U Parizu se obilježava 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata foto EPA
U Parizu se obilježava 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata. Planirano je da predsjednik Francuske Emanuel Makron govor, ispred groba Neznanog junaka, održi tačno u 11 sati, 11. dana, 11. mjeseca, u vrijeme kada je potpisano primirje prije 100 godina.
Svoje prisustvo potvrdilo je više od 80 šefova država i vlada zemalja učesnica Velikog rata, ali i visoki predstavnici UN, evropskih institucija i drugih međunarodnih delegacija, a Crnu Goru predstavlja predsjednik Milo Đukanović.
Doček Pariz
Među učesnicima na svečanosti u Parizu čiji je domačhin predsjednik Francuske Emanuel Makron su, između ostalih, i predsjednici SAD i Rusije, Donald Tramp i Vladimir Putin.
Osim zemalja pobjednica u Prvom svetskom ratu, obilježavanju će prisustvovati i predstavnici poraženih zemalja, poput Njemačke koju će predstavljati kancelarka Angela Merkel.
Glavna ceremonija počeće danas u 9.30 ispred Trijumfalne kapije, gdje će se uz najviše vojne počasti zvanicama obratiti francuski predsjednik.
Planirano je da Makron svoj govor ispred groba Neznanog junaka održi tačno u 11 sati, 11. dana, 11. mjeseca, u vrijeme kada je potpisano Primirje prije 100 godina.
U okviru obilježavanja godišnjice, biće održano prvo zasjedanje Pariskog mirovnog foruma, koji se uspostavlja na inicijativu francuskog predsjednika, a kao odgovor na rastuće tenzije u svijetu i opasnosti po međunarodnu saradnju.
Na otvaranju Foruma, govoriće potpredsjednica savjeta Pariskog foruma za mir Triša Šeti, predsjednik Francuske Emanuel Makron, njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš.
Sekretarijat za zaštitu životne sredine u saradnji sa Zelenim timom Oštine Tivat izradio je Ekološki kalendar koji će u biti odštampan i u vidu plakata raspodijeljen javnim ustanovama osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja na teritoriji opštine Tivat.
Ekološki kalendar izrađen je kao jedna od edukativnih aktivnosti predviđenih Lokalnim akcionim planom za biodiverzitet 2018-2023.
“Cilj je da se ovom aktivnošću omogući planiranje aktivnosti i doprinese što sveobuhvatnijem obrazovanju djece usmjerenom na očuvanje životne sredine”- saopšteno je iz Sekretarijata.
Lutkarska predstava “Puna vreća želja”, u izvođenju Lutkarskog pozorišta za djecu Grada Mostara biće odigrana u ponedeljak 12. novembra u 10 sati u amfiteatru Gimnazije Kotor.
Predstava je namijenjena mališanima nižeg školskog uzrasta i vrtića.
Scenario, režija i kostimografija je pripremljena u okviru realizacije projekta Uspostavljanje inter regionalne mreže energetske efikasnosti – IRENE- IPA INTEREG CRO-BIH -ME, koji u Crnoj Gori realizuje Opština Tivat i NVO „Eko Centar DELFIN”.
Ulaznice se ne naplaćuju, a na kraju predstave, mališanima će biti podijeljen edukativni materijal, bojanke, puzle i pribor za crtanje.
Lijepo i toplo vrijeme za ovo doba godine, danas je izmamilo veliki broj posjetilaca na Sajmu suvenira koji je održan na tivatskoj rivi Pine. Na dvadesetak maštovito uređenih štandova izlagači su predstavili svoje proizvode.
Posebnu pažnju posjetilaca privukao je štand učenika I 4 OŠ „Drago Milović“ sa učiteljicom Nevenkom Saveljić, koji je bio uređen u skladu sa jesenjim bojama i proizvodima. Prodavali su figurice napravljene od terakote, izrezbarenih bundeva, jesenjih plodova i suvog cvijeća, a sredstva koja budu prikupili poslužiće im za kupovinu materijala i izradu novih kreacija.
„Razvijamo kreativnost kod djece, kao i preduzetnički duh, a uskoro otvaramo i preduzetničku kreativnu radionicu u sklopu naše škole“ – kazala nam je Saveljić, koja već godinama na originalan način sa djecom učestvuje u brojnim manifestacijama.
Sajam suvenira Tivat 2018. foto Boka News
Pažnju kupaca privukao je i štand NVO “Harlekin” sa proizvodima, majcama, šoljama, torbama na kojima su štampani bokeški izrazi.
Za dobro raspoloženje u bokeško-mediteranskom duhu, potrudio se “Škuribanda band”.
Organizator sajma bila je NVO “Harlekin” pod potkroviteljstvom Turističke organizacije Tivat.
Predsjednik Jokić u posjeti Firenci - konferencija
Predsjednik Jokić u posjeti Firenci - sa gradonačelnikom Firence
Predsjednik Jokić u posjeti Firenci - sa zamjenicom gradonačelnika
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, tokom protekle sedmice boravio je u službenoj posjeti Firenci na poziv gradonačelnika Firence, Daria Nardele, i prisustvovao zajedničkom skupu predstavnika gradova Mediterana pod nazivom „Unity in diversity“, a takođe i po prvi put organizovanom skupu gradova evropskih prijestonica kulture. Predstavnici Kotora bili su jedini iz Crne Gore koji su učestvovali na pomenutoj konferenciji.
Na konferenciji su učestvovali ministar kulture Italije, Alberto Bonisoli, evropski komesar za obrazovanje, multilingvizam i kulturu,Tibor Navarščić, kao i gradonačelnici i predstavnici više od 40 gradova iz Evrope, Afike i Južne Amerike.
Završno izlaganje na skupu imao je poznati glumac i reditelj, Tim Robins, koji je pozvao sve učesnike da učine sve što je u njihovoj moći da kulturu vrate stanovnicima njihovih gradova, da je učine dostupnom svima, jer je to jedini način da se prevaziđu izazovi ovog vremena.
Predsjednik opštine je na konferenciji učesnicima prezentovao Kotor, njegovo kulturno i istorijsko naslijeđe, i takođe istakao spremnost Kotora za saradnju sa ostalim gradovima na poljima kulture i turizma.
Predsjednik Jokić se susreo sa gradonačelnikom Firence, Dariom Nardelom i pozvao ga da naredne godine posjeti Kotor prilikom obilježavanja 40 godina od upisa Kotora na UNESCO-vu listu svjestske baštine.
U odvojenom susretu sa zamjenicom gradonačelnika zaduženom za kulturu i obrazovanje, g-đom Kristinom Đaki, postignut je konsenzus o uspostavljanju bliže saradnje između dva grada, posebno na poljima kulture i zaštite kulturne baštine.
Blagdan Bl. Gracije iz Mula kod Kotora uvijek se radosno proslavlja u njegovoj rodnoj župi 9. novembra, dok je u kalendaru HBK kao spomendan upisan dan ranije. Ovogodišnja proslava protekla je u znaku proslave 510. obljetnice Blaženikova rođenja za nebo koja je počela trodnevnom duhovnom pripremom u večernjim satima 6. novembra.
Trodnevnicu u netom obnovljenoj župnoj crkvi predvodio je vlč. dr. sc. Anđelo Maly, profesor Svetog Pisma na KBF-u u Zagrebu. Vlč. Maly je u svojim propovijedima isticao vječno novu snagu i izazov Božje riječi na koju je bl. Gracija svojim životnim predanjem odgovorio, te potaknuo brojne okupljene vjernike na poslušnost Božjoj riječi, gorljivost u molitvi i radosno življenje vjere.
Tri dana duhovnih poticaja, intenzivne molitve i zanosne pjesme pred oltarom Blaženika, ovjenčana su otvaranjem Blaženikova sarkofaga 8. novembra. Tog je dana sv. misu predvodio kotorski biskup, mons. Ilija Janjić, a u koncelebraciji uz mjesnog župnika don Roberta Tonsatija i propovjednika Vlč. Anđela Malyja, dugogodišnjeg promicatelja kulta bl. Gracije don Pavla Medača, te drugih svećenika kotorske biskupije, bili su augustinci o. Josef Sciberras OSA, generalni postulator Reda i o. Michele Falcone, povjerenik za komunikacije generalne Kurije Reda.
Nakon misnog slavlja, kotorski je biskup blagoslovio srebrnu masku za lice bl. Gracije koja je izrađena prigodom 510. obljetnice njegova rođenja za nebo, kao trajni znak štovanja i pobožnosti i za dobrobit širenja njegova kulta. Nakon blagoslova, povjerenstvo imenovano od mjesnog biskupa, pristupilo je otvaranju Blaženikova sarkofaga, dok su vjernici cijeli događaj strpljivo pratili u molitvi i šutnji ispred crkve. Po završetku, generalni postulator o. Sciberras je sarkofag zapečatio pečatom postulature, poslije čega je uslijedilo vjerničko štovanje. Srebrnu masku izradili su znameniti zlatari iz Palerma, poznati po svom radu na crkvenim i liturgijskim predmetima, a kupljenja je prilogom mjesnog dobročinitelja. Za ovu posebnu prigodu, Muljanska je župna crkva u noći bila obasjana plamenima „luminacije“ – običaja koji u Boki, postaje sve rjeđim zbog zahtjevnosti izvedbe: zadnja luminacija na Mulu bila je prije 10 godina kada se slavila 500. obljetnica Blaženikove smrti.
Na sam blagdan, 9. novembra, prva misa služena je po običaju u 5 sati ujutro a slavio ju je don Anton Belan, kotorski župnik i generalni vikar biskupije, nakon čega su uslijedile još tri svete mise:u 8, 10 i u 16 sati. Cijelog dana su vjernici iz Kotorske biskupije kao i iz susjednih biskupija, među njima i brojni pravoslavne vjeroispovijesti, pohodili muljansku župnu crkvu kako bi se molili pred Blaženikovim tijelom.
Muo – Blaženi Gracija
Popodnevnu misu predslavio je kotorski biskup, u koncelebraciji s brojnim svećenicima. U propovijedi je biskup Janjić podsjetio vjernike na vrline bl. Gracije, osobito njegovu ljubav prema euharistiji. Blaženi Gracija nas poziva da slavimo sakramente, moramo osnažiti sudjelovanje na nedjeljnoj misi koje kod nas nije toliko učestalo koliko bi trebalo biti – kazao je biskup Janjić, pozvavši vjernike da po zagovoru i primjeru Blaženika prodube svoj molitveni i sakramentalni život. Na kraju misnog slavlja, župnik don Robert Tonsati zahvalio je svima koji su sudjelovali u pripremama i svojim trudom potpomogli ovogodišnju proslavu. Uz zahvalu propovjedniku vlč. dr. sc. Anđelu Malyiju, župnik je posebno zahvalio ocima augustincima koji su već drugu godinu zaredom prisustvovali proslavi blagdana njihova subrata te je uručio prigodni dar – sliku Blaženika. O. Josef Sciberras prenio je pozdrave i čestitke generalnog Priora Reda, o. Alejandra Morala Antóna izrazivši i svoje zadovoljstvo što po drugi puta sudjeluje u mjesnoj proslavi, te je zahvalio na dobrodošlici koja mu je iskazana. Tom prigodom je pročitao dekret Generalnog priora Reda kojim je nekadašnji muljanski župnik i promicatelj kulta bl. Gradcije, preč. don Pavao Medač zbog svojih zasluga prema Blaženiku i augustincima, afiliran Redu sv. Augustina te uživa duhovna dobra Reda na isti način kao i zavjetovani redovnici i redovnice. Nakon završne molitve pred Blaženikovim oltarom, uslijedilo je tradicionalno cjelivanje relikvije za vrijeme koje je otpjevan svečani himan „Nut slavno tijelo“ fra Konrada Heberta kojeg je u 19. stoljeću skladao za muljanski župni zbor – Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir. Misno slavlje uzveličao je župni zbor sv. Mateja iz Dobrote, a među mnogobrojnom vjerničkom puku, bio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić.
Muo – Blaženi Gracija
Župa Muo, jedna od najmanjih u kotorskoj biskupiji, doista je uz veliku svečanosti, pobožnost i s dostojanstvom proslavila ovu važnu obljetnicu svoga najdičnijeg sina, posvjedočivši da ljubav i poštovanje prema Blaženiku sjaji neoslabljenim sjajem unatoč brojnim demografskim promjenama koje su je zadesile u predzadnjem stoljeću.
Preliminarni rezultati istraživanja stavova i potrošnje posjetitelja s međunarodnih brodskih kružnih putovanja u Dubrovniku u 2018. – TOMAS Dubrovnik predstavila je u okviru Festivala turizma u Dubrovniku Zrinka Marušić s Instituta za turizam.
Putnici u prosjeku troše 58 eura po izlasku broda, a članovi posade oko 28 eura. U strukturi potrošnje najveći dio ide na hranu i piće u ugostiteljskim objektima, za kupnju, izlete i ulaznice pa i suvenire.
Glavno tržište s kojeg u Grad stižu putnici s kruzera jest ono Velike Britanije i to njih oko 22 posto. Slijede ih Amerikanci, Talijani i Španjolci. Europsko je tržište zastupljeno s oko 70 posto. Struktura putnika nije ista na svim brodovima. Na najmanjim kruzerima do 500 putnika najviše je Francuza, Amerikana i Britanaca, na onima s 500 do 1000 ispitanika svaki je drugi putnik Amerikanac, Britanci su izrazito zastupljeni na brodovima s 1000 do 2000 putnika, a na najvećima su Talijani, Španjolci, Amerikanci.
Što se tiče dobi posjetitelja, prosjek je 49 godina, članovi su posade mlađi, na manjim rodovima pristižu stariji gosti , a na većim brodovima mlađi gosti. Uspoređujući rezultate istraživanja s onima iz 2006., uočljivo je kako su turisti tada u prosjeku trošili 39 eura, što znači da je u 2018. potrošnja porasla za nekih 50 posto.
Kako je istaknuto do sada je ispitano oko 400 ljudi, pri čemu su obuhvaćeni gosti i posada s 30-ak različitih brodova koji su podijeljeni u četiri segmenta – male, srednje, velike i one najveće s preko 2000 putnika jer se i obilježja upravo razlikuju s obzirom na veličinu broda.
Brod za seizmicka istrazivanja POLAR EMPRESS koji dolazi u Crnu Goru
Ne postoji klasična zabrana ribolova tijekom geofizičkih istraživanja nafte i plina u crnogorskom podmorju već postoji zabrana prilaska svih plovila, uključujući i ribarskih, području na kojem će biti seizmička plovila, navedeno je iz Ministarstva poljoprivrede.
Kompanija Eni Montenegro vršit će 3D geofizička istraživanja u granicama pomorskih blokova 4, 5, 9 i 10 u trajanju od 47 dana. Brod za istraživanje prema najavama trebalo bi stići u Bar u subotu 10. studenog.
“Površina pomorskih blokova na kojima će se vršiti prikupljanje 3D geofizičkih podataka iznosi 1.228 kvadratnih kilometara, a ako se uzmu u obzir trase kojima će se kretati istražno plovilo i manevarski prostor za okretanje seizmičkih plovila, ukupna površina zahvata iznosit će oko 1.800 kilometara kvadratnih”, naveli su iz Ministarstva.
Pomorski promet u ovoj zoni će se kontinuirano pratiti tijekom istraživanja. Kako su objasnili, glavno plovilo za istraživanje, pomoćno plovilo i dva broda presretača će imati stalnu radio komunikaciju s nadležnim službama za pomorski promet.
“Standardna udaljenost od seizmičkih plovila je tri kilometra mjereno od prednje strane broda, tri km s obje strane broda, 13 km od krme, plus u prečniku od 500 metara od repne bove. Ovo područje će se smatrati zonom zabrane za sva plovila koja ne sudjeluju u istraživanju”, naveli su iz Ministarstva.
Kompanija koja vrši istraživanje u obavezi je da ima osobu na plovilu koja će biti službenik za vezu s ribarima, kako bi se minimizirao potencijalni utjecaj na ribolov.
Elaborat o procjeni utjecaja na životnu sredinu napravila je tvrtka Eni Montenegro, na osnovu koje je dobivena dozvola za istraživanje od Agencije za zaštitu životne sredine, a njome je definiran i okvir nadoknade za ribare koji tijekom istraživanja neće moći ribariti.
“Naknada se ne odnosi na gubitak resursa ribe i smanjenje ulova, jer su u odobrenom Elaboratu predviđene sve mjere zaštite i ublažavanja utjecaja na resurse ribe i morske sisavce, već samo na smanjenje opsega obavljanja ribarskih aktivnosti tijekom dana istraživanja. Također, osiguravanje nadoknade za ribare vrši se na principu koji je opće prihvaćena praksa i podrazumijeva koncept da ‘investitor plaća’, te samim tim kompletan iznos naknade za ribare pada na teret investitora – Eni Montenegro”, naveli su iz Ministarstva.
Oni kažu da se visina naknade određuje prema formuli koja se pokazala kao primjer dobre prakse i kao takva primjenjuje se i u ostalim državama gdje se vrše ovakva ispitivanja kao što je Norveška, Italija…
“S obzirom na to da svaka zemlja ima svoje specifičnosti, i okvir za nadoknadu se razvija u direktnoj komunikaciji investitora s predstavnicima ribara. Do danas su predstavnici ribara imali pet sastanka s Eni Montenegro u cilju traženja prihvatljivog rješenja za nadoknadu za obje strane”, kazali su iz Ministarstva.
Prošlog tjedna potpredsjednik Nacionalnog udruženja ribara Dragoljub Bajković, rekao je “Vijestima” da Eni nudi 175.000 eura naknade za 127 ribara, pa bi 102 mala ribara dobili do 1.500 eura, a 24 velika ribara do 6.000 eura. On je tada rekao da neće prihvatiti ovakvu procjenu jer će posljedice po živi svijet trajati mnogo duže od samog istraživanja.
Kotor - Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata - foto Boka News
1 od 13
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Zvona Zagore u Kotoru
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
„Mentor su nam isključivo naša tradicija, zavjetne misli o srećnom ujedinjenju i naš pokrovitelj Sveti Sava koji nam je u zadatak dao da održavamo tradiciju razumjevanja i života istoka na zapadu i zapada na istoku. Karakter ove akademije je podsjećenje na naše pretke, a naš je zadatak da budemo što duhovniji prema njima, da emocije ostavimo za druge prilike. Večeras proslavljamo stotu godišnjicu oslobođenja od Austro-Ugarske vlasti i isto toliko, čitav vijek, kada su se iznjevjerile nade Bokelja, da će se napokon ispuniti želja te zavjetne misli da se ujedine i da kroz državu južnoslovenskih naroda uspiju da vrate svoju vlast poslije polumilenijskog boravka pod tuđom vlašću…“ poručio je Dragan Đurčić u ime organizatora, Srpskog pjevačkog društva (SPD) Jedinstvo Kotor 1839, Srpske pravoslavne crkvene opština Kotor i Matice Boke, sa večerašnje proslave u crkvi Svetog Nikole u Kotoru.
On je podsjetio da će za dva dana čitav civilizovani svijet proslaviti 100 godišnjicu tog velikog događaja, kraj Prvog svjetskog rata.
Proslava 100 godina okončanja Prvog svjetskog rata
„Odred srpske vojske i Jadranski odred tada su prošli ovim dijelom naše domovine. Sve je urađeno u onom furioznom prodiranju Francuske i Srpske vojske iz Soluna prema sjeveru i kasnije prema zapadu. Cilj te vojske je bio da se ne dozvoli realizacija obećanja iz Londona i da se Italiji ne pokloni dalmatinska obala i Boka Kotorska. Samo zato je ta vojska prošla kroz ove krajeve i nije se zadržavala, bilo je to u novembru prije 100 godina“ – istakao je Đurčić.
On je kazao da je Italija i dalje imala aspiracije prema Boki i sve do 1921. godine Boka Kotorska nije u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca već isčekuje Rapalski dogovor, nakon čega su od proljeća 1921. naši predhodnici ostvarili svoj san.
„Naši predhodnici nisu imali priliku da učestviju na Podgoričkoj skupštini i da zajedno sa Crnogorcima odlučuju o svojoj sudbini već su kroz državu SHS stekli to pravo. Od tada Boka Kotorska pripada južno-slovenskoj državi sve do 1941.godina kada je Italijani daju, ono što su najeravali 1918. godine, a to je da postanu 49 provincija. Da nije bilo pomenutih događanja ko zna gdje bi Boka, od Debelog brijega do Kufina, danas pripadala. Molim za razumjevanje naših predaka koji nisu učestvovali na Podgoričkoj skupštini jer im nije to nije ni pripadalo, a vjerovatno bi se ponašali kao i njihovi potomci na zasjedanju AVNOJ-a jer je primjenjena ista ratna metodologija, pobjednik odlučuje o pravilima “ – poručio je Đurčić.
Na skupu je govorio prof. dr Milo Lompar, koji je podsjetio na sprskom prisustvu na moru kroz državu Nemanjića, koja je predstavljala snažan dio nacionalnog pamćenja u kojem se našala.
„Ta istorija srpskog naroda koja je doticala različite tradicije u izvjesnom smislu je obilježila srpsku kulturu, arhetekturu, prostornu uređenost, njene slikovne oblike da zauvjek ostane netaknuta praoslavnost naših srednjovjekovnih manastira kao znak izvorne i dominantne tradicije. Malo je što u našoj kulturi tako postojano vezano za sprsku tradiciju i kulturu kao život Srba u Boki Kotorskoj. Njihov dolazak pa njihovo prilagođavanje, potreba za samopotvrđivanjem, sa obilježavanjem svog prisustva na neki način su ono što im je odredilo posebnost. Iako danas obilježavajući one koji su su iz Boke pozdravili oslobodioce i obelježavajući one koji su došli da pozdrave Bokelje, obilježavamo svu složenost i protivrečnost naše nacionalne sudbine u XX vijeku mi to ne činimo samo da bi se toga sjetili, nego da bi tu razumjeli jednu duboku unutrašnju nužnost po kojoj danas ne kažemo samo sa tugom nema ih, nego u isto vrijeme sa velikom ponosom i zahvalnošću bili su, a biti je uvjek više od nema jer se pojavi iz najgušćeg mraka i nestane na neki način sva tama ništavila koja nam se čini da je neprolazna “ – kazao je između ostalog Lompar.
„Neka je vječna slava svim onima koji su poginuli braneći otadžbinu i koji su nam donjeli slobodu. Ovih dana mi slavimo. Nekome to smeta, ali nećemo o njima. Ono što naši naši preci zaslužuju je to da ih se sjećamo. Neka Bog da Srpskom narodu i svim narodima mira i slogu“ – kazao je arhijerejski bokokotorski namjesnik, protojerej kotorski Momčilo Krivokapić.
U muzičkom dijelu programa nastupili su veliki hor SPD “Jedinstvo” i dječiji hor, Pjevačko društvo “Grbalj”.
Skupu su prisustvovali predsjednica SO Kotor Dragica Perović, potredsjednik Opštine kotor Mišo Samardžić, konzul Republike Srbije Zoran Dojčinović, budući gradonačelnik Budve, lider budvanskog Demokraskog fronta (DF) Marko Bato Carević, predsjednik Prave Crne Gore Marko Milačić, predsjednik Matice Boke Željko Komnenović.
Sajam suvenira biće održan danas, subota 10. novembra u Tivtu na šetalištu Pine, sa početkom u 10 sati. Sajam će biti upriličen povodom obilježavanja novembarskih dana opštine Tivat.
Kako najavljuju organizatori sajam će okupiti brojne domaće izlagače sa svojim maštovito urađenim rukotvorinama.
U zabavnom dijelu programa, nastupiće “Skuribanda band” od 12 sati.
Sajam suvenira Tivat
Organizator sajma je NVO “Harlekin” pod potkroviteljstvom Turističke organizacije Tivat.
