Radovi na spomen obilježjima u Velikom gradskom parku u Tivtu (Spomenik narodnom heroju Milanu Spasiću i narodnom heroju Sergeju Mašeri; Spomenik u čast 31. oktobra 1918. godine, dana podizanja flotne zastave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; Spomen ploča osnivaču velikog gradskog mornaričkog parka), počeli su danas, 17. novembra 2018. godine.
Prvo izvođenje konzervatorsko-restauratorskih radova planirano je na Spomeniku narodnom heroju Milanu Spasiću i narodnom heroju Sergeju Mašeri.
Za izradu konzervatorskih projekata, ali i izvođenje radova na spomenicima, zadužena je firma “Projektor” doo. Konzervatorski projekti urađeni su u skladu sa Rješenjima o konzervatorskim uslovima izdatim od strane Ministarstva kulture, odnosno Uprave za zaštitu kulturnih dobara, a na zahtjev Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, dok je nadzorni organ nad izvođenjem radova firma “PLAN B Consulting & Design”.
Zvaničnom otvaranju radova, prisustvovali su predstavnice Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, sekretarka mr Dubravka Nikčević sa saradnicama Vesnom Radnjić i Anom Ivanović, direktor Komunalnog preduzeća Vlado Đukić, tim firme “Projektor” na čelu sa arhitektom – konzervatorom Katarinom Nikolić Krasan, kao i Dejan Palibrk iz firme “PLAN B Consulting & Design”.
“Poslije dužeg niza, ne godina, nego decenija, krećemo sa jednim veoma značajnim projektom kad je u pitanju zaštita i obnova spomen obilježja. U ove radove smo ušli nakon jedne duže zakonske procedure koja se ticala postupka javnih nabavki gdje je firma “Projektor” iz Tivta izabrana da radi projekat i izvođač je radova, dok je nadzorni organ firma “Plan B” iz Podgorice. Očekujemo da ćemo za nekih 15-20 dana biti u prilici da spomenik Spasiću i Mašeri zasija punim sjajem, a onda krećemo sa radovima i na ostala dva spomen obilježja”, istakla je sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, Dubravka Nikčević.
Katarina Nikolić Krasan, arhitekta – konzervator firme “Projektor” kazala je da je korektna saradnja firme sa Opštinom Tivat započeta prije ljeta, a da se sada nastavlja.
Počeli radovi na obnovi spomen obilježja
“Mi smo krenuli sa konzervatorskim istraživanjima ova tri spomenika, dobili saglasnost nadležne Uprave i danas krećemo sa radovima. Formirali smo gradilište, otvorili građevinski dnevnik i na taj način radovi zvanično počinju. U našem timu, pored naših majstora koji su specijalizovani za rad na spomenicima kulture i koje predvodi Jugoslav Vuković, tu je i kolega Božidar Jovićević konzervator restaurator za metal. On će biti zadužen naročito za tretman biste Spasića i Mašere i reljefne table koja se nalazi ispod njega Tu je i koleginica Magdalena Radunović koja je restaurator za kamen, kao i ostali tim našeg studija. Nadam se da će nas poslužiti i lijepo vrijeme. Ne kao danas. Ovo nijesu komplikovani, ali jesu delikatni radovi. Naročito na bistama na kojima se vidi odsustvo konzervatorske ruke. Malo su izgrebani i imaju manjih oštećenja koje ćemo sanirati. Logističku podršku, veoma važnu, daće nam Komunalno preduzeće Tivat”, dodaje Nikolić Krasan.
Prisutnima se ovom prilikom obratio i direktor Komunalnog preduzeća, Vlado Đukić koji se zahvalio Sekretarijatu za kulturu koji je pokrenuo inicijativu.
“Ovo je mnogo značajno za naš Gradski park koji održava i čuva Komunalno preduzeće. Nadam se da će se radovi izvesti kvalitetno. Imam puno povjerenje”, zaključio je Đukić.
Izradu projekata i sprovođenje konzervatorskih radova finansirala je Opština Tivat u iznosu od 14.950,00 eura.
Jedan od supertankera japanske kompanije MOL za koju plovi dosta CG pomoraca – foto www.shipspotting.com
Država Crna Gora će pod hitno izraditi Strategiju razvoja pomorstva, a ubrzo će se formirati posebno radno tijelo čiji će zadatak biti praćenje stanja u crnogorskom i svjetskom pomorstvu, te predlaganje mjera i aktivnosti za ažurno i nesmetano implementiranje domaćih i međunarodnih propisa u crnogorskom pomorstvu. Unija Pomoraca Crne Gore (UPCG) će biti stalni član ovog radnog tijela.
To je pored ostaloga, dogovoreno na sastanku predstavnika UPCG sa čelnicima Ministarstva pomorstva i saobraćaja (MSP), predviđenih ministrom Osmanom Nurkovičem (BS). Stastanku održanom u Podgorici u ime UPCG, prisustvovali su Vlado Vučetić, Vladimir Vujović i Goran Jablan dok su u ime MSP, osim Nurkovića prisustvovali i državni sekretar u ministarstvu Muamer Hajdarpašić, generalna direktorica Direktorata za pomorsku privredu Maja Mijušković i generalni direktor Direktorata za pomorski saobraćaj Vladan Radonjić.
Predstavnici UPCG prije ovog sastanka žestoko su kritikovali rad resora kojeg vodi Nurković, ističući da se od obnove državne samostalnosti, crnogorski pomorci uslijed neadekvatne podrške crnogorske administracije, suočavaju sa kontinuiranim opstrukcijama koje utiču na njihovo zaposlenje na inostranim kompanijama. Na međunarodnom tržištu trenutno angažovano oko 6.500 crnogorsih pomoraca a od njihovih zarada u prosjeku živi još po pet članova porodica po pomorcu. Godišnje u našu ekonomiju pomorci od svojih zarada unesu par stotina miliona eura, što je gotovi ravno godišnjem iznosu priliva novca od svih direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Uprkos tome, pomorci se suočavaju sa nizom problema –prvenstveno lošim i nekoordinisanim radom državne administracije zbog kojeg vlasti država u kojima su sjedišta njihovih poslodavaca, ili čiju zastavu viju brodovi na kojima oni rade, ne priznaju crnogorske brevete. Pomorci su izloženi skupim i sporim birokratskim procedurama kod naših organa, a država toleriše javašluk i brojne malverzacije u sistemu za obrazovanje i obuku pomoraca, što dovodi do drastičnog pada njihovog stručnog kvaliteta.
Na sastanku UPCG i čelnika MSP konstatovano je da treba “poboljšati koordinaciju i komunikaciju između MSP i ostalih ministarstava čiji djelokrug aktivnosti utiče na status pomoraca”, te da će “MSP kao krovno ministarstvo, u ovome imati glavnu ulogu.”
Iz UPCG su saopštili da su se sa Nurkovičem i njegovim saradnicima saglasili da je potrebno inicirati sklapanje bilateralnih sporazuma o međusobnom priznavanju pomorskih sertifikata, “prvenstveno sa zemljama članicama EU, kao i sa svim ostalim koje posjeduju značajnu brodsku tonažu i gdje bi mogao postojati interes za lakše zapošljavanje crnogorskih pomoraca.”
Jedan od brodova italijanske kompanije MSC za koju masovno plove crnogorski pomorci – www.shipspotting.com
“Potrebno je poboljšati kontrolu nad svim aspektima obuke, obrazovanja i izdavanja ovlašćenja pomoraca, kao i predavača, te članova ispitnih komisija. Potrebno je uspostaviti i bolju kontrolu nad postojećim softverskim rješenjem za praćenje obuke pomoraca i po potrebi ga inovirati.”- naveli sui z UPCG napominjući da će to strukovno udruženje pomoraca svih profila, postati član interresorne radne grupe, formirane od strane MSP, “sa ciljem povezivanja informacionog sistema MSP-a sa informacionim sistemom Ministarstva unutrašnjih poslova, a u vezi unaprijeđenog štampanja pomorskih sertifikata i ovlašćenja u Ministarstvu unutrašnjih poslova.” Ta radna grupa će imati zadatak da u roku od 6 mjeseci upodobi zakonsku i podzakonsku regulativu u smislu izgleda pomorskih sertifikata i ovlašćenja.
“Bitno napomenuti je da će, nakon donošenja ovih propisa, sva dotad izdata pomorska ovlašćenja i sertifikati i dalje biti na snazi do na njima naznačenog dana validnosti.”- saopštili su iz UPCG.
Ima li jezika bez glagolskih vremena i jezika u kojima imenice imaju vremena?
Lingvistički laici često misle da je posao jezikoslovaca suvišan, da su jezikoslovci družina koja zarađuje za kruh ne radeći zapravo ništa. Pa zar svi bez problema ne govorimo naš maternji jezik i odlično se međusobno ne razumijemo? Što neko tu ima da nam još dodatno tumači i pojašnjava fenomen koji je sam po sebi kristalno jasan? Naravno, ovakve i slične potencijalne primjedbe lingvističkih laika lako je pobiti. Dovoljno je, npr., ljude kojima jezik nije struka upitati koliko riječi ima u rečenici „Ruka ruku mije“ ili u čemu je razlika između „Lijep dan“ i „Dan je lijep“ pa da se ozbiljno zamisle (i možda požele upisati studij lingvistike).
Mi se u ovom članku, naravno, nećemo baviti ovakvim zakučastim lingvističkim pitanjima. Tema istog mnogo je zanimljivija (barem za lingvističke laike) i mogla bi se obuhvatiti sintagmom jezična raznolikost. Tematiku jezične raznolikosti najbolje je načeti sljedećim pitanjem: jesu li svi jezici na svijetu skrojeni po strukturno-kategorijalnom modelu našeg i indoevropskih jezika ili ima potpuno drugačijih jezika, sa gramatičkim kategorijama koje su nezamislive prosječnom govorniku B/CG/H/S jezika? Ima li, npr.(da ponovimo pitanje iz naslova ovog članka) jezikâ bez glagolskih vremena i jezikâ u kojima imenice posjeduju vremena? Odgovor je- da. U kineskom jeziku, npr., glagoli nemaju vremena. Riječ kan u kineskom jeziku znači i „gledam“, i „gledao sam“, i „gledaću“; samo iz rečeničnog konteksta postaje jasno na koje vrijeme se odnosi glagolska radnja. Kineski jezik u pogledu glagolskih vremena nije, međutim, ništa u odnosu na jezik američkih Indijanaca iz plemena Hopi. Ni u ovom jeziku nema glagolskih vremena u smislu u kojem ih ima naš jezik, ali ima niz drugih glagolskih kategorija koje obilato nadoknađuju nedostatak vremena. Kada se na jeziku Hopi Indijanaca kaže wari, koja se odnosi na glagolsku radnju trčanja, onda to znači „on trči“ ako osoba koja govori i njen sagovornik vide trkača (govorno lice u tom slučaju samo skreće pažnju sagovornika na ovaj događaj), a „on je trčao“ ako ga ne vide!! Da bi izrazio nešto nalik na ono što mi izražavamo budućim vremenom glagola trčati, Hopi Indijanac mijenja wari u oblik warikni, koji otprilike znači „očekuje se njegovo trčanje“. Na neki način, ovo je „poštenije“ nego buduće vrijeme B/CG/H/S jezika (i ostalih indoevropskih jezika), koje kao da tvrdi da će se nešto sigurno desiti u budućnosti. Dakle, umjesto glagolskih vremena, jezik Hopi Indijanaca ima kategorije koje razlikuju činjenice od ne-činjenica. I to ništa ne smeta Hopi Indijancima da se odlično sporazumijevaju i bez naših glagolskih vremena. No da vidiš čuda iznenada!!! Taman kad smo notirali da postoje jezici bez glagolskih vremena, nailazimo na jezik kod kojeg se imenice mijenjaju po vremenima!! Naime, u jeziku američkih Indijanaca iz sjeverne Kalifornije koji sebe zovu Hupa, i imenice i glagoli mijenjaju oblike na isti način, u zavisnosti od toga da li se njihovo zbivanje (kod glagolâ) ili postojanje (kod imenicâ) odnosi na sadašnjost, budućnost ili prošlost. Evo primjera kako se u jeziku Hupa Indijanaca jedna imenica mijenja kroz glagolska vremena: xonta– „kuća koja sada postoji“; xontate– „kuća koja će postojati u budućnosti“; xontateen– „kuća koja je ranije postojala“. To znači da Indijanci iz plemena Hupa naše rečenice: Ima jedna kuća na brdu, Biće jedna kuća na brdu i Bila je jednakuća na brduizražavaju otprilike na ovaj način: Kući na brdu, Kućiće na brdu i Kućilo je nabrdu. Ne može se poreći da je ovaj način izražavanja veoma efikasan i ekonomičan. I, konačno, skroz drugačiji od gramatičkih zakonitosti B/CG/H/S jezika.
Neočekivanih momenata- barem iz perspektive govornika B/CG/H/S jezika- u jezicima svijeta ima i u okviru kategorije gramatičkog broja. Tako, npr., jezik pacifičkog ostrva Fidži poznaje četiri gramatička broja: jedninu, množinu, dvojinu i takozvani paukal (kad nekih entiteta ima nekoliko). Pored toga što ima četiri gramatička broja, ovaj jezik ima još jednu- za naš pojam- neobičnu karakteristiku: prvo lice množine u njemu uvijek razlikuje uključenost odnosno isključenost sagovornika pa jezik Fidžija ima čak šest ličnih zamjenica koje odgovaraju našoj zamjenici mi, sa sljedećim posebnim smislovima: daru– “ja i ti”; datou– “ja, ti i još nekolike osobe”; da– “ja, ti i još niz drugih osoba; kairau– “ja i još neko (ali ne ti); keitou– “ja i još nekolike osobe (ali ne i ti); keimami– “ja i još niz osoba (ali ne i ti). Nisam siguran da biste- makar zbog ove zamjenice prvog lica množine- voljeli da budete govornik/govornica ovog jezika.
Miomir Abović
Evo još malo lingvističkih pikanterija vezanih za jezičnu raznolikost. Kada mi kažemo, npr., Čovjek je bolestan, mi pomoćnim glagolom je određujemo vrijeme bolesti. Gramatika jezika Kvokijutl Indijanaca, međutim, ne traži da se odredi vrijeme u ovakvoj rečenici, ali traži- kao gramatički minimum- da se iznese čitav niz drugih podataka koji nama izgledaju potpuno beznačajni. Tako bi doslovan prevod rečenice Čovjek je bolestan na jezik Kvokijutl Indijanaca bio Određeninevidljivi čovjek pored njega bolestan pored njega nevidljivog, zato što gramatika ovog jezika zahtijeva da se- za svaku imenicu i pridjev- odredi blizina i vidljivost onoga što oni znače u odnosu na govornika, sagovornika ili neko treće lice. Teško da je većina čitalaca ovog članka sanjala da postoji jezik ovakve gramatičke strukture.
Malo i o nekim neobičnostima vezanim za kategoriju gramatičkog roda u pojedinim jezicima svijeta. U australijskom jeziku koji se zove djirbal postoje četiri roda. Prvom rodu pripadaju muško ljudsko i živo neljudsko; drugom pripadaju ljudsko žensko, voda, vatra i borba; trećem pripada nemesna hrana, a četvrtom sve ostalo. Tako je, npr., med u trećoj klasi roda (kao nemesna hrana), a pčele su u četvrtoj. Mjesec je u prvoj, a Sunce i zvijezde u drugoj. Većina ptica je u drugoj klasi, ali neke su i u prvoj. Većina zmija, riba i insekata je u prvoj klasi, ali neki su (svici, škorpije i zrikavci kad su insekti u pitanju) u drugoj. Na prvi pogled čini se da podjela na rodove u jeziku djirbal nema nikakve logike. Međutim, nije tako. Stvar je u tome što na gramatički rod u ovom jeziku utiču mitološke i konceptualne asocijacije koje su dio kulture govornikâ ovog jezika. Ptice- koje su živo neljudsko i koje bi stoga trebalo da budu u prvoj grupi- idu u drugu grupu zato što se vjeruje da su one duhovi mrtvih žena. Ako je nešto čvrsto vezano sa imenicom drugog roda, lako će promijeniti rod. Tako, npr., oprema za pecanje ne spada u četvrtu klasu roda (gdje je sve ostalo), nego u prvu jer je čvrsto povezana sa ribama koje su živo i neljudsko. Svijetlo je povezano sa vatrom i nalazi se u drugoj grupi; zato su i zvijezde i Sunce u drugoj klasi. Mjesec je, pak, u prvoj klasi zato što je u mitologiji govornika ovog jezika on muž Sunca. Čista fantastika, rekli bismo.
Poslasticu- kad su u pitanju krupne lingvističke razlike u odnosu na naš jezik- ostavio sam za kraj ovog članka. Postoji, naime, i jezik u kojem razlike u govoru između muškaraca i žena idu tako daleko da polovi koriste različite lekseme za denotaciju istih pojava. U selu Ubang u južnoj Nigeriji žene slatki krompir zovu irui, a muškarci itong. Voda je za muškarce amie, a za žene banu. Glagol „ići“ u muškom jeziku glasi mbie, a u ženskom uruo. Premda govore različitim jezicima, razumiju se zato što dječaci rastu uz majke i govore ženskim jezikom. Otprilike sa deset godina dječaci prelaze na muški govor i tada se smatra da su odrasli. Primjer za jezik u kome diferencijacija polnih uloga ide tako daleko da se odražava na različit leksikon muškaraca i žena.
Sem što je (nadam se) zanimljiv sa čisto jezikoslovnog aspekta, ovaj članak je pogled u nešto što je još važnije: pogled u Drugačije i u Drugo, u ovom slučaju kroz fenomen jezika. Upoznajući se sa jezicima u strukturnom smislu potpuno drugačijim od našeg, postajemo svjesni i pogleda na svijet i mikrokosmosâ koji su nam potpuno strani, čudni i neshvatljivi. Ali ta (jezička) Drugost koja može izazvati nevjericu ne treba da bude povod za podsmjeh prema ovim jezicima, narodima koji njima govore i prema kulturama koje ti narodi baštine; pogotovo ne povod za apriorno odbacivanje tih kultura. Naprotiv: jezici koji su strukturno radikalno drugačiji od našeg treba da obogate naš duh i naše biće spoznajom potpuno drugačijih modaliteta da se realnost i njene kategorije jezički analiziraju. Treba, takođe, da nam otkriju u kojoj nam mjeri naš jezik omogućava spoznaju realnosti, ali, istovremeno, i koliko nam aspekata te realnosti skriva i, samim tim, onemogućava spoznaju totaliteta. Riječju, ovaj članak treba da otkrije koliko je neizmjerno bogatstvo ljudskog duha. Ako ga (i) u tom pravcu budete (pro)čitali, može se reći da niste proćerdali vrijeme koje ste za to utrošili.
Opština Tivat obilježava kampanju „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“. Kampanja je počela 25.novembra na Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama i traje do 10.decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.
Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Opštine Tivat i ove godine je okupio sportske kolektive, ekspertkinje, prosvjetne radnice i relevantne institucije na lokalnom i državnom nivou kako bi ukazali na važnost sprječavanja svih vidova nasilja u društvu.
U saradnji sa Aikido Akademijom Tivat i Srednjom mješovitom školom „Mladost“ biće organizovan jednodnevni kurs samoodbrane za žene, u kojem će učestvovati i kratko predavanje održati predstavnica Odjeljenja bezbjednosti Tivat. Kurs je planiran za 30.novembar u 12 časova u prostorijama Aikido Akademije.
Misija OEBS-a i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Opštinom Tivat organizovaće dvodnevnu radionicu „Rodno osjetljivo budžetiranje“ 3. i 4. decembra za zaposlene u Opštini. Promocija časopisa „Ženski glas“, časopis za Crnogorke i očuvanje kulturne baštine Crne Gore planirana je za 5.decembar u 12 časova u sali JU Muzej i galerija Tivat. Govornice će biti inicijatorka časopisa mr Aet Salh, Milijana Dabović, Njegosava Seja Vujanović i mr Darka Ognjanović.
Narednog dana, 6. decembra u saradnji sa učeničkim parlamentom SMŠ „Mladost“ biće organizovana debata na temu „Rodna ravnopravnost u Crnoj Gori“ sa početkom u 10 časova u prostorijama škole. „Sportom o rodnoj“ – rukometna utakmica između Ženskog rukometnog kluba Tivat i kadeta Rukometnog kluba Partizan 1949 zakazana je za 6.decembar u sportskoj dvorani „Župa“.
Kampanja se završava na Međunarodni dan ljudskih prava 10. decembra, sa radionicom „Ljudska prava“ koju organizuje sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja u saradnji sa Omladinskim klubom sa početkom u 17 časova u prostorijama Omladinskog kluba.
Direktorica JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor Marija Bernard, potpisala je juče u Beogradu Protokol o programsko-poslovnoj saradnji u oblasti kulture sa rektorom Univerziteta umetnosti u Beogradu, prof. dr Miletom Prodanovićem.
Ovim protokolom definisana je saradnja u programskoj sferi ove dvije ustanove.
Dogovorena saradnja podrazumijeva realizaciju zajedničkih umjetničkih projekata (muzičkih, scenskih, likovnih, filmskih, multimedijalnih, interdisciplinarnih), kojima će se otvarati prostor za angažovanjem kako autora, tako i drugih umjetnika, čija će se djela predstavljati publici.
Ovim Protokolom Kulturni centar Kotor intenzivira svoju saradnju sa eminentnim međunarodnim ustanovama kulture i obrazovanja, poručeno je iz ove ustanove.
Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore a.d. Danilo Orlandić sastao se u Beču sa generalnim direktorima avio-kompanije Laudamotion Andreasom Gruberom i Kolinom Kejsijem. S obzirom da će Laudamotion, od aprila naredne godine uspostaviti liniju Štutgart-Podgorica-Štutgart, razmatrani su detalji te linije, ali se otvorila i tema otvaranja dodatnih linija koje bi ta kompanija održavala, saopšteno je iz kompanije.
„Izuzetno mi je zadovoljstvo što smo uspostavili saradnju sa kompanijom kao što je Laudamotion. Siguran sam da će linija ka Štutgartu biti izuzetno uspješna, s obzirom na porast interesovanja za Crnu Goru sa njemačkog tržišta. Značajno je to što smo otvorili temu otvaranja i drugih linija i nadam se da ćemo uspješno završiti i te pregovore. Dogovorili smo se da se do kraja godine ponovo sastanemo i to u Podgorici kada ćemo, nadam se, produbiti saradnju”, kazao je Orlandić
Andreas Gruber, generalni direktor Laudamotionsa rekao je da kompanija želi da razvija svoju mapu destinacija i zato ih, kako je dodao, raduje naše očigledno pojačano prisustvo u Štutgartu tokom ljeta 2019.
“Našim konceptom tarifa koji je u službi putnika i nenadmašivim odnosom cijene i kvaliteta uspijevamo da zadovoljimo potrebe putnika. Zadovoljstvo nam je što od sada možemo da ponudimo i letove iz Crne Gore. Uspostavljanje nove linije između Podgorice i Štutgarta koju će održavati Laudamotion, značajno će se unaprijediti povezanost između Crne Gore i njemačke pokrajine Baden-Virtenberg“, dodao je Gruber.
Laudamotion, broj 1. nisko-tarifna aviokompanija u Austriji, osnovana je u martu 2018. godine od strane Nikija Laude, trostrukog svjetskog šampiona u Formuli 1. Broj prevezenih putnika će u 2019. godini će dostići cifru od 5 miliona. Flota te aviokompanije se sastoji od 19 aviona, koji polijeću iz Austrije i Njemačke. Iz svog sjedišta u Beču, Laudamotion je orijentisana na najbrže rastuće baze u Dizeldorfu, Štutgartu i Palmi.
Ova austrijska avio-kompanija obvalja letove ka 50 destinacija u 18 zemalja.
Raskrsnica kod stare zgrade Opstine Tivat koja ce se rekonstruisati u kruzni tok
Komunalno preduzeće Tivat kao podizvođač, u posljednoj je fazi zamjene ukupno 465 svjetiljki na mrežu gradske javne rasvjete novim najmodrnijim i štednim LED rasvjetnim tijelima njemačkog proizvođača „Voltana“.
Riječ je o aktivnostima koje se obavljaju kroz projekat “IRENE“, što se realizuje u okviru IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. –2020.
Ukupna vrijednost investije je 133.956 eura a pored zamjene 465 natrijumovih sijalica na mreži javne rasvjete novim, energetski efikasnijim LED rasvjetnim tijelima, ovaj projekat podazumijeva i ugradnhju solarnih kolektora za zagrijavanje vode na objektu Sportske dvorane “Župa” što je već završeno.
Nova LED rasvjetna tijela snage 80 vati već su postavljena su na stubovima javne rasvjete u centru grada, a u toku ugradnja ugradnja nešto jačih LED svjetiljki snage 110 vati na potezima javne rasvjete uz magistralu prema Lepetanima, odnosno na lokalnom putu prema Radovičima. Taj posao će biti završen najkasnije do 10. decembra.
Stota je obljetnica potonuća talijanske krstarice koju je u akvatoriju Ližnjana 16. studenog 1918. godine raznijela mina, samo pet dana po završetku Prvog svjetskog rata. Poginula je gotovo cijela posada broda koji je danas jedna od atraktivnijih lokacija na Jadranu za naprednije, tehničko ronjenje, javlja HRT Radio Pula.
U spomen na 100-tu obljetnicu završetka Prvoga svjetskog rata do groba 93-je mornara i časnika spustili su se talijanski ronioci. 85 metara dug “Cesare Rossarol” prelomio se napola kad je uplovivši u minsko polje na jugu Istre, eksplodirao. Njemačka je naime već tjedan dana tog studenog 1918.-te bila proglasila primirje. Pramac i krma udaljeni su par stotina metara i još uvijek dobro uščuvani. Pljačkaši olupina nažalost posjećuju i ovu krstaricu i za nekoliko godina na njoj neće ostati ništa. Ležeći na 50 metara dubine, ona je zasad još uvijek vrhunski mamac za ronioce iz cijele Europe.
„Navigare neccesse est“ naziv je retrospektivne izložbe fotografija, dokumenata, pehara, medalja, nacrta brodova Jedriličarskog kluba Delfin, osnovan 1951. godine, koja je u ponedjeljak otvorena u Zbirci pomorskog nasljeđa u Tivtu.
Svečanom otvorenju izložbe prethodila je dodjela nagrada najuspješnijim takmičarima na regati „Dan Tivta“, koja je jedrena proteklog vikenda.
„Jedriličarski klub Delfin nije samo sportski klub, već i klub koji se bavi neformalnom edukacijom, te u tom smislu, osim sportske, ima veoma izraženu ekološku i kulturološku komponentu. U upravi ćemo se truditi da sve te svoje kapaciteta širimo i unapređujemo. Dobili smo organizaciju Balkanskog prvenstva sljedeće godine na jesen, kao i regatu Evropskog kupa za klasu Laser Standard do 21 godine, koja će se jedriti 2021.godine u Tivtu. Same te činjenice govore o tome da je jedrenje u Boki itekako živo, i da, pored toga što mi idemo u svijet, svijet dolazi kod nas u Boku. Jedrenje u Boki je jedna velika, jaka i pozitivna priča. Kako ova izložba nosi ime- Jedriti se mora, pozivam sve da dođu, da jedrimo i da se družimo“- kazao je Frano Tripović, predsjednik JK „Delfin“.
„Delfin se na neki način simbolično vratio na mjesto svog postanka, jer su upravo u pilani Arsenala, danas Zbirci pomorskog nasljeđa, gradile prve jedrilice. Delfin, osim što je jedan od najtrofejnijih tivatskih klubova, takođe i nosilac tradicije i kulture života našeg grada kroz decenije“ – kazao je rukovodilac Zbirke pomorskog nasljeđa, Dražen Jovanović.
Otvorena retrospektivna izložba JK “Delfin”
Izložbu je svečano otvorio predsjednik Opštine Tivat, Siniša Kusovac.
„Što reći o jedriličarskom klubu Delfin? Dovoljno je pogledati ovu izložbu i vidjeti da je to staro skoro 60 godina. Dovoljno je reći da oni predstavljaju jednu od perjanica sporta u Tivtu i ono što smatram da je takođe najvrijednije, a to su djeca. Vrijednost svakog sportskog kluba i svake organizacije ogleda se u tome koliko ima podmlatka, koliko ima djece. Jedriličarski klub Delfin to gaji i to ima od najmanjih, do najstarijih. Njih posebno pozdravljam i posebno čestitam i apelujem da što više idu ka jedrenju, jer time razvijaju i emocionalne i kognitivne sposobnosti. To je jedan od najzahtjevnijih sportova“ – kazao je Kusovac.
Otvorena retrospektivna izložba JK “Delfin”
Kusovac je naglasio da Opština Tivat podržava ne samo JK Delfin, već i sev sportske kolektive našeg grada. Obećao je punu podršku lokalne samouprave u organizaciji Balkanskog, kao i regate Evropskog prvenstva.
PR komapnije Porto Montenegro, Kristina Škanata podsjetila je da ovo jeste prva saradnja Porta i Delfina na kopnu, ali je za njima već dugi niz godina uspješna saradnja na moru.
Međunarodni multidisciplinarni naučni simpozijum “Antička Budva” i prateća dokumentarna izložba “Prvo otkriće antičkih nekropola u Budvi” počeće u srijedu u 11 sati u Modernoj galeriji (JU Muzeji i galerije Budve) u Starom gradu.
Simpozijum “Antička Budva” koji će trajati do 30. novembra, i dokumentarna izložba, Muzeji i galerije Budve organizuju povodom dva značajna jubileja – 80 godina od otkrića antičkih nekropola i 15 godina od osnivanja Muzeja grada Budve.
Projekat su podržali Ministarstvo kulture Crne Gore i Opština Budva, a uz saradnju na projektu Turističke organizacije opštine Budva.
Kako navode iz Muzeja, Simpozijum i izložbu će otvoriti ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović, a na otvaranju će se obratiti i akademik Aleksandar Čilikov, ispred Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović i Lucija Đurašković, direktorica JU Muzeji i galerije Budve.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće kvintet flauta iz Budve, pod vođstvom prof. Ane Brajak.
“Međunarodni multidisciplinarni naučni simpozijum “Antička Budva”, prvi je događaj ove vrste koji JU Muzeji i galerije Budve priređuju u Evropskoj godini kulturne baštine (European Year of Cultural Heritage). Povod za njegovo održavanje, prije svega, jeste obilježavanje dva izuzetno važna jubileja – 80 godina od otkrića antičkih nekropola u Budvi (1938–2018) i petnaest godina postojanja i rada Muzeja grada Budve (2003–2018). Ministarstvo kulture je u okviru Programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara za 2018. godinu finansijski podržalo realizaciju simpozijuma, a ujedno i priređivanje prateće dokumentarne izložbe, te objavljivanje prigodne publikacije Radovi o antičkoj Budvi (1938–1940), fototipskog izdanja pet najstarijih naučno-stručnih tekstova o budvanskoj antičkoj baštini” navodi se u saopštenju Muzeja i galerija Budve.
Tokom trajanja simpozijuma očekuju da će referentni predavači, koji dolaze iz Australije, Italije, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i naše zemlje, ponuditi odgovore na brojna i raznorodna pitanja iz antičke prošlosti našeg grada i istoičnojadranske obale.
Ovaj značajni projekat koji valorizuje bogatu kulturno-istorijsku prošlost Budve kao antičkog grada su podržale brojne društveno odgovorne kompanije i javna preduzeća iz Budve, a povodom organizacije izložbe “Prvo otkriće antičkih nekropola u Budvi”, ostvarena je saradnja sa muzejima u kojima se čuvaju arheološki nalazi otkriveni u budvanskim nekropolama među kojima su Narodni muzej (Srbija), Arheološki muzej u Zagrebu (Hrvatska), Arheološki muzej u Splitu (Htvatska) i Muzej lijepih umjetnosti u Bostonu (MFA Museum of Fine Arts Boston – USA).
