Najbolji u ruralnom turizmu ovoga su tjedna postali ponosni vlasnici nagrade Zlatni suncokret, a ovogodišnji šampioni su: obitelj Polić, vlasnici Etno-agro parka Stella Croatica iz Klisa i obitelji Toljanić, vlasnici Vinotela Gospoja iz Vrbnika na Krku.
Na prigodnoj svečanosti u hotelu Esplanade u Zagrebu, bilo je i pedesetak nagrađenih u ukupno sedam kategorija u kojima se natjecalo 150 prijavljenih iz 18 hrvatskih županija.
Nacionalna nagrada Suncokret ruralnog turizma još je jednom predstavila ljepotu i bogatstvo hrvatskog sela, a Zlatni suncokret novitet je najveće akcije u ruralnom turizmu, kojom se promoviraju tradicijski sadržaji, povezuju najznačajniji projekti, proizvođači, događaji i zanimljivosti, čuva se izvornost i stvaraju novi proizvodi.
“Tko nema tradiciju nema ni povijest”, rekao je Andrija Polić kad je primao priznanje, a Franjo Toljanić istaknuo je kako ima sreće da dolazi iz velike obitelji u kojoj vlada zajedništvo jer “bez zajedništva nema ni napretka”.
Uz ove dvije šampionske nagrade dodijeljene su zlatne, srebrne i brončane povelje i posebna priznanja u sedam kategorija: turistička seljačka gospodarstva, poduzetnici u ruralnom turizmu, ruralno-turistički projekti, ruralno-turističke manifestacije, tradicijska ruralna gastronomija, vinski turizam te hrvatski otočni proizvodi i proizvodi s oznakom zemljopisnog podrijetla.
Ove godine je dodijeljeno i Posebno priznanje za medijsko praćenje ruralnog turizma, a dobila ga je Marija Petrinović, novinarka HRT Radio Osijeka.
Na natječaj Suncokret ruralnog turizma do ljeta je pristiglo 150 prijava iz 18 hrvatskih županija, a ove godine o najboljima su odlučivale čak četiri komisije.
“Ruralni turizam karakterizira emocija, doživljaj i lijepa ljudska priča. Ljudi u ruralnim prostorima uvijek su nasmijani, a trudom, radom i kvalitetnim projektima žele dokazati da mogu i da nešto znače u ovoj našoj lijepoj domovini. Susreću se s puno problema i zato pozivam državne dužnosnike da zajedno napravimo nešto za naša ruralna područja. Iako se dosta napravilo posljednjih godina i sve je više mjera i poticaja, ljudi na ruralnim područjima zaslužuju još više i bolje”, istaknula je predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj Kluba članova “Selo” Dijana Katica, udruga koja već šest godina organizira najveću manifestaciju u ruralnom turizmu.
Novembar PRVO MJESTO – Zoran Roganović – brancin 8,9kg
Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura u novembarskom kolu nagradne igre “Ulov mjeseca” osvojio je Zoran Roganović sa brancinom od 8.9 kilograma.
“Ulov mjeseca” za sportske ribolovce na Crnogorskom primorju organizuje kompanija za proizvodnju i promet ribomaterijala i opreme za more, “Una” iz Tivta.
Roganović je brancina-kapitalca je ulovio 26.novembra u Risnu. Ulovljen je štapom, a kao mamac je korišćen živi cipol.
Novembar DRUGO MJESTO – Mirko i Rajko Stanišić – tuna 53kg
Drugo mjesto pripalo je su Mirku i Rajku Stanišiću koji su ulovili tunu od 53 kilograma.
Tuna je ulovljena 5.novembra osam sati ujutro na lokaciji tzv. Špreo kod Budve, za mamac je korišćena riba cipol.
Novembar TREĆE MJESTO – Mirko Stojanović – Igljun 25 kg
Treće mjesto osvojio je Mirko Stojanović sa iglunom od 25 kilograma. Iglun je ulovljen štapom kod svetionika u Valdanosu, takođe na isti mamac – živog cipola.
Skupština Oppštine Tivat nakon tročasovne rasprave koja je na momente bila vrlo naelektrisana, usvojila je većinom glasova vladajuće koalicije DPS-SD-HGI, odluku o budžetu grada za 2019. godinu, u visini od 20,96 miliona eura.
Opozicija je žestoko kritikovala budžet i način na koji je on koncipiran, ističući da je nerealan, potrošački jer se previše novca baca na skupu i glomaznu lokalnu administraciju, a u kapitalnom budžetu i dogodine će biti niz projekata koji Opština obećava, ali ne uspijeva realizovati već godinama. Administraciji gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS) zamjereno je da u najvećoj mjeri nije uvažila primjedbe sa javne rasprave, da uopšte ne konsultuje građane i mjesne zajenice prije koncipiranja nacrta budžeta, te da izbjegava zakonsku obavezu koju realizuju opštine Budva i Kotor gdje je na vlasti opozicija, da uz budžet pred odbornike odmah stavi i Program uređenja građevinskog zemljišta za narednu godinu.
Pitanje Miomira Abovića sekretarki za finansije Rajki Jovićević (DPS) gdje su i da li su u budžet za 2019., uračunata sredstva u iznosu 80 odsto zakupnine dijela Doma kulture Donja Lastva koju je nezakonito proteklih godina naplaćivala NVO Dux Croatorum što bepslatno koristi tu opštinsku imovinu, a za koju su gradski čelnici najavili da će je naknadno preuzeti od te NVO nakon što je Agencija za spriječavanje korpucije konstatovala nezakonitosti i povredu javnog interesa, reagovao je odnornik HGI Adrijan Vuksanovič koji je i predsjednik Dux Croatoruma.
Ne odgovarajući na konstataciju da su nezakonito prihodovali preko 15 hiljada eura preko bespletno im ustupljene opštinske imovine, Vuksanović je Aboviću poručio da ga „boli sve što smo postigli i uspjeli, a vi ste sterilni“. Predsjendik parlamenta Ivan Novosel (DPS) nije Aboviću dozvolio repliku, ali je ovaj ipak uzeo riječ, nakon čega je Vuksanović kazao da Abovića „niko bolje ne može poniziti od sebe samog“ i rekao da se „ja nikad ne bih ovdje pojavio da mi studentkinje kažu neke stvari koje su rekle profesoru Aboviću“. Uprkos tome i glasnim protestima opozicije da precizira na što misli, Vuksanović je prošao bez opomene, dok je Novosel kasnije zapisnički konstatovao opomenu koju je Aboviću izrekao kada je ovaj u polemici, kazao da su „svinje bića vrijedna poštovanja u odnosu na neke ljude koji ovdje sjede“.
„Ovo je poltronski budžet jer su ga radili poltroni iz tivatske vlasti po željama svojih gospodara i voždova iz Podgorice, tako da od njega malo čupnuti mogu i mnogi mali poltrončiči iz tivatske uprave.“- kazao je Andrija Petković (BF) optužujući DPS-ovce da su „90-tih bili ratni, a sada su budžetski profiteri“, jer će ove godine neki od njih podijeliti 100 hiljada eura novca građana za „poboljašnje uslova stanovanja“, a „lani je dobitnik ove tombole bio i sam gradonačelnik Kusovac koji je dobio kredit od 52.000 eura“. On i Mirko Kovačević (TA), Kusovca su optužili da je bez obrazloženja ukinuo Komisiju za dijelu socijalne pomoći u kojoj su paritetno bili i predstavnici opozicije „jer on to sada želi da radi sam po svom nahođenju i da niko ne zna kako dijeli pomoć i kupuje glasove za DPS pred lokalne izbore na proljeće 2020.“
„Komisija nije bila u obavezi da se formira i to je bila samo dobra volja bivše gradonačelnice Snežane Matijević, ali to ne znači da je i moja. Tu nema dobre volje li ne, već zakon, a on kaže da komnisija nije potrebna.“- odgovorio je Kusovac koji se složio sa Kovačevićevom tvrdnjom da u Tivtu buja nelegalna gradnja i da Opština na tome gubi milione eura nenaplaćenih dadžbina. Istakao je da su već inicirali oštrije inspekcijske kontrole ,a Aboviću koji mu je poručio da se treba stiditi zbog nezakonitog otpisa 5,6 miliona eura komunalija Porto Montenegru i „onoga što ste činili sa svojim stambenim kreditom“, Kusovac je odgovorio da je „bolje čitati knjigu nego slušati ispraznog čovjeka“. Gradonačelnik je međutim, odćutao pitanje Kovačevića da li je talno da su Opštini Tivat rzarobljena velika sredsta u Atlas banci i osjeća li odgovornost što su već dva građaina Tivta preminula ne dočekavši da im Opština ispoštuje njihova osnovna prava i riješi pitanje puta do njihovih nekretnina.
„Uopšte me ne interesuje vaše partijsko tužilaštvo i sudstvo koje kidnapuje poslanike i zatvara ih bez skidanja imuniteta. Vi ste najomrežaniji predsjednik Opštine koji se ikad pojavio u Tivtu.“- odgovorio je Abović na Kusovčevu konstataciju da je SDT ocijenilo da on nije povrijedio zakon poklanjajući 5,6 miliona eura novca građana Tivta Porto Montenegru.
NOVOSEL NE DA PJESNIKE U SO
„Kada na ulici za nekim vikneš lopov, a taj se okrene, onda vjerovatno on i jeste lopov. Vi ste se samoi prepoznali.“- kazao je Andrija Petković koga su prethodno, iz klupa DPS često opominjali da ih „ne vrijeđa pominjući poltrone i profitere i gledajući u nas“.
Petković je sa govornice izrecitovao pjesmu „Svinja reformator“ čuvenog srpskog pjesnika Milorada Mitrovića, što je posebno uznemirili predsjednika parlamenta Novosela koji je odbborniku BF zabranio da u diskusiji o budžetu, pominje pjesnike i citira poetska djela.
MINISTARSTVA NE RADE SVOJ POSAO, KRTOLJANI ĆE JOŠ ČEKATI PARE
Zbog toga što do početka sjednice nisu dobili očekivana mišljenja i saglasnosti od Ministarstva održivog razboja i turizma na jedan novi DUP i jedan urbanistički projekat, odnosno Ministarstva finasija na odluke o zaradama lokalnih funkcionera i činovnika, te tačke morale su biti skinute sa adnevnog reda. Isto je „jer se nisu stekli formalno-pravni uslovi“, učinjeno sa ukupno devet odluka o sudskim poravnanjima sa mještanima Krtola, po kojima bi im Opština Tivat zbog uzurpacije privatne zemlje na Klačini gdje je napravljeno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, platila ukupno oko 1,3 miliona eura.
Grupacija ribolova HGK jučer je u Županijskoj komori Zadar održala sastanak na kojem se raspravljalo o novim mjerama za ribolov sitne plave ribe koje će uvesti GFCM. Posebno važna tema bila je lovostaj na sitnu plavu ribu u 2019. i obeštećenje koje je predviđeno za neradne dane. U skladu s novim mjerama koje će stupiti na snagu s 1. januara 2019. (produženi lovostaji), sudionici sastanka razmotrili su i sve moguće scenarije nakon 2021. godine koji bi mogli značajno utjecati na cijelu djelatnost.
Od 1. januara 2019. stižu nove mjere
U oktobru 2018. izglasan je GFCM plan (General Fisheries Commission for the Mediterranean), odnosno praktične mjere koje je predložila Grupacija ribolova HGK kao sektor. Od 1. januara 2019. godine njegove mjere stupaju na snagu, a odnose se na izlov sitne plave ribe na Jadranu. Tako se novi plan, osim na Hrvatsku, odnosi i na Talijane i Slovence,
Ivan Birkić, predsjednik grupacije ribolova HGK kaže kako je to trenutno jedini plan kojeg će Grupacija trebati provoditi prije nego se donese regionalni plan upravljanja stokovima male plave ribe na Jadranu.
– Nove mjere GFCM-a predviđaju smanjenje ribolova u odnosu na referentnu 2014. godinu od 5% godišnje, i to u naredne tri godine (do kraja 2021. godine), mjere predviđaju i proširenje prostorno-vremenskih ograničenja koje smo do sada imali prema Italiji i to na 9 mjeseci, 6 milja od kraja i u dužini cijele talijanske obale u Jadranskom moru, kazao je Birkić dodavši kako će Hrvatska provoditi mjere prostorno-vremenskog ograničenja kao i do sada, s dodatkom Jabučke kotline koja se jednim dijelom proteže i na talijansku stranu.
Birkić naglašava kako je propisano da svaka država mora smanjivati po 5% godišnje naspram ulova iz 2014. u kojoj su imali oko 71 tisuću tona ulova, odnosno 66 tisuća tona srdele i inćuna, i više od 5 tisuća tona miješane ribe.
– Praktički smo mi svoje odradili, sada je na Talijanima da odrade svoje, kazao je dodavši kako im ostaje 180 ribolovnih dana ukupno, od kojih 144 maksimalno na srdelu i 144 maksimalno na inćune. Novost je što je prije lovostaj bio 15 dana u kontinuitetu, a sada je 30, dodao je.
Također jedna od novosti je i da se od 1.januara 2019. do 31.decembraa 2021. zatvara Jabučka kotlina za ulov srdele i inćuna.
-To je do sad najveća promjena za Hrvatsku i stupa na snagu na tri godine, dodao je.
Što se tiče smanjenja ulova, Hrvatska će, kaže Birkić do 2021. smanjiti ulov za još 2 do 3 tisuće tona, te tako doći do propisanih 60 tisuća tona.
– S obzirom da trenutno lovimo oko 62 tisuće tona, skoro pa ćemo imati nepromijenjeno stanje, objasnio je dodavši kako se u jednom trenutku Europska komisija bila odlučila da ide ka smanjenju ulova inćuna i srdele za 60%, no na sreću, EK je ipak otišla Hrvatskoj na ruku.
Plan koji je donesen za naredne 3 godine period je u kojem će Hrvatska morati popraviti stanje u moru, ako ga se uopće može popraviti, nastavio je Birkić.
– Ja vas molim da situaciju shvatite vrlo ozbiljno. Moramo oporaviti stokove jer u protivnom prijeti nam moratorij na ulov od 6 mjeseci do čak dvije godine!, naglasio je Birkić dodavši kako bi uvođenje kvota bilo neprihvatljivo jer iste uključuju smanjenje ulova od 40 do 60%, a to bi tek uzrokovalo daljnje probleme.
Lovostaj u 2019.
Hrvatska mora poštivati postojeći nacionalni lovostaj koji traje od 16.decembar 2018. do 15. siječnja 2019. godine, To je naša stečevina koju smo unijeli u Europsku uniju, objašnjava Birkić, i moramo ju poštivati. Osim njega, imamo lovostaj i od 15.siječnja do 15. veljače na srdelu.
– Moći ćemo raditi pet dana u rasponu od 15. do 28. februara, i zatim dolazi lovostaj na inćune koji je i dalje u maju. Birkić naglašava kako su lovostaji nužni u određenom periodu godine kako bi se obnovili stokovi sitne plave ribe. Obeštećenje koje je predviđeno za neradne dane imaju za 2019.,(mjesec dana lovostaja na srdelu i 15 dana na inćune), ali za 2020. godinu tražit će se dodatna sredstva od EK.
Birkić je prokomentirao i nedostatak radne snage u ovom sektoru o čemu mediji u posljednje vrijeme ne staju izvještavati.
– Sve ove mjere provodimo upravo iz razloga da nam se ne uvedu kvote, ili tzv. Escapement strategija, a koja predviđa čak i moratorije na ulov od 6 mjeseci do dvije godine. U toj varijanti mi bi ostali bez ljudi, vještina, tehnike,… Sve ove nove mjere radimo da bi sačuvali ljude, znanje, i interes lokalnih zajednica jer u pitanju su ogromne investicije, objasnio je dodavši kako su u posljednjih nekoliko godina investicije u ribarstvo premašile 4 milijarde kuna, dok je samo izvoz naše sitne plave ribe Hrvatskoj priskrbio negdje blizu 60 milijardi kuna, što samo dokazuje koliko je to važan resurs.
“Scraping”
S obzirom da nove restriktivne mjere uključuju i smanjenje ribolova, jedan od članaka i amandmana koji je donesen zahvaljujući Ruži Tomašić, je dozvola za daljnji scraping (mogućnost napuštanja posla uz znatnu novčanu naknadu za brod i ribarsku povlasticu).
-Znači ako ljudi shvate da zbog novih mjera ne mogu preživjeti, mogu se odlučiti na izlazak iz sektora i scraping. Također, Birkić kaže kako bi se moglo promijeniti i sljedeće, a to je da onaj tko dobije obavezu lovostaja ne mora vratiti dobivene novce te da ribarima ostane novac i nakon “scrapinga”.
Drugi amandmana kaže da sve mjere koje izlaze iz ovog plana moraju biti plaćene, a to znači, objašnjava Birkić, da sve što se odnosi na zabranu rada (ribolovnu operaciju) trebalo bi se i platiti.
– Važno je napomenuti da ćemo u 2019. godini (lovostaji siječanj, veljača i svibanj) potrošiti sve novce iz fonda te za 2020. više nećemo imati ni kune za daljnje lovostaje kojih će, prema najnovijim znanstvenim podacima o stanju stokova sitne plave ribe u Jadranskom koru, biti sve više, kazao je.
Gradonačelnik Kotora, Vladimir Jokić, pozvao je Ustavni sud da hitno donese odluku o prijedlogu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Detaljnog urbanističnog plana (DUP) Kostanjice, koji bi, kako smatra, tom gradu i državi nanio nepopravljivu štetu.
On je danas, na pres konferenciji, kazao da je u ponedjeljak predao Ustavnom sudu prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti DUP-a Kostanjice, pojašnjavajući da taj prijedlog predstavlja rezultat rada pravnog tima Opštine Kotor.
„Prostor Kostanjice predstavlja jedan od najdelikatnijih djelova u okviru zaštićenog područja Kotora i do sada je prepoznat kao dio područja koji je najdevastiraniji gradnjom. Taj prostor je od 2014. godine prvi put pomenut u odlukama komiteta UNESCO-a, 2016. je bio tretiran kao dio cijelog zaštićenog prostora i 2018. godine, na posljednjem zasijedanju UNESCO-a, opet je podvučeno da se mora zaustaviti svaka gradnja na prostoru koji je pod zaštitom UNESCO-a“, pojasnio je Jokić.
On je rekao da, od uspostavljanja nove uprave, imaju zahtjev za osam građevinskih dozvola koje se trebaju izdati po osnovu DUP-a Kostanjice na tom prostoru.
„Tih osam građevinskih dozvola se odnosi na preko 30 objekata stambenih i pomoćnih, ukupne površine preko deset hiljada kvadrata“, kazao je Jokić.
Prema njegovim riječima, takva gradnja bi dovela do toga da Kotor izgubi status na UNESCO-voj listi.
„Ovakva gradnja bi dovela i do toga da prostor Kostanjice bude trajno i nepovratno devastiran, i ovakva gradnja bi dovela do toga da Crna Gora i crnogorsko društvo svjesno i umišljajno sebe ispišu iz reda civilizovanih naroda“, ocijenio je Jokić.
On je podsjetio da je Vlada, u aprilu prošle godine, uvela moratorijum na gradnju.
„Međutim, s obzirom da su zahtjevi za ove dozvole predati prije nego je ova Odluka donesena u skladu sa zakonom, sve zakonske odrebe su govorile u prilog tome da se po ovim zahtjevima mora postupiti, da se građevinske dozvole moraju izdati“, kazao je Jokić.
On je rekao da se, od aprila do danas obraćao Vladi Crne Gore, predsjedniku države Crne Gore, ministarstvima, navodeći da, osim Ministarstva održivog razvoja i turizma, koje je u nekoliko navrata odgovorilo da se mora postupiti u skladu sa zakonom, i osim odgovora generalne sekretarke Nacionalne komisije za UNESCO, „odgovor ni sa jedne druge strane nismo imali“.
Gospa od Škrpjela i Kostanjica mart 2018.
„To je bio slučaj do jula kada smo imali nekoliko zajedničkih sastanaka – Opština Kotor, Ministarstvo kulture i Ministarstvo održivog razvoja i turizma, gdje je krajem jula došlo do dogovora da se formira interesorni tim ove tri institucije, gdje će pravnici koje će angažovati te tri institucije, pokušati da nađu način da se problem osam građevinskih dozvola prevaziđe. Taj tim se sastao jednom u avgustu i do danas nije uspio da da nikakav rezultat“, naveo je Jokić.
On je istakao da je Opština Kotor, za svo to vrijeme, pokušavala da nađe način da se izbori sa tim problemom, „bez obzira na svaku vrstu pritiska koji smo trpili da izdamo ove građevinske dozvole“.
„Prostor Kostanjice je bio pokriven planskim dokumentom, najprije 1991. godine pa nakon toga i novim planskim dokumentom koji je usvojen 2005. i koji je dopunjen 2013. godine“, pojasnio je Jokić.
On je rekao da su tri razloga zbog kojih smatra da je DUP Kostanjica nezakonit i neustavan.
„Prvi razlog je taj što je 2009. godine, prilikom donošenja odluke o izmjenama i dopunama DUP-a Kostanjica, Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine, na čijem čelu je tada bio ministar Branimir Gvozdenović, imalo obavezu da da saglasnost organu lokalne uprave da je plan koji se usvaja u skladu sa planom višeg reda“, naveo je Jokić.
Vladimir Jokić
On je kazao da Gvozdenović tom prilikom nije dao takvu saglasnost, već je, kako je rekao, dao saglasnost da je procedura urađena u skladu sa zakonom.
„Izbjegao je da da takvu vrstu saglasnosti, što je bio obavezan zakonski element za usvajanje takve vrste planskog dokumenta“, istakao je Jokić.
On je ukazao i kada je donošena odluka 2009.godine o usvajanju DUP-a, donesena je kao izmjena i dopuna odluke iz 1991, pojašnjavajući da je istom tom odlukom iz 2009. stavljena van snage odluka iz 1991. godine.
„Tako da imamo paradoksalnu situaciju – da izmjenama i dopunama osnovnog akta, prestaje da važi taj akt. To znači da samim tim nije mogao važiti niti akt koji se donio“, rekao je Jokić.
On je kazao da je 2013. godine Skupština Opštine Kotor, na svom zasijedanju u decembru, donijela odluku o izmjenama odluke o DUP-u Kostanjica.
„Tim izmjenama SO je usvojila član u kojem se produžava važenje DUP-a Kostanjica do donošenja novog planskog dokumenta. Tom prilikom nije ispoštovana zakonska procedura za donošenje izmjene i dopune zakona koja je bila strogo formalno propisana“, smatra Jokić.
On je ukazao da je, ranija praksa Ustavnog suda, u istim slučajevima, istim povodom „rezultirala time da su se takve odluke proglašavale nezakonitim i neustavnim“.
„Postupajući po našem mišljenu po neustavnom i nezakonitom detaljnom urbanističkom planu Kostanjica, nanijeli bi neporavljive štete Kotoru. Na kraju krajeva, nanijeli bi nepopravljivu štetu ugledu Crne Gore u međunarodnim krugovima i statusu države Crne Gore u UNESCO-u i drugim agencijama Ujedinjenih nacija“, ocijenio je Jokić.
On je poručio da je očuvanje Kotora na UNESCO-voj listi pitanje državnog interesa.
„Nije Kotor kao grad član UNESCO-a, nego je država Crna Gora članica UNESCO-a“, istakao je Jokić.
On je pozvao, bez, kako je naveo, namjere da se na bilo koji način miješa u konačnu odluku Ustavnog suda, da postupi po zahtjevu i da uzme prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti DUP-a u prioritetna razmatranja.
„Društveni značaj, koji ima ovo pitanje, umnogome prevazilazi Opštinu Kotor i Crnu Goru“, rekao je Jokić.
Na pitanje novinara da li će doći do kraja koalicije ukoliko Skupština Opštine ne podrži njegove odluke na sjednici 28. decembra, Jokić je rekao da se na dnevnom redu skupštine nalazi 14 odluka koje je u prethodnom periodu donio u skladu sa, kako je rekao, članom 59 Zakona o lokalnoj samoupravi.
„Na odbornicima je da glasaju za njih kako smatraju da treba. Ono što mogu da kažem jeste da su sve odluke donesene u skladu sa Zakonom, poštujući koalicioni sporazum i u najboljem interesu grada. Svaki politički subjekt koji povuče određeni potez će ponijeti odgovornost takvog poteza“, rekao je Jokić.
Ukoliko odluke ne dobiju saglasnost, kako je pojasnio u Skupštini, tog momenta prestaju da važe.
„Što se tiče koalicije u Kotoru, mišljenja sam da svi politički subjekti u Kotoru treba da se vrate poštovanju onoga što je koalicioni sporazum, da nastavimo da radimo u interesu grada i da rješavamo nagomilane probleme, kojih nije malo“, zaključio je Jokić.
Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo u saradnji sa Turističkom organizacijom Herceg Novi organizovaće Novogodišnji bazar na lokaciji pješačke zone u Starom gradu ispred Adiko banke, koji će trajati od 24.12.2018. do 05.01.2019.godine, u vremenskom periodu od 10h do 16h. Bazar je zamišljen kao prodajna izložba koja će okupiti kreativne stvaraoce iz Herceg Novog.
-Imamo ukupno 21 izlagača koji se bave ručnim radom, izradom suvenira, prerađivača voća, povrća, maslinovog ulja i mliječnih proizvoda. Na štandovima će se naći suveniri, novogodišnji ukrasi, igračke, kolači, razne gastro delicije, sve ono što bi ste nekome mogli pokloniti, kazala je sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Herceg Novi, Suzana Memarović.
Izlagači neće plaćati nikakvu nadoknadu, a imaće šansu da promovišu i prodaju svoje proizvode. Opština Herceg Novi i nadležni sekretarijat ovim putem pozivaju sve Novljane i goste našeg grada da se priključe i doprinesu prazničnoj atmosferi.
Punionica za električne automobile foto I. G. Pixell
Sa otvaranja izložbe
Sa otvaranja izložbe
U Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica juče su u Galeriji Kulturnog centra organizovali izložbu fotografija sa nagradnog konkursa „Upoznaj tajni svijet bokeljskih ponti i napravi fotografiju!” za mlade uzrasta od 12 do 16 godina.
Po ocjeni tročlanog žirija u sastavu: Krsto Vulović, student i pasionirani fotograf, Slavko Dabinović, bibliotekar u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor i Ksenija Stanković, istoričarka umjetnosti, proglašene su najbolje fotogradije i uručene nagrade.
Ispred Gradske biblioteke prisutnima se obratila Jelena Vukasović, a izložbu je otvorila ispred JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Ksenija Stanković.
Prvo mjesto osvojio je Nikola Kovač sa fotografijom pod nazivom „Starac i more”, drugo mjesto Milena Drašković, a treće mjesto dijele Milica Đukanović i Nemanja Nikolić.
„Kao jedan od najdramatičnijih subjekata u fotografiji se uvijek koristilo more. Ono je zastrašujuće u svojoj divljoj ljepoti, naizgled beskrajno i uvijek promjenjivo u zavisnosti od svijetlosti. Upravo ga to čini izazovnim motivom fotografisanja. Pobjednička fotografija u fokusu ima nemir mora i spokoj starca koji ledi sliku i zaustavlja moć talasa u odlučujućem momentu, dajući mu poštovanje u njegovoj veličanstvenosti” – obrazložila je Stanković.
Prvi festival knjiga – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! otvoren je u četvrtak u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
FesK Kotor (20 – 22. decembar) okupio je 50 učesnika iz Crne Gore i za tri dana biće realizova 22 programa, projekcije dva dokumentarna dugometražna filma, radionicu na temu Zelena kultura i izložba starih i rijetkih knjiga Muzeja grada Perasta.
Festival je otvorila potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov.
„Kotor sa svojom kulturnom baštinom pravo je mjesto u Crnoj Gori gdje se desio prvi festival pod nazivom „Pazi što čitaš“. Hvala svima u Opštini Kotor koji su podržali ovaj projekat, prije svih Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti, gdje smo se dogovorili da jedan ovakav projekat mora da bude zajedničko djelo svih kulturnih ustanova čiji je osnivač Opština Kotor. Zbog toga su tu, OJU Muzeji Kotor, JU Kulturni Centar „Nikola Đurković“ i smatramo da jedino zajedničkim djelovanjem možemo iznjeti da ovako veliki projekat bude i uspješan. Želim da ovaj festival traje, jer ovakav festival to zaslužuje. Na jednom mjestu možete pogledati knjige 50 izdavača iz Crne Gore, koji se bave izdavaštvom neke druge vrste, knjige koja nije komercijalna ali je puna vrijednosti, to su knjige koje se ne promovišu tako često u našim medijima” – kazala je Popović Moškov.
FesKK
U vremenu kada se u Kotoru zatvaraju knjižare, mi otvaramo vrata Galerije solidarnosti, prostor u kome će se u toku naredna dva dana odvijati festival knjige, te na kome će biti prestavljena brojna izdanja 50 izdavača iz Crne Gore, različite tematike: kulturne baštine Boke, pomorstva, istorije, prava, ostalih prirodnih i društvenih nauka i umjetnosti, poručila je Maja Grgurović, profesorica književnosti i bibliotekarka u Muzeju grada Perasta.
FesKK
„U okviru festivala biće priređeno oko dvadesetak promocija knjiga. Obilježavamo Evropsku godinu kulturne baštine i proslavljamo 120 godina knjižarstva u Boki Kotorskoj”- kazala je Grgurović.
Festival knjige – FesK Kotor je prvi ove vrste u Crnoj Gori, a po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda.
FesKK
„Ova 2018. godina je Evropska godina kulturne baštine. Kotor je oduvjek bio i ostao Evropa, ne samo ove godine kroz kulturni program, nego i oduvjek. I mnogo više od toga. Mi svi znamo da je Kotor i svijet, da je bio i da će ostati, nadamo se, zauvjek. A posebno kroz one vrijednosti koje su na globalnoj kulturnoj sceni u domenu baštine i prepoznate kao vrijednosti od univerzalnog značaja. To je nešto čemu svi treba da težimo. Neka ovaj naš festival bude jedan skromni doprinos da Kotor, Boka, pa i cijela naša zemlja zadrže taj renomirani status i da ga uvijek sve više njeguju i afirmišu” – kazao je Dušan Medin direktor JU Muzeji Kotor.
Bibliotekarska savjetnica u Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor Jasmina Bajo podsjetila je da je u Kotoru 1832. godine osnovana prva Narodna biblioteka u Crnoj Gori o kojoj su sačuvani samo arhivski podaci.
FesKK
„Za prvu Narodnu biblioteku u Crnoj Gori računa se risanska biblioteka iz 1835. godine. Mi imamo kontinuitet u organizovanju manifestacija koje se bave čuvanjem kulturne baštine, popularisanjem knjige i čitanja. Nije čudno da se ova vrsta festivala po prvi put dešava baš u Kotoru” – kazala je Bajo.
FesKK
Urednica programa festivala Stanka Janković Pivljanin, apostrofirala je da je Kotor grad sa dugom tradicijom kulture, umetnosti, pisane riječi, pisane knjige: rukopisne i štampane.
„Festival ima za cilj promovisati knjigu kao kulturno dobro, kulturnu vrijednost i kao edukativno sredstvo. Kotor je pravo mjesto da jedan ovakav festival zaživi i da u budućnosti, kao što je bio i u prošlosti, (zbog čega je i slogan ovog festivala Kulturna baština profuturo) bude mjesto koje će se jednom godišnje osvrnuti na cjelokupnu godišnju produkciju, sistematizovati, valorizovati i odrediti ono što je najznačajnije i najbolje za generacije koje dolaze” – kazala je Janković Pivljanin.
Postavljanjem deset metara visoke vještačke jelke na glavni gradski trg privodi se kraju novogodišnja dekoracija centra grada.
Okićena je Satkula, postavljene svjetleće “zavjese”, a za najmlađe postavljen je i svjetleći patuljak.
Novogodišnja dekoracija postavljena je duž Jadranske magistrale i u mnogim mjestima na rivijeri i Igalu, a lokalna uprava je za ulične novogodišnje ukrase izdvojila 20 hiljada eura.
Besplatan parking tokom praznika
Uz čestitke za predstojeće praznike, preduzeće „Parking servis Herceg Novi“ obavještava građane da će parkiranje tokom božićnih i novogodišnjih praznika biti besplatno u cijelom gradu.
Kako saopštavaju iz „Parking servisa“ parkiranje će biti besplatno:
– 25. decembra 2018. godine (utorak),
– od 31. decembra 2018. godine do 02. januara 2019. godine (ponedeljak, utorak, srijeda),
– 07. i 08 januar 2019. godine (ponedeljak i utorak).
Porto Montenegro je tokom kalendarske 2018. godine, kroz projekte drustveno-odgovornog djelovanja u lokalnoj zajednici donirao preko 450.000 eura – koncept korporativne filantropije ovog tivatskog projekta marine za superjahte i nautičkog naselja odnosi se na podršku, donacije i sponzorstva brojnih kulturnih, sportskih, obrazovnih, zabavnih projekata.
Najveća donacija u ovoj godini je finansiranje projekta prvog protivpožarnog plovila na moru u Boki Kotorskoj koje služi Službi zaštite i spašavanja Tivat u saniranju svih požara na moru i obali. Donacija je vrijedna 400.000 eura. S obzirom na katastrofalne požare koji su zahvatili Tivat i veliki dio Luštice u ljetnjoj sezoni 2017, Porto Montenegro je odmah finansirao izgradnju broda u lokalnom brodogradilištu u cilju što boljih saniranja požara koje ce služiti cijeloj Boki Kotorskoj i šire, a kojim će upravljati članovi Službe zaštite i spasavanja Tivat. Vatrogasno-spasilački konstruisan i izgrađen u tivatskom lokalnom brodogradilištu Navar, jer je menadžment kompanije fokusiran na podršku biznisa u lokalnom kompanijama.
Jedan od najvećih projekata je i WiFi signala u OŠ Drago Milović – investicija projekta koju je kompanija Adriatic Marinas inicirala i realizovala sa kompanijama Saga Montenegro i Optoinženjering, i koji su svoj doprinos u realizaciji projekta radili besplatno, u cilju podrške obrazovanju u lokalnoj zajednici, iznosi preko 30.000 eura. Ove godine Porto Montenegro je finansirao i renoviranje kabineta maternjeg jezika.
Od projekata za podršku i afirmaciju obrazovanja izdvaja se i prestižna stipendija na američkom koledžu RIT u Dubrovniku, u vrijednosti od 25.000 eura – treći put za redom, dodijeljena je ova stipendija, kao podrška u razvoju mladih, elokventnih, i ambicioznih lokalaca.
Donacija OS Drago Milovic 2018.
Kao predstavnici jednog od glavnih privatnih investitora, želim da istaknem da prepoznajemo Tivat kao grad budućnosti – do sada je u lokalnu zajednicu uloženo preko 3 miliona eura kroz donacije i sponzorstva. I dalje ćemo se značajno fokusirati na afirmaciju i podršku obrazovanja, kao najvećeg kapitala i potencijala jedne lokalne zajednice. Sarađujemo sa preko 50 lokalnih partnera, već kreiramo projekte za narednu godinu – renoviraćemo školske učionice, sportske terene, igrališta, podržati turističke i kulturno-zabavne projekte, istakla je PR menadžerka Porto Montenegra Kristina Škanata.
Veliki, a novi projekat prošlog ljeta je sponzorstvo prvog vaterpolo kampa u Crnoj Gori koji su organizovali crnogorski reprezentativci Vjekoslav Pasković i Damjan Danilović. Porto Montenegro, već godinama za redom sponzoriše organizacije radionica u Muzičkoj školi Tivat, JPU Bambi, OŠ Drago Milović, SMŠ Mladost, Festival mediteranskog teatra Purgatorije, KK Teodo, Ragbi klub Arsenal, Kuglaški klub Porto, projekte ZOPT-a i NVO Djeca Tivta, organizuje besplatne kurseve engleskog jezika, i IT kurseve, kao i mnoge druge.
