Sretnu i uspješnu Novu 2019. godinu želi vam Boka News!!!
Božićni zubatac nije odolio lignji
Victor Stinga Peruško, znanstvenik Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković i strastveni ribolovac u božićnu zoru je ispred Pule ulovio tri lignje i jednu odmah montirao na panulu namijenjenu zubacu.
Ubrzo je s dubine od 28 metara izvukao cara teškog malo više od 1,7 kg, koji je završio kao dio božićnog ručka.
Ulov je ostvario multiplikatorom Alutecnos 8V i štapom Prado PryAcit snage 18 libri koji je prepravljen po njegovim željama.
/Šime DUVANČIĆ/
Nacionalni parkovi Crne Gore ostvarili veoma dobre turističke rezultate u 2018. godini
Nacionalni parkovi Crne Gore tokom 2018. godine realizovali su veliki broj značajnih programskih aktivnosti, ali i kroz saradnju sa drugim subjektima ostvarili veoma dobre rezultate u brojnim oblastima značajnim za razvoj turizma i očuvanja životne sredine, što godinu koja je za nama čini veoma uspješnom. Posebno naglasivši saradnju sa Vladom Crne Gore, nadležnim ministarstvom, kao i lokalnim upravama i civilnim sektorom, Klica je istakao da je institucionalni okvir NPCG značajno unaprijeđen, što je doprinijelo izgradnji imidža pouzdanog partnera, posebno na polju zaštite prirode i razvoja održivog turizma.
Javno preduzeće za nacionalne parkove se može pohvaliti i učešćem na brojnim međunarodnim i regionalnim turističkim sajmovima, na kojima je predstavilo turističku ponudu i za dobre rezlutate nagrađeno značajnim priznanjima.
“U saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom učestvovali smo na najznačajnijim međunarodnim, ali i regionalnim turističkim sajmovima u Srbiji i Hrvatskoj, gdje smo predstavili turističku ponudu zasnovanu na aktivnom turizmu i dobili značajna turistička priznanja.
Ono što je dodatno unaprijedilo promociju prirodnih i kulturnih vrijednosti i raznovrsne turističke ponude, bilo je pokretanje mobilne aplikacije i veb platforme koje na interaktivan način prezentuju brojne atrakcije zaštićenih područja, kao i novi vizuelni identitet NPCG, koji predstavlja nacionalne parkove kao svojevrstan brend naše države“, kazao je direktor NPCG Elvir Klica.
Kada je riječ o izgradnji infrastrukture, izdvaja se projekat rekonstrukcije nacionalnih restorana „Crno jezero‟ i „Biogradsko jezero‟ čime je JPNPCG, nakon više godina, upotpunilo nedostajuću turističko-ugostiteljsku infrastrukturu, obezbijedilo kvalitetniji nivo turističke usluge i obogatilo turističku ponudu ne samo u ova dva zaštićena područja, već i na sjeveru Crne Gore.
Takođe, postavili smo i sistem informativno-ulaznih punktova, izgradili objekte za Službu zaštite i sistem javnih toaleta.
Prim. dr Ivan Ilić: Kotor bi mogao dobiti novu bolnicu
Za kraj godine donosimo lijepu priču iz Opšte bolnice Kotor, intervju sa direktorom, prim. dr Ivanom Ilićem koji nam je saopštio kako se u Ministarstvu zdravlja počelo razmišljati i razgovarati o gradnji nove bolnice u Kotoru. Informisao nas je o novim uspjesima u radu, kao i laparoskopskim operacijama trbušne kile, tankog i debelog crijeva koje izvode jedini u Crnoj Gori …
Razgovarali smo i o tome da li ima odliva kadrova, o zajedničkoj aplikaciji sa Dubrovnikom i Mostarom za IPA projekat, stvaranju uslova za otvaranje odjeljenja traumatologije i neurologije. Zanimalo nas je kako spaja menadžment i hirurgiju i na koji način se opušta nakon teških i zahtjevnih operacija…
Zajedničkim projektom sa bolnicama iz Dubrovnika i Mostara aplicirali ste za sredstva iz IPA projekta?
Prim. dr Ivan Ilić: Naša bolnica je prvi put ove godine aplicirala za sredstva iz predpristupnih fondova EU u okviru IPA projekta o unapređenju zdravstvene zaštite u regiji između bolnica Dubrovnik i kantonalne bolnice u Mostaru, a osnovna ideja je da se nabavi oprema kojom bi se unapredio rad na područiju traumatologije. Naša bolnica do sada nije imala djelatnost zbrinjavanja polutraumatizovanih pacijenata, kojima je pored zbrinjavanja povreda trbuha i grudnog koša bilo neophodno i zbrinjavanje povreda ekstremiteta, odnosno preloma kostiju. Naš cilj je da unaprijedimo djelatnost bolnice, da otvorimo odjeljenje traumatologije pri Opštoj hirurgiji. Dakle, preko ovog projekta bismo pokušali da obezbejdimo sredstva za opremanje traumatološke ambulante i operacione sale. Aplicirali smo za sredstva u visini od 300.000 eura i u tu cifru smo uvrstili nužnu opremu. Konkurs je zatvoren ovog mjeseca, a tokom 2019. će se donositi rješenja. Na jesen ćemo tačno znati koliko smo dobili sredstava koja će biti realizovana tokom 2020. godine.
U sklopu adaptacije hitnog prijema pacijenata u bolnicu, napravli smo operacionu salu koju bismo opremili od dobijenog novca. Od naših sredstava već smo kupili opracioni stol, operacionu lampu, ali nedostaju hiruški instrumentarij, anesteziološka mašina, kao i druga oprema za funkcionisanje jedne savremene operacione sale.
Ono što će u perspektivi biti obezbijeđeno, a vezano je za Statut bolnice koji je odobren poslije više godina čekanja, je da smo dobili mogućnost da zaposlimo u stalni radni odnos i ljekara traumatologa i ortopeda. Stvorila se mogućnost i da otvorimo odsjek neurologije, što do sada naša bolnica nije imala. Ovom novom sistematizacijom kotorska Bolnica postaje prava Opšta bolnica koja ima zaokružene sve djelatnosti koje jedna takva institucija treba da posjeduje. Time se povećava obim usluga koje pružamo, kao i kvalitet zdravstvene zaštite. Posebno bih se osvrnuo na ljetnju sezonu koja je sve duža, kada imamo prijem velikog broja pacijenata sa traumatološkim i neurološkim povredama. Do sada smo morali takve pacijente transportovati u druge bolnice koje posjeduju takve sadržaje.
Danas su se značajno promijenile taktike liječenja takvih pacijenata. Važno je brzo zbrinuti teško povrijeđenog pacijenta koji je imao moždani infarkt, kao i srčani. Bitno je sve odraditi u tzv. „zlatnom satu“, a to je prvi sat, jer je dokazano da ako se adekvatno pacijent zbrine unutar prvog sata, rezultati liječenja su znatno bolji. Na tome moramo insistirati. Nažalost, danas u regionu Boke Kotorske i Budve takvi pacijenti gube „zlatno vrijeme“ jer se moraju transportovati iz jedne ustanove u drugu.
Prema popisu iz 2011. godine, Boka Kotorska ima preko 80.000 stanovnika. Tu su i pacijenti iz Budve, a prošlog ljeta je bilo više od 1200 inostranih pacijenata. Imate li kapacitet da zbrinete sve te pacijente?
Prim. dr Ivan Ilić: To treba različito posmatrati. Jedno je smještaj u bolnici, a drugo je savremeno liječenje, tretman koji ne traži dugotrajne bolničke smještajne kapacitete, ali zato traži odlično organizovanu hitnu pomoć, takozvanu dnevnu operaciju. To podrazumijeva brzu obradu, kvalitetnu dijagnostiku, brzi tretman i oporavak. Što se tiče naših kapaciteta, imamo oko 165 kreveta što zadovoljava potrebe regiona, ali nismo zadovoljni prostorom koji posjedujemo i to stalno ponavljam svima nadležnima.
Glavna bolnička zgrada uništena je u zemljotresu 1979. godine i nikada više nije napravljen novi prostor. Dio kapaciteta je bio smješten u montažnim objektima koji su se potpuno raspali. Uložili smo značajna sopstvena sredstva i kroz donacije u protekle tri godine, 850 kvadratnih metara takvog prostora smo adaptirali kako bismo ga mogli koristiti. U njima su poliklinika, laboratorija, tehnička služba. Ostaje nam da tako pokušamo srediti dijalizu, transfuziju, apoteku. Imamo sjajno opremljen operacioni blok koji se, nažalost, nalazi u improvizovanom prostoru. On nije građen da bude operacioni blok i ne može da zadovolji standarde. Isto je i sa hitnom službom. Da bi ova bolnica radila kvalitetno, neophodno je uložiti sredstva za njenu dogradnju.
Što kažu u Ministrastvu zdravlja?
Prim. dr Ivan Ilić: Ako je negdje potrebno izgraditi novu bolnicu onda je to na ovom prostoru. Imamo snažan demografski rast, pogotovo u Budvi, Tivtu i Kotoru koji se šire izvan tunela. Prostor između Jaza i aerodroma Tivat će se pretvoriti za koju godinu u veliko naselje. Idealno bi bilo sagraditi novu bolnicu u tzv. industrijskoj zoni, kako bi se objedinile sve tri bolnice: Opšta bolnica Kotor, Psihijatriska bolnica u Dobroti i risanska Bolnica.
Trebalo bi opremu i kadar dovesti na jedno mjesto, u modernu novu bolnicu, ne prevelikog kapaciteta kreveta, računamo između 300–350. Ona bi pružala modernu zdravstvenu zaštitu i skrb bilo za stavnovništvo ili turiste.
Za tri ipo godine koliko sam direktor, a i ranije, stalno sam isticao potrebu da se ovde nešto investira. To može država da riješi. Mislim da se o tome počelo ozbiljno razmišljati. Ministru zdravlja sam uputio pismo u kome sam obrazložio zašto nam je potrebna nova bolnica. Imam saznanja da se u Ministarstvu traže načini kako bi se finasirala izgradnja takve bolnice. Treba računati i na to da je zemljište bolnica u Kotoru i Dobroti kvalitetno i vrijedi sigurno 15-ak milona eura, što bi poslužilo kao kompenzacija. Ja predviđam da bi izgradnja nove bolnice koštala 40-tak miliona eura i da je sasvim ostvarivo za našu državu.
Stalno ponavljam da razvijanjem turizma, ekskluzivnih kapaciteta, rizorta, dobijamo goste koji razmišljaju o tome gdje idu i kakva je zdravstvena zaštita na toj destinaciji. Moramo o tome voditi računa jer smo turizam proglasili za stratešku privrednu granu.
Od kada ste na čelu Bolnice Kotor mnogo toga se promijenilo na bolje. Ostvarili ste saradnju i sa internacionalnom poliklinikom Marin-Med?
Prim. dr Ivan Ilić: U razne adaptacije, u posljednje vrijeme, uloženo je preko 600.000 eura. Sredili smo nekoliko soba na raznim odjeljenjima, kao i dva apartmana gdje smještamo strance koji tu uslugu dodatno plaćaju. Kompanija Marin-Med nam je donijela jedno novo saznanje i logistiku kako da liječimo strane osiguranike kojih je sve više u našoj regiji i liječe se preko njih.
Postigli smo značajno bolji kvalitet pružanja usluga, a sa druge strane dobili značajne investicije kojima smo ostvarili bolje uslove za liječenje ne samo stranaca, već i pacijenata iz naše regije. Kada se u tim prostorima ne liječe stranci, onda se liječe naši ljudi bez ikakve nadoknade.
Imate li problema sa odlaskom kadrova sa kojim se susreću svi u regionu?
Prim. dr Ivan Ilić: Taj problem trenutno nije toliko aktuelan, ali pomalo postaje. Za pretpostaviti je da će doći do odliva, prije svega srednjeg medicinskog kadra. Našu bolnicu ove godine su napustile četiri medicinske sestre koje su otišle na rad u Njemačku i na kruzerima.
U našoj ustanovi radi dvadeset devet specijalista, od toga šest subspecijalista. Šesnaest ljekara je na specijalizacijama iz svih oblasti, a imamo oko sto deset medicinskih sestara. U ovom trenutku možemo zadovoljiti kadrovske potrebe naše ustanove. Pedijatrija je trenutno decificitarna, imamo svega dva pedijatra koji rade opsežan posao.
Vi pratite savremene trendove, tako da ste prvi u Crnoj Gori izveli laparaskopsku operaciju debelog crijeva?
Prim. dr Ivan Ilić: Što se tiče hirurgije, moram kazati da smo cijenjena hirurgija u zemlji, što je priznato i od stručne javnosti kao i od pacijenata. Nastojao sam i stalno nastojim da u svom radu primijenim najmoderniju i najbolju hirurgiju. Skoro sto postotno, operaciju žučne kese radimo laparoskopskim pristupom, ali smo uspjeli da tu tehniku primijenimo i za rješavanje nekih drugih bolesti. Prvi smo i jedini za sada u Crnoj Gori izveli operaciju maligne bolesti debelog crijeva i to u više slučajeva. Ipak, nije svaki pacijent za tu opraciju. Radimo i druge laparoskopske procedure, pa smo trenutno jedini u zemlji koji laparoskopski operišemo trbušne kile, radimo ginekološke operacije i još neke druge. Nedavno smo uspješno izveli, prvi put u Crnoj Gori, laparaskopsku operaciju tankog crijeva. Imamo veliko iskustvo u laparaskopskoj hirurgiji koju nastojimo primjeniti za dobrobit pacijenata. To je vrlo značajno jer pacijentu skraćujete vrijeme liječenja i boravak u bolnici. Oporavak je brži kao i povratak kući, nema značajnijih bolova, ušteda je u ljekovima …
Kako uspijevate voditi menadžment bolnice i biti uspješan hirurg?
Prim. dr Ivan Ilić: Vrlo teško. Moj radni dan često traje i 12 sati, a pored toga imam i dežurstva. Nastojim da svoj posao hirurga odrađujem najbolje što znam, to je moja izvorna profesija. Posla menadžera Bolnice sam se prihvatio upravo iz želje da poboljšam i unaprijedim rad u bolnici. Mislim da sam u proteklom dijelu mandata u tome uspio. Nastaviću tako dogod budem na ovoj funkciji.
Kada smo dogovarali ovaj interviju, kazali ste mi da ste zauzeti naredna dva naredna dana zbog zakazanih operacija. Kako se opuštate nakon tog napornog rada?
Prim. dr Ivan Ilić: Opuštam se radom. Najviše mi odgovara da pođem na svoje imanje u Lepetane i da tamo radim oko maslina ako je lijep dan, ili da prošetam kroz maslinjak. Ta fizička aktivnost mi je savršena terapija, skrenem misli, opustim se. Fizički se umorim, ali psihički se odmorim. To je jedan važan dio mog života…
Hvala na ovom intervjuu! Vama i cijeloj ekipi Opšte bolnice Kotor želim mnogo uspjeha u Novoj 2019. godini!
Prim. dr Ivan Ilić: Hvala i Vama. U svakom slučaju, pohvalio bih vaš portal, koji svakodnevno posjećujem, a ponekad i više puta dnevno. Afirmativno je da se piše o ovakvim temama i zdravstvu u našoj regiji. Nismo toliko prisutni u javnim servisima, ali evo makar u nekim drugim medijima jesmo. Ja sam uvijek spreman da ispričam nešto novo i pozitivno o našoj bolnici.
Doček Nove 2019. godine na trgovima – Kotor, Tivat, Heceg Novi, Budva
Kotor u Novu godinu ulazi u Rockerskom stil
Nakon dječjeg dočeka 30.12. na kojem nastupaju kotorski izvođači i njihovi gosti, na sam doček 31. Rock spektakl na kotorskom Trgu od oružja otvorit će Bombaj štampa, nakon čega će Darko Rundek s okupljenima ispratiti staru.
Prve sate Nove godine u Kotoru će pjevati Damir Urban, nakon čega će najraspoloženije do jutarnjih sati u dobrom raspoloženju držati bend M.O.R.T.
Prvi januar nema odmora, nastavlja se svirka uz bendove Four Blues Driver, Galija, Psihomodo pop i Autogeni trening.
U Tivtu Željko Joksimović i Lepa Brena
29. 12. Ženski tamburaški orkestar “La Banda”
30.12. Klasično popodne uz grupu “The Gents”, a tijekom večeri okupljene će zagrijati „Disco inferno“ magic night
31.12. Za ispraćaj stare i doček Nove godine, rezerviran je za tribute band „Abba“, kao uvertira glavnom izvođaču i velikoj regionalnoj pjevačkoj zvijezdi Željku Joksimoviću.
1.01. 2019. godine rezerviran je za Bojana Delića, koji će najaviti Lepu Brenu, pjevačicu o čijoj karijeri i zvjezdanom statusu na ovim prostorima ni ne treba ništa pisati.
2.01. Ana Kokić i grupa Toć
Herceg Novi – Riblja čorba, Jelena Rozga, Sergej Ćetković
Novljane i njihove goste u Novu 2019. uvešće hitovi beogradske rok grupe “Riblja čorba” i njihovog frontmena Bore Đorđevića. Oni će na bini u Igalu nastupiti 31.decembra od 23 sata a kao predgrupa nastupa “Light under the black mountain”, od 21 sat.
Istog dana, od 12 sati na istom mjestu, organizuje se “Dječja Nova godina” gdje će najmlađi imati priliku da vide predstavu “Začarani Deda mraz“.
- decembra, za dobru atmosferu pobrinuće se splitska pop pjevačica Jelena Rozga i pobjednik Pinkovih zvezdica Ljuba Stanković
1.januar, rezervisan je za nastup najveće domaće muzičke zvijezde, Sergeja Ćetkovića, u čiji nastup će nas uvesti bend “Toć”.
Na Škveru će se 31.decembara i 1. januara uz zvuke elektronske muzike, odnosno nastupe popularnih didžejeva, organizovati dnevne žurke kao i doček Nove godine.
U Budvi Marija Šerifović, Halid Bešlić, Dino Merlin
Budva ove godine organizuje jubilarni 20. doček na trgu ispred Starog Grada.
29.12. nastupaju Etno grupa Zora, te regionalne zvijezde Halid Bešlić i Marija Šerifović
30.12. je večer na svoje će doći partijaneri, nastupaju Lokalni DJ-i, te Burak Yeter (Turska) i Darren Emerson (Velika Britanija)
31.12. Ispraćaj stare započinje uz Jack Lupino and Leftovers, Aerodrom, u prve minute Nove Godine okupljene će uvesti Dino Merlin.
- januara već od 14 sati počinje popodnevni koncert klasične muzike Revijskog orkestra uz Saru Vujošević, Emilija Minića, Marijanu Šovran, Lanu Asiju Dabović, te se nastavlja kroz večer kada nastupaju Akademija, Partibrejkersi za kraj Van Gogh.
Kotor, niz gradski sat stigao Djed Mraz – foto
U sklopu manifestacije „Od Božića do Božića“ večeras je na glavnom gradskom trgu u Kotoru organizovan doček dječije Nove godine.
Na prepunom trgu, u sklopu programa “Čekajući Djeda Mraza” održana je interaktivna dječja predstava “Volimo se – ovo je godina ljubavi”.
Ozarena lica i osmjesi dočekali su Djeda Mraza koji se u jedno trenutku pojavio i spustio se sa gradskog sata.
Djed Mraz i njegov Vilenjak podjelili novogodišnje paketiće a velika žurka je nastavljena uz fotografisanje i muziku.
Djed Mraz i Vilenjaka tradicionalno su posjetili porodilištu i dječije odjeljenje Opšte bolnice u Kotoru, uručili poklone i priredili zabavu za najmlađe koji nisu mogli prisustvovati centralnoj manifestaciji “Čekajući Djeda Mraza”.
Organizator programa je NVO „Karampana“.
Novogodišnji program nastavlja se programom “Kotor, grad dobre muzike” od 20 sati nastupom Who See, Niggora i Jelene Kažanegre.
Više fotografija na našoj facebook strani.
“Vlast u Kotoru i zvanično ne postoji”, saopštio je Klub odbornika DPS-a
Vlast u Kotoru sada i zvanično ne postoji, lokalna Skupština je bez ijedne donesene odluke, bez usvojenog budžeta i bez kvoruma, saopštio je Klub odbornika DPS Kotor.
z DPS-a poručuju da Skupština u Kotoru funkcioniše kao da je u ostavci, a kako dodaju nažalost nije.
“U više navrata smo ukazali na katastrofalan nerad parlamenta, počevši od odnosa prema zakazivanju i otkazivanju sjednica, nedostavljanju skupštinskog materijala, dnevnog reda, ignorisanja Poslovnika u radu. Za godinu dana održana je samo jedna sjednica, a ova poslijednja, 28.12. je započeta tek da se sprovede truli kompromis”, poručuju iz DPS-a.
Kažu da su 28. decembra, samo potvrđene odluke predsjednika Opštine, koje je, kako kaže DPS, donosio nelegitimno i samovoljno, “tretirajući grad kao vlastitu prćiju”.
“Može li iko zamisliti Skupštinu i odluke Skupštine o kojima glasa 14 odbornika, dok im se 19 protivi”, pitaju u DPS-u.
Kažu da nije donesena ni jedna značajna odluka, a posebno ne odluka o Budžetu.
“Bezobrirno, bahato i neodgovorno prema Kotoru i Kotoranima, čelnici lokalne koalicije na vlasti odlučili su da se kotorska agonija nastavi i da pokušaju da, navodno opstanu još šest mjeseci. Građani su očekivali ostavke, a nisu dobili ni izvinjenje. Samo populističku histeriju i promotivne materijale, koje će, isti građani plaćati svojim novcem, do slijedećeg konflikta oko funkcija i podjele plijena u koaliciji”, zaključuje se u saopštenju kotorskog DPS-a.
Talijani za blagdane zaplijenili tone ribe i zaštićenih školjki: Jesu li šverceri i iz Hrvatske?
Talijanska obalna straža za vrijeme Božićnih blagdana zaplijenila je tonu nelegalno ulovljene ribe i morskih organizama. Pritom je izrečeno preko 62 tisuće eura kazni protiv ribara i trgovaca koji su ribu i školjkaše švercali u susjednu zemlju.
Redovite provjere Regionalna obalna straža nad ribarskom industrijom u prosincu provodi u sklopu nacionalne operacije pod nazivom “Ilegalna granica”, a koja je posebno bila usmjerena na trgovce ilegalnim ribljim proizvodima iz inozemstva i spremna za stavljanje na talijansko tržište.
Ribolovni centri pomorske uprave Furlanije-Julijske krajine, u razdoblju koje se podudara s povećanom potrošnjom ribe zbog Božićnih blagdana, proveli su inspekcijske nadzore kako bi osigurali zdravstvenu zaštitu hrane potrošača. Najvažnija aktivnost nadzora bila je kontrola motornih vozila i plovila za prijevoz ribljih proizvoda iz susjednih zemalja, piše talijanski dnevnik Il Picolo.
Prstaci se nemilosrdno vade i na crno prodaju Talijanima
Pripadnici talijanske Obalne straže presreli su plovila koja su prevozila ugrožene vrste školjaka čije su metode prikupljanja izuzetno invazivne i štetne. U opisu stoji da “sakupljač” uništava stijenu na kojoj školjka raste, zbog čega je zabranjeno prikupljanje, zadržavanje, prijevoz, ali i konzumacija, što ilustrira nemilosrdan izlov i prodaju zabranjenih prstaca.
Tijekom pregleda plovila, pronađeno je ukupno 16 vreća s oko 80 kilograma školjaka, vješto skrivenih pod kašetama riba i vrećicama na kojima su ispisane deklaracije školjkaša drugih vrsta.
Talijani upozoravaju da su nedavne akcije rasvijetlile slabu pozornost vlasti u nadzoru poštivanja pravila o ispravnom označavanju sljedivosti i identifikacije ribljih proizvoda. Njih nadalje brine zdravstvena zaštita krajnjeg potrošača koji kupuju ribu, no očito to kupcima nije ni najmanji problem.
Zaplijenili 80 tona ilegalne ribe i naplatili milijun i pol eura kazni
U operaciji “Ilegalna granica” sudjelovalo je čak 5.000 pripadnika Obalne straže i ostalih službi specijaliziranih za borbu protiv nezakonitog ribolova. Zaplijenjeno je ukupno 80 tona ribljih proizvoda, izrečeno 700 kazni u vrijednosti od oko milijun i pol eura, a nekoliko ljudi je privedeno.
U hrvatskim ribarskim krugovima već se duže vrijeme negoduje zbog neodgovornog gospodarenja ribolovnim resursima. Najčešće prigovaraju švercerima koji veliku potražnju na talijanskom tržištu obilato koriste jer kupci ne pitaju za cijene. Ukoliko su takve tvrdnje i blizu istini, pitanje na koje svakako treba dati odgovore je: Trebaju li hrvatske inspekcije učestalije izlaziti na teren i mogu li se hrvatska policija i Obalna straža po uzoru na talijanske službe, masovno i agresivno uključiti u nadzor ribolova te transporta ribe i ribljih proizvoda iz Hrvatske?
/D.G./
Vlada dala zeleno svjetlo Morskom Dobru da raspiše oglas za zakup obale u Kamenarima i Lepetanima, niko ne pominje koncesiju
Vlada je u četvrtak dala zeleno svjetlo JP Morsko Dobro da raspiše javni poziv za prikupljanje ponuda za zakup morskog dobra u Lepetanima u opštini Tivat i Kamenarima u opštini Herceg Novi „sa obavezom izgradnje novog pristaništa u Kamenarima“.
Riječ je o postojećim trajektnim pristaništima u ova dva mjesta preko kojih monopolsku djelatnost trajektnog prevoza vozila i putnika brodovima preko zaliva Boke, obavlja firma Pomorski saobraćaj AD Kamenari.
Vlada je prihvatila zaključke Upravnog odbora Morskog Dobra sa sjednice tog tijela 17.decembra, u vezi „utvrđivanja visine godišnje naknade za korišćenje pruistaništa u Kamenarima i Lepetanima u svrhe trajektnog prevoza i faktora koji utiču na početnu cijenu“. Po tome, kako je precizirano u uslovima što će biti dio oglasa za izbor zakupca, traži se minimalna godišnja zakupnina u iznosu od 230 hiljada eura kao fiksni, te minimalno 2% prihoda ostvarenog prodajom karata za prevoz trajektom kao varijabilni dio naknade za zakup. Za taj novac budući zakupac pristaništa preko kojih se vrši jedina trajektna linija u državi, dobiće 4.011 kvadrata površine obale u Lepetanima „sa pripadajućim akva prostorom uz pristanište i privezišp/te od 7.200 kvadrata“, te 3.959 kvadrata obale u Kamenarima „sa pripadajućim akva prostorom uz pristanište i privezište površine 14.700 kvadrata“.
Pomorski saobraćaj koji sada jedini koristi ovu infrastrukturu, već je 14 godina u većinskom vlasništvu podgoričko-grbaljskih biznismena, braće Dušana i Dejana Bana koji su bliski sa liderom DPS Milom Đukanovićem. Braća Ban su 2004. tada državnu firmu koja je bila u većinskom vlasništvu Fonda PIO i svojom zaradom dopunjavala hronično deficitarni crmogorski penzioni fond, po odluci Savjeta za privatizaciju, dobili bez javnog tendera, kupovinom državnih akcija na berzi. Godinu ranije, tada državni Pomorski saobraćaj je sa takođe državnim preduzećem Morsko Dobro iz Budve sklopio „Ugovor o korišćenju morskog dobra“ za lokacije Lepetane i Kamenari na rok od 15 godina. Ugovor je na snazi do 31.decembra ove godine, a Pomorski saobraćaj po njemu, Morskom Dobru treba da plaća mjesečnu naknadu u visini od 4% ukupnog svog mjesečnog prihoda od prodaje karata za trajekte. Ugovorom je Pomorskom saobraćaju data garancija da će monopol imati 8 godina, ali iako je taj rok istekao 2011. država se do danas nije potrudila da animira još nekog trajektnog operatera da dođe u Crnu Goru i uvede konkurenciju firmi braće Ban.
Po javnom pozivu za novi ugovor o zakupu obale u Lepetanima i Kamenarima na koji je zeleno svjetlo dala Vlada, firma braće Ban neće imati većih problema da ponovno dobije mogućnost da ima monopol na jedinoj trajektnoj liniji u državui. Naime, prema propozicijama konkursa, čak do 20 od ukupno 100 mogućih bodova za ponuđače rezervisano je za „ponudu dosadašnjeg korisnika/zakupca koji je ispunio ugovorom predviđene obaveze“. Ponuđena zakupnina nosi do 70 bodova, a investicioni program samo 10 poena iako je „cilj tenderskog postupka da obezbjedi realizaciju investicionog programa kojim se unapređuje pomorski prevoz“. Država traži od zakupca da izgradi novo pristanipte u Kamenarima, te da obezbjedi sanaciju i održavanje postojeće obale i obalne infrastrukture tokom trajanja ugovora“. Ponuđač ima rok od tri godine da sanira postojeću obalu, a potom dodatni rok od dvije godine da izgradi novo pristanište u Kamenarima, što je uslov da svu zakupljenu državnu imovinu može koristiti najduže do 15 godina.
Prema propozicijama, na javni opoziv ponude može podnijeti samo ponuđač koji ima „pretežnu privrednu djelatnost pomorski i priobalni prevoz putnika“ (što je slučaj sa Pomorskim saobračajem AD), kao i koji u floti posjeduje najmanje pet trajekata minimalnog ukupnog kapaciteta ne manjeg od 150 vozila i 1.000 putnika (Pomorski saobraćaj ima šest takvih brodova, a niko drugi u državi nema najmanje pet trajekata).
Iako se u tekstu javnog poziva u poglavlju „Plansko riješenje lokacije“ napominje da „u cilju smanjenja negativnih uticaja na životnu sredinu i područja pod zaštitom UNESCO, za trajekte koji saobraćaju u postojećim trajektnim pristaništima Kamenari i Lepetane, preporučuju se plovila sa ekološki prihvatljivim niskokarbonsmim pogonom kako bi bili u skladu sa opredjeljenjima Crne Gore kao zelene i karbonski neutralne turističke destibnacije“, ovo u oglasu nije postavljeno kao obavezan uslov, već preporuka. Stoga Pomorski saobraćaj čiju većinu flote čine brodovi stari više od pola vijeka, a sve njihove trajekte pogone klasični dizel motori „Cummins“, može bez problema dobiti ovaj tender, iakao je u Evropi praksa da na ovako kratkim linijama u zaštićenom podrulču saobraćaju prvenstveno moderni trajekti sa pogonom na plin ili električnu energiju.
VEĆE FINANSIJSKE OBAVEZE, ALI I VEĆA IMOVINA KOJA SE ZAKUPLJUJE
Po novom pozivu, novi (stari) zakuopac trajektnih pristanipta imaće osjetno veće finansijske obaveze prema državi nego što je to do sada bio slučaj. Naime, samo minimalna fiksna godišnja zakupnina od 230 hiljada eura, veća je od kompletnog iznosa koji je Pomorski saobraćaj na ime zakupa Lepetana i Kamenara, platio Morskom dobru 2017. a koji je bio 183.249 eura. Varijabilni dio zakupnine je međutim, prepolovljen sa sadašnja 4 na minimum 2 % ukupnih prihoda od prodaje karata za trajekte, što bi, imajući u vidu godišnji prihod Pomorskog saobraćaja u 2017. od 4.581.225 eura, iznosilo nešto preko 91,6 hiljada eura. Stoga bi kompanija braće Ban po novom ugovoru uz aktuelni nivo prometa, državi za zakup Lepetana i Kamenara godišnje plaćala najmanje oko 320 hiljada eura plus PDV.
Sa druge strane, zakupcu se sada u odnosu na ugovor iz 2003. daje značajno veća površina zemljišta u Lepetanima, i posebno u Kamenarima, kao i značajno veći akva prostor koji se u starom ugovoru uopšte ne kvantifikuje, dok je u novom narastao na ukupno skoro 22 hiljade kvadrata mora.
„Zahvat morskog dobra koji je predmet postupka određen je na osnovu planske dokumentacije i urbanističko tehničkih uslova koje su izdali nadležni organi uprave opštine Tivat i Herceg Novi.“- odgovoreno je „Vijestima“ iz JP Morsko Dobro na pitanje da li se mijenja zahvat obale i mora koji se daje u zakup. Tivatska Opština ranije se u više navrata žalila ocjenjujući da je zakupcu trajektnog pristanišpta u Lepetanima data mnogo veća površina nego što mu je potrebna, posebno apostrofirajući neiskorišten prostor na zapadnom obodu pristaništa uz korito lokalnog potoka, te istovremeni nedostatak prostora za javni parking i taksi stajalište na ovoj lokaciji.
JEDINO U CRNOJ GORI TRAJEKTNA LINIJA NE IDE NA KONCESIJU
„U skladu sa zakonskim propisima i ovlašćenjima koje ima ovo JP u pitanju je davanje u zakup na korišćenje djelova državne imovine, budući da u okviru važeće pravne regulative trajektno pristanište nije definisano kao luka, saglasno čemu nijesu primjenjive odredbe Zakona o lukama i koncesija kao model ugovora i postupka, a takođe pitanje linijskog pomorskog saobraćaja ove vrste nije normirano i nije primjenjivo.“- odgovorili su iz Morskog Dobra na pitanje zašto je za obavljanje jeidne trajekte linije u državi, dovoljno samo zakupiti djelove obale između kojih voze brodovi, a ne dobiti koncesiju za obavljanje te privredne djelatnosti.
Trajektne linije, svuda u svijetu, predmet su koncesija koja za njihovo održavanje zainteresovani brodarima daje država. U susjednoj Hrvatskoj na koju se Crna Gora dosta ugleda kada je u pitanju pomorsko-pravna regulativa, pravo obavljanja javnog pomorskog prevoza dobija se na osnovu koncesija koje po zainteresovanim brodarima, nakon sprovodjenja tenderske procedure, izdaju nadležni državni organi zavisno od toga da li je u pitanju državna, županijska ili pomorska linija od lokalnog značaja. Koncesiju za obavljanje linijskog prevoza u Hrvatskoj može dobiti samo fizičko ili pravno lice upisano u registar obrtnika, odnosno sudski registar i koje raspolaže adekvatnim brodovima registrovanim pod hrvatskom zastavom. Pri odlučivanju kome će se dodijeliti koncesija koja se inače, izdaje na rok važenja od jedne do deset godina, u Hrvatskoj se procjenjuje ponuda zainteresovanih brodara sa stanovišta tehničkih karakteristika, starosti, načina održavanja, udobnosti i kapaciteta njihovih brodova, te ekonomsko-finansijskih aspekata ponude koji podrazumijevaju da li brodar traži ili ne od države subvencije za održavanje pojedinih linija, odnosno visinu fiksnog i promjenjlivog dijela koncesione naknade koju će brodar plaćati državi. Ulogu igraju i cjenovnik usluga koje brodar namjerava ponuditi građanima, eventualni popusti, frekvecija održavanja linije i još mnogo toga što na kraju utiče da građani i turisti u Hrvatskoj dobiju najbolju moguću ponudu kada je u pitanju trajektni i brodski prevoz u toj državi. U Crnoj Gori toga za sada na žalost, još nema ni u primislima, iako u Zakonu o koncesijama postoji pravni osnov za rasoisivanje tendera za dodjelu koncesije nad trajektnom linijom Kamenari-Lepetane –Kamenari, a u važećoj Koncesionoj politici Vlade CG konstatuje se da u oblasti saobraćaja nije izdata ni jedna koncesija, te da za to postoji prostor između ostaloga, i u pomorskom saobraćaju.
TRAJEKTNA LINIJA U BOKI – RUDNIK NOVCA
Trajektna linija preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj na kojoj Pomorski saobraćaj trenutno ima monopol je svojevrsni “rudnik para” jer godišnje više od million vozila raznih kategorija, bude trajektima prebačeno sa jedne na drugu stranu zaliva. Cijena prevoza na liniji koja je kraća od jedne nautičke milje, iznosi od 1 euro za bicikl, do 25 eura za specijalna i vangabaritna vozila, dok karta za mali putnički automobil u jednom pravcu košta 4,5 eura.
Koristeći ovaj zakupljeni državni resurs, Pomorski saobraćaj konstantno ostvaruje veliku zaradu pa je tako, prema podacima objavljenim na sajtu Poreske uprave, poslovnu 2017. završilo je sa bruto dobiti od 2.262.907 eura. Kompanija ima i neraspoređenu dobit od ukupno 4.619.562 eura. Skupština akcionara je 28.marta prošle godine donijela odluku da se vlasnicima kapitala (Dejanu Banu lično i kompanijama Prohouse i Prohousemontenegro iz Podgorice) isplati dividenda u ukupnom iznosu od 1,6 miliona eura. Dejan Ban vlasnik je 33,4% „Pomorskog saobraćaja“, kompaniji „Prohouse“ njegovog brata Dušana pripada 44,4 % a , 22,2% kapitala upisano je na kompaniju „Prohousemontenegro“ čiji je osnivač Željko Mihailović. Tokom 2017. je inače, „Pomorski saobraćaj“ ostvario ukupne prihode od 5.531.834 eura, dok su rashodi iznosili 3.253.124 eura. Prihodi su povećani za preko 400 hiljada eura u odnosu na 2016., dok su rashodi porasli za oko 130 hiljada eura.
Za novogodišnje praznike bez naplate putarine Herceg Novi – Trebinje
Kompanija Univerzal Monte, koja je koncesionar dijela magistralnog puta Trebinje – Herceg Novi, ranije je saopšteno da će i ove godine sve korisnike ovog puta osloboditi plaćanja putarine za novogodišnje praznike.
Kako su obavijestili, putarina se neće plaćati 30. i 31. decembra, kao i 1. januara 2019. godine.
Nešto više od deset godina Univerzal Monte, u vlasništvu srpskog biznismena Vuka Hamovića, naplaćuje putarinu u visini od tri do 18 eura za vozila, u zavisnosti od kategorije, nakon što je izgradio skoro 13 kilometara dugu dionicu puta Meljine-Petijevići, po BOT sistemu – izgradi, koristi i vrati.
Opština Herceg Novi godinama bezuspješno pokušava da riješi ovaj problem i oslobodi naplate putarine ovaj dio prilaza Jadranu. Iz lokalne uprave Herceg Novi državi su kandidovali projekat da naplatna rampa na Sitnici posluži umjesto izgradnje novog graničnog prelaza koji je van svih standarda, ali iz resornog crnogorskog minstarstva još nema jasnog odgovora na ovu ponudu hercegnovske lokalne uprave.
