Gradnja ekolodževa – ekološko turističkih smještajnih jedinica u Nacionalnom parku Durmitor nema nikakve veze sa sječom šuma koja se pominje, kazao je Luka Bulatović, vlasnik i direktor Turističke agencije “Eksplorer”, koja je dobila tender za taj projekat.
Bulatović je rekao Pobjedi da je ekolodž konstruisan i projektovan tako da mora biti uklopljen u prirodu.
On je kazao da je to ugostiteljski objekat namijenjen za usluživanje hrane i smještaja i isključivo je napravljen od drveta.
“Za njih nijesu potrebni temelji, za postavljanje je zabranje no sječenje šume. Objekat je šipovan od prirodnih materijala u zemlju i isključivo je napravljen od drveta. Riječ je o privremenim objektima kojima je rok deset godina”, objasnio je Bulatović.
Prema njegovim riječima, jedan ekolodž imaće 38 kvadrata i najviše dvije sobe, a biće postavljen na prostoru od 600 metara kvadratnih.
Bulatović je rekao da se za 40 sati može razmontirati i premjestiti i negdje drugo, a priroda će ostati onakva kakva je nekad bila, takav je i objekat na Gorici, a prostor se ne skrnavi.
Bulatović naglašava da ono “čime danas pojedinci po Žabljaku informišu ljude su nestine”.
On je rekao da je Neistina da će biti 90 čamaca na Crnom jezeru i da će se tamo praviti luka.
“Za sve to potrebna je dozvola države i ona mora da kaže koliko će toga biti. Mi nemamo ništa dogovoreno, ne piše niđe u ugovoru. Ljudi se samo bave špekulacijama i neistinama i za sve koji su rekli neistinu potražiću sudski epilog jer su našu firmu ponizili, iako smo mi jedina firma koja gazduje u zaštićenim područjima” kazao je Bulatović.
Učenici Srednje pomorske škole iz Kotora isplovili su juče sa tivatske rive na trodnevno krstarenje školskim brodom “Jadran”.
Ovim je nastavljena saradnja Mornarice vojske Crne Gore i Srednje pomorske škole.
Učenici trećeg razreda nautičkog i brodomašinskog smjera krenuli su na plovidbu sa zadatkom da saznanja stečena u učionici primijene kroz praktičan rad na brodu.
“Ovogodišnja generacija trećeg razreda je najbrojnija u istoriji Škole tako da smo plovidbu brodom ‘Jadran’ morali organizovati u tri grupe od pedesetak učenika. U prvoj grupi na brodu se nalazi 23 mašinca i 23 nautičara, ukupno 46 ucenika. Među kadetima imamo i dvije kadetkinje koje marljivo izvršavaju sve zadatke zajedno sa svojim drugarima. Sa učenicima su isplovila i 4 profesora”, navode iz škole.
Na brodu je učenike dočekala uvijek raspoložena posada broda “Jadran”, spremna da pomogne da se kadeti što prije prilagode uslovima života na brodu. Za ručak je pripremljen, tradicionalno, vojnički pasulj…
Trodnevno-krstarenje-skolskim-brodom-Jadran-2019
Brod je prošao pored rta Arza i okrenuo svoju provu prema Budvi, a večeras će po planu biti usidren u uvali Bigova. Povratak prve grupe očekuje se u petak, u predvečernjim satima, opet na tivatskoj rivi
Naredna grupa od pedesetak učenika kreće u ponedjeljak i vraća se u srijedu 10. aprila, a nju će na brodu zamjeniti treća grupa koja će se vratiti u naredni petak, 12. aprila.
“Ukupno 141 učenik će biti u prilici da osjeti kako izgleda ploviti i spavati na valovima, kakav je život na brodu i kada grije sunce i kada pada kiša, kada valja more i kako je važno da pojedinac svoj doprinos u radu podredi grupnim ciljevima, a i da sam pred sobom provjeri lična znanja i sposobnosti. Iskusan tim nastavnika, izuzetnih praktičara, budnim okom ce pratiti sva dešavanja na brodu pružajući svima priliku da saznaju što više”, navodi se u saopštenju.
Obišao je svijet jedrilicom koju je sam sagradio. Putovanje je trajalo 3 godine, a gradnja broda od nule, trostruko više. Nenad Vlahović nije znao ništa o jedrenju, plovidbi, gradnji plovila. Kaže nam da je slijedio svoje srce, pa je tako ovaj instruktor plesa danju gradio brod, a kad bi zašlo sunce, držao instrukcije plesa. Uzor mu je bio Joža Horvat, jedinom kome je ovakav pothvat uspio prije njega.
Nenad Vlahović je naposljetku napisao knjigu „Jedrilicom oko svijeta“ u čak četiri nastavka, a svoja iskustva odlučio je podijeliti i s našim čitateljima.
– Moja knjiga „Zov dalekih obala – Jedrilicom oko svijeta“ će u konačnici biti tetralogija, dakle cjelina od 4 knjige, a kao što i sam naziv govori, u njoj opisujem svoje oplovljavanje svijeta sportsko-rekreacijskom jedrilicom Malik-Jamnicom. Putovanje je trajalo skoro 3 godine i za to vrijeme sam doživio ali baš sve što bi netko mogao i pomisliti da bi se na takvom putovanju moglo dogoditi. Od mnoštva nestvarno lijepih trenutaka do nevjerojatno teških, iscrpljujućih, pa i po život opasnih. Tih doživljaja je bilo toliko da mi dnevnički zapisi s puta broje 2700 stranica, što je i uz velika skraćivanja jednostavno previše materijala za manje od 4 knjige. Dvije sam već izdao, a na preostalim dvjema upravo intenzivno radim.
Vi ste sami gradili jedrilicu? Kako je tekao taj proces i koliko je trajao? – Da, izgradio sam je sâm, od drveta, u west sistemu (drvo lijepljeno epoksidnom smolom). Za to mi je trebalo 9 godina zaista svakodnevnog rada, od jutra do noći. Kako sam plesni učitelj, a poduka plesa je u pravilu na večer, osnovni dnevni posao bio je – gradnja broda. Time sam bio toliko fanatično opsjednut da čak i kad bih se razbolio nisam išao doktorima kako ne bih izgubio koji dan od gradnje broda. Na žalost, kad je brodić napokon i bio spušten u more, nije ni tada bio kraj. Svu sam svoju ušteđevinu već davno potrošio pa je sada trebalo pronaći sponzore za izuzetno skupu opremu potrebnu za plovidbu velikim morima. A onda je tu opremu još trebalo i ugraditi na brod. Za sve to sam utrošio sljedećih godinu dana tako da se cijeli taj posao oko izgradnje broda zaokružio na punih 10 godina.
Sam proces izgradnje bio je i uobičajen i neuobičajen: sve sam dijelove broda izrezao (i to ručnim hobby alatom) u dnevnom boravku vikendice mojih roditelja u selu Paruževina blizu Sesveta, pa sam onda izgradio još i veliku baraku u dvorištu da bih te dijelove imao gdje sklopiti. A kako sam po struci strojar, svugdje sam u konstrukciji pronalazio kritične presjeke koje sam onda konzultirajući se sa svojim profesorima s Fakulteta strojarstva i brodogradnje rješavao, naravno, s velikim pojačanjima. Negdje na sredini izgradnje broda spoznao sam napokon da je west sistem daleko najdugotrajniji način gradnje plovila, no što sam mogao? Ništa, jer odustati za mene jasno nije bila opcija.
Vi ste nakon moreplovca i književnika Jože Horvata tek drugi Hrvat koji je uspio sportsko-rekreacijskom jedrilicom oploviti svijet i to bez ikakvog nautičkog predznanja? – Da, tako je. Prije nego sam se upustio u gradnju broda s namjerom da njime oplovim svijet ja nisam ni nogom stupio na jedrilicu, a kamo li da bih ikada zaplovio na kojoj, ili na ikakvom sličnom plovilu. Moja jedina veza s morem bilo je turističko brčkanje na plaži za ljetovanja. Također u životu nisam do tada ispilio valjda ni dvije daske. Ali svejedno, kad postoji velika želja, sve se može!
Sad, da ne ispadnem baš previše lud (i u svoju obranu) rekao bih da sam ja mislio da ću brod zgotoviti za godinu, dvije pa da ću barem nekoliko godina usvajati mornarske vještine na Jadranu i tek onda krenuti u oplovljavanje svijeta. Na žalost, nakon tih 10 godina gradnje broda životna situacija mi je bila da krenem, ili neću krenuti nikada. Nisam htio ispasti poražen pa sam se odlučio da to ipak barem pokušam učiniti sa zaista minimalnim znanjem i skoro bez ikakvog iskustva u jedrenju. Ali znate kako se kaže, Bog čuva djecu i bedake!
A što se tiče toga da sam tek drugi Hrvat. Zanimljivo je da ja toga nisam bio svjestan ni više godina nakon završetka plovidbe oko svijeta. Sve dok mi jedan prijatelj nije tu činjenicu spomenuo. Moram priznati da sam se pošteno iznenadio. Ipak smo mi pomorska zemlja i za očekivati bi bilo su to mnogi već davno prije činili, naročito Dalmatinci. No onda, pretpostavljam da ljudi koji odrastaju uz more, ako ih ono privlači, budu profesionalni mornari na velikim brodovima, a oni drugi i previše dobro znaju kakvo more može biti. Ja to nisam znao pa eto, valjda mi je bilo lakše upustiti se u tako što.
Nenad-Vlahović-jedrenje-oko-svijeta
Možete li nam ispričati poneko najzanimljivije iskustvo? – Hm, jako teško bih se mogao odlučiti za najzanimljivije iskustvo jer kao što sam već rekao, na putu sam doživio zaista ali baš svašta. Ali kako god, ono što smatram ultimativnim doživljajem je plovidba deltom rijeke Orinoco. Ta velika rijeka je za Venezuelu isto ono što je Amazona za Brazil, dakle tu se radi o nevjerojatno velikom području nedirnute južnoameričke prašume punom divljih životinja poput anakondi, jaguara, krokodila, otrovnih zmija i žaba, majmuna, pirana…
Tamo smo se uputili sami, bez navigacijskih karata, peljara i vodiča, a plovili smo jednim krakom velike delte, rijekom Macareo, skoro 100 nautičkih milja prema unutrašnjosti kopna. Macareo nije plovni put, stoga u tom području nema ali baš ničega od naše vrle civilizacije i, makar tamo vlada samo i jedino zakon jačega, meni je bilo prelijepo. Družili smo se s izvornim Indijancima Wareo (ili s Ljudima u kanuima, što je prijevod s njihovog jezika), lovili krokodile, trampili se za papige (2 žutočele amazone).
Po cijele sam dane do besvijesti uživao istražujući džungle i na kraju čak sreo i jaguara. I skoro sam ostao tamo, toliko sam bio oduševljen tim džunglama, da nisam na kraju odvagnuo što mi je bolje: ili ostati u zemaljskom raju najviše pola godine, jer ipak je to područje kolere, malarije i mnogih endemskih bolesti, ili se vratiti u naše za moj pojam jadne i tmurne „civilizirane“ krajeve i tu (nadam se) proživjeti puno, puno dulje. Kao što vidite, odlučio sam se za dulji život!
Dajte sad i nekoliko riječi o sebi i mogućnosti nabavke Vaših knjiga – A što reći o sebi? Rođen sam u malom selu Gotalovu u Podravini, od svoje sedme godine živim u Zagrebu, a tu sam završio i Fakultet strojarstva i brodogradnje. Za vrijeme studija počeo sam se ozbiljno baviti sportskim plesom u kojemu sam kao reprezentativac zastupao bivšu državu na europskim i svjetskim prvenstvima. Na kraju sam ples izabrao da mi bude i profesija pa još i danas podučavam ljude plesanju u svojem Plesnom centru Elite.
Možda sam i malo drugačiji od drugih, s obzirom na moje životne odabire i karakter. A da puno ne objašnjavam o tome, možda ćete me najbolje shvatiti ako pogledate moje TEDx predavanje.
U duhu lijepog, vjekovnog suživota i zajedničkih proslava svojih sugrađana, ali i radovanja proljeću, suncu i ljetu koje uskoro dolazi, Turistička organizacija opštine Budva i ove godine organizuje manifestaciju “Od Uskrsa do Vaskrsa”.
Plato između hotela “Avala” i “Mogren” od 21. do 28. aprila biće mjesto namijenjeno kreativnim radionicama za najmlađe, pozorišnim predstavama, muzičkim nastupima i darivanjima, a zanimljive instalacije koje su simbol ovog velikog hrišćanskog praznika osmisliće kreativni budvanski umjetnici.
Otvaranje je predviđeno za nedjelju 21. april u 11 sati, a programi će se narednih dana održavati od 10 ili 11 do 17 sati.
Sud za prekršaje u Budvi odjeljenje u Kotoru oglasio je krivim Roberta Bernarda, funkcionera Demokrata zbog napada na sugrađanku Lj. P. tokom karnevalskih svečanosti početkom marta ove godine i kaznio ga novčano 510 eura, pišu Dnevne novine.
Ročište je održano juče, a sudija u ovom predmetu je bila Ivana Vukasović.
Iz Suda za prekršaje ovom listu je u odgovoru saopšteno da je Bernard oglašen krivim i osuđen na novčanu kaznu zbog prekršaja iz člana 10.stav 2. Zakona o javnom redu i miru. Navedeno je takođe da se odrekao prava na žalbu.
Stav 2 člana 10 Zakona o javnom redu i miru glasi: “Ko na javnom mjestu fizički napadne drugog ili se fizički obračunava, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 350 eura do 1.000 eura ili kaznom zatvora do 60 dana”
Inače smo ranije objavile informaciju da je funkcioner Demokrata, inače potpredsjednik Kotorskog odbora ove partije, fizički nasrnuo na sugrađanku Lj. P. koja je bila u karnevalskoj povorci i pod maskom.
Nakon incidenta uslijedila je prijava Sudu za prekršaje koji je prvobitno zakazao ročište za 22, a potom promijenio za 3. april.
Institut “Simo Milošević” završio je prošlu godinu sa neto dobitkom od 54,51 hiljadu EUR, što je 1,6 puta više u odnosu na 2017.
Poslovni prihodi kompanije su, prema izvještaju o poslovanju objavljenom na sajtu Montenegroberze, na kraju decembra bili 6,3 odsto viši i iznosili su 11,2 miliona EUR.
Poslovni rashodi Instituta porasli su 8,4 odsto na 10,77 miliona EUR, od čega se najviše odnosilo na troškove zarada, naknada i ostale lične rashode, 5,92 miliona EUR.
Troškovi amortizacije i rezervisanja iznosili su 781,22 hiljade EUR, a materijala 2,25 miliona EUR. Ostali poslovni rashodi iznosili su 1,81 milion EUR.
Ukupna aktiva kompanije na kraju decembra je iznosila 65,28 miliona EUR i bila je 0,7 odsto manja u odnosu na uporedni period.
Neraspoređena dobit kompanije iznosi 1,13 miliona EUR.
Dugoročna rezervisanja i obaveze kompanije iznosile su 1,15 miliona EUR, a kratkoročna 2,69 miliona EUR. Odložene poreske obaveze iznose 877,8 hiljada EUR.
Prema podacima Centralne depozitarne agencije, Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Vile Oliva posjeduje 26,69 odsto akcija Instituta, a crnogorski Investiciono-razvojni fond 23,65 odsto.
Crnogorska Vlada posjeduje 19,19 odsto dionica Instituta, Fond zdravstva 10,23 odsto, a Zavod za zapošljavanje 3,41 odsto. Iza HB Zbirnog kastodi računa 1 skriveno 1,46 odsto akcija, dok Valeant Pharmaceuticals International California posjeduje 1,29 odsto.
Ostali akcionari imaju manje od jedan odsto vlasništva.
Savjet za privatizaciju i kapitalne projekte ovlastio je krajem marta Tendersku komisiju za privatizaciju da sa češko-crnogorskim konzorcijumom počne pregovore o zaključenju ugovora o prodaji Instituta „Simo Milošević“.
Savjet je na sjednici usvojio izvještaj Tenderske komisije o rezultatima javnog tendera za prodaju 56,48 odsto akcija Instituta i naložio da se započnu pregovori sa češkom kompanijom Philibert.a.s i crnogorskom Vile Oliva, vlasnika Žarka Rakčevića.
“Konzorcijum je za akcije ponudio deset miliona EUR, dok investicioni program iznosi 27,94 miliona EUR i podrazumijeva rekonstrukciju i modernizaciju objekata, unaprjeđenje usluga i dalji razvoj turističkog i medicinskog kadra”, saopšteno je iz Vlade.
Javni poziv za prodaju objavljen je polovinom oktobra prošle godine, sa rokom za dostavljanje ponuda do 14. januara. Tendersku dokumentaciju su otkupila tri subjekta, ali je ponudu dostavio samo češko-crnogorski konzorcijum.
Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije obišao je danas novosagrađenu krstionicu u manastiru Svetog Arhangela Mihaila na Prevlaci kod Tivta u zahvalio se vjernicima koji „molitvama i riječju koje su naše jedino oružje“, brane taj objekat koga država želi da sruši jer je izgrađen bez adekvatnih papira.
„Ne znam da li da kaznim oca Mijajla Backovića i igumana Benedikta jer, priznajem a to sam rekao i premijeru Markoviću, dao sam im blagoslov da se ovdje podigne krstionica, a ne da se podigne i kao crkvica, ali su to oni, očevidno uradili u nadi da će preko toga krenuti i obnova samog hrama Svetih Arhangela. Oni su to podigli i sad naravno, ako je podignuto, nije da se ruši, pogotovo kada u najbližoj okolini postoje na desetine mnogo većih objekata koji su podignuti bez ikakvih dozvola države. Međutim, jedno što su htjeli da ruše je ova mala crkvica – Suza Njegoševa, kao početak obnove drvene svetinje prevlačkoga Hrama. Niko pametan to ne bi uradio, pogotovo ne u modernoj Evropi 21.vijeka“- kazao je Amfilohije obraćajući se vjernicima na Prevlaci. On je podsjetio na bogatu i slojevitu prošlost tog svetilišta i krstionice na tom mjestu koja datira iz 4.vijeka, naglasivši da je namjera Mitroplije u čemu je podržavaju i stručnjaci iz Italije i vlasti regije Veneto, da obnovi cijeli srednjevjekovni manastir na Prevlaci i da pritom sačuva i prezentira javnosti sve istorijske slojeve tog lokaliteta, počev od najranijih rimskih iskopina i mozaika, do današnjih vremena.
„Ovo se gradi za obnovu ljubavi bratske među ljudima, ne gradi se sa mržnjom prema bilo kome, a pogotovo ne prema Crnoj Gori koja je naša domovina. Gradi se za unapređenje i budućnost naše djece“ – podvukao je on, dodajući da je bio spreman da se nadstrešnica krstionice ne ruši, već izmjesti sa ponte ako to smeta državi, ali to međutim tehnički bilo neizvodljivo.
Amfilohije ponosan na činjenicu da su uz pravoslavce bili i katolici
Amfilohije nam je kazao da je posebno ponosan na činjenicu da je preksinoć među građanima koji su se okupili na Prevlaci da brane krstionicu, pored pravoslavaca, bilo i dosta katolika.
„To znači da svi ti ljudi imaju vjere i straha od Boga i da smo mi svi u suštini jedna Crkva Božija. Ko god vjeruje u Hrista bilo da je katolik ili pravoslavni, on će da brani svetinju. Posebno me raduje da su i rimokatolici bili ovdje sa nama, jer smo mi ovdje zajedno kroz vjekove što se ono kaže i kad smo valjali i kad nismo valjali. Srećom, sad opet valjamo jedni drugima zajedno braneći svetinju.“- istakao je mitropolit dodajući da je od „ogromnog značaja“ podrška koju je Mitropolija dobila od regije Veneto.
„Daj Bože da i naša vlast posluša taj glas iz Venecije koji je tako dragocjen jer smo i od ranije imali kontakte sa njima i čak imamo stručnjake iz Italije – arheologe, istoričare umjetnosti, arhitekte, koji su članovi Odbora za obnovu manastira i vrlo su nam dragocjeni. Ova svetinja je Istok na Zapadu i Zapad na Istoku i ona je u sebi objedinila sve ono što je dala zapadna Crkva i Crkva Istoka.“- podvukao je Amfilohije.
Amgfilohije na Miholjskoj Prevlaci – foto S.L.
Istakao je da se od preksinoćnje akcije posliije na Prevlaci nije uspio čuti sa premijerom Markovićem, ali da bi se „rado čuo sa predsjednikom i jednim i drugim, da i oni shvate da ovo ovdje nije ni protiv koga, pa ni protiv njih, niti se mi miješamo u ono što su pitanja vlasti“. Amfilohije je rekao da bi vlasti trebale da „poslušaju glas narida, a narod je ovdje“, te da je razriješenje cijele situacije da Mitropolija dobije formalnu dozvolu države za nastavak obnove cijelog manastira, gradnjom hrama Svetih Arhangela.
„Moram vam reći da ja na početak gradnje hrama računam već od Vaskrsa. Mi ćemo da obnavljamo hram, pogotovo sada kada imamo pomoć od Venecije koja nam je mnogo značajna, a od naše države jedino što očekujemo je da nam izda dozvolu da ne moramo mi da radimo nešto što nije odobreno. Naš cilj je da ne obnovimo samo shram, već cjelokupno kulturno nasljeđe ovog mjesta još od vremena Rimske carevine i nadam se da će i oni to shvatiti i na kraju krajeva, i prihvatiti“- zaključio je mitropolit.
Vjernici i sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske cijelu noć su čuvali malu krstionicu na obali u kompleksu manastira Svetog Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, a koju je prethodno u utorak u zoru, bezuspješno pokušala da zauzme crnogorska policija kako bi sprovela u djelo rješenje građevinske inspekcije o rušenju tog bespravno podignutog objekta.
Vjernici iz čitave Crne Gore ali i iz Srbije i BiH počeli su da dolaze na Prevlaku i “volontiraju” u čuvanju krstionice, odazivajuči se na poziv Bratsva manastira Svetog Arhangela Mihaila za pomoć. Iz Mitropolije su i danas ponovili da neće dozvoliti rušenje tog objekta, već će pokušati da sa državom nađu kompromis kako bi se on sačuvao.
Iz Odbora za opbnovu tog manastira danas su saopštili da su pripadnici policijskih snaga sa kopna i sa mora, prethodne večeri “pokupali da sruše crkvicu posvećenu Svetom Lovćenskom tajnovidcu Petru II Petroviću Njegošu” i istakli da je taj “nemio događaj union emir u srca vjerujućeg naroda, posebno onih koji su bili prisutni na nočnoj službi u krstionici.
“U slučaju da se ostvario naum nalogodavaca ovog desanta na goloruki narod čije je jedino oružje bilo ljubav i vjera, svi bi bili gubitnici. Sa nadom i ljubavlju zbog toga, pozivamo predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića da kao premijer svih građana, izađe u susret našim molitvama i omogući vjernom narodu da se bez straha moli u Prevlačkoj svetinji.”- saopštio je sekretar Odbora za obnovu manastira, protojerej Mijajlo Backović.
Podršku obnoviteljima ovog srednjevjekovnog manastora danas je izrazila i Vlada italijanske pokrajine Veneto, ističući da je Miholjska Prevlaka “značajan spomenik hrišćanske kulture ne samo za Crnu Goru, već i za Mediteran i Evropu.”
“Kao što je poznato, u Boki Kotorskoj je vladala u određenom istorijskom kontekstu i Mletačka Republika čiji smo naslednici mi iz Regije Veneto. U 15. vijeku manastir Svetih Arhangela u vrijeme naše vladavine u Boki kotorskoj doživio je rušenje i uništenje pravoslavnog monaškog bratstva – 72 monaha koji su na tom prostoru naslijedili monaški red Svetog Benedikta Nursijskog. Time je načinjena nemjerljiva šteta ne samo Pravoslavlju Slovenskog Juga već cjelokupnom hrišćanstvu. Zbog toga osuđujemo svaki akt rušenja hramova i agresije prema hrišćanima. Vijest o namjeri državnih organa Crne Gore da uklone malu krstionicu na Miholjskoj Prevlaci nas je zabrinula jer smatramo da će to pogoršati odnose između države i Crkve u vašoj državi.”- poručio je u dopisu crnogorskim vlastima, regionalni sekretar Veneta, Stefano Valdegmberi.
Situacija u i oko manastira je inače, danas bila mirna, a policije nije bilo nigdje u blizini Prevlake.
Pravni zastupnik manastira Svetog Arhangela Mihaila Dejan Vukšić najavio je da će do kraja dana predati krivičnu prijavu protiv odgovornih u državi zbog povrede načina vođenja upravnog postupka u vezi rješenja statusa objekta krstionice, odnosno zbog preksinoćne akcije policije koja je pokušala da zauzme krstionicu i prije nego što je izvršna služba Građevinske inspekcije uopšte probala da na licu mjesta sprovede rješenje o rušenju.
ITALIJANI DALI PUNU PODRŠKU MITROPOLIJI
U pismu crnogorskim vlastima, predstanici Regije Veneto ponovili su da su oni već dali “punu podršku Mitropoliji crnogorsko primorskoj u obnovi manastira Svetog Arhangela Mihaila”, a oko koje se inače, takođe prethodnih mjeseci povremeno polemika u dijelu crnogorske javnosti.
“U tom cilju smo angažovali eksperta Nikolu Papa Đardino koji kao savjetnik, učestvuje u proceduri dobijanja konzervatorskih uslova kako bi bili ispoštovani svi zakonski preduslovi.
Nastavićemo da dajemo podršku obnovi ove svetinje ne samo zbog činjenice da je za naše vrijeme srušena, nego zbog potrebe zajedništva i svehrišćanskog saveza. Vlada Regije Veneto daje punu podršku Upravi manastira Svetog Arhangela Mihaila i Mitropolije i nadamo se da će državni organi u Crnoj Gori imati poseban senzibilitet za ovo osjetljivo pitanje koje može ozbiljno narušiti odnose sa hrišćanima.”- zaključuje se u dopisu iz Venecije.
Trofeo Princessa Sofia Iberostar, Palma de Majorka – Olimpijska klasa Laser Standard
Jubilarno 50. izdanje prestižne jedriličarske regate za olimpijske klase Trofej Princeze Sofije Iberostar, jednoj od ukupno pet iz serije kupa šampiona EUROSAF održava se od 29. marta do 7. aprila u Španiji u Plama de Majorci.
U devet od ukupno deset olimpijskih kalasa takmiči se 1.224 jedriličara na 850 jedrilica koji predstavljaju preko 68 zemalja.Najbrojniija flota na regati je klasa Laser Standard, u kojoj boje Crne Gore brane jedriličari Milivoje Dukić i Ilija Markovićpod čvrstom rukom selektora Ilka Klakora.
U prva dva dana odjedrene su četiri kvalifikacijske regate, a naši jedriličariostvarili su, bolje reći premašili očekivanja na prestižnoj regati „Princeza Sofija“ na Palma de Majorci.Milivoj Dukić je u paklenoj konkurenciji usipeo da se plasira u zlatnu grupe u kojoj će se 60 jedriličara u naredna dva dana boriti za pobjedničko postolje. Ilija Marković je ostao u bronzanoj grupi, ali je iluzorno trošiti reči koliko mu je značilo takmičenje sa daleko starijim i iskusnijim jedriličarima, sa momcima koji mogu da se pohvale da su tokom karijere osvajali olimpijske, svjetke i evropske medalje.
Milivoj Dukić je u finale ušao sa kote 54, dok je Ilija Marković osvojio 166. mesto u konkurenciji 187 najboljih jedriličara planete. Ostala su još dva dana takmičenja na Palma de Majorci. Milivoj će nastojati da obezbedi što bolji plasman u stekne što više samopouzdanja u nastojanju da stigne do trećih uzastopnih Olimpijskih igara, a Ilija Marković sa stekne iskustvo za juniorska takmičenja koja ga očekuju ove godine, kao iza Balkanski šampionat čiji će domaćin biti Crna Gora i Tivat.
Prije početka takmičenja na regati koja je u rangu Svjetskog šampionata, jedriličari iz Crne Gore su naglasili da žele da pruže maksimum i da vide gdje se nalaze u odnosu na najbolje jedriličare planete u ovom trenutku. Milivoj Dukić koji je dva puta učestvovao na Olimpijskim igrama potajno se nadao plasmanu u veliko finale, zlatnu grupu, a Ilija Marković koji ima 17 godina istrajno stiče iskustvo, koje će iskoristiti za velika takmičenja u svojoj konkurenciji. Oba cilja su ostvarena.
Na poligonu u Petrovićima kod Tivta danas je održana zajednička vježba Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, Dobrovoljmog vatrogasnog društva „Krtoli“ iz Radovića, interventne službe Porto Montenegra i javnih preduzeća Komunalno i Vodovod i kanalizacija Tivat, kako bi se provjerio lanac zadužen za djelovanje u incidentnim situacijama u tom gradu.
U vježbi je učestvovalo tridesetak vatrogasaca i spasilaca iz SZS Tivat, DVD Krtoli, Dobrovoljnog vatrogasvog voda Tivat, te Porto Montenegra sa tri specijalna porotivpožarna vozila, vatrogasnim brodom „Jovana“ i dva brza intervnestna glisera, a vježbu su posmatrali direktori Vodovoda i Komuhalnog Vlado Đukić i Alen Krivokapić i potpredsjednik Opštine Tivat Dejan Maslovar.
Na posebno uređenom poligonu za uvježbavanje intervencija u zatvorenom prostoru i savladaivanje prereka, koji je napravljen u jendom od starih vojnih skladišta u Petrovićima, simulirano je gašenje požara u zadimljenoj prostoriji uz upotrebu izloacionih aparata i rad šestočlane ekipe vatrogasavca u usklovima skoro nulte vidljivosti. Sledeća sekvenca vježbe bila je gašenje zapaljenog krova objekta istovremenom akcijom iz unutrašnjosti zgrade i sa krova, a potom je ekipa uvježbavala intervenciju na gašenju požara na zapaljenom automobilu upotrebom najsavremenijeg CAFS sistema za gašenje pjenom. Završna sekvemca vježbe bila je gašenje zapaljenog objekta na obali, simultanim dejstvom vatrogasnih plovila sa mora i kopnene ekipe.
Načelnik SZS Tivat Zoran Barbić kazao je da je ovo bila posljednja veća provjera sistema zaštite i spašavanja Tivta pred nastupajuću ljetnju turističku i požarnu sezonu i njegovog sadejstva sa ekipama Komunalnog i Vodovoda koje mu pružaju logistiku u slučaju nezgoda većeg obima, a kakav je bio nedavni veliki požar na deponiji sekundarnih sirovina u blizini tivatskog Aerodroma.
Barbić je naveo da će SZS Tivat do kraja mjeseca dobiti i polovno specijalno vozilo za intervencije na visokim objektima – tzv. hidrauličnu spasilačku korpu vrijedno 100.000 eura, pa slijedi obuka ljudstva za korišćenje te opreme i intervencije na visini. Slijedi i isporuka nove potrošne opreme, te setova novih zaštitnih kaciga za tehničke i intervencije u gašenju šumskih požara, a koje će dobiri kompletan sastav SZS i DVD Krtoli, dok će SZS dobiti i posebna demontažna nosila za transport povrijeđenih i dvije specijalne vatrogasne lampe od producenata nedavno u Tivtu snimanog filma „Minamata“, u znak zahvalnosti za uspješnu saradnju.
„I ova vježba je pokazala spremnost naših momaka iz SZS, DVD i DVV koji su sjajno opremljeni i dobro obučeni. Vježba je bila veoma uspješna i drago mi je da sve ove institucije i javna preduzeća Opštine Tivat odlično i veoma koordinirano sarađuju u sistemu odgovora na incidentne situacije.“- kazao je potpredsjednik Opštine Dejan Maslovar koji je u lokalnoj upravi Tivta zadužen za sistem javne sigurnosti.
