Sekretarijat za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo u saradnji sa Turističkom organizacijom Herceg Novi organizovaće Novogodišnji bazar na lokaciji pješačke zone u Starom gradu ispred Adiko banke, koji će trajati od 24.12.2018. do 05.01.2019.godine, u vremenskom periodu od 10h do 16h. Bazar je zamišljen kao prodajna izložba koja će okupiti kreativne stvaraoce iz Herceg Novog.
-Imamo ukupno 21 izlagača koji se bave ručnim radom, izradom suvenira, prerađivača voća, povrća, maslinovog ulja i mliječnih proizvoda. Na štandovima će se naći suveniri, novogodišnji ukrasi, igračke, kolači, razne gastro delicije, sve ono što bi ste nekome mogli pokloniti, kazala je sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Herceg Novi, Suzana Memarović.
Izlagači neće plaćati nikakvu nadoknadu, a imaće šansu da promovišu i prodaju svoje proizvode. Opština Herceg Novi i nadležni sekretarijat ovim putem pozivaju sve Novljane i goste našeg grada da se priključe i doprinesu prazničnoj atmosferi.
Punionica za električne automobile foto I. G. Pixell
Sa otvaranja izložbe
Sa otvaranja izložbe
U Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor/Gradska biblioteka i čitaonica juče su u Galeriji Kulturnog centra organizovali izložbu fotografija sa nagradnog konkursa „Upoznaj tajni svijet bokeljskih ponti i napravi fotografiju!” za mlade uzrasta od 12 do 16 godina.
Po ocjeni tročlanog žirija u sastavu: Krsto Vulović, student i pasionirani fotograf, Slavko Dabinović, bibliotekar u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor i Ksenija Stanković, istoričarka umjetnosti, proglašene su najbolje fotogradije i uručene nagrade.
Ispred Gradske biblioteke prisutnima se obratila Jelena Vukasović, a izložbu je otvorila ispred JU Kulturni centar “Nikola Đurković” Ksenija Stanković.
Prvo mjesto osvojio je Nikola Kovač sa fotografijom pod nazivom „Starac i more”, drugo mjesto Milena Drašković, a treće mjesto dijele Milica Đukanović i Nemanja Nikolić.
„Kao jedan od najdramatičnijih subjekata u fotografiji se uvijek koristilo more. Ono je zastrašujuće u svojoj divljoj ljepoti, naizgled beskrajno i uvijek promjenjivo u zavisnosti od svijetlosti. Upravo ga to čini izazovnim motivom fotografisanja. Pobjednička fotografija u fokusu ima nemir mora i spokoj starca koji ledi sliku i zaustavlja moć talasa u odlučujućem momentu, dajući mu poštovanje u njegovoj veličanstvenosti” – obrazložila je Stanković.
Prvi festival knjiga – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! otvoren je u četvrtak u Galeriji solidarnosti u Starom gradu.
FesK Kotor (20 – 22. decembar) okupio je 50 učesnika iz Crne Gore i za tri dana biće realizova 22 programa, projekcije dva dokumentarna dugometražna filma, radionicu na temu Zelena kultura i izložba starih i rijetkih knjiga Muzeja grada Perasta.
Festival je otvorila potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović Moškov.
„Kotor sa svojom kulturnom baštinom pravo je mjesto u Crnoj Gori gdje se desio prvi festival pod nazivom „Pazi što čitaš“. Hvala svima u Opštini Kotor koji su podržali ovaj projekat, prije svih Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti, gdje smo se dogovorili da jedan ovakav projekat mora da bude zajedničko djelo svih kulturnih ustanova čiji je osnivač Opština Kotor. Zbog toga su tu, OJU Muzeji Kotor, JU Kulturni Centar „Nikola Đurković“ i smatramo da jedino zajedničkim djelovanjem možemo iznjeti da ovako veliki projekat bude i uspješan. Želim da ovaj festival traje, jer ovakav festival to zaslužuje. Na jednom mjestu možete pogledati knjige 50 izdavača iz Crne Gore, koji se bave izdavaštvom neke druge vrste, knjige koja nije komercijalna ali je puna vrijednosti, to su knjige koje se ne promovišu tako često u našim medijima” – kazala je Popović Moškov.
FesKK
U vremenu kada se u Kotoru zatvaraju knjižare, mi otvaramo vrata Galerije solidarnosti, prostor u kome će se u toku naredna dva dana odvijati festival knjige, te na kome će biti prestavljena brojna izdanja 50 izdavača iz Crne Gore, različite tematike: kulturne baštine Boke, pomorstva, istorije, prava, ostalih prirodnih i društvenih nauka i umjetnosti, poručila je Maja Grgurović, profesorica književnosti i bibliotekarka u Muzeju grada Perasta.
FesKK
„U okviru festivala biće priređeno oko dvadesetak promocija knjiga. Obilježavamo Evropsku godinu kulturne baštine i proslavljamo 120 godina knjižarstva u Boki Kotorskoj”- kazala je Grgurović.
Festival knjige – FesK Kotor je prvi ove vrste u Crnoj Gori, a po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda.
FesKK
„Ova 2018. godina je Evropska godina kulturne baštine. Kotor je oduvjek bio i ostao Evropa, ne samo ove godine kroz kulturni program, nego i oduvjek. I mnogo više od toga. Mi svi znamo da je Kotor i svijet, da je bio i da će ostati, nadamo se, zauvjek. A posebno kroz one vrijednosti koje su na globalnoj kulturnoj sceni u domenu baštine i prepoznate kao vrijednosti od univerzalnog značaja. To je nešto čemu svi treba da težimo. Neka ovaj naš festival bude jedan skromni doprinos da Kotor, Boka, pa i cijela naša zemlja zadrže taj renomirani status i da ga uvijek sve više njeguju i afirmišu” – kazao je Dušan Medin direktor JU Muzeji Kotor.
Bibliotekarska savjetnica u Gradskoj biblioteci i čitaonici Kotor Jasmina Bajo podsjetila je da je u Kotoru 1832. godine osnovana prva Narodna biblioteka u Crnoj Gori o kojoj su sačuvani samo arhivski podaci.
FesKK
„Za prvu Narodnu biblioteku u Crnoj Gori računa se risanska biblioteka iz 1835. godine. Mi imamo kontinuitet u organizovanju manifestacija koje se bave čuvanjem kulturne baštine, popularisanjem knjige i čitanja. Nije čudno da se ova vrsta festivala po prvi put dešava baš u Kotoru” – kazala je Bajo.
FesKK
Urednica programa festivala Stanka Janković Pivljanin, apostrofirala je da je Kotor grad sa dugom tradicijom kulture, umetnosti, pisane riječi, pisane knjige: rukopisne i štampane.
„Festival ima za cilj promovisati knjigu kao kulturno dobro, kulturnu vrijednost i kao edukativno sredstvo. Kotor je pravo mjesto da jedan ovakav festival zaživi i da u budućnosti, kao što je bio i u prošlosti, (zbog čega je i slogan ovog festivala Kulturna baština profuturo) bude mjesto koje će se jednom godišnje osvrnuti na cjelokupnu godišnju produkciju, sistematizovati, valorizovati i odrediti ono što je najznačajnije i najbolje za generacije koje dolaze” – kazala je Janković Pivljanin.
Postavljanjem deset metara visoke vještačke jelke na glavni gradski trg privodi se kraju novogodišnja dekoracija centra grada.
Okićena je Satkula, postavljene svjetleće “zavjese”, a za najmlađe postavljen je i svjetleći patuljak.
Novogodišnja dekoracija postavljena je duž Jadranske magistrale i u mnogim mjestima na rivijeri i Igalu, a lokalna uprava je za ulične novogodišnje ukrase izdvojila 20 hiljada eura.
Besplatan parking tokom praznika
Uz čestitke za predstojeće praznike, preduzeće „Parking servis Herceg Novi“ obavještava građane da će parkiranje tokom božićnih i novogodišnjih praznika biti besplatno u cijelom gradu.
Kako saopštavaju iz „Parking servisa“ parkiranje će biti besplatno:
– 25. decembra 2018. godine (utorak),
– od 31. decembra 2018. godine do 02. januara 2019. godine (ponedeljak, utorak, srijeda),
– 07. i 08 januar 2019. godine (ponedeljak i utorak).
Porto Montenegro je tokom kalendarske 2018. godine, kroz projekte drustveno-odgovornog djelovanja u lokalnoj zajednici donirao preko 450.000 eura – koncept korporativne filantropije ovog tivatskog projekta marine za superjahte i nautičkog naselja odnosi se na podršku, donacije i sponzorstva brojnih kulturnih, sportskih, obrazovnih, zabavnih projekata.
Najveća donacija u ovoj godini je finansiranje projekta prvog protivpožarnog plovila na moru u Boki Kotorskoj koje služi Službi zaštite i spašavanja Tivat u saniranju svih požara na moru i obali. Donacija je vrijedna 400.000 eura. S obzirom na katastrofalne požare koji su zahvatili Tivat i veliki dio Luštice u ljetnjoj sezoni 2017, Porto Montenegro je odmah finansirao izgradnju broda u lokalnom brodogradilištu u cilju što boljih saniranja požara koje ce služiti cijeloj Boki Kotorskoj i šire, a kojim će upravljati članovi Službe zaštite i spasavanja Tivat. Vatrogasno-spasilački konstruisan i izgrađen u tivatskom lokalnom brodogradilištu Navar, jer je menadžment kompanije fokusiran na podršku biznisa u lokalnom kompanijama.
Jedan od najvećih projekata je i WiFi signala u OŠ Drago Milović – investicija projekta koju je kompanija Adriatic Marinas inicirala i realizovala sa kompanijama Saga Montenegro i Optoinženjering, i koji su svoj doprinos u realizaciji projekta radili besplatno, u cilju podrške obrazovanju u lokalnoj zajednici, iznosi preko 30.000 eura. Ove godine Porto Montenegro je finansirao i renoviranje kabineta maternjeg jezika.
Od projekata za podršku i afirmaciju obrazovanja izdvaja se i prestižna stipendija na američkom koledžu RIT u Dubrovniku, u vrijednosti od 25.000 eura – treći put za redom, dodijeljena je ova stipendija, kao podrška u razvoju mladih, elokventnih, i ambicioznih lokalaca.
Donacija OS Drago Milovic 2018.
Kao predstavnici jednog od glavnih privatnih investitora, želim da istaknem da prepoznajemo Tivat kao grad budućnosti – do sada je u lokalnu zajednicu uloženo preko 3 miliona eura kroz donacije i sponzorstva. I dalje ćemo se značajno fokusirati na afirmaciju i podršku obrazovanja, kao najvećeg kapitala i potencijala jedne lokalne zajednice. Sarađujemo sa preko 50 lokalnih partnera, već kreiramo projekte za narednu godinu – renoviraćemo školske učionice, sportske terene, igrališta, podržati turističke i kulturno-zabavne projekte, istakla je PR menadžerka Porto Montenegra Kristina Škanata.
Veliki, a novi projekat prošlog ljeta je sponzorstvo prvog vaterpolo kampa u Crnoj Gori koji su organizovali crnogorski reprezentativci Vjekoslav Pasković i Damjan Danilović. Porto Montenegro, već godinama za redom sponzoriše organizacije radionica u Muzičkoj školi Tivat, JPU Bambi, OŠ Drago Milović, SMŠ Mladost, Festival mediteranskog teatra Purgatorije, KK Teodo, Ragbi klub Arsenal, Kuglaški klub Porto, projekte ZOPT-a i NVO Djeca Tivta, organizuje besplatne kurseve engleskog jezika, i IT kurseve, kao i mnoge druge.
Dionice pod nadzorom bit će obilježene prometnim znakovima. Nadzor brzine bit će najavljen, a tko ignorira upozorenje platit će kaznu
Policija – foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL
Vjerojatno nema vozača koji od nekoga nije čuo hvalisanje kako je autocestom od Zagreba do Splita stigao za manje od tri sata. Ta se priča od ponavljanja već izlizala, u njoj se mijenjaju tek akteri. Jasno je da većina vozača zapravo priča ‘lovačke priče’ no nažalost ima i onih koji dionicu od Zagreba do Splita zaista jesu “preletjeli” za manje od tri sata. Većina ih se pritom stranom putovnicom služi kao štitom pa plaćaju za takav prekršaj mizerne kazne, što je pokretač sličnih akcija i kod domaćih divljaka, kojih ne manjka. Provedu li se najave u djelo, iduće će godine i divljanju na autocestama doći kraj. U Hrvatskoj bi se, naime, trebao uvesti sustav najsličniji Tutoru (lat. staratelj, skrbnik), koji je čak i nekad raspojasane talijanske vozače doveo u red.
Nadzor brzine je projekt u razvoju, s ciljem povećanja sigurnosti prometa na autocesti i sprečavanja prometnih nesreća sa najtežim posljedicama, a sve u skladu sa Nacionalnim programom sigurnosti prometa 2011.-2020. Hrvatske autoceste podržavaju aktivnosti i mjere Ministarstva unutarnjih poslova vezane za povećanje sigurnosti prometa. Nadzor brzine vršit će se mjerenjem prosječne brzine vozila na određenim dionicama autoceste i radarskim kontrolama na točno određenim lokacijama, kao što je zona izvođenja radova gdje je upravo neprilagođena brzina najčešći uzrok prometnih nesreća – pojašnjavaju iz Hrvatskih autocesta. Napominju da će lokacije koje budu pod nadzorom brzine – u skladu s europskom praksom – biti obilježene prometnim znakovima koji će upozoravati na kontrolu brzine, jer namjera nije kažnjavati već upozoriti. Dakle, nadzor brzine bit će najavljen, tko ignorira upozorenje platit će kaznu. Nadamo se, primjerenu. Trenutačno se u Hrvatskoj brzina na autocestama kontrolira samo policijskim presretačima. Za prekoračenje dopuštene brzine za više od 50 km/h propisana je novčana kazna od 3000 do 7000 kuna, zabrana upravljanja motornim vozilom do 24 mjeseca i tri negativna prekršajna boda. Kad je riječ o vozaču sa stranom putovnicom, bodova nema, zabrana upravljanja odnosi se samo na Hrvatsku, a za primanja vozača (najčešće) luksuznih automobila kazna od 3000 kuna – odnosno 1500 jer kaznu većinom plate odmah, uz “popust” – ne znače ništa.
Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL
Novim zakonom stati će se na kraj vozačima koji automobilima postavljaju vlastite rekorde te se time hvale na društvenim mrežama i u kafićima. Kad se uvede kažnjavanje putem video nadzora te za najteže prekršitelje bude propisana zatvorska kazna, naše autoceste više neće služiti divljacima za iživljavanje nego će biti sigurne i moderne autoceste gdje će se domaći i strani vozači moći sigurno kretati dozvoljenim brzinama bez straha od potencijalnih teških nezgoda izazvanih bahatom i bezobzirnom vožnjom – otkrio nam je Goran Husinec, sudski vještak za cestovni promet i vozila. Sama implementacija sustava nadzora brzine vozila na autocesti planira se tijekom 2019. i 2020.godine. Slične sustave nadzora brzine na autocestama su već uvele, primjerice, Norveška, Nizozemska, Austrija, Italija. Kako bi se izbjegle manipulacije – poput stanke za kavu koja bi ublažila prosjek brzine dobiven mjerenjem vremena ulaska i izlaska s autoceste – brzina će se mjeriti na više mjesta, na različitim dionicama, većinom na dionicama koje su već prepoznate kao poligoni za iživljavanje bahatih vozača. Na svakoj od više odabranih dionica sustav kontrole bit će postavljen na dvije lokacije. Kamere će snimati vozila i mjeriti njihovu brzinu. Temeljem tako dobivene prosječne (ali i zabilježene trenutačne) brzine vozaču će na kućnu adresu stići kazna ili će ga na izlazu s autoceste dočekati policajac.
U prijedlogu zakona razmišljali smo i o povećanju dozvoljene brzine na nekim ravnim dionicama autoceste, ali stanje društva i prometna kultura još uvijek tako nešto ne dozvoljavaju jer bi se našlo onih koji bi precijenili svoje vozačke sposobnosti i sposobnosti svojeg vozila, a to bi pri takvim brzinama bilo kobno za njih i za druge sudionike u prometu – otkriva Husinec. Prema novom prijedlogu zakona brzina bi se mjerila na dionicama i na ukupnoj dužini trase autoceste. – U tunelima već postoji nadzor brzine, ali njega treba ozakoniti da se prema njemu može kažnjavati prekršitelje. Novi je sustav vrlo sličan onom u Italiji. Kada se taj način nadzora i kažnjavanja uvede, imat ćemo manje nesreća u tunelima i na viaduktima, pogotovo za vrijeme ograničenja brzine posebnom svjetlosnom signalizacijom koja se pali tijekom izvanrednih stanja na cesti kao što su kiša, snijeg, vjetar, radovi na cesti. Upravo se tada događa većina nesreća na autocesti, jer vozači gotovo u pravilu ne poštuju svjetlosne portale – upozorava G. Husinec.
Budvanska kompanija Komandor gradiće u kotorskom naselju Kavač stambeni kompleks od tri zgrade sa ukupno 78 stanova, bruto površine 7.624 kvadrata. V.d. glavnog državnog arhitekte Dušan Vuksanović dao je saglasnost na idejno rješenje za izgradnju na katastarskoj parceli 871/2 u zahvatu DUP-a Kavač u Kotoru, piše Pobjeda.
Osnivači Komandora su ofšor firma Bemet, registrovana na Sejšelima i Olga Marković, koja je i izvršna direktorka budvanskog preduzeća. Marković je osnivač i agencije za promet nekretnina Notarius, te firmi Mont-Real i Real. Komandor je na kraju prošle godine imao jednog zaposlenog i minus od 51,8 hiljada eura.
Posjeduje 1,3 hiljade kvadrata zemljišta i 1,2 hiljade kvadrata objekata, od čega hiljadu kvadrata stambenog prostora.
Kompleks je projektovala budvanska firma Arhi studio dizajn, čiji je osnivač Branislava Milić-Pavlović, a izvršni direktor Tomislav Jović.
Površina lokacije na kojoj će se graditi je 5.784 kvadrata.
Objekti će se sastojati od podzemnih garaža, prizemlja, dva sprata i potkrovlja, uz mogućnost formiranja suterenske ili podrumske etaže.
Izložba rukotvorina, promocija publikacije i kraćeg dokumetarnog filma održaće se u subotu 22. decembra sa početkom u 17 sati, u Domu kulture “Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi.
Ovom prilikom biće izložene rukotvorine učesnica kreativnih radionica u okviru lokalnog projekta “Kreativni programi vaninstitucionalne podrške”, te promocija publikacije i kraćeg dokumentarnog filma o rezultatima samog projekta.
Za sve zainteresovane biće organizovan prevoz u 16 sati sa stare autobuske stanice u centru grada.
Ova aktivnost dio je projekta “Kreativni programi vaninstitucioanlne podrške”, koji se sprovodi od avgusta 2018. do februara 2019. godine u opštini Tivat, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom balkanu (ReLOaD).
Križni put 2015.- Gornja Lastva
ReLOaD program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).
U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Tivat, Kotor, Nikšić, Pljevlja i Podgorica.
Sedmu godinu za redom JK Val, u suradnji s Gradom Šibenikom i TZ Šibenik, organizira Novogodišnje kupanje na plaži Banj u cilju promocije grada Šibenika.
“Za razliku od ostalih sličnih svjetskih kupanja, mi kupanje posvećujemo nekoj temi. Ove godine tema kupanja je zaštita okoliša. Globalno zatopljenje i zagađenje mora plastikom svjetski je problem, da bi upozorili na to, postavit ćemo instalaciju oko koje će se naši kupaći kupati. Sante leda s polarnim medvjedom i Andelijskim pingvinima okruženim plastičnim otpadom među kojim pliva planet Zemlja, poruka je svijetu na alarmantno stanje. Cijelu sljedeću godinu JK Val i grad Šibenik posvećuju zaštiti okoliša te će se s istom temom baviti i na svjetskom prvenstvu u jedrenju po ORC-u, koje JK Val i grad Šibenik organiziraju u 2019. god. u Šibeniku”, poručuju organizatori.
Instalaciju i kupanje organizira JK Val Šibenik u suradnji s Gradom Šibenikom, TZ Šibenik, Zelenim gradom, Zlarin otok bez plastike te gimnazijom Šibenik. Medijski pokrovitelj je Radio Šibenik, a autor Zoran Lučić Luca!
Prvi festival knjige – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! održava u Kotoru od 20. do 22. decembra pod pokroviteljstvom Opštine Kotor, u organizaciji OJU „Muzeji” Kotor i JU Centra za kulturu „Nikola Đurković” Kotor, a po licenci izdavačke kuće HERAedu iz Beograda.
Danas će, u okviru prvog dana festivala pod nazivom “Evropska godina kulturne baštine”, u Galeriji solidarnosti u 12 sati biti održana prezentacija starih knjiga iz Muzeja grada Perasta. Govoriće mr Marija Mihaliček. U 12 sati i 30 minuta biće predstavljene knjige iz biblioteke Visković (Muzej grada Perasta). Govoriće Dragana Lalošević, mr Maja Uskoković i Maja Grgurević ispred OJU “MUzeji” Kotor.
U 15 sati i 30 minuta biće prezentovano djelo “Lav Svetog Marka: simbol serenisime, predstavljen u umjetnosti grada Kotora”. Ispred Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor govoriće Radojka Abramović.
Promocija knjige “Ostavština Venecije na crnogorskom primorju” autora mr Jovana Martinovića biće održana u Galeriji solidarnosti u Starom gradu od 16 sati i 15 minuta.
U 17 sati slijedi promocija knjige “Kulturna istorija Paštrovića”. O knjizi će govoriti: dr Nikola Samardžić, dr Mila Medigović Stefanović, dr Zlata Marjanović i mr Dušan Medin.
“Boka: zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti” biće prezentovana u 18 sati, a govoriće urednica Nevenka Mitrović iz Gradske biblioteke i čitaonice Herceg Novi.
Svečano otvaranje festivala planirano je istog dana u 19 sati.
Sutra će, u okviru drugog dana festivala pod nazivom “120 godina knjižarstva Boke kotorske”, u 11 sati biti održana promocija knjige „Ekonomika turizma” autora prof.dr Dragana Rajevića iz Kotora sa Fakulteta za poslovne studije i pravo Univerziteta union – Nikola Tesla Beograd.
Osim autora govoriće prof. dr Rade Ratković i novinar Dušan Davidović.
U 11.45 slijedi promocija knjige “Mi, vi, oni – o akademskim veštinama” dr Marijane Semić Šećibović sa Fakulteta za turizam i menadžment iz Konjica u Bosni i Hercegovini.
“Ruralni turizam u Crnoj Gori: marketing aspekt razvoja” – naziv je knjige dr Ilije Morica (Tehnopolis Nikšić).
U 13.15 je na programu predstavljanje “Barskog ljetopisa: prvih trideset godina 1988-2017.” Urednice dr Anastasije Miranović, Opština Bar.
U 14 sati još jednom će u našem gradu biti predstavljena knjiga “Čudesni svijet puha Đorđa” (trilogija 2016, 2017, 2018) čiji je autor Žarko Vučinić. (Gligorije Dijak, Podgorica)
U 14.45 – “Jatagani u Crnoj Gori” (2018) AUTORA Draginje Radonjić i Gorana Bubanje ( Kulturni centar Bar).
U 15.30 “Saglasja: političko-filozofski ogledi”(2018) dr Predraga Zenovića (Narodna biblioteka Budva)
U 17 sati – 120 godina knjižarstva u Boki Kotorskoj (1898-2018), Nikola Malović (knjižara “So”, Herceg Novi)
U 18 sati FILM HARMONIJA S DEPONIJE
Nakon projekcije u planu je radionica čija će moderatorka biti dr Biljana Jovanović Ilić.
Treći dan festivala nosi naziv “U fokusu umjetnosti”. U 11 sati u Galeriji solidarnosti biće predstavljena knjiga “Sabrani radovi” autora Stevana Samardžića. Od 11 sati i 45 minuta na programu je “Analiza čuđenja: uvod u filozofiju Nikolaja Hartmana”, autora Predraga Čičovačkog. Od 12 sati i 30 minuta biće upriličena promocija zbirke poezije “Dlanovi” autorke dr Sonje Tomović Šundić.
U 13 sati i 15 minuta dr Gojko Čelebić iz JU Muzeji i galerije Budve predstaviće knjigu “Pisci i njene aure”. “Hronika bez laži” autorke Milike Pavlović biće predstavljena u 14 sati. U 14 i 45 mr Maja Vasiljević će ispred izdavačke kuće HeraEdu iz Beograda predstaviti “Filmsku muziku u SFRJ: Između politike i poetike”. U 15 i 30 na programu je “Triptih-fototipija tri izdanja stare i raritetne knjige iz fonda Narodne biblioteke “NJegoš” iz Nikšića, a od 16 i 15 “Crnogorska teokratija”. Govoriće dr Radovan Radonjić.
Festivalski program obuhvata i dvije projekcije dugometražnih, dokumentarnih filmova, koje će se održati u kinu “Boka”.
Film “Harmonija sa deponije” biće prikazan u petak, 21. decembra u 18 sati, nakon koje će uslijediti diskusija pod nazivom “Zelena kultura”.
Film “Plastični okean” u izvršnoj produkciji Leonarda di Capria biće prikazan u subotu, 22. decembra u 17 sati. U 18 i 30 biće održan okrugli sto i razgovori sa publikom. Moderatorka radionice biće dr Biljana Jovanović Ilić.
Podsjetimo, festival knjiga – humanistike, kulture i umjetnosti u Crnoj Gori – FesK Kotor (FesKK) PAZI ŠTO ČITAŠ! se održava od 20. do 22. decembra od 10 do 20 sati u Galeriji solidarnosti u Starom gradu, a filmovi i okrugli sto u kinu Boka.
