Međunarodna trka u downhill biciklizmu zvanično će biti organizovana danas, nedjelja 15. septembar starim putem iznad Risna, a početak je u 13 sati.
Trku organizuje nedavno osnovana kotorska nevladina organizacija pod nazivom “Ekstremni biciklizam Kotor”.
“Učešće su potvrdili biciklisti iz naše zemlje, Bosne i Hercegovine i Srbije, a očekujemo i predstavnike Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije, Njemačke i Rusije” – rekao nam je ispred organizatora Predrag Uhrin koji navodi da su danas organizovani treninzi koji su sastavni dio ovog događaja.
Downhill biciklizam je ekstremna vrsta sporta čiji je fokus u spuštanju biciklom nizbrdo, a u svijetu je aktuelna decenijama.
downhill
“U Crnoj Gori za sad postoje dvije staze :Sutorman u Baru i Štuoc na Durmitoru, a kada su u pitanju trening staze to su one na Vrmcu i u Žanjevom dolu ” – rekao je za Radio Kotor Uhrin.
Ovo je prvi put da NVO “Ekstremni biciklizam Kotor” organizuje trku ovog tipa, a slične su već dva puta održane u našoj zemlji.
Kotorski biciklisti su se, kako kaže, takmičili u zemljama regiona – u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Albaniji, a nedavno i u Njemačkoj.
“Downhill biciklizam je sport koji posljednjih godina dobija na masovnosti i mi smo na to ponosni. U zemljama regiona je popularniji, a naša želja je da i u Crnoj Gori zaživi i da poraste broj onih koji bi htjeli da nam se pridruže” – rekao nam je Uhrin.
Glavni sponsor trke je Turistička organizacija Kotor.
Više od 170 godina brod britanske Kraljevske mornarice „HMS Terror“ skriven od ljudskog oka ležao je na tamnom morskom dnu kanadskog dijela Arktičkog oceana. Brojni misteriji koji su se širili oko davnog putovanja britanske ekspedicije uskoro bi mogli biti rasvijetljeni jer su kanadski stručnjaci krenuli istraživati potpalublje broda.
Sofisticiranim podvodnim plovilima na daljinsko upravljanje skenirali su 20 brodskih prostorija i tako prvi put od konca 19. stoljeća ljudskom oku omogućili da u njih zavire.
Potopljeni brod fantastično je dobro očuvan. Prema objavi kanadske državne agencije Parks Canada, koja upravlja kanadskim nacionalnim parkovima i povijesnim nalazištima, znanstvenici vjeruju kako bi kapetanov radni stol te ormari s kartama i zapisnicima, mogli otkriti što se točno dogodilo britanskom pomorcu Sir Johnu Franklinu i njegovoj posadi koja je davne 1845. godine zaplovila prema Arktiku brodovima „HMS Erebus“ i „HMS Terror“.
U tadašnjem istraživačkom pothvatu britanske Kraljevske mornarice 129 vrsnih mornara i časnika dobilo je zadaću pronaći Sjeverozapadni prolaz kroz arhipelage na sjeveru Kanade koji povezuje Atlantik i Pacifik. Taj prolaz trebao je otvoriti nove trgovačke puteve, odnosno donijeti značajno materijalno bogatstvo tadašnjem Britanskom carstvu.
Kad je krenuo na put kapetan Franklin imao je 59 godina i Britansko carstvo osiguralo mu je za to vrijeme dva nevjerojatno opremljena broda i zalihe hrane dovoljne za tri godine. Trupovi brodova bili su ojačani željezom kako bi bolje izdržali ledena mora i imali su propelere na paru koji su trebali priskočiti u pomoć završe li okovani ledom. Putovanje je trebalo potrajati dvije godine.
No, brodovi i njihova posada nikada se nisu vratili kući.
Svi članovi Franklinove ekspedicije nestali su u na mjestu gdje kompasi prestaju funkcionirati, u bespućima ledom okovanog Arktika. Posada je napustila brod u travnju 1848. kada su ostali bez zaliha i krenuli pješice na jug kako bi se spasili, ali su na tom putu svi pomrli.
Ova je priča zaintrigirala i inspirirala mnoge. Pisac Dan Simmons napisao je 2007. roman dodajući stvarnom događaju elemente nadnaravnog, a Oscarom nagrađeni redatelj i producent Ridley Scott snimio je fascinantnu i jezivu seriju „The Terror“. Nagrađivana serija koja je pobrala brojne pohvale publike i kritike, velikim je dijelom snimana upravo u Hrvatskoj, a otok Pag glumio je ledeni Arktik.
Nakon što je posada nestala, punih 11 godine razne ekspedicije pokušavale su rasvijetliti uzroke propasti istraživačkog poduhvata ili barem otkriti posljednja počivališta nesretnih mornara. Franklinova udovica lady Jane je 1859. financirala misiju koja je na Otoku kralja Vilima pronašla poruku, napisanu drhtavim rukopisom u kojoj stoji da su njezin suprug i 23 člana posade preminuli 11. lipnja 1847., ali okolnosti smrti nisu navedene.
Do prvih konkretnih tragova došao je admiral Sir Horatio Thomas Austin, koji je na otoku Beechy pronašao ostatke malog logora i tri nadgrobna spomenika. Tu su bila pokopana dva člana posade s Erebusa i ložač s Terrora. Drugi istraživač, dr. John Rae 1853., saonicama se spustio preko zaleđenih dijelova Kanade i zahvaljujući Eskimima pronašao mumificirana trupla mornara koja su bila razbacana po šatorima i ispod čamaca gdje su se jadnici pokušavali skriti od strašne hladnoće.
Po izgledu i unakaženosti njihovih tijela zaključio je da su priče koje je čuo od Inuita, domorodaca kanadskog dijela Arktičkog kruga, o kanibalizmu – istinite. U tom mrtvilu arktičkog leda, nakon mjeseci smrznute dokolice mornari su u očaju počeli jesti jedni druge. Bilo je informacija da su se mnogi otrovali od olova jer su jeli samo iz konzervi, zbog čega je kod nekih nastupilo i ludilo. Međutim analize obavljene na pronađenim posmrtnim ostacima pobijaju jedna drugu, tako da se prava istina zapravo ne zna.
Potopljeni brodovi pronađeni su tek 160 godina kasnije, Erebus 2014., a Terror 2016. godine.
U rujnu 2014. inuitski rendžer Sammy Kogvik s Otoka kralja Williama otkrio je jednom od istraživača da su sedam godina ranije on i njegov prijatelj snježnim vozilima prolazili smrznutim i snijegom pokrivenim morem kad su u daljini vidjeli da iz leda viri drveni jarbol. Kraj njega su se i fotografirali, no sliku nikad nisu izradili jer su izgubili fotoaparat. Sedam godina Kogviku je trebalo dok je shvatio čiji bi to jarbol mogao biti. Prvog sljedećeg ljeta, nakon što je istraživačima ispričao ovaj događaj, ekipa stručnjaka krenula je pretraživati morsko dno sonarom. Nakon dva i pol sata potrage uspjeli su pronaći brod na mjestu oko 100 kilometara udaljenog od onoga na kojem su povjesničari ranije smatrali da bi se brodska olupina trebala nalaziti.
Drugi brod HMS Terror, pronađen je dvije godine kasnije, punih 168 godina nakon što je nestao. Ležao je dnu mora kod otoka King William u kanadskom dijelu Arktičkog oceana u zaljevu Terror koji je upravo dobio ime u njegovu čast ali stotinu godina ranije nego što je brod tamo pronađen.
Tek ovo ljeto stručnjaci su potanko istražili olupinu koja je zbog hladne vode izvrsno očuvana. Brod leži na dubini od nešto manje od 80 metara, gdje je visok tlak, na temperaturi od oko 0°C i prekriven je slojem sedimenta koji od utjecaja kisika štite čak i najkrhkije predmete.
– Dojam koji smo stekli je takav, kao da je posada brod nedavno napustila. Sedimentacija osigurava najbolje uvjete za očuvanje jer stvara okruženje s manje kisika, što pomaže čuvanju organskih stvari poput papira – izjavio je voditelj kanadskog istraživačkog projekta Ryan Harris koji očekuje da će pronađeni pisani materijali otkriti kronologiju događaja, kad su se brodovi razdvojili i kako su stigli do mjesta na kojima su napušteni.
Istaknuo je kako je brod pronađen uspravljen na morskom dnu, s propelerom na mjestu, bez bačenog sidra.
– Čini se da je bio u operativnom stanju i da je potonuo neočekivano te da je napušten veoma, veoma brzo – ocijenio je Harris. Arheološki tim je napravio trodimenzionalnu mapu interijera broda. Dobili su jasne snimke više od 90 posto dijela potpalublja u kojem je posada obitavala. Snimke pokazuju krevete i radne stolove koji su na svom mjestu, police s tanjurima, staklenim bocama i posuđem.
Istraživači nisu uspjeli ući samo u spavaonicu drugog kapetana Francisa Croziera.
Kapetan Crozier u snimljenoj seriji „The Terror“ Ridleya Scotta, ima vrlo značajnu ulogu u istraživanju, a utjelovio ga je fantastični britanski glumac Jared Harris kojeg smo nedavno gledali u HBO-voj hvaljenoj seriji Chernobyl. U Chernobylu je glumio ruskog znanstvenika Valery Legasova.
Lošiji početak ovogodišnje sezone nije omeo Upravu lokalnih javnih prihoda Opštine Budva da ostvari odličnu naplatu boravišne takse kojom će premašiti prošlogodišnji rekordni iznos.
Direktor Uprave javnih prihoda i sekretarom za finansije Petar Odžić kazao je da su do 8. septembra naplatili više od tri miliona eura boravišne takse, što je za oko 260.000 eura više nego prošle godine.
“Smanjujemo sivu zonu, nikako porast naplate boravišne ne treba bukvalno vezivati sa porastom broja gostija i noćenja”, naglasio je Odžić, za RTVB.
“Fešta na plaži” nedjelja 15. septembar
Fešta na plaži
Septembar na budvanskoj rivijeri i ove godine uljepšaće “Fešta na plaži” koja će se, u organizaciji Turističke organizacije opštine Budva i MZ “Bečići”, održati u nedjelju, 15. septembra, u Rafailovićima.
“Fešta na plaži” održana je prvi put prije dvije godine na inicijativu mještana Rafailovića,
svake godine nudi bogat program građanima i turistima, te uljepšava njihov boravak na budvanskoj rivijeri krajem ljetnjih mjeseci i shodno želji organizatora na samom početku, postaje tradicionalna.
Program počinje u 19 sati nastupom ansambla “Toć”, od 20.30 koncert će održati akustični sastav “Trio Gušt”, a nakon njih u 22 sata, na binu će izaći Željko Vasić.
Za ovu priliku lokalni ugostitelji pripremaju delicije za sve posjetioce, a posebno interesantan dio programa predstavljaće defile ukrašenih barki.
Šarm ovog malog ribarskog mjesta i kvalitetan program manifestacije, čine da se “Fešta na plaži” opisuje riječima – “najljepše za kraj”, zato vas očekujemo u nedjelju, 15. septembra, u Rafailovićima!
Opština Herceg-Novi donirala je Planinarskom klubu „Subra“ tehničku opremu u vrijednosti od šest hiljada eura, koja će biti korištena u zajedničkim akcijama tog kluba i Službe zaštite i spašavanja.
Primopredaja opreme izvršena je u Vatrogasnom domu u Meljinama, u prisustvu predsjednika i potpredsjednika Opštine Herceg-Novi Stevana Katića i Miloša Konjevića, članova planinarskog kluba i zaposlenih u Službi.
Kako je kazao potpredsjednik Konjević, lokalna samouprava je nastavila sa ulaganjem u opremu Službe zaštite i spasavanja, odnosno PK „Subra“, koji su nezamijenjiv partner i pomoć pri šumskim i planinskim požarima, ali i u spašavanju ljudskih života u zaleđu našeg grada.
On je napomenuo i da će lokalna samouprava u narednom periodu pomoći Službu zaštite i spašavanja i PK „Subra“ nabavkom drona, koji će umnogome olakšati uočavanje požara i potragu u nepreglednim dijelovima hercegnovskog zaleđa.
Donirana oprema
-Oprema koju smo dobili spada pod „tehničku“ opremu, koja će služiti u samim akcijama spasavanja. Napomenuću da nam je već jednom Opština obezbijedila ličnu opremu, koja je za svakog spasioca posebno. Nadam se da će se ova saradnja nastaviti, kazao je član PK „Subra“ Danilo Brajović, uz napomenu da taj klub sada ima oko 40ak članova, te da će tokom jeseni održati obuke i radionice za početnike, odnosno za omladinu po školama, a sve kako bi podmladili i ojačali klub novim snagama.
-Poznato je da je u proteklim godinama prisutan veći broj turista i građana koji posjećuju Orjen. Tako će zasigurno biti i u budućnosti, pa možemo pretpostaviti da će doći do još nezgoda, samim tim i veći broj intervencija, a sa ovom opremom planinari mogu značajno da poboljšaju svoj rad, kazao je Ćirović.
Na ostrvu Lastavica – Mamula danas je obilježeno 76 godina od kako je zatvoren logor „Campo Mamula“. Polaganje vijenaca i sjećanje na logoraše tradicionalno organizuju Udruženje boraca NOR-a 1941-1945. godine i MZ Luštica.
Počast stradalim odali su predstavnici boračkih organizacija iz Boke i regiona, Opštine Herceg Novi, konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović, kao i predstavnici opština Trebinje i Sopot. Vijenac su položili i predstavnici kompanije OHM Mamula Crna Gora koja je ostrvo i tvrđavu zakupila na 49 godina.
Na 76. godišnjicu izlaska iz logora došli su i preživjeli logoraši Ivo Marković iz Budve i Nada Lučić Seferović iz Morinja. Na mamuli su danas bili učenici i nastavnici osnovnih škola “Ilija Kišić” i “Orjenski bataljon”.
Tvrđava koju je sagradio austrougarski general Lazar Mamula kao vojno utvrđenje pretvorena je u kazamat još u Prvom svjetskom ratu a u Drugom svjetskom ratu u njemu su mučeni ne samo vojnici, već starci, žene i djeca. Logor Mamula formiran je naredbom italijanske okupacione komande od 30. marta 1942. godine. Od tog dana do njegovog rasformiranja 14. septembra 1943. godine, u neljudskim uslovima je tamnovalo 2.332 rodoljuba iz Boke, Istočne Hercegovine i južne Dalmacije.
Jedan od njih koji je preživio strahote tamnovanja Ivo Marković je podsjetio da su prvi zatvorenici istočnog dijela zatvora bili 110 žena i djece, od osam dana do 10 godina iz sela Pobore iznad Budve. On je rekao da je prethodnica te odmazde bila bitka koja se vodila na brdu Paštrovnici iznad Pobora, u kojoj su italijanski vojnici pretrpjeli velike žrtve i ranjavanja.
-Italijani su ušli posle podne, popalili su kuće u selu i opljačkali. Mi koji smo dovedeni na Mamulu smo se sklonili u pećine iznad Lastve, pronašli su i postrojili su nas. Ostavili su pet mitraljeza na gotovs, sa namjerom da nas strijeljaju. Desio se opšti haos, zapomaganje, starce i dva mladića od 17 godina su odvojili od nas i strijeljali su ih na licu mjesta –podsjetio je Marković.
Na Mamuli je, rekao je on, bilo prljavo, zatvorenici su bili gladni, pojavile su se vaške i tifus kod dvoje zarobljenih.
-Poslije nekog vremena mi smo prebačeni na Prevlaku i bilo je malo bolje stanje u higijenskom smislu. Mogli smo se kupati na niovu od 15 dana. Na Mamuli su ljudi umirali od gladi, na Prevlaci je nekoliko sahranjenih. Ni jedan osvajač nije dovijeka na osvojenim prostorima , da Bog da da se tako nešto više nikada ne ponovi-rekao je Marković.
Predsjednik novske organizacije SUBNOR 1941-1945 Mihailo Kilibarda je podsjetio da su na Mamuli bili rodoljubi iz Boke i Budve, Bileće, Gacka, Mostara, Nevesinja, Trebinja i Stoca, Dubrovnika, Imotskog, Korčule, Makarske i Vrgovca.
-Surov je bio život ovih zatočenika. Prema našim podacima ukupno je u prvoj seriji strijeljano 68 zatočenika. U istom logoru je 1959. otkrivena kosturnica,JNA je otkrila, a nađene su kosti 58 rodoljuba mahom iz Dubrovnika i Korčule odnosno iz Trebinja. U zatvoru je bilo 810 Novljana, Kotorana 356, Budvana 110, Tivćana 122. Odavde su vršene deportacije širom Italije u 16 logora, u Kos u Albaniji, Solun..Kapitulacijom Italije 1943.godine skoro svi učesnici i zatočenici u Italiji su pristupili partizanskim odredima Italije –rekao je Kilibarda.
Polaganje vijenca na Mamuli 2019.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić je rekao da mu je drago da je tradicija nastvaljena i što je na ostrvu i danas došao veliki broj ljudi da oda počast stradalim logorašima.
Podsjetio je da su predstavnici aktuelne vlasti u Herceg Novom smatrali da ovakav resurs ne treba prodavati niti davati u zakup, već ga urediti i valorizovati kao mjesto sjećanja, ali da im sada ostaje da poštuju odluke Vlade koja je ostrvo i tvrđavu dala 49 godina u zakup.
– Mi ćemo u narednom periodu obići tvrđavu da vidimo kako se odvijaju radovi i kakvi su planovi, a ono što mi je drago je što će u okviru budućeg kompleksa biti otvorena spomen soba kao znak sjećanja na pale rodoljube koji su izgubili živote u ovom zloglasnom logoru –rekao je Katić navodeći da će predstavnici boraca koji su dogovarali sa investitorom realizaciju te ideje imati podršku lokalne uprave.
Vlada Crne Gore priprema nacrt zakona o otpadu koji predviđa potpunu zabranu plastičnih kesa, a očekuje se da će biti usvojen do kraja godine.
Iako je Crna Gora po Ustavu ekološka država, svaki građanin godišnje koristi oko 730 plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu, dok stanovnici Austrije u istom periodu potroše po 48 kesa, što predstavlja veliki problem za očuvanje životne sredine, prenosi Anadolija.
Iako plastične kese čine samo 0,04 odsto čvrstog komunalnog otpada, one su jedan od najvećih ekoloških problema.
Osim toga, plastične kese koje su vidljive na svakom koraku, od korita rijeka, preko deponija otpada pored puta, ružna su slika Crne Gore, kojoj je cilj da bude elitna turistička destinacija.
Predlog zakona o upravljanju otpadom, koji je u proceduri, predviđa zabranu upotrebe plastičnih kesa.
Novim zakonskim rešenjem, ako bude prihvaćeno, pored zabrane plastičnih kesa, od 2025. će biti zabranjeno i korišćenje niza drugih jednokratnih proizvoda od plastike.
Tako će biti zabranjena upotreba štapića za uši, osim onih koji se koriste u medicinske svrhe za uzimanje brisa, kao i upotreba plastičnog pribora za jelo, tanjira, slamčica.
Predviđena je i zabrana plastičnih flaša koje nisu proizvedene od najmanje 35 odsto recikliranog materijala, odnosno onih flaša koje ne mogu biti reciklirane.
Usvajanje novog zakona inicirala je grupa građana #OčistiME, koja se bori protiv upotrebe plastičnih kesa u Crnoj Gori.
Grupa je pokrenula peticiju i sakupila oko 5. 300 potpisa, koji su predati ministru održivog razvoja i turizma.
Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom obavijestilo je zakupce šest popularnih diskoteka na dijelu budvanskog šetališta da te privremene objekte poruše najkasnije do 20. oktobra.
Morsko dobro će u suprotnom aktivirati bankovnu garanciju i angažovati izvršnu službu koja će to učiniti, potvrdili su Vijestima njegovi predstavnici.
„Zakupcima na dijelu budvanskog šetališta ispod gradske Pošte upućeno je obavještenje u kojem im je naloženo da do 20. oktobra uklone privremene objekte i oslobode lokaciju od stvari i opreme“, rekli su iz Morskog dobra.
Na taj način će, nakon pune dvije decenije, diskoteke po kojima je Budva bila pepoznatljiva otići u prošlost.
Budva Trocadero
Diskoteke Trocadero, Paris, Ambiente, Raffaelo, Mltez i Miami, i još 14 ugostiteljskoh objekata, lokala brze hrane i trgovačkih radnji na dijelu budvanskog šetališta su nakon burnih protesta zakupaca ostavljeni da rade još ovo ljeto.
U Planu privremenih objekata oni su označeni kao crvena zona, sa rokom otklanjanja o 31. oktobra.
Predavanje i prezentacija o Sahaja yogi održaće se u multimedijalnoj sali Kultunog centra “Nikola Đurković” Kotor, u srijedu 18. septembra sa početkom u 19 sati.
Ulaz je slobodan.
“To je živ proces, konkretan i provjerljiv, zasnovan na urođenim principima koje svako ljusko biće već ima u sebi.
Rezultati su: oslobađanje od stresa, posljedica trauma, raznih oblika zavisnosti, emocionalni i fizički balans, fokusiranost, koncentracija, prisutnost u sadašnjem trenutku, spontanost, radost, dublji duhovni rast i razvoj svih aspekata ličnosti i bića, te mogućnost da pomognemo i sebi i drugima Postiže se jednostavnim tehnikama koje su prilagodljive svim uzrastima, uključujući i djecu. Sahaja Yoga postoji u većini zemalja u svijetu i svuda je besplatna”, kaže se u najavi ovog događaja.
Opština Kotor prekinula je postupak legalizacije bazena i jednokatnog objekta u Perastu, u vlasništvu poznatog muzičara Gorana Bregovića, a isto je uradila i u slučaju raskošnog ljetnjikovca na rtu Platamuni ruskog milijardera Olega Deripaske.
Kako pišu Vijesti, osnivač Bijelog Dugmeta predao je zahtjev za legalizaciju još u julu prošle godine, a rješenje o prekidu postupka donijeto je nedavno. Rješenje o prekidu postupka legalizacije donosi se u slučaju kada objekat nije predviđen važećim planskim dokumentima, pa se proces obustavlja do stupanja na snagu Plana opšte regulacije, kojeg tek treba pripremiti Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
Iz tog ministarstva su rekli da će se svi nelegalni objekti morati uklopiti u plansku dokumentaciju prije donošenja Plana opšte regulacije. Bregović je, kako navodi podgorički list, nelegalno izgradio prizemni objekat pokraj svoje vile u Perastu površine 13 kvadrata i to na tuđem zemljištu, a takođe nema građevinsku dozvolu za bazen od 23 kvadrata.
Muzičar se nalazi na popisu od 1.500 divljih graditelja koji su predali zahtjev Opštini Kotor za legalizaciju.
Deripaskine vile na Platamunima (Foto: Vuk Lajović)
On osim dvije kuće u Perastu, ima stan u Sarajevu, kuću na Jahorini, stan u Parizu, te vile u Zagrebu i Beogradu, a ima još pet nekretnina u glavnom gradu Srbije. Kompanija Overseas Assets Management Olega Deripaske izgradila je ljetnjikovac na rtu Platamuni, te je prošle godine predala zahtjev za legalizaciju suterena od 97 kvadrata jedne od luksuznih vila u kompleksu.
Takođe je prošle godine predala i zahtjev u kojem stoji da je izgradila bez dozvole i vilu od 332 kvadrata s prizemeljem i spratom, o čemu kotorska administracija još nije odlučivala. Deripaska je na zemljištu od gotovo 20.000 kvadrata izgradio kompleks vila od ukupno 2.800 kvadrata.
Ceca još čeka odgovor Budve
Budvanski Sekretarijat za urbanizam još nije odlučivao o zahtjevu srpske folk pjevačice Svetlane Cece Ražnatović koja je još u julu pšrošle godine predala zahtjeve za legalizaciju dograđenog dijela stana koji posjeduje u stambenoj zgradi u bečićkom naselju Ivanovići.
Stan se do prije pola godine vodio na njenog preminulog supruga Željka Ražnatovića Arkana. Vođa Srpske dobrovoljačke garde kupio je stan prije više od dvije decenije i nerijetko je u njemu ljetovao.
Završava ljetna tarifa računanja cestarine. Od 15. septembra (od ponoći sa subote na nedjelju) za motocikle i osobna vozila počinje primjena vansezonskih cijena cestarine na autocestama pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.o.o.(HAC) i Autoceste Rijeka-Zagreb (ARZ).
Jedinična cijena cestarine u vansezonskom razdoblju smanjuje se za 10% za vozila I.A, I. i II. skupine (motocikli, osobna vozila, osobna vozila s prikolicom i kamperi) ili vraća na staru cijenu.
