Uzletno-sletna staza Zračne luke Dubrovnik puštena je u ponedjeljak u promet bez ograničenja u dužini 2099 metara, nakon što je dan ranije završena druga faza rekonstrukcije, objavila je u ponedjeljak uprava dubrovačke zračne luke.
Time su ostvareni uvjeti za normalno prometovanje svih najavljenih i planiranih letova prema zimskom redu letenja.
“Zračna luka Dubrovnik implementirala je proceduru za preciznu prostornu navigaciju (RNAV) koja omogućuje precizno slijetanje zrakoplova iz oba smjera uzletno-sletno staze i danju i noću. Procedura se temelji na primjeni globalnog navigacijskog satelitskog sustava GNSS te zahtijeva adekvatnu tehnološku opremljenost zrakoplova za primjenu ove procedure“, naveli su iz Zračne luke Dubrovnik.
Naglasili su kako je završetkom radova prve i druge faze završeno kritično razdoblje rekonstrukcije uzletno-sletne staze pa se za buduće razdoblje očekuje da će se najavljeni promet odvijati bez poteškoća.
Radovi Faze III. se nastavljaju i očekuje se da će biti završeni sredinom marta 2019. godine, kada će u potpunosti rekonstruirana uzletno-sletna staza biti u uporabi u punoj dužini“, stoji u priopćenju Zračne luke Dubrovnik.
Radovi na rekonstrukciji uzletno-sletne staze odvijaju se u sklopu projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik’, sufinanciranog sredstvima Europske unije kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
Avion tipa Piaggio P-180 Avanti estonske registracije ES-PAL, a koji je bio oštećen na tivatskom aerodromu u velikom nevremenu početkom juna, danas je definitivno uklonjen sa aerodroma Tivat.
Avion je dizalicom i šleperom transportovala firma Technomarine iz Tivta.
Utovaren je na trajekt Pomorskog saobraćaja koji će ga prebaciti do luke Zelenika.
Tamo će avion biti ukrcan na drugi teretni brod koji će ga prevesti do konačnog odredišta, luke Napulj u Italiji.
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti - foto Boka News
1 od 11
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Članovi Rotari kluba Kotor danas su Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti – Kotor, uručili donaciju u vrijednosti od 5.000 eura. Donirana je posteljina, higijenska sredstva, odjeća, obuća, kafa, cigare… .
Direktor Psihijatrijske bolnice Dobrota, Dragan Čabarkapa, izrazio je zahvalnost na donaciji i istakao:
“Ovo je onaj pravi vid saradnje. Budući da ste vi ovdje iz Kotora, onda znate i probleme i potrebe ove bolnice. Ovo je jedinstvena bolnica u Crnoj Gori, naši kapaciteti su stalno preopterećeni, pa trenutno 240 raspoloživih kreveta koristi 269 pacijenata. Imamo i oko 100 „socijalnih” pacijenata, koji jednostavno nemaju gdje. Takođe imamo i oko 70 „sudskih” pacijenata, jer se jedino u ovoj bolnici sprovode adekvatne mjere bezbjednosti”, kazao je dr Čabarkapa.
Jedina ustanova iz oblasti psihijatrije u Crnoj Gori bi, prema najavama, mogla biti rasterećena dijela obaveza, budući da se pri spuškom Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) planira izgradnja kapaciteta za sudske bolesnike.
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
„Bilo bi to veliko rasterećenje za ustanovu i grad. Imamo pacijenata od kojih su neki tu i po 30 godina. Oni nemaju gdje da odu, niti su sposobni za neki socijalni život. Dakle, sami se nosimo sa svim tim problemima, pa nam je ova vaša pomoć još značajnija. Pacijentima, koji godinama borave ovdje, niko ne nabavlja posteljinu, odjeću, obuću i sve se postiže samo ovakvim donacijama”, kazao je Čabarkapa.
Inače u Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti se liječe najteži pacijenti u Crnoj Gori, a bave se i bolestima zavisnosti.
Direktor Rotari kluba Kotor Rajko Čavor je kazao da je u prikupljanju pomoći pomogla komunikacija sa rukovodstvom bolnice pa su obezbijeđene najpotrebnije stvari.
„Od srca smo realizovali akciju sa prijateljima iz Ulcinja, Kotora, Budve, Tivta i Herceg Novog. Nadam se će preći u tradiciju i da i dalje možete računati na nas”, kazao je Čavor.
Za pacijente i osoblje bolnice on je na proljeće 2019. najavio i krstarenje zalivom brodom “Vodena kočija”.
Sekretarica i buduća predsjednica Rotari kluba Kotor Ranka Krivokapić je podsjetila da je riječ o mladom klubu, koji postoji tek dvije godine, ali veoma aktivnom.
„Zadovoljstvo nam je da možemo pomoći svima kojima je neophodna. Konkretno, pored pomenute donacije tu je i saradnja sa odjelom za radnu terapiju, tako da smo izašli u susret svim zahtjevima i po tom osnovu. Svi članovi Rotarija su dali svoj doprinos. Nema nas puno, ali imamo veliku volju i srce da pomognemo prije svega onima kojima je potrebna”, kazala je Krivokapić.
Sponzori humanitarne akcije “Donacija Psihijatrijskoj bolnici u Kotoru” su još:
Apoteka Medicor Kotor, TO Kotor, Judo club Champion Kotor , Vibacom doo, FAF doo Ulcinj, Cosmetics market, Svicomm, Bandiera doo, KreArt Kotor, PC Vukšić”D-Event”, ALL-ING Kotor, Status Symbol doo, Michal Negrin CG i hoteli: Porto in-Kotor, Montenegro-Bečići, palata Venezia- Ulcinj i Splendid-Bečići.
Zahvaljujemo se i brojnim prijateljima kluba koji su donirali odjeću, poručili su članovi Rotari kluba Kotor.
Rotari klub Kotor krajem godine planira podjelu paketića koji će stići iz Engleske
Rotari klub Kotor donacija Psihijatrijskoj bolnici u Dobroti
Pored humanitarne akcije “Donacija Psihijatrijskoj bolnici u Kotoru”, RC Kotor krajem decembra ove godine planira podjelu paketića koji će stići iz Engleske, tj. Rotari cluba iz Sout Hamptona.
Paketići će se i ove godine, kao i prošle, podjeliti djeci koja primaju nadoknadu preko Centra za socijalni rad u Kotoru, Tivtu i Herceg Novom. Takođe, planiramo darovatii paketiće i Dječijem odjeljenju bolnice Kotor.
U kutijama koje su razvrstane po polu i uzrastu od tek rođenih beba do 3 godine, od 3-7, od 7-10 i od 10 -15 godina, nalaze se igračke, kape, šalovi, rukavice, higijenski paketi,čarapice, ukrasi, društvene igre, slagalice i sl.
Brojne humanitarne akcije tokom 2018.
Tokom 2018. članovi kotorskog kluba osvrnuli su se na širok spektar oblasti u kojima je bilo moguće djelovati, a osim značajnih sredstava koja su donirana brojnim ustanovama poseban akcenat stavili su na vrijeme provedeno s njihovim korisnicima.
„Pored donacija i aktivnosti vezanih za prikupljanje novca opredijelili smo se i da provedemo vrijeme s onima kojima je prilika da promijene ambijent, dožive i saznaju nešto novo posebno značila. Novcem smo uspjeli da obezbijedimo mnogo toga, no svjesni smo i toga da za mnoge topla ljudska riječ neprocjenjivovrijedna“, ističu članovi Rotary kluba Kotor.
Navedeno posebno potvrđuje dan proveden s korisnicima Doma starih „Grabovac“ u Risnu, kojima je 11. novembra Rotary klub Kotor omogućio jednodnevni izlet i plovidbu „Vodenom kočijom“ na kojoj je ovaj klub bio domaćin, kada je za 110 štićenika, u pratnji 30 članova osoblja organizovan izlazak na otvoreno more, obilazak Mamule i rta Arza, kao i ručak uz druženje i zabavu.
Ovome je prethodilo organizovanje izleta i druženja sa mališanima iz Dječjeg doma „Mladost“ iz Bijele, za koje je 3. novembra omogućen odlazak na Solila, a potom posjeta Nautičkom muzeju u Porto Montenegru i podmornici „Heroj“ u pratnji vodiča, prijem na brodu „Jadran“, kao i ručak u Poslovnom centru „Vukšić“ D-Event, uz prigodne poklone.
Pored učešća u aktivnostima koje su sami organizovali, članovi Rotary kluba Kotor odgovorili su na brojne pozive drugih organizatora kada je bilo potrebno pokazati humanost na djelu, pri čemu se posebno ističe akcija davanja krvi „Život je krv, a krv je život“, koju su 2. oktobra u tržnom centru „Kamelija“ pokrenuli „Boka Gard“ i „Školjke Boke“.
Rotary klub Kotor postoji od jula 2017. godine i za kratko vrijeme postao je prepoznat po brojnim humanim djelima, što je, kako navode njegovi članovi, samo početak pokazivanja odgovornosti društvu čijem boljitku žele da doprinesu u budućnosti.
Na devetnaestom sastanku Upravnog odobra Zapadnobalkanskog investicionog okvira, koji je održan u Luksemburgu, u organizaciji Evropske komisije i Evropske investicione banke, Crnoj Gori je dodijeljeno dodatnih 68,6 miliona eura bespovratne podrške, za sprovođenje četiri investiciona projekta iz oblasti saobraćaja i životne sredine i pripremu projektne dokumentacije za dva nova projekta.
U saradnji sa Vodacomom i Ministarstvom održivog razvoja i turizma, Opština Kotor je nominovala mjeru izgradnje kanalizacione mreže za naselja Risan i Perast, uključujući tranzitni kanalizacioni sistem prema naselju Muo.
“Projekat je dobio pozitivno mišljenje u postupku odabira projekata (screening), koji je izvršila Evropska komisija. Odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 4,7 miliona eura, kojima će biće finasirana izgradnja kanalizacione mreže u Risnu i Perastu”- saopšteno je danas iz zajedničkog Koordinacionog društva za vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda za Crnogorsko primorje, kompanije Vodacom iz Tivta.
Perast foto Boka News
Kako je istaknuto, ocijenjeno je da će ovaj projekat uticati značajno na kvalitet zaštite životne sredine u Bokokotorskom zalivu i doprinijeti ekonomskom razvoju, jer će biti riješeno pitanje prikupljanja otpadnih voda u ovim primorskim mjestima, što će uticati na poboljšanje kvaliteta morske vode u Boki.
Mjesna zajednica Kotor u susret novogodišnjim praznicima, u okviru tradicionlne akcije „Ukrasiko.me”, nagrađuje aranžere najljepše ukrašenih izloga, balkona i ulica.
Nagrade će biti dodijeljene 28. decembra u 19 sati i 30 minuta u klubu „Evergreen” na Pjaci od muzeja u Starom gradu.
Uz bogat koktel, gosti će zabavljati Nataša i Kristijan.
Ima li nafte znaćemo početkom 2020. – ilustracija Boka News
Prvi preliminarni podaci o tome da li u crnogorskom podmorju ima nalazišta nafte i gasa biće poznati krajem 2019. ili početkom 2020. godine, saopštila je portparolka Uprave za ugljovodonike Jelena Savković.
Savković je najavila i da bi u tom periodu trebalo da bude izbušena prva istražna bušotina.
“Taj neki istražni period traje 4+3 godine, dakle sedam godina je predviđeno da koncesionar vidi i istraži da li nešto ima u našem podmorju. Za očekivati je da krajem 2019, početkom 2020. nakon prve bušotine imamo preliminarne podatke o tome šta se nalazi u našem podmorju”, rekla je Savković.
Gostujući u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG), Savković je rekla da je od 4. do 10. decembra snimljeno 23 odsto površine blokova 4, 5, 9 i 10.
To, kako je istakla, znači da je zaključno sa jučerašnjim danom snimljeno 70 odsto ukupne teritorije predviđeno za snimanje shodno ugovoru o koncesiji s kompanijama Eni i Novatek.
“Ako sve bude teklo po prognoziranoj dinamici i zavisno od vremenskih uslova, očekuje se da bi 3D seizmičko istraživanje moglo biti završeno za desetak dana. Onda predstoji period obrade podataka, koji može trajati do 10 mjeseci. Nakon toga određuje se mjesto za prvu bušotinu, a očekuje se da bi prva istražna bušotina mogla biti izbušena krajem 2019. ili početkom 2020. godine”, rekla je Savković.
Promocija zbornika HRVATSKA I HRVATASKO PROLJEĆE,1971. u izdanju MH iz Zagreba, urednik IGOR ZIDIĆ, održat će se u Press sali Centra za kulturu „Nikola Đurković“ u Kotoru, četvrtak,13.12.2018. Organizator Ogranak MH u Boki kotorskoj
Zbornik će pretstaviti : Božidar Petrač, književni tajnik MH i Stjepan Sučić, sudionik
Zbornik“Hrvatska i Hrvatsko proljeće 1971.”nastao je kao prilog znanstvenom skupu koji je početkom 2012.g. u Zagrebu organizirala Matica hrvatskai obilježila 40. obljetnicu Hrvatskoga proljeća te obljetnicu obračuna koji je, kako navodi Igor Zidić,urednik zbornika, „od udara u Karađorđevu, bio uperen protiv demokratskih i nacionalnih težnji hrvatskoga naroda i Matice hrvatske“.
Zbornik na 739 stranica donosi teorijske, analitičke dokumentarne i memoarske radove razvrstane u tri cjeline: Uvodna razmatranja – Studije i rasprave , Svjedočenja, zapamćenja i dokumenti, iz pera trideset i dvoje autora ‒ protagonista, svjedoka, kroničara i stručnjaka. Matičin zbornik Hrvatska i hrvatsko proljeće 1971. predstavlja jedan od najopsežnijih priloga oovom kulturno-političkom pokretu koji je početkom 1970-ih godina tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije. Riječ je o reformnom razdoblju u hrvatskoj politici, društvu i kulturi, koje je posebno obilježeno legitimiranjem hrvatskog nacionalnog identiteta i traženjima, koja iz njega proistječu.Hrvatsko proljeće bilo je i nacionalni pokret nastao u redovima Saveza komunista Hrvatske 1970. i 1971. protiv unitarizma, s kojim su išle ukorak i težnje za reformom gospodarskoga, kulturnog i političkog života u kulturnim institucijama, među intelektualcima, znanstvenicima i studentima.
U sumrak uoči blagdana Sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, brodarskih kompanija i korporacija, djece, zatvorenika… ali i državne tvrtke Plovput d.o.o., u zapuštenom je Hrvatskom pomorskom muzeju Split na zanemarenoj tvrđavi Gripe u Splitu svečano otvorena izložba „Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika“. Kako kažu, time je u organizaciji Plovputa d.o.o. i Hrvatskog pomorskog muzeja Split u Splitu započelo trodnevno obilježavanje 200-godišnjeg rođendana svjetionika na Savudriji i organizirane svjetioničarske službe na istočnoj obali Jadrana, piše portal Tris.
Na izložbi gdje se moglo vidjeti par maketa svjetionika, nekoliko isluženih alatki i naprava s jadranskih svjetionika, pokoji pano s fotografijama i tekstom, jedna stara svjetoničarska dolama… itd. našlo se mnogo svijeta, mahom zaposlenika Plovputa sa suprugama, te drugih nacionalnih i lokalnih in-breada, kako bi se moglo reći na engleskom jeziku. Dakako, pristigli su i umirovljeni zanesenjaci, istinski zaljubljenici u pomorstvo, more i pomorsku baštinu, no od njih su se mogli čuti uglavnom ožalošćeni komentari aktualne političko-pomorske situacije u zemlji i svijetu.
Nekima od njih se, moglo se čuti, ne sviđa ni nastavak stremljenja tvrtke Plovput, a koja bi trebala pošteno i pametno skrbiti o jadranskim lanternama, da sve te drevne spomenike pretvore u zimmer-frei servis za imućnije dokone turiste. Naime prije nekoliko dana je čelna glava Plovputa, Mate Perišić, direktor, istaknuo ‘važnost obnove i komercijalizacije svjetionika, odnosno njihovo stavljanje u turističku funkciju’.
Ali – svih svjetionika (!).
Argument za iznajmljivanje lanterni: izloženi su posolici
– Dosta svjetionika je devastirano. Ulaganje u te spomenike nulte kategorije je dosta skupo. Međutim kroz ovi projekt ja vidim da ima izuzetno zainteresiranih… znači da bi ih mogli sve plasirati, do jednoga… kroz ovi projekt svjetionici u najam kroz turizam. Naš zahtjev je da nam Vlada odobri da svjetionike možemo dati u koncesiju trećim osobama. To bi nam omogućilo da možemo na legalan način s njima gospodariti i davati ih u zakup jer turizam na njima cvijeta. Svjetionici imaju svoju budućnost. Pod našom kontrolom je 46 svjetionika. Dosta ih je devastirano, a ulaganja u spomenike izuzetno su velika. Kroz ovaj projekt vidimo da ima zainteresiranih ulagača i da bi ih sve mogli plasirati u turizam. Naravno, sve bi se to odvijalo pod našim nadzorom, odnosno, mi radimo projekt obnove kojeg mora odobriti Zavod za zaštitu spomenika i radovi se odvijaju pod nadzorom naših inženjera – kazao je Perišić.
I tzv. struka, barem jedan njezin manji dio, je isto mišljenja kako bi tzv. jadranske bisere koje je onomad mahom sagradila autrougarska vlast sve do jednoga sada trebalo komercijalizirati, odnosno dati na uporabu ‘trećim osobama’ (čitaj: politički podobnim koncesionarima). Kao stručan argument za nesmiljenu turistifkaciju baštine je Danka Radić, ravnateljica Hrvatskog pomorskog muzeja Split, navela kako su svjetionici predaleko, te na njih loše utječe morska sol.
– Održavanje svjetionika je preskupo. Nalaze se na nepristupačnim mjestima, izloženi su posolici, zaštićeni su spomenici kulture i novac koji se dobije od njihovog iznajmljivanja može se uložiti u njihovu obnovu. Ako spomenik ne živi, on se urušava i propada, a ovdje se ne radi o prodaji nego o davanju u najam – objasnila je, kako prenosi Dalmatinski portal.
Svjetioničari – animatori turista i mjenjači posteljine
Od 65 svjetionika izgrađenih na Jadranu ostalo ih je samo 48, kažu. O njih čak 46 skrbi Plovput, a želja im je svim tim kamenim svjetlima‘srediti papire’ i dati ih pod dvadesetogodišnje koncesije, kako planiraju lumeni.
Valja napomenuti kako se na nekim hrvatskim svjetionicima već neko vrijeme motaju turisti, te kako, u naravi, takva praksa nije novost i u nekim slučajevima i ne mora biti loša. Osim ako ih, kao u slučaju nekih dosad ‘uređenih’ lanterni, ne urede s PVC stolarijom i nelijepim namještajem, a svjetioničare pretvore u animatore gostiju i mjenjače posteljine.
Je li doista nužno da svjetioničarske vlasti, zasigurno u dosluhu s državnim vlastima, baš sva ‘kamena svjetla’, pretvore u odmarališta?
Je li moguće da se naša država ne može s kompetencijom i odgovornošću brinuti baš ni o čemu. Zapušteno je školstvo, zanemareno zdravstvo, prirodni resursi se nesmiljeno i nepametno eksploatiraju, ne vodi se dovoljna briga o vodama, o šumama, o zbrinjavanju smeća, o poljoprivredi…
Manje svjetla i soli – u glavi
Kao i lanterne, i austrougarske pruge su razvaljene, kolodvori pusti. Jedini domet državnih i lokalnih domoljubnih vlasti, izuzev tjeranja stanovništva u inozemstvo, u posljednjih nekoliko desetljeća je cijeđenje države i zajedničke imovine, privatiziranje, koncesioniranje, davanje na 20, 50, 100-godišnje upravljanje glavnine države naftnim kompanijama… plaža, priobalnog zemljišta, pomorskog dobra, oranica, šumskih predjela…
Eto, sada su na red došli i svjetionici. I na njih pada mrak posredne ili neposredne državne rasprodaje svega što vrijedi.
Nije im pomogla ni činjenica da su daleko od Banskih dvora.
Prigodna izložba se zgodno zove ‘Više od svjetla i soli‘.
IV Kongres Udruženja dermatovenerologa Crne Gore održati će se od 4. do 7.jula 2019. godine na Žabljaku. Kako je kazao za naš portal dr Predrag Štilet, predsjednik Udruženja dermatovenerologa Crne Gore, organizatori će se potruditi da ponude nesvakidašnji spoj kvalitetne edukacije iz dermatologije i estetske medicine, kao i nezaboravno druženje u očaravajućem ambijentu jedne od najljepših planina u Crnoj Gori.
„Ponudićemo veoma zanimljiv sadržaj i aktuelna predavanja eksperata iz različih oblasti dermatologije i estetske medicine u obliku koji će omogućiti neposrednu primjenu ovih znanja u svakodnevnom radu sa pacijentima.
Pored toga, organizovaćemo nekoliko atrakvnih satelitskih simpozijuma i radionica u kojima će učesnici moći praktično da ovladaju izabranim tehnikama. Uz sadržajno bogat stručno-naučni program učesnici će imati dovoljno vremena za druženje i opuštanje, kao i bogat izbor zanimljivih turističkih odredišta u okolini“, kazao nam je dr Štilet.
U Bosni i Hercegovini (BiH) žive 752 osobe koje imaju 100 i više godina, a najstariji je 114-godišnji Sarajlija.
Pozivajući se na podatke Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), Klix.ba prenosi da u BiH ima mnogo više žena koje imaju sto i više godina.
“Od ukupnog broja stogodišnjaka, muškaraca je 214, a žena 538”, rečeno je u Agenciji.
Najviše stogodišnjaka živi u Mostaru (46), od čega 13 muškaraca i 33 žene.
Do prije dva mjeseca, u BiH je živjelo 769 osoba starijih od 100 godina kada je, takođe, broj žena koje su napunile sto i više godina bio dvostruko veći.
Portal navodi da je najstarija osoba u BiH muškarac rođen 25. septembra 1904. godine koji živi na području Opštine Stari Grad Sarajevo.
Najstarija osoba na svijetu je 115-godišnja Kane Tanaka. Vjeruje se kako je najdugovječnija osoba na svijetu dosad bila Francuskinja Žan Kalmen koja je živjela 122 godine i 164 dana, podsjeća Klix.ba.
