Radnici Službe gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat počeli su sa nizom aktivnosti na hortikulturnom uređenju i oplemenjavanju gradskih površina a posebno prostora malog Gradskog parka na Trgu “Dara Petkovića”.
Rukovioditeljska te Službe, diplomirana inženjerka hortikulture Tanja Krstović kazala je da će park biti dodatno ozelenjen i floristički uljepšan sadnjom oko 400 grmova mediteranskog rastinja i različitih cvjetnih vrsta.
Za to će Komunalno, odnosno Opština Tivat izdvojiti nešto preko 4.500 eura, a sav posao obaviće se u fazama jer on podrazumijeva i formiranje travnjaka.
Park uređenje
Krstović je kazala da s obzirom na prirodne karakteristike ovog parka u kome 70% stabala čine četinari, treba nabaviti i adekvatno sjeme trave koja može da uspije u sijenci i zemljištu koje je po hemijskom sastavu pretežno kiselo.
Novinar poklonio sadnicu
“Novinar Siniša Luković sa porodicom iskoristio je ozelenjavanje odnosno formiranje zelenih površina u dječjem parku koji se nalazi na Trgu Dara Petkovića i pokloni sadnicu jelke riječ je o vrsti Abies koja je karakteristična po tome što se za vrijeme novogodišnjih praznika kiti to je znači ono božićno drvce i ja koristim priliku da mu se zahvalim.
Park uređenje – poklonjena jelka
Inače osim Lukovića i drugi građani takođe koriste neku priliku pri ozelenjavanje površina u gradu i poklanjaju a sadnice, koje mi postavimo tamo gdje smatramo da će najbolje imati estetski efekat , ovo je jedinstven slučaj da novinar pokloni sadnicu gradu” – kazala nam je inženjerka hortikulture Tanja Krstović rukovodilac Službe gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat, čijom zaslugom hortikultura grada plijeni poglede…
Rješenjem Inspekcije za socijalnu i dječju zaštitu zabranjen je rad privatnom staračkom domu Kamenarović u Škaljarima, vlasništvo Anđele Kamenarović. U toj ustanovi, koja se nalazi u privatnoj kući, smještena su 22 korisnika. Oni moraju napustiti dom do 29. marta.
Tim povodom juče je u kotorskom Centru za socijalni rad održan sastanak sa porodicama korisnika, piše Pobjeda.
Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija kazao je za Pobjedu da su tokom razgovora sa rodbinom korisnika saznali da ih vlasnica doma nije obavijestila da je inspekcija naložila zatvaranje i ostavila rok da isele korisnike.
“Očigledno je da je rodbina korisnika dovedena u zabludu od pružaoca usluga, ali negdje vodeći računa o korisnicima cijenićemo i tu informaciju koju smo dobili i zauzeti stav. Sistem svakako nudi smještaj u adekvatnu ustanovu za tu namjenu ukoliko rodbina nije u mogućnosti da ih smjesti. Za one koji su lišeni poslovne sposobnosti, a tamo ih je četvoro, odmah će se preduzeti aktivnosti za pronalaženje smještaja. Za ostale, njihovi srodnici zakonski obveznici izdržavanja su u obavezi da štite najbolje interese tih korisnika i da ih preuzmu. Ukoliko to nijesu u mogućnosti, ponuđena je mogućnost smještaja u tri državna doma za stara lica, koja imaju licencu Ministarstva rada i socijalnog staranja. To znači da zadovljavaju normative i minimalne standarde koji su propisani zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti, i da imaju adekvatan stručni kadar potreban za obavljanje te djelatnosti”, kazao je Kuševija.
On napominje da su srodnici korisnika doma pokazali interesovanje da se rok prolongira.
“Rok za iseljenje je 29. mart, do kada bi trebalo da svi korisnici budu preuzeti. U narednim danima ćemo pratiti da li je to realizovano i postupati u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, kako ministarstvo tako i inspekcija za socijalnu i dječiju zaštitu”, poručio je Kuševija.
Inspekcija je ranije u više navrata obilazila dom Kamenarović. Utvrđeno je da je vlasnica jedina zaposlena u toj ustanovi, što znači da nije bilo stručnih kadrova kako je to predviđeno Zakonom o socijalnoj i dječijoj zaštiti i podzakonskim aktima koji regulišu uslove smještaja odraslih i starih lica u ustanovu. Posljednji put je po prijavi građana obavljen je inspekcijski nadzor, nakon čega je na tu ustanovu stavljen katanac.
“Taj starački dom nelegalno je radio svih ovih godina, nema licencu za rad. Bilo je evidentno da nije ništa promijenjeno od kada je inspekcija prvi put ukazala na propuste. Ne vidi se promjena niti kada je riječ o prostornim kapacitetima, stručnom kadru, u domu nema ni jednog stručnog radnika koji zakon propisuje. Mi kao država moramo da stvorimo ambijent da se korisnici prvenstveno osjećaju sigurnim i da su u bezbjednom okruženju kada se smještaju u ovakvim ustanovama. I prosto moramo da uvedemo u legalan sistem sve te ustanove”, jasan je Kuševija.
U Crnoj Gori postoji još nekoliko privatnih staračkih domova.
“Do sada su iz dva doma podnijeti zahtjevi za licenciranje, u toku su postupci. I u tim ustanovama je obavljan inspekcijski nadzor, ali se kod njih vidi pomak u pribavljanju potrebne dokumentacije za licenciranje”, dodao je Kuševija.
Direktor kotorskog Centra za socijalni rad Vasilije Todorović, kazao je da je ta institucija u okviru svojih ovlašćenja “preduzela mjere i radnje u svrhu izmještanja korisnika iz privatnog staračkog doma Kamenarović”.
Prijestonica ljetnjeg turizma, Budva, ove godine biće mjesto realizacije projekta „Budva Zero Waste City“, sa ciljem da u perspektivi postane prvi primorski grad bez otpada („Zero Waste“). To znači da će grad i građani raditi na selekciji i pravilnom odlaganju ambalažnog otpada i na taj način doprinijeti povećanju stepena reciklaže.
Projekat koji realizuje NVO Eko Centar iz Budve uz podršku Coca-Cola Sistema i finansiranje Coca-Cola fondacije po prvi put je predstavljen javnosti na Sajmu ekologije, koji se 24. put održava u Budvi. Posjetioci ove manifestacije mogu saznati šta znači „Zero Waste“ koncept, kako će biti primijenjen u Budvi i na koji način svaki građanin može doprinijeti povećanju reciklaže i smanjiti količinu otpada koji završava na deponijama. Štand „Budva Zero Waste City“ stručni žiri Jadranskog sajma nagradio je za uspješan sajamski nastup.
Direktorica NVO Eko centar Budva Andrea Doljanica kazala je da Zero Waste gradovi za građane prije svega znače čistiju i zdraviju životnu sredinu i poboljšavaju kvalitet njihovog života. “Suština Zero Waste pokreta je plansko i održivo upravljanje otpadom, kako bi se smanjila količina otpada na deponijama, a povećala ponovna upotreba ambalaže i reciklaža. Zero Waste gradove i turisti sve više biraju za odmor i rekreaciju“, objasnila je Doljanica.
Ona je navela da će u okviru Budva Zero Waste City biti sprovedene različite aktivnosti-edukacija građana, djece predškolskog i školskog uzrasta, donirane kante za odlaganje plastike i pametne klupe, kao i Interaktivni centar u kojem će posjetioci na jednom mjestu moći da saznaju kako će Budva postati Zero Waste te kako oni mogu da doprinesu i kako da čuvaju prirodu.
„Uskoro ćemo opremiti grad sa 30 posebnih kanti za odlaganje plastike, u kojim će građani tokom cijele godine moći da selektivno odvojeni plastični otpad iz svojih domaćinstava donesu i tako pošalju na reciklažu“, najavila je Doljanica.
Budva Zero Waste City je nastavak i širenje ekološke priče započete 2018. godine kroz “Uhvati čist talas” kampanju, koju realizuje kompanija Coca-Cola HBC Crna Gora, zajedno sa partnerima. I ova kampanja predstavljena je na Sajmu ekologije, kao dio Budva Zero Waste City inicijative. Na budvanskim plažama i ove godine vijoriće se „Uhvati čist talas“ jarbol, označavajući lokacije na kojim posjetioci plaža mogu pravilno da odlažu plastiku i limenke.
Gosti u hotelskom i privatnom smještaju u Dubrovniku prosječno su stari 42 godine, visokog stupnja obrazovanja i izrazito dobre platežne moći te u prosjeku dnevno troše 170 eura, što je 90 eura više od prosjeka u sedam obalnih županija, pokazalo je u srijedu predstavljeno istraživanje “TOMAS Dubrovnik 2018.”.
Zrinka Marušić s Instituta za turizam predstavila je prvo TOMAS istraživanje na području Dubrovnika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1.578 ispitanika, to jest gostiju hotela, privatnog smještaja i kruzera. Prvi put je, ističe Marušić, istraženo koji gosti dolaze u Dubrovnik.
Najveći postotak ispitanih turista po prvi puta dolazi u Dubrovnik, čak njih 86 posto, a najčešće dolaze s partnerom, dok s obitelji najviše putuju stanovnici Sjedinjenih Američkih Država.
Motivacija dolaska turista nije više samo zbog pasivnog odmora i opuštanja, već i zbog kulture i upoznavanja prirodnih ljepota te gastronomije, zbog koje najčešće dolaze gosti koji odsjedaju u hotelima s pet zvjezdica. Iako borave relativno kratko (njih 25 posto od 1 do 3 noćenja, a 70 posto od 4 do 7 noćenja), stacionirani gosti su prilično aktivni tijekom posjeta.
O Dubrovniku najviše saznaju putem interneta, no kao izvor informacija ističu se i novinski članci.
„Prosječna starost stacionarnih gostiju je 42 godine, ali su hotelski gosti ipak malo stariji. 66 posto ih je fakultetski obrazovana. U hotelima s 5 zvjezdica 77 posto gostiju ima primanja veća od 4 tisuće eura“ izjavila je Marušić te dodaje: „Stacionarni gosti troše 170 eura dnevno, više u odnosu na druge destinacije u Hrvatskoj. Razlikuje se potrošnja u kategorijama, tako da primjerice gosti u privatnom smještaju troše 114 eura dnevno. Putnici s kruzera u prosjeku troše 59 eura dnevno“
Gosti su generalni izrazito zadovoljni, pogotovo smještajem, uslugom i kvalitetom hrane, no postoje elementi koji bi se trebali promijeniti poput ponude zabave, sporta i mogućnosti za kupnju te gužve i prometa u gradu.
Dobiveni rezultati istraživanja koristit će se za usmjeravanje i poboljšanje promotivnih aktivnosti, jačanje kvalitete ponude u određenim segmentima, te osmišljavanju i plasiranju novih marketinških aktivnosti, ističu iz TZ Dubrovnika.
Kroz mjesec dana bit će objavljen cijelo TOMAS Dubrovnik 2018 istraživanje.
Završetak radova na izgradnji podmorskog kabla koji će Crnu Goru povezati sa Italijom očekuje se početkom aprila, nakon čega slijede finalna ispitivanja u dijelu postrojenja koja su u vlasništvu kompanije Terna, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu ekonomije Nikola Vujović.
Ugovor o gradnji potpisan je u novembru 2010.
On je juče u Skupštini potvrdio ranije najave da se komercijalna upotreba kabla očekuje krajem godine.
“Funkcionalno ispitivanje podmorskog kabla i pripadajuće infrastrukture su u toku, nakon čega slijedi probni rad. Nakon ispitivanja i sprovođenja ostale neophodne procedure, može se očekivati da se sa komercijalnom upotrebom počne u četvrtom kvartalu ove godine”, odgovorio je Vujović na pitanje poslanice DPS-a Jovanke Laličić, pišu Dnevne novine.
Kako je dodao, izgrađena je trafostanica Lastva, čiji je probni rad u toku, a pri kraju su i aktivnosti na dalekovodu Lastva Čevo koji će trafostanice u Lastvi i podmorski kabl povezati na elektroenergetski sistem.
Podmorski kabl, tvrdi Vujović, učiniće elektroenergetski sistem Crne Gore stabilnijim, dok će napajanje potrošača strujom biti sigurnije i kvalitetnije.
“Benefite će imati građani na sjeveru i primorju, ali i privreda jer se povećanjem prenosnih kapaciteta stvaraju preduslovi za dinamičan ekonomski razvoj”, istakao je Vujović.
Dodao je da će se energetsko povezivanje sa Italijom povoljno odraziti i na prihode države.
“TE je prošle godine proizvela 1.443 gigavat sati ili 38,56 odsto od ukupno proizvedene struje”, odgovorio je Vujović poslaniku DPS-a Filipu Vukoviću koji smatra da ne smijemo biti zadovoljni postojećim blokom TE, jer direktno utiče na nedavno otvoreno poglavlje 27-Zaštita životne sredine.
Prošle godine u crnogorske luke uplovila su 424 kruzera, sa oko 506.198 putnika, pokazuju preliminarni podaci MONSTAT-a.
U odnosu na 2017, broj putovanja manji je za 1,4 odsto, dok je broj putnika manji za 6,3 odsto.
„Prema zastavi pod kojom plove, struktura brodova koji su uplovili u teritorijalno more Crne Gore u 2018. godini je sljedeća: Bahami (28,8%), Malta (25,2%), Panama (12,3%), Bermudi (6,1%), Italija (5,7%), Hrvatska (5,4%), Belgija (4,3%), Francuska (3,3%) i drugi“, pokazuju podaci MONSTAT-a.
Istraživanje o kružnim putovanjima stranih brodova u Crnoj Gori ima za cilj, kako navodi MONSTAT, dobijanje podataka o broju ostvarenih kružnih putovanja stranih brodova koji pristaju u lukama teritorijalnog mora Crne Gore, kao i broju putnika na tim kružnim putovanjima.
„Putovanje predstavlja ulazak stranog broda za kružna putovanja u prvu luku teritorijalnog mora Crne Gore“, navodi se u saopštenju MONSTAT-a.
Praznik mimoze je nešto što je bilo i što će ostati prepoznatljiv dio Herceg Novog, ocijenio je predsjednik Opštine Stevan Katić, navodeći da su građani i gosti ovogodišnji jubilarni 50. Praznik mimoze okarakterisali kao jedan od najsupješnijih do sada.
Katić se, u okviru Programa ”Hvala za 50”, koji je održan na glavnom gradskom trgu, a kroz koji je dočarano pet decenija Praznika mimoze, zahvalio svima koji su bili njegov nezamjenjiv dio.
„Zaista smo se, u prethodnom periodu, potrudili, kada je riječ o organizaciji jubilarnog Praznika mimoze, jer smo imali veliku obavezu, prema prethodnicima i svima onima koji su dali doprinos od samog početka Praznika mimoze do danas. Želim da se zahvalim svim akterima koji su nezamjenjivi u okviru Praznika mimoze“, istakao je Katić.
On je kazao da mu je drago što je Herceg Novi ponovo na svjetskoj mapi i što je Praznik mimoze najavljen i u zemljama Zapadne Evrope i u regionu.
„Posebno mi je drago što su se Evropa i svijet, kroz Praznik mimoze, vratili u Herceg Novi, organizacijom brojnih događaja. Pred nama su novi izazovi. Praznik mimoze je nešto što je bilo i što će ostati prepoznatljiv dio Herceg Novog, jer mimoza je Herceg Novi, a Herceg Novi je mimoza, oni jedno bez drugog ne mogu“, poručio je Katić.
50 godina Praznika mimoze
Predsjednik nevladine organizacije „Maškare“, član Direkcije Praznika mimoze i jedan od tvoraca Alegorije „Hvala za 50“ Ivan Peulić, rekao je da Alegorija, koja se nalazi na glavnom gradskom trgu, ima za cilj da pokaže zahvalnost prema svima koji su, za 50 godina, dali mali ili veliki doprinos Prazniku mimoze.
„Ono što je bitno jeste da su svi prezadovoljni, da su reakcije baš dobre. Mi smo sa ovom Alegorijom već dva dana tu. Otvorene su čak i knjige za upisivanje podataka, tako da smo prikupili još hiljadu imena ljudi koji su došli, donijeli fotografije iz 70-ih, 80-ih godina. Stižu nam i mejlovi sa svih adresa gdje se skupljaju podaci, da bi se na kraju objedinili u zbornik koji će se zvati „Hvala za 50“ i ostati u arhivi Herceg Novog za naraštaje koji dolaze“, pojasnio je Peulić.
Kostimograf, scenograf i glavni tvorac Alegorije „Hvala za 50“, Živko Peulić Kvale, rekao je da je bilo najlakše crtati, ali da je kada je počela izvedba, trebalo mnogo „živaca, vremena“.
„Ali sve je rađeno sa ljubavlju. Uspjeli smo da uradimo nešto što smo zamislili, a zamislili smo da se zahvalimo ljudima i Herceg Novom. Na ovoj Alegoriji imamo 1244 upisana imena. Juče i prekjuče sam bio ponosan na ekipu, na zamisao, jer se dogodilo da su se ljudi masovno odazivali da vide ovo. Donosili su cijele albume. A svaka fotografija je obrađena, upisano ime, godina, mjesto aktivnosti i ko je ispod maski“, rekao je Peulić.
Dramski pisac, dramaturg, scenarista Stevan Koprivica rekao je da se kod njega, kada je riječ o Prazniku mimoze, prožima profesionalno i emotivno i sve ono što je njegovo određenje prema Prazniku je, kako je pojasnio, dokaz vitaliteta, perspektive i zdrave energije koju Herceg Novi mora da ima.
„Kada su u pitanju tradicionalna suđenja karnevalu, koja datiraju još iz paganskih vremena, ona su namijenjena krivcima. Mi živimo u vremenima kada je lakše naći krivca, nego zaslužnoga. Ali se nadam da se, preko onoga što se dešava na tim suđenjima, može na metaforičan način eliminisati sve što je zlo i afirmisati sve što je dobro“, kazao je Koprivica.
Nekadašnji predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Mitrović, kazao je da je Herceg Novi stvorio mimozu, a da je ona nesebično uzvraćala.
„Na prostorima bivše Jugoslavije i šire, kada se pomene Herceg Novi, misli se na mimozu, a kada se pomene mimoza misli se na Herceg Novi. Za ovih 50 godina prošla je Mimoza mnoga iskustva. Iako je cvjetala svake godine, njoj nisu uvijek cvjetale ruže. Kao velikoj i zahtjevnoj manifestaciji, bila su potrebna finansijska sredstva. Srećom, mimoza je uvijek imala kvalitetne sponzore, među privrednicima i organizacijama, sa lokalnog i šireg nivoa“, ukazao je Mitrović.
50 godina Praznika mimoze
Član benda Exodusi, Ante Krstović, rekao je da je ta grupa stalni učesnik Praznika mimoze kao jedinstvene manifestacije koja se godinama razvijala.
„U početku je to bio samo maskenbal, pa je 1972, 1973. godine porodica Vučetić napravila mažoretke. Onda smo 1975. godine popunili program sa Dubrovačkim trombonjerima, pa smo 1978. napravili svoje. Tako se godinama popunjavao program. Uključili smo kulturne svečanosti, književne večeri, pozorišne predstave, a onda je došao na red sport. Praznik mimoze ide dalje i siguro ima lijepu budućnost“, rekao je Krstović.
Potpredsjednica Mjesne muzike Đenović, Milica Matović, kazala je da je stotinu godina postojanja te muzike moralo da znači stotinu godina ljubavi.
„Prošlo je preko 200 ljudi u orkestru od početka do danas. Imamo sve više mladih i to je nešto čime se ponosimo“, kazala je Matović.
Tokom programa „Hvala za 50“ svoja iskustva i uspomene sa Praznika mimoze sa prisutnima su, osim pomenutih podijelili, Jadranko Marić iz Gradske muzike Herceg Novi, trombonjer Saša Kulinović, dugogodišnji učesnik maskenbala Slobodan Vlačić, kao i članovi bendova koji su nastupali – Egzodusi, klapa Stari kapetan i Castel Nuovo. Prisutni na Trgu plesali su i pjevali poznate hitove koji su neizostavan dio Mimozinih svečanosti, a domaćice su služile priganice, roštule, vino.
Program se nastavlja večeras u Dvorani Park, od 19 sati, promocijom monografije „Praznik mimoze – 50 godina cvjetnog festivala“.
Zatvaranje 50. Praznika mimoze zakazano je za sjutra, kada će u 17 sati krenuti međunarodna karnevalska povorka sa glavnog gradskog trga do Igala, gdje će od 19 sati početi sudjenje Karnevalu, a od 21 sat koncert Svetlane Cece Ražnatović.
Seminar o turizmu i ruralnom razvoju sa predavnjima dr Ilije Morica, Đorđa Bulajića i Svetozara Radonjića biće organizovan tokom dvodnevnog bazara hrane i domaćih proizvoda Boke i okruženja pod nazivom „U susret proljeću / Hello Spring“ koji se ovog vikenda održava na šetalištu u marina naselju Luštica Bay.
Dr Ilija Moric održaće predavanje na temu „Poljoprivredni turizam“, predstavnik Agroklastera Nikšić, Đorđe Bulajić će govoriti „O klasterima i organskoj poljoprivredi“, a predavanje inženjera Svetozara Radonjića iz Agrovite biće na temu „Crnogorski brendovi u hrani“.
Festival domaće hrane, proizvoda i rukotvorina organizuju Sekretarijat za turizam i održivi razvoj opštine Tivat i kompanija Luštica Development.
„Akcenat dvodnevnog događaja je na promovisanju lokalnih poljoprivrednih proizvođača, tako da će oko 20-tak prijavljenih učesnika, uz Instititut zdrave organske hrane, Agroklastera Nikšić i kompaniju Agrovita iz Podgorice, imati priliku da tokom dvodnevne manifestacije promovišu svoje proizvode i usluge. U opštini Tivat u prošloj godini registrovano je 47 poljoprivrednih gazdinstva, od kojih 36 imaju proizvodnju na teritoriji opštine Tivat, što predstavlja povećanje od blizu 50 % u odnosu na prošlu godinu. Interesovanje za poljoprivrednim prozvodima, pogotovo onim organskog porijekla, raste iz dana u dan. Upravo iz tog razloga sa aspekta djelovanja našeg Sekretarijata i uopšte Opštine uradićemo sve što je u našoj moći da još više unaprijedimo poljoprivredu“, saopštio je sekretar za turizam i preduzetništvo Petar Vujović.
Sajam – Luštica Bay
Tokom bazara koji počinje sutra u 10 sati biće priređena i škola pripemanja čaja, program za najmlađe posjetioce uz crtanje, slikanje i takmičarske igre, reviju domaćih gastro delicija. Među individualnim izlagačima su proizvođači sira, rakije, zimnice, slatkog, meda, sapuna i ljekovitog bilja. Proizvode će ponuditi i proizvođači voća, povrća, domaćeg vina, sokova i ulja. Učenici OŠ “Drago Milović” i SŠ “Mladost” će na svojim štandovima prikazati sve ono što su njihove marljive ruke stvorile proteklih mjeseci.
Od Tivta do Luštice postoji redovna autobuska linija prevoznika Blu Line.
U Luku Bar minulog vikenda uplovio je remorker „Rijavec“ koga je nedavno u Hrvatskoj kupila barska kompanija „Jadroagent“.
Riječ je o brodu deplsamana 379 tona, dužine 34 i širine 9,3 metra sa gazom od 6 metara. „Rijavec“ preko dva tzv. azimut propelerska potisnika, pogone dva dizel motora Burmeister snage po 1.240 konja, a remorker postiže brzinu od 10 vorova i ima vučnu silu od 35 tona za tegljenje drugih brodova. Pored ostaloga, opremljen je i pritivpožarnim pumpama i monitorima jer je do sada radio na naftnom terminalu u Omišlju na ostrvu Krk gdje je sa svojim blizancem „Beli Kamik“, ovaj remorker dugo godina teglio i asistirao velikim tankerima prilikom uplovljenja ili isplovljenja sa terminala.
„Rijavec“ je u Omišlju radio do prije mjesec dana, a poznavaoci prilika iz Hrvatke kažu, da je, iako je za njim 40 godina službe jer je ovaj remorker izgrađen 1979. u Kraljevici, u pitanju dobro održavan i snažan brod. „Rijavec“ je firma „Jadroagent“ kupila od njegovog dosadašnjeg vlasnika, kompanije „Jadranski pomorski servis“ iz Rijeke.
Direktor „Jadrogenta“ Vojo Banović potvrdio na je da su kupili veliki remorker u Hrvatskoj, ali nije želio da saopšti koliki je iznos te investicije. Brod za koji još nije određeno novo ime, biće registrovan pod crnogorskom zastavom i u toku je procedura njegovog carinjenja i upisa u Registar brodova Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, a njegov vlasnik biće novoosnovana pomorska kompanija „Jadroplov“ Bar. Sada već bivši „Rijavec“ najveći je i najsnažniji civilni tegljač pod crnogorskom zastavom, za oko trećinu snažniji od remorkera „Sozina“ i „Topolica“ kompanije „Ocean Montenegro“ iz Bara, a koji su do sada uvodili trgovačke brodove u barsku luku.
Sa njime i novim pilotskim čamcem koji će uskoro nabaviti, te dvadesetak novih radnih mjesta za pomorce koji će se otvoriti na ta dva plovila, „Jadroplov“ će konkurisati za dobijanje dodatne koncesije za poslove lučke pilotaže i tegljenja brodova u Baru, a na koje je „Ocean Montenegro“ do sada imao monopol.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi raspisao je međunarodni Konkurs za studiju idejnog skulptorskog rješenja spomen obilježja posvećenog Mirku Komnenoviću (1870 — 1941), načelniku Opštine koji je dao značajan doprinos razvoju grada.
Na Konkursu mogu učestvovati akademski vajari i ostala lica koja za to posjeduju adekvatnu stručnu kvalifikaciju, a koja private poziv ili preuzmu konkursni materijal, i koja u potpunosti prihvataju uslove Konkursa.
Cilj Konkursa je izbor najbolje i najcjelishodnije studije idejnog skulptorskog rješenja spomen obilježja posvećenog Mirku Komnenoviću, te je u tom cilju potrebno putem reprezentativnog skulptorskog rješenja ostvariti dostojno sjećanje na jednu od najznačajnijih istorijskih ličnosti koja je doprinijela razvoju i napretku Herceg Novog.
Očekuje se da spomen-obilježje bude figuralno skulptorsko djelo koje će ostvariti skladnu skulptorsku vezu između specifičnosti lika i posebnosti karaktera Mirka Komnenovića. Takođe, potrebno je uvažiti izraz epohe u kojoj je Mirko Komnenović živio, a tačna lokacija i shodno njoj tip postamenta i uređenje prostora biće naknadno utvrđeni na osnovu odredbi Zakona o spomen obilježjima.
Konkurs je otvoren od 22.03.2019. god. do 08.06.2019. god, do 14 časova do kada je neophodno dostaviti konkursne radove ili ih poslati poštom zaključno sa 08.06.2019. god. do 24 časova što se provjerava poštanskim pečatom na omotu konkursnog elaborata i po potrebi dokazuje poštanskom potvrdom koja je u posjedu autora – pošiljaoca. Konkursni radovi se predaju na arhivi Opštine Herceg Novi, ili poštom na adresu Opština Herceg Novi, Trg Maršala Tita br.2, Herceg Novi, Crna Gora.
Konkursni materijal će u elektronskoj formi biti dostavljen zainteresovanima koji se prijave na e-mail kultura.lazarevic@hercegnovi.me do 29.03.2019.
Mirko Komnenović je rođen 21. septembra 1870. godine u Herceg Novom u staroj kapetanskoj porodici. U periodu od 1930. do 1941, Komnenović je bio načelnik Opštine Herceg Novi i za to vrijeme dao značajan doprinos razvoju grada. U navedenom periodu posebna pažnja je posvećivana izgradnji novih i održavanju postojećih puteva, uređenju vodovodne i električne mreže. Za vrijeme njegovog mandata formirana je i vatrogasna četa u Herceg Novom, izgrađena je željeznička stanica na Škveru. Zaslužan je za otvaranje Učiteljske škole u Herceg Novom, kao i za poboljšanje uslova za rad u školi na Srbini ( u navedenom periodu je nadograđen jedan sprat škole). Nemjerljiv je Komnenovićev napor i angažman u obogaćivanju i uljepašavalju parka hotela Boka egzotičnim i rijetkim biljkama.
Mirko Komnenović se školovao u Tivtu, Mariboru i Švajcarskoj, govorio je italijanski, njemački, ruski i francuski jezik, imao poznanatdva širom Evrope, a za njegov rad i zasluige oslikovali su ga Rusija, Srbija, Francuska i Čehoslovačka.
Mirko i Olga Komnenović su ostavili veliku zadužbinu svom gradu. U njihovoj kući se danas nalazi Muzej grada Herceg Novog.
Podsjećamo, usvojenim Planom podizanja spomen obilježja u ovoj godini je planirano i postavljanje spomen obilježja Jeftu Gojkoviću, Zuku Džumhuru, kao i preimenovanje Risanske u Ulicu Elize Duković Lombardić.
