Mladi triatlonci iz Tivta, braća Aleksandar i David Filip, nastupili su 4.novembra u trci na 4,5 km koja je organizovana u Metkoviću (Hrvatska), u sklopu II Mandarine half maratona.
Nastupilo je 613 tkmičara iz 15 država. Na startu trke na 4500m se našlo 158 trkača koji su se takmičili u 2 kategorije do 16 i preko 16 godina.
Aleksandar Filip je s vremenom 20 min i 45 sekundi zauzeo 3.mjesto, a David 5. mjesto.
Stigao još jedan pehar sa međunarodnog takmičenja, a braća Filip pored školskih obaveza nastavljaju sa treniranjem sva tri sporta koja čine triatlon.
Sutivan na Braču proglašen je najboljom autentičnom primorskom destinacijom na ovogodišnjim Danima turizma. U obrazloženju stoji da je brački turistički biser sinergijom javnog i privatnog, očuvanjem kulturnog naslijeđa, kvalitetnim smještajem i sportsko-rekreacijskim sadržajima zaslužio titulu najboljega “malog mista” na Jadranu.
Čim su otišli posezonski gosti, u Sutivanu, najboljem malom mistu na Jadranu, počelo se kopati. Obnavlja se lukobran, gradi luka. Novac ulaže lučka uprava splitsko-dalmatinska i investicija je višemilijunska, kreće se oko 3 miona kuna.
Dolazaka je ove godine bilo sedam posto više, noćenja tri posto. Intezivno se radi na produljenju pred i posezone, najviše sportskim sadržajima, cikloturizmom. U Sutivanu nemaju problema s radnom snagom. Za zaposlene u baštinskom hotelu s 5 zvjezdica, jedinom na Braču, samo najbolje. Iako se u mjestu grade vile i bazeni, kažu nam da nema nasilne apartmanizacije.
“Nema masovnog turizma. Uz baštinski hotel tu je i Opštinsko vijeće koje je ograničilo apartmanizaciju u prostornom planovima i strogo određuje izgradnju objekata – tako da se ide ciljano na kvalitetu”, kaže direktorica TZ-a Sutivan Tončica Tonšić.
A kad već spominjemo kvalitetu, jedino što će se graditi je još jedan hotel s 5 zvjezdica između Sutivana i Milne, navodno ‘all inclusive’ i s većim brojem kreveta, no svojom ponudom i strukturom gostiju neće negativno utjecati na dušu najboljeg malog mista na Jadranu.
Ove godine navršava se 510 godina rođenja za nebo blaženog Gracije iz Mula (1508-2018).
Od 6. do 8. novembra svaku večer u 17 sati biti će misa s molitvom trodnevnice koju će predvoditi dr. don Anđelo Maly, profesor Svetog Pisma na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Zadnjeg dana trodnevnice (8.XI.) nakon mise, biti će blagoslov srebrne maske izrađene povodom Blaženikova 510-tog rođendana za nebo. Nakon blagoslova i postavljanja srebrne maske, biti će iluminacija ispred crkve.
Na blagdan blaženog Gracije (9. XI.) mise će biti u 5, 8 i 10 sati te svečana koncelebrina misa u 16 sati, kaže se u saopštenju Kotorske biskupije.
Blaženi Gracija – Muo – foto Boka News
Blaženi Gracija, redovnik augustinac, pustinjak (Muo Boka Kotorska, 27. novembra 1438. – Venecija, 9. novembra 1508.) svetac euharistije, pomiritelj ljudi i zaštitnik ribara, radnika, neženja, vrtlara, pokornika, pomoraca.
Zauzimanjem pomorca Antuna Jankovića iz Mula njegovo tjelo je preneseno iz Venecije u rodni Muo, 1810. godine.
Kao redovnik istakao se svetim životom provodeći dane u postu i molitvi. Posebno se zalagao za siromase i prosjake, koji su dolazili na samostanska vrata. Svakom je pružio “koricu kruha” i riječ utjehe, koja im je često više značila od same riječi. Naročito je pomogao gubavce. Još za života, a naročito poslije smrti, pripisivana su mu brojna čudesna ozdravljenja i djela.
Muljani su mu uzvratili ljubav izgradnjom nove župne crkve u sredini mjesta, koju su posvetili 18. septembra 1864. godine, B. D. Mariji Pomoćnici kršćana, i u njoj na novom olltaru u srebrnom sarkofagu postavili tijelo Blaženog Gracije te je na taj način župna crkva Pomoćnice kršćana na Mulu postala Svetište Blaženog Gracije.
Hit komedija „Boje šteka“, u produkciji beogradskog FaVi teatra biće izvedena u Dvorani Park, u četvrtak, 8. novembra, sa početkom u 20 sati.
Predstava je rađena po tekstu Miroljuba Nedovića, u režiji Slavenka Saletovića, a uloge tumače: Petar Strugar, Uroš Jovčić i Đorđe Stojković.
Ovo je priča o trojici autsajdera, neprilagođenih u vremenu tranzicije, liberalnog kapitalizma i sistemu koji ne funkcioniše, gdje samo politika i kriminal obezbjeđuju dovoljno para za normalan život. Ulaze u avanturu, koja će ih (čini im se) dovesti do velike količine novca. Angažovani od mnogo većih ,,igrača“, a nevješti na povjerenom zadatku, dolaze do niza nepredviđenih situacija i događaja.
Ulaznice po cijeni od 5 € se mogu kupiti na blagajni Dvorane Park, u terminima od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
Radnici i operativna Komunalnog preduzeća Tivat posjekli su danas još četri velike palme vrste kanarska dtula sa javnih zelenih površina na rivi Pine u Tivtu, kao i po jedno stablo takvih palmi preko puta sidra na Trgu kulture, odnosno kafea „Sirena“ u Njegoševoj ulici.
Ova stabla, sva stara najmanje po 50 godina ili više, već su bila uništena od strane štetnog insekta – crvenog palminog surlaša. Ova štetočina u protelih par godinaa bukvalno je opustošila feniks odnosno palme vrsta kanarska datula u Tivtu, kako na javnim zelenim povrpinama, tako i na privatnim posjedima. Sa juče posječenim palmama, sa javnih površina je uklonjeno skoro 60 stabala koje je uništio surlaš, tako da je na njima sada preostalo još manje od 190 palmi.
Prema riječima direktora Komunalnog preduzeća, Vlada Đukića palme koje su danas posječene, su bile trule i toliko oštećene da su predstavljale opasnost po prolaznike i morale su biti uklonjene prije predstojećih manifestacija u sklopu “Novembarskih dana” i novogodišnjeg programa na obali Pine.
Komunalci će kako je najavljeno, sutra ukloniti još šest uništenih stabala palmi i to iz malog parka na Trgu Dara Petkovića u centru grada, odnosno iz drvoreda u Donjoj Lastvi.
Posebna Komisija koju je osnovala Opština Tivat inače, donijela je odluku da se od surlaša uništenih i do sada posječenih desetak velikih kanarskih palmi na Pinima ne mijenja sađenjem novih stabala iste vrste kako je to prvobitno bilo planirano.
Sadnja novih palmi za koje je Opština već bila potpisala ugovor vrijedan skoro 85 hiljada eura, ocijenjena je kontraproduktivnom jer je riječ o zaraženom području u kome ova biljka ne bi izdržala preko pola godine. Stoga je za sada neizvjesno kada i kojom novom biljnom vrstom će biti obnovljene zelene površine na Pinima, nekada prepoznatljive po impozantnom drvoredu velikih kanarskih palmi.
Kotorsku Srednju pomorsku školu u četvrtak, 1. novembra posjetili su direktor i nastavnici Pomorske škole iz Zadra.
“Saradnja sa ovom školom zvanično je započeta još 2015. godine kada su naši zaposleni bili gosti kolega Zadrana, a uspješno je nastavljena i kroz projekat „Blue skills“ tokom 2017. godine. Dogovoreno je da nam Zadrani uzvrate posjetu početkom novembra 2018. god.
Zadrani su upoznati sa načinom rada i organizacijom naše škole, obišli su učionice, radionice i simulator, razmijenili iskustva i dogovorili dalju saradnju.
Direktor Pomorske škole Zadar, Svetko Perković, poklonio je našoj školi predivnu sliku na kojoj je pogled iz zgrade u kojoj rade” – kaže se u saopštenju Srednje pomorske škole.
Konvoj brodova za seizmička istraživanja, među kojma je najveći norveški 117 metara dugi Polar Empres, naredne subote stiže u naše teritorijalne vode, potvrdio je za Radio Crne Gore načelnik Odjeljanja za nazdor i kontrolu pomorskog saobraćaja u Upravi pomorske sigurnosti Žarko Lukšić.
“Dolaze u subotu 10. novembra i odmah počinju sa radom, a sama istraživanja su planirana od 10. novembra do 21. decembra”, kazao je Lukšić.
Istraživanja su planirana na oko 1.200 kilometara kvadratnih površine morskog dna na kvadrantima za koje je koncesiju dobio italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek.
“Radovi se vrše južno, nekih 10-15 nautičkih milja od Valdanosa, od svjetionika Mendre, i ista pozicija, udaljenost 10-15 nautičkih milja od Bara prema otvorenom moru. Znači, područje pokriva dio teritorijalnih voda i epikontinentalni pojas”, kazao je Lukšić.
Uz pomoć zvučno-vazdušnih topova, ali i specijalnih geo-mikrofona, koji su kablovima dugim nekoliko kilometara spojeni za brodove, precizno će se utvrditi da li u crnogorskom podmorju postoje za komercijalnu eksploataciju isplativa ležišta nafte i gasa.
Uprava pomorske sigurnosti preventivno će djelovati narednih dana, kako bi se spriječilo eventualno oštećenje skupe naučno istraživačke opreme, naglašava Lukšić
“Zadatak Uprave pomorske sigurnosti u ovom dijelu se odnosi na upozorenje brodova u skladu sa radio oglasom koji će biti emitovan od 10. novembra gdje će se svi plovni objekti upozoravati na aktivnosti koje će biti označete tačnim koordinatama”, istakao je Lukšić.
U tom području pojačana je ribarska aktivnost pa su u UPS planirali da vlasnicima svih plovila dijele flajere, u kojima se upozoravaju, da se od naučno istraživačkih brodova mora održavati bezbjedna udaljenost.
Foto: Neil Hope/News Syndication/PIXSELL/NI Syndication/PIXSELL
Britanski pustolov Ross Edgley (33) postao je prvi čovjek u svijetu koji je isplivao 2865 kilometara oko Velike Britanije, trijumfalno u nedjelju stupivši na obalu grada Margatea nakon pet mjeseci.
Ross Edgley (33) iz Granthama u Lincolnshireu pothvat je započeo 1. juna u Kentu. Odlučio je plivati u smjeru kazaljke na satu.
Tokom avanture nijedanput nije kročio na kopno, a povremeno se odmarao na brodiću koji ga je pratio.
Edgley, koji je dnevno plivao šest sati, a šest se odmarao u čamcu, na putu se borio sa snažnim strujama, ubodima stotina meduza te bolnim jezikom koji je ‘nagrizla’ slana morska voda.
Tokom svojeg putovanja potrošio je oko 500.000 kalorija i pojeo oko 500 banana koje su mu omogućile da konstantno dobiva energiju potrebnu za enormne fizičke napore.
Polovinom avgust oborio je svjetski rekord u najdužem plivanju na otvorenom moru što ga je dotad držao Francuz Benoit Lecomte, a iznosio je 73 dana. Lecomte, koji živi u SAD-u, 1993. godine preplivao je Atlantski ocean, prešavši 6400 kilometara od Massachusettsa do Francuske.
U Muzeju grada Perasta protekle sedmice, održan je sastanak delegacije UNESCO-a sa predstavnicima kulturnih ustanova u Kotoru.
Tema razgovora je bila utvrđivanje činjeničnog stanja u pomenutim kulturnim institucijama i mogućnosti prevazilaženja postojećih problema” – saopšteno je iz Muzeja grada Perasta.
“Sastanku su prisustvovali Siniša Šešum iz Regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi (UNESCO), Paul Drury, istoričar arhitekture i međunarodni ekspert iz ICOMOSA, Thomas Rigauts iz UNESCO centra za svjetsku baštinu za Evropu i Sjevernu Ameriku, Aleksandar Dajković, generalni direktor Direktorata za kulturnu baštinu, Milica Nikolić, šefica-sekretarka Crnogorske nacionalne komisije za UNESCO, načelnica Istorijskog arhiva Crne Gore – Arhiv Kotor Snežana Pejović, Ana Nives Radović, direktorica TO Kotor, Slaviša Grubiša, glavni koordinator za program u Kulturnom centru Kotor i Dragana Lalošević, rukovodilac Muzeja Grada Perasta.
Lepetane – brodica koju su migranti pokušali ukrasti foto Boka News
Crna Gora se suočava sa povećanim prilivom izbjeglica iz Sirije, Pakistana, Avganistana i drugih zemalja koji najčešće preko Albanije ulaze u Crnu Goru, koja im služi kao tranzitna zemlja i dio rute na putu ka državama Zapadne Evrope.
Da ilegalne migracije, kao globalni izazov, nijesu zaobišle ni Boku svjedoče ovih dana i mještani malog tranzitnog, trajektnog mjesta Lepetani, o pojačanom prisustvu i kretanju migranata.
„Njih desetak nekoliko noći je boravilo u jednoj od napuštenih zgrada u sklopu bivše kasarne u Lepetanima. Šetali su kroz mjesto, a kada su pokušali preći na drugu stranu zaliva policija ih je vratila nazad. Vjerovatno revoltirani u toku noći iskidali su sve konope na brodici koja je vezana u bizini trajektnog pristaništa, ili su je pokušali ukarsti. Srećom zaposleni sa trajekta su primjetili da brodica nekontrolisano pluta pa su reagovali. Želim upozoriti sve građane da povedu računa o svojoj imovini “- kazao je za naš portal građanin Lepetana koji je želio ostati anoniman.
Podsjetimo, protekle sedmice Granična policija Herceg Novog privela je desetak migranata iz Sirije, koji su se kretali od glavne Autobuske stanice ka dijelu grada Toploj, prema hrvatskoj granici.. Oni su kao migranti ušli u Crnu Goru i imaju potvrde da se nalaze u azilu, na osnovu čega im je omogućeno slobodno kretanje kroz Crnu Goru.
Migranti su kasnije transportovani za Podgoricu, odnosno u Društveni centar za azilante, koji je početkom aprila otvoren u Spužu.
Od 1. januara do 1. septembra ove godine policija je u Crnoj Gori registrovala 3.132 nezakonita migranta iz Sirije, Pakistana, Iraka, Alžira, Maroka i drugih država, od čega 540 na granici, i 2.592 u unutrašnjosti zemlje”
Lepetane – brodica koju su migranti pokušali ukrasti foto Boka News
Migranti mladom Imoćaninu ukrali BMW pa ga ostavili čak 430 km dalje!
Svoj automobil BMW tricu karavan napunio sam s oko 30 litara goriva i kao i uvijek tik uz garažu ostavio sam i ključ u bravi. Mislio sam odmah, pošto započinje vikend, malo u đir s prijateljima. Oko 21.30 bio sam gotov, oprao ruke i bit će bilo 22 sata kada sam izišao iz garaže.
I tad sam doživio pravi šok. Ljudi moji, nema mi mog BMW-a. Ničeg nema na mjestu gdje sam ga parkirao!
Trenutak poslije, kad samo malo došao sebi, promislih da je to neka podla igra mojih prijatelja. Znaju da idemo u kafić, a i znaju da ostavim ključ u bravi. Jer tako sam navikao. Bože moj, auto je uvijek parkiran uz samu garažu, nema ni pet metara od nje.
I tako, zovem odreda prijatelje i poznanike, ali svi govore, kunu se, da mi nisu uzeli automobil.
Čudo neviđeno. I što ću onda?
Ostalo mi je jedino da odem na policiju. Uredno su zaprimili moju prijavu, ali nije mi to previše pomoglo. Baš sam bio nervozan. Inače sam miran, ali znate kako je to, petak navečer, treba mi auto, a nema ga i još mi ga je ukralo ispred garaže, praktički ispred nosa.
Moram priznati da nisam oka zatvorio cijelu noć, očekujući poziv policije ili nekoga prijatelja da mi jave što je s autom. Pa svi ga dobro znaju.
I tako dočekah jutro nervozan i neispavan, kada me zovu iz naše, imotske policije.
– Vaše auto je pronađeno u Senju, možete otići po njega – rekoše mi.
Automobil su otuđila tri državljana Sirije i jedan državljanin Pakistana godišta 1999. i 2000. Znači, imaju osamnaest i devetnaest godina. Koji šok! Pa gdje će meni, takoreći usred Imotskog, Sirijci i Pakistanci ukrast automobil! Ali eto, sjetih se da je prije nekoliko dana u obližnjem Posušju čovjeku ispred kuće pokušao jedan migrant ukrasti automobil. Priznat ćete, nije ugodno, govori nam u jednom dahu Ivan i nastavlja:
– I što ću, zahvalio sam ljudima, otključao automobil, u njemu nema ništa oštećeno, samo zadnja sjedala puna čičaka, drače, a tapeti zemlje i gliba. Mora bit da su dobro hodali po brdima i poljima. U automobilu je bilo ravno trideset litara goriva i ja uvijek namjestim kilometražu na nulu da vidim koliko ću potrošiti goriva. Oni su ga potrošili na 430. kilometru. Dogurali su do Senja i tu su ih je policija uhvatila.
