Papaladom a la maka, danas je na Tgu od oružja u Kotoru završena manifestacija „Od Božića do Božića“, koja se organizuje već sedmu godinu.
Lijepo vrijeme i ugodnih 14 stepeni Celzijusa te gastro delicije uz zvuke kotorskog benda “Nitro” privukli su veliki broj Kotorana i njihovih gostiju.
Organizatori NVO „Karampana“ i TO Kotor priredili su feštu na kojoj su posjetioci uživali u gastro specijalitetima svih bivših republika ex YU. Naravno tu su se našle i delicije Bokeške kužine.
Na trpezama su se našle kuvane domaće kobasice, crni i crveni rižoto, njoke, mlinci, pršut, sir, pečena prasetina, pasulj, gulaš, pite, štrudeli, baklave, tulumbe, limunade, dakle, svega po čemu je prostor bivše države bio prepoznatljiv u gastronomskom smislu.
Papalada 2020.
Papalada a la maka imala je i svoju humanitarnu dimenziju, tako da posjetioci koji su konzumirali delicije su umjesto plaćanja mogli donirati sredstva bolnici u Risnu.
U ime organizatora NVO “Karampana” obratila se Tina Bjelobrković koja je izrazila zadovoljstvo organizacijom, raznovrsnim programom, posjetom i rekacijama brojnih konzumenata ovogodišnje manifestacije “Od Božića do Božića” koja je trajala od 23. decembra 2019. do 8. januara 2020.
Papalada 2020. – Matija
Posebnu pažnju publike danas je izazvao nastup najmlađeg člana benda “Nitiro” malog Matije koji je imao uspješan debi na bubnjevima, sa samo pet godina.
Aerodrom Tivat u 2019. ostvario je novi apsolutni rekord u fizičkom obimu prometa jer je kroz dva terminala te vazdušne luke prošlo skoro 1,37 miliona putnika.
Ukupno je lani tivatski aerodrom imao 1.367.282 putnika šro je rast od 9,7% u odnosu na rezultat iz 2018 kada je ta vazdušna luka imala ukupno 1.245.999 putnika.
Tokom 2019. na pistu aerodroma Tivat sletjelo je 7.049 aviona, što je 234 aviona, odnosno 3,4% više nego u 2018.
Aerodrom Tivat foto S.L
Prošlu godinu, osim otvaranja za saobraćaj novoizgrađenog privremenog objekta Terminala 2, obilježilo je dodatno povećanje broja linija koje prevoznici uvode sa aerodroma Tivat tokom ljetnje sezone, pa je ta vazdušna luka ljetos bila povezana sa oko 50 destinacija u Evropi i na Bliskom Istoku.
Među novim prevoznicima koji su uspostavili sobraćaj sa Tivtom, svakako najznačajnija je njemačka nacionalna aviokompanija Lufthansa koja se prvi put pojavila na crnogorskom tržištu, saobraćajući iz ovog primorskog grada tokom ljeta za Frankfurt i Minhen.
Najave avioprevoznika za ovu godinu nagovještavaju dodatni rast obima fizičkog prometa u tivatskoj vazdupnoj luci jer se menadžmentu Aerodroma Crne Gore javljaju nove kompanije koje žele da saobraćaju za Tivat, a potvrđeno je i uvođenje linija sa tog aerodroma ka nekim novim destinacijama poput Milana u sjevernoj Italiji.
Do sada je završeno 85 odsto ukupnih radova na prioritetnoj dionici auto-puta Bar Boljare, a glavnom izvođaču radova kineskoj kompaniji CRBC do sada je isplaćeno 644,75 miliona eura, od čega lani 105 miliona eura, saopštio je Pobjedi ministar saobraćaja Osman Nurković.
Procjene su da će cijeli projekat koštati oko 900 miliona eura.
Nurković nije želio da prognozira da li će dionica od Smokovca do Mateševa biti završena do kraja septembra, što je novi rok za njen završetak. Iz kompanije CRBC poručeno je da ulažu sve napore da projekat bude završen u tom novom definisanom roku.
“Raduje činjenica da ulazimo u završnu fazu izgradnje prvih kilometara auto-puta u Crnoj Gori. Novi ugovoreni rok realizacije jeste 30. septembar ove godine, ali do tada je još dug vremenski period da bismo u ovom periodu licitirali sa danima završetka projekta koji će nesumnjivo biti završen”, kazao je Nurković Pobjedi.
Prvobitni rok za završetak radova na prioritetnoj dionici je bio 11. maj prošle godine, kada je prošlo četiri godine od početka gradnje. Vlada je u maju prošle godine potpisala anekse ugovora o projektovanju i izgradnji dionice Smokovac -Mateševo, u vezi sa naknadnim radovima koji se odnose na petlju Smokovac, vodosnabdijevanje i trajno napajanje električnom energijom. Tim aneksima je 30. septembar ove godine određen kao rok za završetak radova na prioritetnoj dionici.
“Od početka realizacije ugovora, kompaniji CRBC kao izvođaču radova pored 161,9 miliona eura na ime avansa za glavne radove isplaćeno je i 482,84 miliona eura za obim stvarno izvedenih radova na terenu zaključno sa radovima izvedenim u novembru prošle godine”, rekao je Nurković.
On je dodao daje lani isplaćeno 105,09 miliona eura.
“Kada je riječ o naknadnim radovima u toku prošle godine je isplaćeno 17,9 miliona eura”, saopštio je Nurković.
On je podsjetio da je lani prošlogodišnjim budžetom za plaćanje izvođaču radova na izgradnji prve dionice bio planiran iznos od 182,58 miliona eura.
Prvobitna ugovorena vrijednost izgradnje prioritetne dionice iznosila je 809 miliona eura. Od kineske Eksim banke pozajmljena su 944 miliona dolara na 20 godina, sa kamatom od dva odsto, uz grejs period od šest godina. Sa naknađnim radovima ova dionica auto-puta će koštati oko 895 miliona eura.
Nurković je naveo daje procenat izvedenih zemljanih radova na otvorenoj trasi auto-puta veći od 90 odsto.
“Završen je proboj i primarna podgrada na svih 16 tunela i u toku su radovi na izradi sekundarne obloge u svih 16 tunela čiji stepen gotovosti je 99,2 odsto. Do sada je na mostovima, na pozicijama stubova i temelja završeno 99 odsto radova, dok je na gornjem stroju mostova završeno 93 odsto radova”, precizirao je Nurković.
On je dodao daje od ukupno 21 most, do sada u potpunosti, na obje trake, završena rasponska konstrukcija na 14 mostova, dok je još pet mostova završeno u jednoj traci auto-puta. Govoreći o naknadnim radovima na auto-putu Nurković je saopštio da je do sada izvedeno 25 odsto radova na izgradnji prve faze petlje Smokovac i oko 30 odsto radova na izgradnji sistema za vodosnabdijevanje.
Do kraja prošle godine samo u deset najznačajnijih projekata turističkih objekata i infrastrukture na kojima se radi širom Crne Gore uloženo je 1,35 milijardi eura, pokazuje izvještaj o njihovoj realizaciji koji je usvojila Vlada.
Većina prioritetnih projekata iz oblasti turizma koji se realizuju u primorskom dijelu Crne Gore odvijaju se prema ugovorenoj dinamici, preciznije obavezama iz ugovora i investicionih programa, dok je na sjeveru intenzivirana njihova realizacija, podaci su Ministarstva održivog razvoja i turizma, pišu Dnevne novine.
To se navodi u informaciji o ovim aktivnostima od jula do decembra koju je Vlada usvojila na kraju prošle godine. Stepen realizacije i finansijski pokazatelji dati su na osnovu podataka o ispunjavanj u ugovornih obaveza kojima raspolažu resorno ministarstvo i Sekretarijat za razvojne projekte, dok je ključni dio informacija o aktivnostima na sjeveru dostavila Uprava javnih radova.
Pojedinačne podatke dostavile su kompanije: Azmont Investments, Adriatic Marinas, Luštica Development, Adriatic Properties, QD Hotel and Property Investment Montenegro, OHM Mamula Montenegro, Karisma Montenegro, kao i državno preduzeće Skijališta Crne Gore, te Tenderska komisija za valorizaciju turističkih lokaliteta.
Aktivni projekti
– Turistička valorizacija dijela imovine Hotelsko-turističkog preduzeća Ulcinjska rivijera hoteli Bellevue i Olympic znatno je unaprijedila turističku ponudu u najjužnijoj crnogorskoj opštini. U skladu sa izvještajima kontrolora, tokom prve dvije faze investicije u projekat su uložena 23,84 miliona, od čega u drugoj fazi investicije koja je realizovana u ovoj godini 8,75 miliona eura – stoji u izvještaju, te se precizira da planirana ulaganja iznose 31,84 miliona eura.
U pitanju je adaptacija pomenuta dva hotela na početku Velike plaže koje je otkupio konzorcijum Karisma Hotels Adriatic i napravila turističko naselje Holiday Village Montenegro.
Intenzivna investiciona aktivnost na projektu Portonovi u Kumboru nastavljena je i u ovoj godini. Prema prezentovanim podacima koji su dobijeni od kompanije Azmont Investments, od početka realizacije 2013. do sada uloženo je 597,91 milion eura, a samo u drugoj polovini prošle godine 192,97 miliona eura.
– Po najnovijim najavama investitora, ukupna planirana ulaganja u projekat iznosiće 969 miliona eura. U skladu s postojećom dinamikom, investitor je najavio da će hotel One&Only biti otvoren 2020. godin – navodi se u izvještaju, uz podsjećanje da je prvobitno investicionim programom za ulaganje bio predviđen iznos od 258,08 miliona, koji je ugovorom sa pomenutim luksuznim hotelskim brendom povećan na 650 miliona eura.
Tivatski rizorti
Porto Montenegro
Porto Montenegro u Tivtu, kao prvi ekskluzivni turistički projekat na našoj obali koji je započeo kanadski biznismen Piter Mank, zvanično je otvoren krajem 2010. godine kada je počela da radi prva marina za megajahte u ovom dijelu Mediterana. Šest godina kasnije prešla je u ruke državnog fonda ICD iz Dubaija. Podaci ukazuju da je do sada u realizaciju marine i brojnih pratećih objekata uloženo 640 miliona, što je 200 miliona eura više od planiranog. Međutim, od tog iznosa, na stvarne odnosno kapitalne investicije odnosi se 389 miliona, dok preostalih 251 miliona eura čine operativni troškovi. U proteklih pola godine u ovaj rizort uloženo je 16,26 miliona što predstavlja polovinu iznosa planiranih investicija u istom periodu.
Buduće najveće turističko naselje na poluostrvu Luštica nadomak Tivta, Luštica Bay, od 2013. godine do danas akumuliralo je ulaganja vrijedna 236,91 milion eura. Prema ugovoru, u prve četiri godine kompanija Luštica Development imala je obavezu da investira 150 miliona eura, a ukupan projekat koji treba da bude zaokružen 2025. godine procijenjen je na 1,1 milijardu eura. Prema najavama kompanije, u drugoj polovini 2019. trebalo je da bude uloženo 35 miliona, a konačna cifra je 20,36 miliona eura što, kako se navodi, „predstavlja potvrdu značajnih investicionih aktivnosti”.
Nove aktivnosti
U Vladinom dokumentu se daje osvrt i na projekte koji su tek u početnim fazama izgradnje. Kompanija QD Hotel and Property Investment Montenegro, nakon što je početkom 2010. godine kupila bivši hotel Plavi horizont u uvali Pržno kod Tivta gdje će nastati Qatari Diar. Projekat će biti vrijedan 270 miliona, od čega su do sada investirana 69,4 miliona eura.
Prijavom gradnje početkom novembra 2019. zvanično je startovao projekat novog hotela Kraljičina plaža u Miločeru kod Budve. U ovaj objekat biće uloženo 60 miliona, a do sadašnje investicije iznose 4,22 miliona eura.
U rekonstrukciju tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica kod Herceg Novog, u posljednjih šest mjeseci prošle godine investirano je 2,75 miliona, pa je ukupan iznos investicije u dosadašnjem periodu dostigao 6,2 miliona eura, što je manje od polovine od planiranih 15 miliona eura.
Projekat Montrose je, nakon ozvaničenja saradnje sa renomiranim brendom Marriott krajem jula, dobio je zvaničan naziv Ritz Carlton Montenegro. Lokacija na rtu Dobreč zakupljena je još 2009. godine, prva ulaganja su uslijedila tri godine kasnije, a prema ugovoru u prvu fazu treba da bude uloženo najmanje 80 miliona, dok investicioni plan iznosi 210 miliona eura. Posljednjih šest mjeseci prošle godine, kako se navodi, karakterisala je intenzivna izgradnja infrastrukture u što je uloženo 6,2 miliona eura. Dosadašnje investicije iznose 13,2 miliona eura.
Sjever
Kada je riječ o projektima na sjeveru planiranim kapitalnim budžetom za 2019, u izvještaju se konstatuje da je u proteklih pola godine intenzivirana njihova realizacija. To se posebno odnosi na Cmiljaču i Žarski, dva lokaliteta u regionu Bjelasice i Komova, gdje je investirano 10,6 miliona eura.
– Značajan napredak u odnosu na raniji period je i u okviru valorizacije lokaliteta Durmitor. U projekat Savin kuk u 2019. godini uloženo je 3,6 miliona od čega 3,4 miliona u izvještajnom periodu što čini ukupnu investiciju od 6,5 miliona eur – navodi se u izvještaju.
Od jula prošle godine potpisan je i sporazum o primopredaji lokacije vojno-turističkog kompleksa Mediteran na Žabljaku, gdje će biti izgrađen hotel Chedi sa pet zvjezdica, sa 120 kreveta i pratećim sadržajima, a procijenjeno je da će biti uloženo 5,6 miliona eura. U toku je priprema projektne dokumentacije kao preduslov za početak radova.
Krajem godine sa konzorcijum Kolašin 1600 potpisan je sporazum o primopredaji lokacije istoimenog planinskog centra. Tako će biti ispunjeni preduslovi za ulaganje u hotelsko-turistički kompleks čija je vrijednost procijenjena na 77 miliona eura, a koji će biti sagrađen kroz četiri faze i imaće kapacitet od 2.485 kreveta.
Rekordne investicije u Tivtu
Luštica Bay Marina
Novi dokument Vlade donosi i detalje po opštinama koji se tiču ulaganja u prioritetne projekte u turizmu. Kako se u njemu ističe, najveća ukupna ulaganja su za aktivnosti sprovođene u Tivtu, i to 946,4 miliona eura, od čega se na drugu polovinu godine odnosi 38,1 milion eura.
– U opštini Herceg Novi uloženo je 617,4 miliona, od čega u dugoj polovini godine 199,7 miliona eura. U Ulcinju 24 miliona eura, od čega 8,7 miliona u drugoj polovini godine, i u Budvi 4,2 miliona eura. Dakle, ukupna ulaganja od početka realizacije prioritetnih projekata iz oblasti turizma na primorju iznose 1,59 milijardi eura, dok je blizu 247 miliona uloženo u izvještajnom perio – stoji u izvještaju koji se odnosi na period od jula do decembra prošle godine.
Kad je u pitanju sjever države, od početka aktivnosti na realizaciji prioritetnih projekata u izgradnju infrastrukture u Bijelom Polju, Mojkovcu, Kolašini i Žabljaku uloženo je ukupno 38,2 miliona, od čega se na izvještajni period odnosi 12,3 miliona eura.
Poginuli su svi putnici i članovi posade ukrajinskog aviona koji se srušio u Iranu, potvrdio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski koji je porodicama uputio saučešće. Ukrajina nastoji utvrditi okolnosti pada i tačan broj žrtava, saopšteno je iz predsjednikova ureda. U avionu je bilo više od 176 osoba.
Boeing 737 Ukraine International Airlinesa srušio se zbog tehničkog kvara nakon polijetanja iz iranske zračne luke Imama Homeinija, objavila je na Twitteru poluslužbena novinska agencija Fars. Avion se srušio u blizini zračne luke nakon čega se zapalio.
Glasnogovornik Organizacije civilnog zrakoplovstva Irana, Reza Jafarzadeh rekao je za državnu televiziju da na letu bilo 170 putnika i članova posade, dok novinska agencija IRNA piše da ih je na letu za Kijev bilo 180.
Sledećih dana i dalje suvo, stabilno i pretežno sunčano. Jutra će biti manje hladna od prošlih, a i dnevna temperatura uglavnom će porasti. Najtoplije će biti u petak.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, bura i sjeverozapadnjak. U subotu će bura pojačati. Uz to, tek krajem sedmice i početkom naredne postoje naznake za pojavu slabih oborina i na kopnu i na moru.
Srijeda:
Pretežno sunčano. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, ponegdje magla ili niska oblačnost. Prijepodne ponegdje umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni vjetar. Najviša dnevna temperatura vazduha od -2 do 14 stepeni.
Četvrtak:
Pretežno sunčano. Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, po kotlinama magla ili niska oblačnost. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha -13 do 3, najviša dnevna 3 do 14 stepeni.
elektronski traking putanje jedrilice do nasukanja
Sa akcije spašavanja
Ekipa Uprave pomorske sigurnosti i upravjanja lukama Crne Gore (UPSUL) oko 23 sata večeras uspješno je završila akciju spašavanja jedrilice „Oluja“ i dva moldavska državljanina na njoj, a koji su se našli u opasnosti u blizini Ulcinja.
Naime, Sektor granične policije obavijestio je oko 19.40 sati UPSUL, da se na početku Velike plaže u Ulcinju nasukala jedrilica „Oluja“, tipa „bavaria“ sa dvočlanom posadom iz Moldavije.
Pomorski operativni centra UPSUL odmah je po predviđenoj proceduri pokrenuo akciju spašavanja i na lice mjesta je iz Bara odmah upućeno brzo spasilačko plovilo SAR-1 sa tročlanom posadom. Oni su imali zadatak da odsukaju jedrilicu iz plićine u kojoj dubina mora nije prelazila 2 metra, a sve to u vrlo nepovoljnim meteo-uslovima jer su udari sjevernog vjetra dostizali brzinu i do 40 čvorova.
Uprkos plitkom moru i jakoj buri, SAR-1 je uspio da odsuče ugroženu jedrlicu i uzme je u tegalj. Jedrilica je odvučena do Male plaže u Ulcinju gdje je ronilac progledao podvodni dio njenog trupa kako bi se uvjerili da jahta nije pretrpjela veća oštećenja i da je sposobna za plovidbu dalje do Bara. Svo vrijeme trajanja spasilačke akcije SAR-1 plovila i njegove posade, lice mjesta je obezbjeđivalo i policijsko plovilo Sektora granične policije Jug, a akcija je uspješno završena oko 23 sata.
Nautičari sa „Oluje“ na sreću, prošli su bez povreda u nasukanju te jedrilice kod Velike plaže.
Tradicionalna manifestacija “Od Božića do Božića” biće završena u srijedu 8. januara, u Kotoru na Trgu od oružja u 12 sati, uz gastro specijalitete kotorskih domaćica na Papaladi a la maka.
Organizatori NVO Karampana za kraj sedme po redu manifestacije “Od Božića do Božića” najavljuju gasto užitak, pripremaju njoke, rižoto, verzot, ribu, slatke delicije i još mnogo toga. Uz dobru muziku, papaladu i vino dođite da se zabavimo, poručuju oni.
Papalada a la maka 2016. – Kotor
U muzičkom dijelu programa nastupiti će “Nitro” bend.
Riječki karneval ili riječko “peto godišnje doba” i ove godine počet će 17. januara, a trajat će do Pepelnice, 26. februara, kada će Pust “platiti” za sve loše u protekloj godini.
Riječki karneval, 37. po redu, već tradicionalno počinje na Antonju (17.januar), kada mesopustari u zapadnom dijelu riječkog zaleđa pušu u antonjski rog, a maškare preuzimaju vlast.
Prema tradiciji, u Hrvatskom primorju, posebice na istočnom dijelu, maškare počinju “vladati” prve subote nakon blagdana Sveta tri kralja, dok će u Rijeci i u većem dijelu naselja u zapadnome dijelu riječkog prstena mesopusna ludovanja početi na Antonju.
Kako je najavljeno, prvog dana Riječkog karnevala, uz slogan “Budi što želiš!”, kao uvodna manifestacija u sve maškarane ludosti, bit će održana svečana primopredaja ključeva grada maškarama te izbor kraljice Riječkog karnevala.
U programu karnevala potom će uslijediti brojne maškarane zabave i razne manifestacije pod maskama, kao što su Maškarani auto-rally Pariz – Bakar, boardanje pod maskama u središtu grada, Humanitarni maškarani bal, Dani smijeha u karnevalu i druga događanja.
Vesela Dječja maškarana povorka najavljena je za 8. veljače, a veliko finale Riječkog karnevala – Međunarodna karnevalska povorka, u kojoj se očekuju domaće i inozemne tradicijske i urbane karnevalske grupe s tisućama maškara i brojnim alegorijskim kolima bit će 23. februara.
Crveni palmin surlaš, štetočina koja je širom Mediterana uništila na hiljade palmi, brojne drvorede uz more te izmjenila pejzažni krajolik brojnih mjesta, činio se neuništivim. Ali tako nije mislio zadarski entuzijasta agronom Roko Štokov, zahvaljujući kome palme u Zadru i dalje njišu grane.
Zovu ga i doktor za palme jer svaku poznaje u dušu. S kovčegom punim modernih instrumenata postavlja dijagnoze.
Sve je počelo pred oko godinu dana, kada su zadarske palme bile na izmaku snaga. Roko Štokov, agronom po struci, ljubitelj prirode u srcu, odlučio je učiniti sve da ih spasi.
– Priča je išla da su baš lijepi primjerci evo baš ova iza nas počeli padati. Taman se borim protiv štetnika u plasteniku i sad mi nije jasno što je napalo. Lijepo mi je stablo, žao mi je bilo tog stabla, ako raste 30 godina i sad ga nešto uništi u dva mjeseca – hajdemo to riješiti, govori Štokov.
Uhvatio se u koštac s crvenom palminom surlašom, nametnikom koji je prije nekoliko godina na Mediteran stigao sa uvezenim palmama. Zvao je, kaže, koga god je mogao.
Injektiranje palme
– Krenuo sam s jednim čovjekom u Americi, on mi je proslijedio svoje kontakte u Španjolskoj i Francuskoj. Sjeo sam na avion i otišao kod njih da vidim kako oni rješavaju to. Naišao sam na entuzijaste poput sebe, dodaje.
I dobio odgovore. U vidu učinkovitih sredstava. No sve je trebalo prilagoditi našoj mikroklimi. Ubojiti koktel uspješno uništava štetnika i oživljava zaražene palme. I što je najvažnije liječenje ne utječe na okolne biljke niti ljude.
– Mi ga tretiramo onda kada je njegova migracija najveća i samim tim snižavamo troškove i tijek daljnje zaraze. Prvi simptomi se javljaju prije nego štetnik uđe u palmu. Buba do 4 cm dužine se nastani se u samom srcu palme i vizualno ju je nemoguće primijetiti, ali se može čuti, pojašnjava.
Palme
Savremena tehnologija pomaže da ih se zamijeti na vrijeme, no isto tako da se provjeri je li posao dobro odrađen. A gdje god se problem pojavi tu je Roko. Liječio je i spašavao palme od Raba do Dubrovnika. Svoje znanje rado dijeli i podučava Komunalna društva širom obale i otoka. Kako je palmama u Zadru ponovno udahnuo život dobio je i nagradu grada. Bila je to, kaže, kruna na sve što je učinio. I ne namjerava stati.
Simbol Mediterana, Dalmacije i gotovo svakog našeg malog i malo većeg mjesta uz more, zahvaljujući Roku i entuzijastima poput njega, još će dugo njihati grane.
