Centar za građansko obrazovanje (CGO) će sutra i prekosutra (13. i 14. decembar) organizovati prateće izdanje Festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018 u Kotoru.
Kako je saopšteno, na svečanom otvaranju petog kotorskog izdanja Festivala UBRZAJ 2018, sutra će u kinu „Boka” od 19 sati govoriti: Marija Bernard – direktorka Kulturnog centra „Nikola Đurković”, Daliborka Uljarević – izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Vladimir Jokić – predsjednik opštine Kotor.
” Nakon toga, slijedi projekcija filma Unuk, reditelja Aleksandara Reljića. Film govori o bivšoj logorašici Evi Mozes Kor, koja je preživjela nacističke smrtonosne eksperimente doktora Jozefa Mengelea, a 2014. simbolično je usvojila unuka komandanta Aušvica, koji se danas aktivno bori protiv fašizma i antisemitizma. Reditelj filma Aleksandar Reljić i protagonista filma Rajner Hes, unuk komandanta logora Aušvic, gosti su ovogodišnjeg festivala UBRZAJ i Kotoru i nakon projekcije filma kratko će razgovarati publikom, uz moderaciju Miloša Vukanovića, istoričara.
Od 20 sati na programu je mađarski film Zarobljena rediteljke Bernadet Tuza-Rite koji razotkriva šokantnu pojavu modernog ropstva u savremenom društvu, u srcu Evrope, kroz sudbinu protagonistkinje Mariš koja više od deceniju živi kao robinja jedne mađarske porodice.
Ovo je projekt o kojem je upravo prije nekoliko dana i novinarska ekipa javne televizije iz Portugala došla napraviti prilog. Iskoristili smo sve naše komparativne prednosti i ostvarili odličnu suradnju s gospodarstvom, regionalnom i lokalnom samoupravom, industrijom te ostalim partnerima i institucijama. Dakle,”Blue Education for Sustainable Management of Aquatic Resources – BLUE SMART” je projekt čiji je glavni cilj bio stvaranje novih vještina i znanja u sektoru plavog gospodarstva te povećanje mogućnosti novih poslova sadašnjih i budućih zaposlenika ovog sektora u Zadarskoj županiji i šire, a ono što je još iznimno važno iznjedrio je i novi diplomski studij koji je već na samom početku izazvao veliko zanimanje mladih ljudi, a to je – Održivo upravljanje vodenim ekosustavima – rekao je voditelj projekta “Blue Smart” Tomislav Šarić jučer u Svečanoj dvorani zadarskog Sveučilišta prigodom održavanja završne konferencije o projektu.
Naglasak na održivost i zaštitu okoliša
Ukupna vrijednost je nešto manja od tri milijuna kuna, projekt je trajao 24 mjeseca, a sufinanciran je sredstvima Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo koji u svim svojim strateškim dokumentima naglašava potrebu za rastom i razvojem ribarstva i akvakulture na znanstvenim temeljima s naglaskom na održivost i zaštitu okoliša. Nositelj projekta je Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, a projektni partneri su Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije – AGRRA, Cromaris d.d. i WWF Adria.
– Prema posljednjim istraživanjima, više se organizama uzgoji, nego izlovi. Hrvatska prati svjetske trendove kroz razvoj akvakulture. Zašto baš projekt – Blue Smart? Ako gledamo europski prosjek, Hrvatska je četvrta u svijetu po uzgoju bijele ribe i treća po uzgoju tuna. Imamo i značajnu riboprerađivaku industriju. Među prvima smo počeli prerađivati tunu. Što se tiče Zadarske županije, možemo se pohvaliti da nosimo 60 posto od ukupne proizvodnje tune, 70 posto bijele ribe i 95 posto riblje mlađi – rekao je među ostalim voditelj projekta Tomislav Šarić, dok je Ana Zubčić voditeljica za međunarodnu suradnju iz AGRRE dodala, kako je prema nekim procjenama u Hrvatskoj, već sada u sektoru ribarstva zaposleno oko 25 tisuća ljudi.
Inovativni on-line tečaj “Osnove dobre prakse u ribarstvu”
– Plava ekonomija bi u sljedećim godinama trebala rasti brže od primjerice, brodogradnje, turizma… Kako je razvoj akvakulture jedan od strateških vodilja razvoja hrvatskog ribarstva, procjenjuje se da će se u skoroj budućnosti povećati potreba za stručnim kadrom u plavom sektoru. Partneri na projektu su osim novog sveučilišnog diplomskog studija, izradili i inovativni on-line tečaj “Osnove dobre prakse u ribarstvu”.
Projekt je povezao javni, znanstveni i gospodarski sektor, a cilj nam je bio smanjiti jaz između tržišta i akademske zajednice. Inače, na natječaj za ovaj projekt EU-a stiglo je 126 prijava, prihvaćeno je tek šest i s ponosom možemo reći da smo i mi između tih šest – rekla je Ana Zubčić iz AGRRE.
Projekt je pohvalio i i zamjenik župana Zadarske županije Šime Mršić koji je rekao kako smo jedna od najribarskijih županija jer čak 50 posto ukupnog godišnjeg ulova obavi zadarska flota, a projekt Blue Smart će sada dati dodatni zamah razvojnoj strategiji i smjernicama razvoja marikulture. Resorni prorektor Slaven Zjalić je zaključio kako projekt Blue Smart može biti ogledan primjer dobre suradnje između Sveučilišta, nevladinog sektora, industrije i gospodarstva koji je već za svog trajanja dao konkretne rezultate.
Razne usluge u jahtingu, pogotovo u vezi remonta i opremanja brodova, ugradnja savremene informatičke tehnologije i ICT riješenja na jahtama, te marketing usluga naših marina i remontera, konkretna su područja na kojima konzorcijum italijanske nautičke i jahting industrije Navigo vidi kao mogućnosti za poslovnu saradnju sa Crnom Gorom. Sa druge strane, konzorcijum Agroittica Toscana koji se bavi marikulturom, spreman je na prenos znanja i tehnologija iz oblasti kaveznog uzgoja ribe, posebno u tzv. ofšor uzgajalištima na otvorenom moru, kakvih Crna Gora još nema.
Čulo se to danas na prezentaciji Naviga i Agrottica Toscane u Tivtu, gdje su ta dva italijanska konzorcijuma predstavili njihovi čelni ljudi, Pjetro Anđelini i Danilo Di Loreto.
“Ovakve platforme dobre su za razvoj biznisa i nadam se da ćemo u narednom periodu svjedočiti i sklapanju konkretnih poslova privrednika dviju država“- kazao je, pozdravljajući goste iz Italije i predstavnika Naviga u Crnoj Gori, bivšeg crnogorskog ambasadora u Danskoj Nikolu Cika, menadžer Opštine Tivat Marko Petričević.
Navigo je konzorcojum koji kroz dvije grane u Toskani i na Sardiniji okuplja preko 150 italijanskih kompanija koje se bave izgradnjom, remontom, opremanjem jahti i drugim uslugama u jahtingu, dok preko njihovog ogranka na Malti ovaj konzorcijum čini preko 500 kompanija u basenu Mediterana. Članovi konzorcijuma koji je 76 odsto u privatnom, a 24 odsto u vlasništvu lokalnih vlasti regije Tioskana, su i neki od najvećih i najrenomiranijih svjetskih i italijanskih brodogradilišta za super i mega jahte poput kompanija Baglietto, Azimut-Benetti, Perini Navi, CRN, Mondomarine, SanLorenzo i VSY. Dosta brodova koje su napravili ti brodograditelji, smješteno je u crnogorskim marinama, prvenstveno Porto Montenegru.
Of shore riblja farma u Toskani
„Italija je najveći proizvođač jahti dužine od 30 do 100 metara u svijetu. Imamo najviše brodogradilišta za remont jahti – čak 22, a samo u Toskani 2.900 kompanija sa 15 hiljada radnika, uključeno je u lanac usluga u jahtingu. Koliko se u tome može zaraditi pokazuju podaci da godišnje jahta dužine do 30 metara kakve preovlađuju po broju u svjetskoj floti jahti, troši u prosjeku 2,35 miliona eura na snabdijevanje, održavanje i druge usluge, brodovi dužine od 60 do 80 metara troše po 3,95 miliona, dok ta cifra kod jahti dužih od 80 metara u prosjeku iznosi 6,75 miliona eura po brodu godišnje. Smatramo da uz vaše marine i njihove klijente, te lokalne kapacitete za remont, i uz naše znanje i ponudu visokosifisticiranih proizvoda i konkretnih tehnoloških riješenja, možemo napraviti dobar posao.“—kazao je Anđelini. Istakao je da trenutno u svijetu ima preko 5.500 jahtii dužih od 30 metara, od čega je polovina na Mediteranu, a da se godišnje njihov broj uvežava za po 300 novih brodova. Globalna jahting industrija ima promet od 8,76 milijardi eura, od čega najviše – 4,78 milijardi zarađuju pružaoci remonta i raznih usluga tim brodovima.
„Karakteristike mora ispred obale Crne Gore veoma su, što se dubina, struje, meteo-prilika i ostaloga tiče, slične onima na pućini Tirenskog mora gdje imamo najveću of-šor farmu za uzgoj ribe u Italiji. U 24 velika plutajuća kaveza godišnje uzgojimo 1.100 tona orade i brancina, a još do 500 tona te ribe godišnje, proizvedemo u 28 bazena na kopneom uzgajalištu u Piombinu.“- kazao je predstavnik Agoittica Toscana, Danilo De Loreto, napominjući da o visokim ekološkim stadardima marikulture koje primjenjuju, govori i podatak da se njihova ofšor farma nalazi u zaštićenom području akvatorijuma nacionalnog parka oko italijanskog ostrva Elba. Do 2021. Agroittica Toscana će godiošnju proizvodnju sa sadašnjih preko 1.500 tona, uvećati na 2.600 tona ribe. Spremni su da svoja iskustva i tehnologuju prenesu i primijene sa partnerima u Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju uzgoj ribe na otvorenom moru, kakav se sada ne primjenjuje u našoj državi gdje je marikultura skoncentrisana na samo par uzgajališta unutar zaliva Boke.
Kuća Iva Andrića će do juna 2019. godine dobiti reprezentativan izgled. U toku su građevinski radovi, koji su započeli rušenjem dijela potpornih zidova i betonske oplate u dvorištu.
Dom čuvenog nobelovca biće rekonstruisan tako da zadrži svoj izgled i autentične elemente, kako bi u potpunosti odgovarao estetskim standardima koje je sam Andrić postavio.
„Tendencija je da se sačuva izvorni izgled zgrade. Mi ne idemo u gradnju nečeg novog, vrlo vodimo računa da je ideja projekta da se očuva i unaprijedi naše kulturno nasljeđe. Nemamo namjeru da devastiramo ono što je Andrić postavio kao svoje estetske standarde, tako da će zgrada biti u onom izgledu u kojem je prvobitno bila zamišljena i izvedena“, ističe šefica Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi Simonida Kordić.
Priprema terena počela je polovinom oktobra, a do Nove godine će biti okončano uklanjanje dijelova oplata u objektu u koji ništa nije ulagano decenijama. Potom slijedi „fina faza“ postavljanja novih oplata i podloga, te pažljivo osmišljavanje i uređenje vrta.
„Iako je projektom predviđeno da ovi radovi traju do 2020. godine, uzbrzali smo jer su potrebe Herceg Novog takve da nam je bitno da ova zgrada bude u funkciji već za narednu sezonu“, objašnjava Kordić.
Nakon građevinskih radova uslijediće nabavka opreme za unutrašnjost zgrade i vanjskog prostora. Ideja je da objekat i njegovo okruženje funkcionišu kao cjelina, baš kao što je bilo kada je Andrić ovdje boravio.
„Biće dosta interaktivne opreme, jer je ideja da zgrada ne bude samo spomenik Andriću već i dio života Novljana i posjetilaca. Pored te opreme, kojom Kuću Andrića uvodimo u novo doba, nabavićemo i onu koja odiše duhom samog pisca – autentični namještaj iz tog perioda i drugu opremu muzeološkog kvaliteta, da bi se sačuvao duh vremena“, kaže Kordić. Dodaje da će objekat izgradnjom rampe biti prilagođen osobama sa invaliditetom i slabije pokretljivosti.
Paralelno sa izvođenjem radova na rekonstrukciji, važno je definisati budući način funkcionisanja Kuće Iva Andrića, ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
„U saradnji sa Muzejem grada Beograda radimo na koncipiranju postavke, rasporedu sadržaja u prostoru, definisanju budućeg statusa Kuće, upravljačkih tijela i utvrđivanju izvora finansiranja programskih aktivnosti. Osnovni model kojeg se pridržavamo je samoodrživost Kuće Iva Andrića. Važno je da ovaj objekat i sadržaji u njemu budu dostojni velikog pisca, ali i da kvalitetom postavke i programa obezbijedimo njegovu održivost održivost“, kaže Zambelić Pištalo.
Rekonstrukcija Kuće Iva Andrića sprovodi se kroz prekogranični projekat „Co.Co. Tour“ koji realizuje Kancelarija za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, a odobren je u okviru programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora. Ukupna vrijednost obezbijeđena iz projekta „Co.Co.Tour“ iznosi 190.000 eura.
Građevinske radove izvodi međunarodni konzorcijum „Hills & Waters“, a trenutno su na terenu radnici kompanije „Boka gradnja“ koja je dio tog konzorcijuma. Izvođač je izabran na tenderu jer posjeduje međunarodno iskustvo u implementaciji projekata koje finansira Evropska unija. Projekat adaptacije uradila je Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Opština Tivat potpisala je sa firmom „Akropolis“ iz Nikšića ugovr vrijedan 63.668 eura sa PDV-om, za izvođenje radova na prvoj fazi izgradnje i uređenja centralnog trga u naselju Radovići.
„Akropolis“ ima rok od 70 dana od dana uvođenja u posao, da završi zemljane i betonske radove na uređenju trga u naselju koje je mjesni centar MZ Krtoli. Predviđeno je da se aktuelni sportski teren u centru Radovića, pretvori u trg pa će ovdje u sklopu prve faze radova biti završen iskop i betoniranje temeljne ploče i površine novog trga, odnosno izgrađeni ogradni i potporni betnski zidovi.
Nakon okončanog žalbenog postupka, Tenderska komisija Opštine Tivat kao najpovoljniju, izabrala je ponudu kompanije „Tehno-gradnja“ iz Pljevalja koja će za 177.677 eura sa PDV-om, obaviti radove na sanaciji i adapratciji objekta JU Muzej i galerija, u komplekssu srednjevjekovnog ljetnjikovca Buća-Luković. Rok za izvođenje tog posla koji podrazumijeva detaljnu rekonstrukciju i obnovu objekta u kome se nalazi gradska galerija i kancelarije te JU, je 90 dana.
Pored 11 projekata na kojima će biti partner, Opština Tivat biće vodeća na projektu prekogranične saradnje pod nazivom DiNetAge.
Na poziv i u organizaciji Zajednice opština Crne Gore i Mreže opštinskih projekt menadžera, predstavnici Sekretarijata za turizam i preduzetništvo koji se bave IPA fondovima, borave u Kolašinu na trodnevnoj radionici u okviru drugog poziva za podnošenje predloga projekata INTERREG IPA programa prekogranične saradnje za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru 2014-2020.
Cilj radionice je pružanje ekspertske podrške Zajednice opština i Mreže opštinskih projekt menadžera onim opštinama koje će na otvorenom pozivu trilateralne saradnje biti vodeći partner.
Opština Tivat, pored 11 projekata koje će kandidovati kao partner, uveliko priprema aplikaciju za projekat na kojem će biti vodeći partner.
Projekat pod radnim nazivom DiNetAge spada u Prioritetnu osu 3 -Jačanje i diversifikacija turističke ponude posredstvom prekograničnog pristupa i obezbjeđenje boljeg menadžmenta i održivog korišćenja kulturnog i prirodnog nasljeđa.
Noć muzeja Tivat 2016.
Ukupna vrijednost projekta je oko 1.5 mil EUR dok je opštini Tivat po ovom osnovu previđen iznos od 400.000 EUR koji će u potpunosti biti usmjeren na JU Muzej i galerija u pravcu digitializacije kulturno istorijskog nasljeđa kroz uvođenje ineraktivnih tabli, mobilnih aplikacija i QR kodova uz hologramski prikaz sadržaja najznačajnijih artefakata iz bogate istorije Tivta.
Pored opštine Tivat koja će biti vodeći partner na projektu, partneri su i: Inovativno preduzetnički centar Tehnopolis iz Nikšića (Crna Gora), Kulturni centar Trebinje (Bosna i Hercegovina), Tehnološki park INTERA iz Mostara (Bosna i Hercegovina) i opština Obrovac (Hrvatska).
Književni program pod nazivom „Riječ više o Crnjanskom”, u okviru dokumentarne izložbe „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom…”, biće priređen u srijedu 12. decembra u Galeriji solidarnosti u Starom gradu, sa početkom u 18 sati.
Crnjanski danas s aspekta javnog interesa i pozicija vlasti, Dekonstrukcija tradicije i ishodišta nove osjećajnosti u poeziji Miloša Crnjanskog, Crnjanski u nastavi, biće teme u fokusu te večeri.
O Crnjanskom će govoriti: Jelena Vukasović, sekretarka Sekretarijata za sport kulturu i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Jasmina Bajo, profesorica srpskog jezika i književnosti i Maja Grgurović, profesorica jezika i književnosti, bibliotekarka u Muzeju grada Perasta.
Moderatorka večeri biće Mirjana Vukasović, arhivistkinja u Muzeju grada Peasta.
Izložba Narodne biblioteke Srbije gostuje u Galeriji solidarnosti Kotor povodom 125. godišnjice od rođenja Miloša Crnjanskog, pisca koji je svojim stvaralaštvom značajno obilježio razvoj moderne književnosti.
Na izložbi su predstavljeni dragocjeni prikazi piščevih dokumenata, književnih djela u rukopisu, fotografija, knjiga sa bilješkama, kao i snimak posljednjeg intervjua za Televiziju Beograd.
U saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore „Đurđe Crnojević”, na izložbi se mogu vidjeti prva izdanja najznačajnijih objavljenih piščevih djela, ali i knjižica „Boka Kotorska” (Jadranske straže, 1928), pisana kao bedeker za potrebe popularisanja začetaka turizma kod nas.
U godini kada se obilježava i 100 godina od objavljivanja drame „Maska”, prve knjige Miloša Crnjanskog, posjetioci izložbe su u prilici da na svojim tablet uređajima i mobilnim telefonima čitaju digitalnu kopiju tog prvog izdanja.
Realizaciju izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.
Izložba je otvorena do 16. decembra ove godine.
Pet mjeseci nakon smrti legendarnog Olivera Dragojevića objavljena je njegova nova pjesma čije je stihove pisao Zlatan Stipišić Džiboni, a koja će biti uvrštena na kompilaciju “Do kraja vrimena”.
Dirljiva pjesma je ganula sve Oliverove obožavatelje koji se još nisu pomirili s njegovim odlaskom.
“Džiboni je genije. Najbolja moguća kombinacija su njegovi stihovi i Oliverov glas”, rekao je jedan od obožavatelja.
Pjesmu je pisao Gibonni, a aranžman je uradio Elvis Stanić. Kompilacija “Do kraja vrimena” će biti u prodaji od petka.
Crnogorski predsjednik Milo Đukanović otvorio je danas “Crnogorsku kuću” u gradu Saenz Penja u Argentini.
Đukanović je ranije danas doputovao u posjetu argentinskoj provinciji Ćako, gdje su ga dočekali viceguverner Danilo Kapitanić, gradonačelnik Saenz Penja, Gerardo Cipolini i počasni konzul Crne Gore Drago Mićunović.
Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, Đukanović je odmah po dolasku obišao 30-ak kilometara udaljenu crnogorsku koloniju La Montenegrina, podignitu prije jednog vijeka, kao i zajednički spomenik sedmorici njenih osnivača i mjesno crnogorsko groblje.
“Posjetio je i dom “Durmitor”, koji su crnogorski iseljenici izgradili 1926, renoviran prije pet godina, i upisao se u knjigu gostiju”, kaže se u saopštenju.
Navodi se da je guverner provincije Domingo Pepo priredio radni ručak u čast Đukanovića.
Uzletno-sletna staza Zračne luke Dubrovnik puštena je u ponedjeljak u promet bez ograničenja u dužini 2099 metara, nakon što je dan ranije završena druga faza rekonstrukcije, objavila je u ponedjeljak uprava dubrovačke zračne luke.
Time su ostvareni uvjeti za normalno prometovanje svih najavljenih i planiranih letova prema zimskom redu letenja.
“Zračna luka Dubrovnik implementirala je proceduru za preciznu prostornu navigaciju (RNAV) koja omogućuje precizno slijetanje zrakoplova iz oba smjera uzletno-sletno staze i danju i noću. Procedura se temelji na primjeni globalnog navigacijskog satelitskog sustava GNSS te zahtijeva adekvatnu tehnološku opremljenost zrakoplova za primjenu ove procedure“, naveli su iz Zračne luke Dubrovnik.
Naglasili su kako je završetkom radova prve i druge faze završeno kritično razdoblje rekonstrukcije uzletno-sletne staze pa se za buduće razdoblje očekuje da će se najavljeni promet odvijati bez poteškoća.
Radovi Faze III. se nastavljaju i očekuje se da će biti završeni sredinom marta 2019. godine, kada će u potpunosti rekonstruirana uzletno-sletna staza biti u uporabi u punoj dužini“, stoji u priopćenju Zračne luke Dubrovnik.
Radovi na rekonstrukciji uzletno-sletne staze odvijaju se u sklopu projekta „Razvoj Zračne luke Dubrovnik’, sufinanciranog sredstvima Europske unije kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
