad humanih ljudi, uvijek spremnih da pomognu onima kojima je pomoć potrebna. Cilj nam je bio da, osim materijalne pomoći, susret “dvije Mladosti” bude susret pun ljubavi, pažnje, solidarnosti, humanosti, a današnji dan je upravo to i pokazao.” –istakla je direktorica SMŠ “Mladost”, profesorica Jovanka Vujačić.
Za ovu priliku u Dječijem domu “Mladost je, za učenike i stićenike Doma, organizovana žurka na kojoj su se djeca,uz muziku, družila i veselila.
Humanitarna akcija “Puna torba Djeda Mraza” se tradicionalno u Tivtu organizuje već 45 godina. Jedna je od najstarijih akcija ovog tipa u Crnoj Gori. Zbog velikog odziva gradjana u prikupljanju poklona, odjeće, obuće, školskog pribora, igračaka za djecu iz Bijele, iz tivatske Srednje škole su se zahvalili Opštini Tivat, javnim ustanovama i preduzećima, udruženjima, NVO sektoru, te brojnim drugim sponzorima koji su podržali ovogodišnju akciju.
Pola vijeka bunkerrisana, a nagađa se i nikada u cijelosti prikazana, specijalna epizoda kultne serije Malo misto ”Zagrebulje” pronađena je među filmskim vrpcama Zabavnog programa na HRT-u.
Naime, tokom organizovanja arhive montažer HRT-a Miljenko Baričević Moljac ugledao je vrpcu na kojoj nije bilo ono što je pisalo na pripadajućoj joj kutiji. Otkriveno je kako je riječ o novogodišnjem specijalu serije, koja je emitovana samo jednom na Silvestrovo 31. decembraa 1970. godine u sklopu Novogodišnjeg programa nekadašnje Televizije Zagreb, i od tada joj se gubi svaki trag.
Urednica antologije dramskog programa Maja Gregl istražujući novinsku dokumentaciju naišla je na sjajne kritike u tadašnjem Studiju, što je iznimno bilo važno jer se ni nakon te novogodišnje epizode nije znalo ide li Malo misto dalje iako je u bivšoj državi bila jako gledana serija i nadmašila sve rekorde gledanosti.
Razlozi njezina bunkerisanja nisu nepoznati, naime u ono vrijeme, smatrano je kako su neki dijelovi te epizode nepodobni, previše hrvatski orijentirani, među njima i legendarna scena dolaska dr. Luigia i Bepine na glavni zagrebački trg te pjevanje pjesme Ustani bane… Političkim strukturama nije se svidjelo kako redatelj Daniel Marušić vidi Zagreb i Hrvatsku kao i način na koji je probleme Malog mista projicirao na velegrad, metropolu i cjelokupno društvo.
Zagrebulje – Naše malo misto foto HRT
Filmski crno-bijeli materijal ove emisije pronađen u dijelovima, presnimljen je i stavljen u postupak digitalne obrade te će restaurirana emisija biti iznenađenje upravo za gledatelje HRT-a!
U seriji glume Karlo Bulić, Asja Kisić, Boris Dvornik, Zdravka Krstulović, Ivo Kadić, Antun Nalis i drugi. Scenarist uratka je Miljenko Smoje, a skladatelj Pero Gotovac.
Kompanija China Road and Bridge Coporation (CRBC) koja je potkraj jula uvedena u posao gradnje Pelješkog mosta, završila je dodatne istražne radove na lokacijama temeljenja mosta.
A ti istražni radovi pokazali su, doznaje Večernji list u Hrvatskim cestama, da su duljine pilota unutar očekivanih vrijednosti te nema potrebe za izmjenom rasporeda pilota ili načina temeljenja.
Ti dodatni radovi morali su biti obavljeni jer je projekt Pelješkog mosta izmijenjen u odnosu na prijašnji koji je imao drukčiji raspored stupova. Prema dosadašnjim spoznajama, kažu u Hrvatskim cestama, troškovi temeljenja trebali bi ostati u granicama predviđenih vrijednosti, ali napominju i da su, s obzirom na to da se radi o temeljenju na dubinama većim od 120 metara i u krškom terenu, a imajući u vidu da se prema ugovoru obračun radova provodi prema stvarno izvedenim količinama, manja odstupanja ipak moguća.
Kad su Kinezi uvedeni u posao na Pelješkom mostu, bilo je rečeno da vidljivih radova na tom gradilištu neće biti do početka sljedeće godine. S obzirom na to da su istražni radovi završeni, vidljivi radovi, i to na temeljenju mosta, počet će u siječnju 2019. Prije samih radova na temeljima mosta, u drugoj polovici siječnja izvodit će se zabijanje probnih pilota na kojima će biti provjerena adekvatnost izabrane opreme i sve predviđene procedure pri izvođenju glavnih radova na temeljima mosta. Početak temeljenja mosta očekuje se pak potkraj siječnja 2019.
Probni piloti su već na putu iz Kine u Hrvatsku. Na gradilište stići će zajedno s plovnom opremom za zabijanje pilota, a u Hrvatskim cestama dolazak tih pilota i opreme očekuju potkraj ove ili početkom 2019. godine, ovisno o vremenskim prilikama na plovnom putu. U prvoj isporuci bit će na gradilište isporučeno 27 cijevi pilota. Ukupno je, prema projektu, predviđeno zabijanje 148 čeličnih pilota promjera dva metra i dužine do 124 metra.
Na gradilištu mosta trenutačno je angažirano oko 70 radnika, a njihov broj će se uskoro povećati s obzirom na skori početak glavnih radova. Pri tome, u dvama proizvodnim pogonima u Kini u kojima se proizvode cijevi čeličnih pilota trenutačno je angažirano još oko 160 radnika. U siječnju, kad počne temeljenje mosta, na gradilištu će biti oko 160 radnika.
U špici radova CRBC planira na gradilištu imati više od 400 ljudi, a zajedno s proizvodnim pogonima u kojima će se proizvoditi čelična rasponska konstrukcija mosta, broj radnika bit će veći od 650. U Hrvatskim cestama kažu i da će većina tih radnika doći iz Kine. Maksimalni broj radnika na gradilištu očekuje se od sredine 2019. do kraja 2020. godine.
Uz učešće više od 40 izlagača, bogatu ponudu i veliku podršku građana, održan je Deseti humanitarni novogodišnji bazar “Dan otvorenog srca – Za Iliju“.
Kako je saopšteno iz Opštine Tivat, na bazaru je prikupljeno 6.572 eura i sredstva će biti usmjerena za liječenje dječaka Ilije, starog mjesec i po kojeg 14. januara očekuje operacija srca.
Kako dodaju, iznos nije konačan budući da Petlići FK Arsenala namjeravaju da prihod od karata za utakmice u subotu usmjere u ovaj fond.
Predsjednik Opštine Tivat, Siniša Kusovac otvorio je bazar i čestitao jubilej – desetu godišnjicu humanitarnog novogodišnjeg događaja koji tradicionalno organizuju Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja, Organizacija žena Tivta i Crveni krst.
Bazar Muzej i galerija
“Humanost je najveće bogatstvo čovjeka. Nadam se da ćemo i ove, kao i prethodnih godina biti na visini zadatka“, rekao je predsjednik.
Prikupljena sredstva sa događaja uvijek se usmjeravaju djetetu iz Tivta kojem je to najpotrebnije. Ove godine je na predlog pedijatrijske službe Doma zdravlja odlučeno da to bude beba Ilija.
Podsjećajući da je danas i Međunarodni dan solidarnosti, sekretarka za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović ocijenila je da je Tivat kao i uvijek grad koji pokazuje humanost.
“Hvala svim učesnicima, izlagačima, preduzetnicima i donatorima što su doprinijeli da Dan otvorenog srca bude svim srcem za Iliju“, rekla je Ognjanović.
Predsjedniku i Ognjanovićevoj jubilej je čestitala malena Anastazija za koju je bio organizovan jedan od prethodnih Dana otvorenog srca a na današnjem je učestvovala kao članica plesne grupe Belisima.
Najbolji volonteri Zelenog tima
Za volontera godine Zelenog tima proglašena je porodica Filip, a Zelenu plaketu i maslinu uručila im je Nevenka Saveljić, kao najaktivniji član Zelenih.
Predsjednica Zelenog tima Tatjana Jelić, istakla je da je taj tim za sedam godina sproveo više od 150 aktivnosti uz nesebičnu pomoć građana djece i NVO Tivta.
