Spomenik Radi Končaru na splitskim Bačvicama srušen je rano jutros, a muškarac koji je to napravio ozlijeđen je, doznaje se u srijedu u splitskoj policiji.
Prema dosadašnjim informacijama jutros u 4,35 sati, u parku na Bačvicama, muškarac je iz ležišta, zajedno s postoljem izbacio spomenik Radi Končaru, koji su mu potom pali na nogu ozlijedivši ga. Trenutno se nalazi u KBC Split na liječničkoj obradi, a policija je započela kriminalističku istragu.
U povodu rušenja Končareva spomenika iz splitskog SDP-a jutros su priopćili kako je to ‘sramotan, kukavički i zločinački čin’.
“Nažalost to odražava nezdravu društvenu klimu koja se uporno stvara u dijelu našeg društva”, naveo je predsjednik gradskog SDP- a Goran Kotur.
Dubrovnik – godišnji sastank Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna
Republika Hrvatska bit će zemlja domaćin 21. posebnog godišnjeg sastanka Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna – ICCAT, koji će se održati u Dubrovniku od 12. do 19. novembra 2018. godine.
Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna osnovana je 1966. godine u Brazilu i u njenom je fokusu upravljanje tunama i tunama sličnim vrstama. Hrvatska je potpisnica Konvencije o osnivanju ICCAT Komisije od 1997. godine, a do danas su ukupno 52 države potpisale Konvenciju. ICCAT Komisija tijekom godišnjeg sastanka raspravlja o brojnim pitanjima vezanima uz upravljanje stokovima iz svoje nadležnosti, kao i o prikupljanju podataka te mjerama praćenja, kontrole i nadzora.
Rezultat njenog rada je, među ostalim, usvajanje obvezujućih akata kojima se određuju primjerice i ulovne kvote, a kojih se moraju pridržavati sve ugovorne strane. Rad u okviru ICCAT Komisije je od velikog značaja za Hrvatsku s obzirom da je plavoperajna tuna gospodarski najznačajnija vrsta za hrvatsko ribarstvo. Ova je vrsta po jedinici mase najskuplja vrsta tune na tržištu. Upravljanje tunom temelji se na sustavu kvota, a kako bi se iskorištavanje ove vrste odvijalo u skladu s pravilima uspostavljen je vrlo zahtjevan i kompleksan sustav kontrole i praćenja.
„Uzgoj tune čini okosnicu hrvatskog ribarstva zbog same vrijednosti proizvodnje, ali i činjenice da se na ovu djelatnost nadovezuju i druge djelatnosti poput plivaričarskog ribolova male plave ribe koja služi kao hrana za tune, ali i drugih sektora. Osim toga, kompletan uzgoj tuna se odvija na otocima pa je ova aktivnost izuzetno važna sa socio-ekonomskog aspekta za lokalne otočne zajednice.“ – izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te dodao „Smatramo da je došlo vrijeme da se kroz novi upravljački okvir na odgovarajući način prepoznaju specifičnosti ribolova i uzgoja tune na sub-regionalnoj razini u Jadranu poput primjerice potrebe za produljenjem plivaričarske ribolovne sezone kao i dodatnom fleksibilnošću u dijelu uzgoja.“
Sljedeće sedmice u Dubrovnik dolazi 750 akreditiranih sudionika ICCAT godišnje skupštine iz 52 države, predstavnika administracija, znanosti, nevladinih organizacija i sl. Trošak organizacije ovog velikog sedmodnevnog događaja pokriva proračun Europske unije. Hrvatska je kao domaćin sudjelovala u organizaciji te koordinirala međuresornu suradnju s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture, Croatiom Airlines i Zračnom lukom Dubrovnik, a sudionicima će osigurati konstruktivno radno okruženje i jedinstveni kulturno-društveni događaj u suradnji s Turističkom zajednicom grada Dubrovnika, Društvom prijatelja dubrovačkih starina, Hrvatskom gospodarskom komorom, Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko- neretvanskom županijom.
Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu – foto Fah
U Dubrovniku je predstavljen plod trogodišnje suradnje Državnog arhiva, Hrvatskoga restauratorskog zavoda te Društva prijatelja Dubrovačke starine. Restaurirano je i konzervirano više od 200 dokumenata, povelja i kodeksa vrijednog arhiva Dubrovačke Republike. Njihov rad predstavljen je na izložbi Povijest Dubrovačke Republike na papiru i pergamentu.
Poslu ni blizu nije kraj, ali je početak fascinantan. Obnovljeno je više od 200 dokumenata i kodeksa iz doba Dubrovačke Republike. “Oštećenja su bila velika, riječ je o mehaničkim i biološkim oštećenjima”, rekla je Nataša Miloslavić iz Odjela za papir u Dubrovniku.
Dubrovacka-republika-restauracija
Svaki dokument prošao je kroz složeni restauratorsko-konzervatorski proces. Tajna dobre očuvanosti dokumenata iz doba Dubrovačke Republike leži i u činjenici da su stari Dubrovčani za njihovu izradu koristili najkvalitetniji papir tog doba, a najvažnije dokumente pisali na pergamentu. Državni arhiv u Dubrovniku kontinuirano vodi brigu o toj vrijednoj građi, a ovu suradnju, najavili su na izložbi, nastavljaju.
“Zadovoljni smo time što sad krajem 2018. završavamo restauraciju jedne podserije diplomata et acta, znači cijelo 13. stoljeće smo mi kodekse i isprave doveli kraju. Kolege će izabrati nove serije za 14. i 15. stoljeće oko nove suradnje”, rekla je ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Poznika.
Tako će se posao oko restauracije i konzervacije vrijednih dokumenata jedinstvenog arhiva Dubrovačke Republike nastaviti.
U marini Porto Montenegro u Tivtu u periodu od 1.januara do 1.oktobra ove godine boravilo je ukupno 1.400 jahti, a registrovano je ukupno 2.437 uplovljavanja tih brodova.
Razlika u broju uplovljavanja u odnosu na broj jahti koje su se duže zadržavale u tivatskoj marini javlja se zog činjenice da su pojedini brodovi dolazili i odlazili više puta, dok je u Porto došao i veći broj jahti koje su se ovdje zadržale samo par sati, da bi na ovdašnjoj pumpnoj stanici napunile gorivo oslobođeno carina i poreza.
U podacima koje je menadžment Porto Montenegra dostavio Turističkoj organizaciji Tivat, navodi se da je ovog ljeta popunjenost marine bila „70 posto u svakom trenutku“. Lani je prosječna popunjenost najveće crnogorske marine za superjahte u sezoni, prema zvaničnim podacima, bila 85%. Ti podaci pokazuju ono što su svi koji su ovog ljeta šetali Porto Montenegrom mogli vidjeti svojim očima – mnogi od ukupno 450 raspoloživih vezova u toj marini, bili su prazni čak i u najvećem špicu turističke i nautičke sezone tokom jula i avgusta.
Ono što se ovog ljeta dešavalo kako u PortoMontenegru ukazuje da je jahting u Crnoj Gori prešao zenit sostignut prije par godina, te da je sada ta djelatnot u blagom opadanju. Činjenica da Porto Montenegro koji ia ubjedljivo najbolju uslugu i servis za jahtaše, ne može u sred sezone napuniti ni 450 vezova svoje prve faze (inače, kompletna marina kada bude završena planirana je na čak 880 vezova), nameće pitanje koliko je opravdana strategija crnogorske vlasti da dozvoljava gradnju marina i privezišta za jahte bukvalno na svakom dijelu obale, pogotovo u Boki. Pored Porta, ovog je ljeta proradila i prva faza prve od dvije marine u turističkom kompleksu Luštica bay od 176 vezova, gradi se velika marina od 238 vezova u Portonovom u Kumboru, a završena je i nešto manja marina u Meljinama, dok se planira propširenje male marine na Obali Đuraševića kod Tivta. Ono što se već dešava na obali u pretjeranoj izgradji stanova za prodaju i iznajmljivanje na tržištu a što rezultira postojanjem čitavih „naselja zatvorenih škura“, sada se dešava i na obali gdje se masovno i krajnje nekritički dozvoljava gradnja enormnog broja (i pokazuje se nepotrebnih) vezova za jahte i druga plovila za sport i rekreaciju.
Porto Montenegro vez za jahte duge 250 metara
Inače, prema podacima menadžmenta Porto Montenegra, ovog su ljeta bu tu marinu uplovjavale jahte pod zastavama 75 država iz cijelog svijjeta. Najviše brodova – njih 257, bilo je pod zastavom Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih dominiona, sa zastavom SAD bilo je 239 jahti, Hrvatske 221, Malte 173 i Kjamanskih ostva 154. U najelitniju marinu na Crnogorskom primorju, ove je godine zabilježeno 307 uplovljenja jahti pod crnogorskom zastavom. Turistička organizacija Tivat je od 1.januara do 1.oktobra ove godine naplatila ukuupno 38.858 eura boravišne takse za plovne objekta, što je 7 odsto manje nego u istom periodu lani.
OGROMNE POVOLJNOSTI SUPERBOGATIMA
Crna Gora je usvajajući 2007. pod direktnim uticajem tadašnjeg vlasnika Porto Montenegra, kanadskog biznismena Pitera Manka “podsticajan ambijent za jahting”, uvela niz adminstrativnih i fiskalnih pogodnosti za superbogatu klijnetelu – vlasnike jahti koje zavisno od veličine i nivoa luksuza, koštaju od nekoliko stotina hiljada, do par stotina miliona eura.
Stopa PDV-a u Crnoj Gori za robu i usluge vezane za nautički turizam iznosi samo 7 odsto, PDV se uopšte ne naplaćuje na čarter jahti, stopa poreza na dobit je 9 odsto, a bogati vlasnici jahti mogu računati i na snabdijevanje gorivom oslobodjenim od obaveze plaćanja carina i akciza. Naša Vlada je 2007. po Mankovim sugestijama kreirala i Zakon o jahtama koji pored ostaloga, omogućava stranim jahtama da se u crnogorskim vodama zadržavaju bez vremenskih ograničenja i naplate poreskih obaveza njihovih vlasnika u inostranstvu, a kada te jahte dobiju crnogorsku vinjetu, mogu više puta da ulovljavaju u naše vode, te da više puta mijenjaju posadu i putnike uz minimalne administrativne napore. Najveći dio tih povoljnosti nije u skladu sa pravilima i standardima koji važe u Evripskoj Uniji, a čega je postal svjesna i naša Vlada koja je nedavno priznala da “niža stopa na usluge u marinama, nije u skladu sa pravnom tekovinom EU”, te je najavila izmjene te legislative.
Turistčka organizacija Tivat je i ove godine prisutna sa ciljem predstavljanja turističke ponude na ovoj 39. Međunarodnoj berzi putovanja „WTM 2018“pod okriljem NTO kao krovne institucije i Ministarstva održivog razvoja i turizma, ali i prisustvom drugih lokalnih turističkih organizacija i ostale turističke privrede.
WTM 2018 – (World Travel Market) održava se od 5. do 7. novembra, u Londonu i pored TO Tivat, kao predstavnici lokalne turističke privrede naše opštine prisutni su i hotel predstavnici Chedi (Luštica Bay) i hotel Regent (Porto Montenegro).
Tržište Velike Britanije je drugo po veličini u Evropi, a za Crnu Goru i opštinu Tivat jako značajno, s obzirom na to da je po broju turista koju su posjetili našu zemlju među najzastupljenijim od svih drugih evropskih zemalja.
Tivat je opština u Crnoj Gori koja ima najveći broj turista sa ovog tržišta. U prvih devet mjeseci obrađenih statističkih podakata Monstata zabilježeno je preko 6.310 dolazaka i ostvareno preko 26.000 noćenja u svim vidovima smještaja (kolektivni i privatni), čime je ostvareno 75% više posjeta i 47% više noćenja u odnosu na isti period prethodne godine. Ovo je i dokaz da je ovaj broj na nivou naše opštine u stalnom progresu iz godine u godinu, gdje trenutno zauzima 4.mjesto po strukturi zemalja u dolascima. Takođe i na nacionalnom nivou je evidentan kontinuirani rast turističkog prometa sa ovog tržišta. U periodu od 2013. do 2017. godine broj britanskih turista je gotovo udvostručen. Prema zvaničnim statističkim podacima do kraja septembra ove godine u Crnoj Gori, samo u hotelima je boravilo oko 42 000 britanskih turista, što je za oko 62% u poređenju sa istim periodom prethodne godine i ostvareno oko 206 000 noćenja, što je takođe rast od oko 84%.
Prvog dana sajma, upriličen je koktel sa degustacijom tradicionalne crnogorske hrane i pića, kojem su prisustvovali partneri crnogorskog turizma, među kojima predstavnici turoperatora, međunarodnih organizacija iz oblasti turizma, medija, agencija, aktuelnih i potencijalnih investitora i drugi gosti štanda.
world travel
Predstavnici TOT-a su tokom prethodna dva dana prisustva imali više organizovanih sastanaka, među kojima su najviše predstavnika marketinga i turoperatora: “Two Traveling Texans”, “Knowers”, “Brandkiss”, “World travel Nation” i “Tpoty”, – većinom sve prepoznate kompanije sa brojnim pratiocima i članovima čija je uloga da kroz postojanje digitalnih platformi na internacionalnom nivou ponude bolju vidljivost destinacije i utiču na povećanje nivoa dolazaka turista sa ovog tržišta – kada su digitalne aktivnosti u pitanju, po kojima je TO Tivat već prepoznata među širokom lepezom marketinških alatki u promociji destinacije. Zatim tu su i sastanci sa pojedinim individualnim blogerima, predstavnicima turoperatora: “Kenwood travel”, “Olympia travel” i td., medija, kao i drugim posrednicima promotivne djelatnosti. Turisti koji dolaze sa ovog tržišta očekuju visok kvalitet usluge, pun doživljaj destinacije i spremni su da izdvoje više novca za kvalitetan i sadržajan boravak, ali su i struktura turista zainteresovanih za aktivni vid provođenja odmora, te je u pitanju tržište koje je prisutno tokom cijele godine u našem gradu i Crnoj Gori generalno. Kada su u pitanju navike britanskih turista statistički podaci pokazuju da najveći broj njih putuje zbog pasivnog odmora (oko 80%) i zabave, te su uglavnom zainteresovani za proizvode sunce i more, informišu se o destinaciji online (61,3%), a prilikom odabira destinacije veliku pažnju poklanjaju sigurnosti, atrakcijama, gastronomskoj i kulturnoj ponudi, dok odmor bukiraju najčešće mjesec dana prije dolaska.
Među britanskim turoperatorima koji u svojoj ponudi imaju Crnu Goru od značajnijih se izdvajaju: TUI UK, Jet 2 Holidays, Balkan Holidays, ST&H (Saga Holidays), Adriatic Adventures, Thomson i drugi.
U narednoj godini očekuje se povećanje broja noćenja sa tržišta Velike Britanije, shodno najavljenom većem broju letova i dužem periodu realizacije. Nacionalni avioprevoznik Montenegro Airlines realizovaće letove na relaciji Tivat-London-Tivat, u periodu od kraja aprila do kraja oktobra, sa 4 rotacije nedjeljno u periodu visoke sezone. Turoperator TUI UK, koji je od ove sezone počeo sa četiri leta nedjeljno iz Mančestera i Londona, za narednu sezonu najavljuje značajno povećanje broja letova.
Za aviodostupnost naše zemlje iz britanskih gradova, posebno su važni i letovi niskobudžetnih kompanija ka našoj zemlji kao što su: Ryainair – koja saobraća tokom cijele godine ka Podgorici i Easy Jet – koji realizuje letove iz Londona i Mančestera ka Tivtu, u periodu ljetnje turističke sezone.
Tokom sajma u Londonu, štand Crne Gore su posjetili Ministar turizma i održivog razvoja Gdin Radulović, državni sekretar Gdin Davidović i ambasador CG u Velikoj Britaniji Gdin Banović.
Posjetom učenika ambijentalnoj cjelini Gornja Lastva, crkvi Sveti Vid i etno zbirci u konobi kod Anđelka, izletom nazvanim “Dječiji karavan kroz kulturnu baštinu“, danas je počelo je obilježavanje Novembarskih dana u susret Danu opštine Tivat, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti.
Glavni akteri izleta bili su učenici JU SMŠ ”Mladost”, autori najboljih radova na literarnom i likovnom konkursu. Nakon prezentacije radova ispred kulturnog dobra, crkve Sv. Vid, učenicima su uručene nagrade.
Nagrađeni učenici koji su stihove posvetili Tivtu su: Veljko Hercegovac, Mia Kružić i Željko Čeprnić. Pored talentovanih pisaca, radove su predstavili i talentovani slikari iste škole: Emilija Vrzić, Dragica Zeničanin i Mia Kružić. Događaj su notama uveličale učenice JU Muzička škola Tivat, Biljana Matijević i Jovana Klakor.
Karavanu su prisustvovali i profesorica likovne kulture Milica Krivokapić i predstavnice Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti, mr Dubravka Nikčević sa saradnicama Vesnom Radnjić, Ivanom Petković, Anom Ivanović i Tamarom Rakić.
Posjetu Gornjoj Lastvi učesnici karavana upotpunili su obilaskom etno zbirke u konobi kod Anđelka, gdje im je Dejana Stjepčević, turistički vodič, prezentovala sadržaj zbirke.
Etno zbirka
Cilj dječijeg karavana je da se učenici kroz različite aktivnosti upoznaju sa kulturnom baštinom, običajima i tradicijom grada u kojem žive.
Promocija priručnika za mlade “Ja sam okej-ti si okej” održaće se u četvrtak 8. novembra u Galeriji solidarnosti, sa početkom u 19 sati.
U okviru ovog događaja biće otvorena izložba crteža Anite Grgurević i Lane Vico, maturantkinja Gimnazije Kotor.
O priručniku će govoriti: Maruška Cica Drašković, psihoterapeutkinja, Mladen Živković, profesor sociologije i Maja Grgurović, profesorka jezika i književnosti.
Priručnik je nastao nakon deset održanih radionica u Galeriji solidarnosti, u okviru projekta “Umjetnošću protiv devijantnih pojava kod mladih”, koji je realizovan pod pokroviteljstvom Opštine Kotor.
U njemu se nalaze tekstovi voditelja radionica na teme koje su obrađivane sa mladima, kaoiI crteži polaznika radionica.
Organizator ovog događaja je NVU Omladinski centar “Računajte na nas”.
Visoki valovi, poplavljene rive, srušena stabla, zaustavljen trajektni promet… Tako je izgledao olujni ponedjeljak 29. oktobra, dan kad je Dalmaciju pogodilo godinama nezapamćeno jugo. Ono što su meteorolozi danima najavljivali, obistinilo se u svojoj punoj žestini. Vjetar praćen obilnim pljuskovima divljao je obalom, lomio grane i podizao višemetarske valove. Zadarska riva koja je odolijevala desetljećima brojnim fortunalima, rastrgana je snagom valova kao da je sačinjena od lego kockica. Već je tijekom dana bio zaustavljen sav brodski promet. Na moru nije bilo žive duše. Olovno jugo valjalo je valove velike poput bregova Zadarskim kanalom, a isploviti po takvom nevremenu mogao je samo onaj tko je potpuno lud.
Ili zbog prijeke potrebe – beskrajno hrabar.
Takav dan olujne južine, za kakav se u Dalmaciji od davnina kaže da treba sjediti u konobi, igrati na karte, piti crno vino i jednostavno čekati da prestane, bio je radni za posadu brodice RH 10 ZD Lučke kapetanije Zadar, izgrađenu prošle godine u talijanskom brodogradilištu, trenutno najmoderniju u svim hrvatskim lučkim kapetanijama na Jadranu.
– Znali smo da je ružno vrijeme pa je brod bio na vezu u luci Gaženica, inače je praksa da je preko dana vezan ispred kapetanije na Poluotoku. Zbog olujnog vjetra, tamo je bio siguran vez. Kolega i ja bili smo „stand by“ u kancelariji čekajući, ne daj Bože, neki poziv. Kad, u 18.20 eto poziva! Dobivamo dojavu od kolege u turnusu da imamo hitan medicinski prijevoz iz mjesta Kali na otoku Ugljanu i da moramo isploviti. Doznali smo samo da je doktorica iz Kali zatražila prijevoz jer jedna mlađa ženska osoba hitno treba liječničku intervenciju u zadarskoj bolnici i da ju je potrebno što prije transportirati u Zadar. Uputili smo se službenim vozilom u Gaženicu i isplovili već oko 18.40 sati – kazuju Mario Kalmeta (37), voditelj brodice, u Lučkoj kapetaniji od 2009. godine i Vedran Lovrin (31), nautičar treće vrste, u kapetaniji od 2016. godine.
Baš u to vrijeme jugo je bilo najjače i udari vjetra su bili strahovito jaki na moru koje je „uskuhalo“ od ogromnih valova. Već je pao mrak i ništa se oko broda nije vidjelo, samo tmina, vjetar i jaka kiša koja je šibala lica pomoraca dok su se ukrcavali na plovilo.
– Upalili smo brodicu, pripremili sve da ne bi nešto upalo u more, pospremili konope, prekrižili se i – krenuli, kaže Mario.
– Kako smo se odlučili uputiti po takvom nevremenu? Morali smo probati, pa što bude. Bitno je isploviti. Naša je obaveza da na poziv isplovimo i ako uvidimo da su vremenski uvjeti nepovoljni za plovidbu, vraćamo se nazad. Nismo se vratili već smo pošli prema Kali – priča Vedran.
– Sreća je možda bila u tome što smo kolega i ja imali jednu zgodu prije nekoliko mjeseci kad smo po olujnoj buri, dok je sav promet bio zatvoren, morali otploviti za Rijeku. Stigli smo do južne strane Raba i uvidjeli da se nije baš pametno dalje probijati jer je bio prejak vjetar, oko 200 kilometara na sat, pa smo se vratili natrag. Rekli smo, ako smo onaj put probali, ajmo vidjeti jel ovo gore. Čekala nas je plovidba po olujnom jugu. Značio je to veći val od bure, ali manja jačina vjetra. Bura ima jači udar koji vam može potpuno pomaknuti smjer pramca, a kod juga je drugačije. Čim smo krenuli, dočekali su nas ogromni valovi između kojih upadate, pa se opet propinjete… pa stalno tako. Čak bi nas i cijeli val podigao, pa preklopio, pa opet spustio dolje… Do sad nismo nikada imali potrebe isplovljavati po takvom jugu. Bilo je to prvi put. Znali smo da imamo dobar, moćan brod, a i mi smo bili malo ludi – kaže Mario.
Za vrijeme plovidbe, vladao je mrkli mrak. More i kiša neprestano su zapljuskivali prozore brodice. Održavali su vezu mobitelom sa doktoricom u Kali i pokušavali iz tame Zadarskog kanala ugledati svjetla na drugoj strani obale.
– Mislili smo se gdje pristati. Hoćemo li baš u Kali ili u neku zaštićenu uvalu? Otprilike sam rekao da bi mogli biti koliko toliko zaštićeni u Kalima mada je otvorena prema južnoj strani, ali svejedno se možemo zavući. Rekli smo „dok ne probamo, ne znamo što će biti“. Kolega je opet preko mobitela kontaktirao doktoricu i javio joj da stižemo. Bilo je oko 19 sati, za nekih 15-tak minuta stigli smo do Kali što je bilo izvrsno po tom vremenu – priča Mario.
– U noći, po takvom nevremenu vi ne znate na kakav val nailazite. Koja je njegova visina, veličina, smjer udara. Vidite samo pjenu. Sve je bijelo. Imate radar i kartu (gps). Ali ne vozi se preko karte, nego preko radara koji je ipak pouzdaniji. Mada i on ima po takvom vremenu smetnje. Sjećate se nesreće broda Danče? I tada je bilo takvo olujno jugo… plovite zapravo na slijepo, pomoću navigacijskih uređaja koji su u takvim uvjetima samo donekle precizni. Sve vam to prolazi kroz glavu, ali zadatak morate izvršiti jer nekome je potrebna vaša intervencija i usredotočeni ste na to – dodaje Vedran.
Nakon što su uspjeli uploviti u luku Kali, vezali su se uz jedan manji brod. Liječnička ekipa uspjela je doći medicinskim vozilom u blizinu brodice. Djevojka A.B. (18) prenesena je na nosilima do veza i unesena u plovilo. Koliko su doznali, radilo se o ozljedi glave uslijed čega je došlo do poremećaja rada srca jer su se otkucaji spustili ispod 40 u minuti i bio je to razlog hitne intervencije.
– S njom su bili njen otac, doktorica i medicinski tehničar. Smjestili smo je na ležaj i stabilizirali je, a medicinsko osoblje upozorili na uvjete koji su nas očekivali. Krenuli smo nazad prema Gaženici. Opet isti „rock n’ roll“. Ništa se ne vidi, valjanje, morska pjena. Prije smo imali valove u lijevi, bok, sada u desni. Za nas kao posadu to je bila skoro normalna stvar, mislim da je bilo gore toj djevojci, njenom ocu i medicinskom osoblju koji nisu na to naviknuti. Djevojka je bila cijelo vrijeme prisebna. Pričala je i bila je dobro raspoložena. Doktorica ju je pokušala animirati nekim pričama o luna parku i svi su zbilja bili na visini zadatka. Djelovali smo kao tim i svi smo bili vrlo pribrani i usredotočeni na to što nas očekuje – kaže Vedran.
Valovi su dosezali minimalno tri metra na povratku, manje ne, a moguće je i više. Takvo jako jugo zbilja godinama nije puhalo. Mario je u jednom trenutku primijetio pjenu vala na vrhu prozora. Brodica se međutim ponašala odlično. Niti u jednom trenutku nisu se osjetili nesigurno jer je brodica reagirala čvrsto i na najveće valove koji su se obrušavali na nju. Postigni su brzinu oko 16 milja i tako su plovili cijelo vrijeme, a pri kraju puta podigli su brzinu do čak 20 milja. Otprilike su za 17 minuta doplovili do Zadra, mada se svima put sigurno činio kao čitava vječnost.
– Ulaskom u luku Gaženica nastojao sam navesti brodicu tako da imamo vjetar u krmu kako bi lakše uplovili. Na vezu su nas čekala kola hitne pomoći sa medicinskim osobljem koje je prihvatilo cimu, iako bi to izveli i sami nas dvojica da nikoga nije bilo. Pacijentica je prebačena u kola hitne pomoći i odvezli su je u bolnicu – prisjeća se Mario.
– Nakon što je sve prošlo, osjetili smo veliko olakšanje. Otac djevojke je zahvalio meni i kolegi. Jedan život je bio spašen. Bili smo zadovoljni jer nije postojala niti jedna druga mogućnost da se pacijentica doveze po onakvoj oluji do kopna i bolnice, osim našom brodicom. Niti helikopterom, niti trajektom, nekim drugim brodom. Nitko nije vozio po onom vremenu osim nas i osjećali smo zbilja zadovoljstvo. Da smo mi odustali… Do sutra je pitanje što bi bilo. Čuli smo kasnije da je sve dobro prošlo. Sad znamo kako je ploviti po takvom jugu. Imali smo prilike po orkanskoj buri, a sad smo prošli i jugo. Brodica je položila ispit, to je i bila njezina namjena – ističe Mario.
– A i nas dvojica. Mada su i druge kolege prošle svašta. U tom trenutku bili smo nas dvojica na moru pa sad ispada da smo mi neki heroji, ali da je bila druga posada, isto bi tako i oni postupili jer smo izvježbani za taj posao i volimo ga. A i svi smo malo ludi, bez toga ništa – kažu nam na kraju Mario i Vedran.
Dvojica pomoraca koji su olujnog ponedjeljka zaplovili kroz zadarsko jugo desetljeća.
Podgorički dnevnik Dan je objavio, pozivajući se na nezvanične izvore, da će UNESCO pripremiti poseban izvještaj o rijeci Tari, u vezi sa čijom zaštitom su se juče sastali predstavnici UNESCO, Vlade i više ekloloških i nevladinih organizacija iz Crne Gore.
Ljudi iz civilnog sektora su predstavnike UNESCO upoznali sa podacima o ugrožavanju Tare zbog radova na autoputo Bar – Boljare, kod petlje Mataševo.
Nevladina organizacija MANS je prva skrenula pažnju javnosti na devastaciju korita zaštićene rijeke i podnijela krivičnu prijavu.
Rijeka Tara je, kao prirodno dobro od posebnih vrijednosti svjetskog značaja, dvostruko upisana u Listu svjetske baštine. Konvencijom o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Convention concerning the Protection of the World Cultural and Natural Heritage), koja je usvojena 1972. godine. Nacionalni park “Durmitor” sa kanjom rijeke Tare upisan je 1980. godine u Listu svjetske prirodne bastine. Bazen rijeke Tare upisan je 1977. godine u mrežu objekata biosfere u okviru programa UNESCO-a “čovjek i biosfera” (MAB).
Arheološki institut Austrije u saradnji sa Ministarstvom kulture je u periodu od 22.oktobra do 3.novembra, sproveo projekat istraživanja Austro-ugarskih fortifikacija u Crnoj Gori.
Stručni tim od šest eksperata, kojim je koordinirala dr.ing.mag Lilli Zabrana, sproveo je dvonedjeljno istraživanje tvrđava Goražde i Kosmač, koje su odabrane za detaljnu procjenu i izradu osnovne dokumentacije. Budući da dalja upotreba zahtijeva detaljna istraživanja građevina, sprovedeni projekat se fokusirao na formiranje dokumentacije i procjenu štete za dalje planiranje.
Počela istraživanja tvrđava Goražde i Kosmač
Rezultati kampanje predstavljaju osnov za razvoj budućeg projekta, koji će pored vojnih istraživanja, obuhvatiti i istraživanja dokumentacije i realizacije izgradnje utvrđenja, održavanja, uspostavljanja komunikacije i snadbijevanja u ratnim i mirnodopskim vremenima. Takođe, prikupljaće se i informacije o vojnicima stacioniranim u tvrđavama, kao i njihova interakcija sa civilnim stanovništvom. Predmet istraživanja biće i upotreba tvrđava tokom Drugog svjetskog rata kao i za vrijeme bivše Jugoslavije.
Stručnjaci iz Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore i Uprave za zaštitu kulturnih dobara pratili su aktivnosti koje su na terenu sproveli predstavnici Arheoloskog instituta Austrije.
Kosmač panorama
Projekat se realizuje na osnovu Memoranduma o saradnji sa Arheološkim institutom Austrije, koji je Ministarstvo kulture potpisalo u junu 2018. godine, a koji predviđa saradnju na polju edukacije i doedukacije stručnog kadra iz oblasti zaštite i očuvanja kulturnih dobara kao i zajedničko djelovanje na polju zaštite nepokretnih kulturnih dobara. Podršku realizaciji ovog projekta pružila je Ambasada Austrije u Crnoj Gori kao i opštine Budva i Kotor.
