Zakupci lokacija u zoni morskog dobra u hercegnovskoj opštini čiji objekti nisu ušli u Plan privremenih objekata za period od 2019. do 2023., traže od Ministasrtva održivog razvoja i turizma da se prema njima odnose na isti način kao i prema zakupcima u opštini Budva i omoguće im rad do 1. oktobra ove godine. Riječ je o pet lokacija od kojih su tri u Igalu.
U Plan nije ušao i objekat brze hrane „Maks“ koji radi već dvije decenije u Igalu, a zakupac te lokacije Milena Ivanović kazala je da je ministar Pavle Radulović u nekoliko navrata u sredstvima javnog informisanja, isticao da će objekti ispod pošte u Budvi, odnosno šest diskoteka i 14 objekata privremenog karaktera ugostiteljske i trgovačke namjene, ostati još ovu turističku sezonu, odnosno do 1.oktobra. Sa današnje konferencije za novinare ona je uputila apel i molbu MORT-u i drugim nadležnim organima u CG da se čuje i glas građana Herceg Novog, zakupaca lokacija u zoni morskog dobra.
-Opština Herceg Novi je, postupajući po predlogu MORT-a i poštujući član 116 stav 4 Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, uputila dopis MORT-u, u kojem traži da dozvoli rad na pet lokacija u zoni Morskog dobra u hercegnovskoj opštini takođe do 1.oktobra ove godine. Opština je za tih pet lokacija 22. aprila dala saglasnost za razliku od opštine Budva, koja to nije uradila – rekla je Ivanović.
Zakupci lokacija u zoni morskog dobra, kaže Ivanović, su svjesni da privremene objekte moraju ukloniti ali smatraju da su dovedeni pred svršen čin i da im je ostavljen kratak rok bez mogućnosti dogovora ili nekog kompromisnog rješenja. Obavještenja o uklanjanju objekata dobili su u februaru. Tako su i informisani da njihovi objekti nisu ušli u petogodišnji Plan privremenih objekata a rok za uklanjanje je bio kraj marta.
-Sezona je počela i u Herceg Novom borave prve organizovane grupe gostiju. Prosto nije moguće realizovati uklanjanje objekata, a da se time ne naruši izgled grada. Mišljenja smo da ministar Radulović, ima sve argumenta da i nama, zakupcima privremenih lokacija u opštini Herceg Novi, izađe u susret, kao što je uradio u Budvi a mi ćemo objekte ukloniti 1.oktobra-rekla je Ivanović.
-Sve posmatramo kroz sliku cijelog Crnogorskog primorja. Ono što je dalo pečat cijeloj priči je to što je u Budvi dio objekata uklonjen ali dio nije i ti ljudi su uspjeli da se izbore i ostanu ovog ljeta na svojim lokacijama. U pitanju su objekti slični mom ili nekom od pet lokacija koje su ugrožene u Herceg Novom. Tražimo samo da imaju isti odnos i omoguće nam da radimo još ovu sezonu za šta smo dobili saglasnot lokalne uprave – poručila je Ivanović.
Autobusi i tramvaji evropskih gradova oslikani motivima Hrvatske
Tramvaji, autobusi i trolejbusi, odnosno javni gradski prevoz brojnih evropskih gradova poput Milana, Moskve, St. Petersburga, Kijeva, Lviva, Brna, Plzeňa, Amsterdama, Den Haaga, Stockholma i drugih gradova na najfrekventnijim lokacijama prometuju oslikani motivima Hrvatske.
Rezultat je to promotivne kampanje Hrvatske turističke zajednice (HTZ-a) koja je upravo u toku, a sastoji se od vanjskog oglašavanja na ključnim emitivnim tržištima poput Velike Britanije, Nizozemske, Švedske, Italije, Francuske, Češke, Rusije, Ukrajine i Slovenije.
„Vizualni efekt dokazano privlači veliku pozornost mnoštva ljudi i stvaraju jak i dugotrajan doživljaj kod potencijalnih turista. Veliko vanjsko oglašavanje na najfrekventnijim prometnicama velikih evropskih gradova i metropola jedan je od projekata realiziran u sklopu dodatno izdvojenih 10 milijuna kuna za marketinške i PR aktivnosti na emitivnim tržištima u ovoj godini“, istaknuo je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, dodavši kako je vanjsko oglašavanje Hrvatske kao turističke destinacije provedeno putem billboarda u iznimno prometnom londonskom i pariškom metrou, ali i u Pragu, Ljubljani, Rotterdamu, itd.
Promocija poslovnog turizam na devet svjetskih tržišta
Također, kako ističu iz Hrvatske turističke zajednice, pokrenuta je i milijun kuna vrijedna promotivna kampanja poslovnog turizma koja za cilj ima pozicioniranje Hrvatske kao turističke destinacije pogodne za MICE turizam.
Oglašavanje se provodi u dva vala, odnosno sad u svibnju te u rujnu i listopadu. Aktivnosti u sklopu kampanje obuhvaćaju display i print oglašavanje u specijaliziranim medijima te promociju na društvenim mrežama, a provodi se na tržištu Velike Britanije, Njemačke, Italije, Francuske, SAD-a, Beneluxa, Švedske, Norveške, ali i Hrvatske.
„Kampanja fokusirana na promociju poslovnog turizma nastavak je naših kontinuiranih ulaganja u promociju i razvoj ovog važnog turističkog proizvoda. Hrvatska u ovom segmentu putovanja ima velike potencijale zbog kvalitetne resursne osnove, ali i zbog odličnih referenci što je i potvrđeno kvalitetno odrađenim domaćinstvom posljednjeg velikog međunarodnog skupa Kina +16 koji je nedavno održan u Dubrovniku“, zaključio je Staničić.
Hidraulična vatrogasno spasilačka korpa koju je kupila Opština Tivat
Kompanija “Ben-Kov” iz Tivta dala je najpovoljniju ponudu na tender Opštine Tivat za nabavku polovnog specijalnog vatrogasnog vozila – hidraulične spasilačke korpe, pa će uskoro Služba zaštite i spašavanja Tivta dobiti to vozilo kojim će znatno unaprediti svoje sposobnosti, posebno za intervencije na visini.
“Ben –Kov” će za 99.809 eura SZS Tivat isporučiti hidrauličnu korpu njemačkog proizvođača Bronto Skylift radne visine 27 metara, a koja je ugrađena na vozilo Mercedes Atego 1828 iz 2001. godine. Riječ je o vrlo kvalitetnom, odlično održavanom i malo korištenom vozilu koje je do nedavno službovalo u gradskoj Vatrogasnoj brigadi Ljubljane. Vozilo pored same hidaulične platforme ima i monitor za gašenje požara na spasilačkoj korpi, agregat za električnu energiju, ventilator za dim, crijeva visokog pritiska i spremnik za kompresovani vazduh, dva kompleta izolacionih aparata za disanje, motornu pilu za drvo, hidraulično vitlo i dva svjetlosna reflektora. U cijenu ovog vozila kakvog trenutno nema nijedna Služba zaštite na Crnogorskom primorju, uraćunata je i obuka koju će za tivatske vatrogasce narednih dana održati njihove kolege iz Slovenije.
Inače, Služba zaštite i spašavanja Tivat nastavila je sa unapređivanjem operativne spremnosti, pa je formiran poseban tim za logistiku.
Taj tim, prema riječima komandira SZS Zoprana Barbića, ima zadatak da realizuje skup mjera, radnji i postupaka u redovnim i vanrednim aktivnostima sa ciljem unapređenja svake intervencije tivatskih vatrogasaca i spasilaca. U okviru ovog tima je i dispečerska služba koja ima zadatak prikupljanja svih informacija i obavještenja od građana.
“Procedure za ovaj tim jasno definišu sve obaveze sa konačnim ciljem da ova služba odgovori svim zahtevima iz svog djelokruga rada profesionalno, brzo i efikasno.”- kazao je Barbić.
SZS Tivat je u pripremi ljetnje sezone uradila i elaborat pristupnih puteva do svih visočijih objekata u gradu.
“Najveći problem svakako je veliki broj parkiranih automobile na pristupnim putevima, tako da je značajno smanjen koridor za prolaz vatrogasnih vozila. SZS Tivat je izradila operativne karte za takve objekte koji su u procjeni rizika u zaštiti od požara prepoznati kao objekti sa povećanim hazardom. To se posebno odnosi na požare na visokim etažama takvih objekata, ali ćemo mi uskoro biti mnogo operativniji i u ztakvim situacijama, jer u sastavu SZS Tivat stiže novonabavljena vatrogasna hidraulična korpa za spasavanje i gašenje na visokim objektima.”- istakao je Barbić.
U Crnoj Gori u martu je u kolektivnom smještaju boravilo 56,22 hiljade turista, što je 62,8 odsto više nego u istom periodu prošle godine, objavio je Monstat.
Prvi put poslije duže vremena, gosti iz Njemačke bili su najbrojniji, s udjelom od 14,8 odsto.
Slijede turisti iz Srbije (12,8%), Rusije (8,7%) i Albanije (8,1%).
Prema tim podacima, ostvarenih noćenja u trećem mjesecu bilo je 98,66 hiljada, što je 29,4 odsto više nego u martu 2018.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju, 77,3 odsto su ostvarili strani turisti, a 22,7 odsto domaći”, precizira su u saopštenju.
Kotor – foto Boka News
U prva tri mjeseca, prema istom izvoru, ostvareno 44,1 odsto više dolazaka i 22,5 odsto više noćenja turista nego u istom prošlogodišnjem periodu.
“U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u martu najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 69,6 odsto, glavnom gradu 19,4 odsto, planinskim mjestima 5,6 odsto i ostalim turističkim mjestima 5,4 odsto”, preciziraju iz Monstata.
Istorijsko-dokumentarna izložba „100 godina jugoslovenske Mornarice“, autora Dražena Jovanovića, biće otvorena u utorak 7. maja, u 19 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa Potrto Montenegra u Tivtu.
Ova izložba predstavlja presjek događaja vezanih za formiranje prve moderne jugoslovenske Mornarice, sa akcentom na značaj Boke Kotorske o pomorskoj istoriji.
“Ujedinjenjem južnih Slovena u jednu državu nastala je i prva južnoslovenska moderna Mornarica – formirana na ostacima austrougarske flote, iako mala, ova je pomorska snaga imala veliki značaj za formiranje pomorske svjesti južnih Slovena. Nakon mnogo vjekova pod tuđinskim zastavama, prvi su put narodi sa ovih prostora plovili pod svojom narodnom zastavom. Izložba će prikazati dokumente i fotografije iz tog perioda iz bogatog fundusa Zbirke pomorskog nasljeđa, kao i predmete iz tog perioda.- ističe autor, istoričar Dražen Jovanović.
Srbija i Crna Gora zaradile su u 2018. godini tačno 77,634,883 eura od preleta civilnih letjelica iznad njihovih teritorija, navodi se u izvještaju o funkcionisanju Route Charging sistema kojim rukovodi EUROCONTROL CRCO (Central Route Charges Office) kancelarija.
Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) zaradile su neznatno manje od Hrvatske kojoj je na račun leglo 88,774,191 eura, više od Sjeverne Makedonije koja je inkasirala 16,977,183 eura, Slovenije kojoj je pripalo 34,821,892 eura i Bosne i Hercegovine koja je “zaradila” 34,821,892 eura.
Sistem objedinjene naplate i redistribucije zarade od preleta civilnih letova centralizovan je na evropskom nivou i u 2018. godini sve države članice EUROCONTROL-a ukupno su “zaradile” osam milijardi eura (8,090,268,534), javlja portal Tango six.
Budući da civilni vazdušni saobraćaj ne poznaje granice, preleti, odnosno usluge kontrole letenja, iznad Evrope (što logično uključuje i države koje nijesu članice Evropske Unije) naplaćuju se avio-kompanijama centralizovano od strane EUROCONTROL.
Evropski trend rasta naplaćenih sredstava stabilno raste oko jedan procenat godišnje u prethodne tri godine.
Iznad Srbije i Crne Gore u 2018. godini bilo je ukupno 614,556 preleta i 88,791 poletanja i sletanja sa i na njihove aerodorome. Ove teritorije u obračunskom “vršnom satu” u prethodnoj godini prelijetalo je 3,069 letjelica.
Interesantna statistika za 2018. godinu je i procentualna zastupljenost tipova civilnih putničkih aviona iznad navedenih teritorija.
Najčešći tip aviona koji je prelijetao Srbiju i Crnu Goru je Airbus u svojim najzastupljenijim varijantama.
Kad je riječ o procentualnoj raspodjeli sabraćaja na aerodromima Srbije i Crne Gore šampion je i dalje Beograd sa 69 odsto ostvarenog sabraćaja, Podgorica sa 15 odsto, Tivat 13, i Niš tri odsto.
Montenegro Airlines (MA) uveo je redovnu liniju i za Hanover. Na relaciji Tivat-Hanover-Tivat MA će letjeti od 5. maja do 24. oktobra.
“Time je još jedan evropski grad dodat u ljetnju ponudu destinacija ka kojima će ove sezone saobraćati”, navodi se u saopštenju.
MA će ka Hanoveru letjeti iz Tivta dva puta sedmično i to četvrtkom i nedjeljom sve do 24. oktobra. Nacionlani avio-prevoznik podsjeća da je Hanover pored Frankfurta, Diseldorfa, Lajpciga i Minhena peta destinacija u Njemačkoj ka kojoj saobraća.
“Njemačko tržište je jedno od najvećih emitivnih tržišta sa preko 60 miliona turista godišnje i za Crnu Goru je značajno kada je u pitanju turizam. Kako je u posljednjih nekoliko godina MA intenzivno i kontinuirano radio na razvijanju avio-linija ka Njemačkoj može se bez ustručavanja reći da je nacionalni avio-prevoznik i generator povratka njemačkih turista u našu zemlju”, ističi iz MA.
foto Aerodromi CG
Podsjećaju da su tokom rekordne 2018. godine ka i iz te zemlje prevezli ukupno 54.161 putnika, imali 665 letova do/iz Frankfurta, Diseldorfa, Lajpciga i Minhena što je 73,46 odsto više u odnosu na 2017. godinu. Kako dodaju, ostvareno je 238 više letova u poređenju sa 2017. godinom, što je povećanje od 55,74 odsto.
“Dodavanje petog odredišta ka njemačkom tržištu, odnosno otvaranje linije Tivat-Hanover-Tivat u periodu od 5. maja do 24. oktobra, govori o činjenici da su u MA veoma svjesni značaja uspostavljanja dobre avionske veze ka tom tržištu, a što će svakako uticati kako na rast broja prevezenih putnika tako i na rast broja turista iz ove evropske zemlje”, navodi se u saopštenju.
MA će ove sezone povezati Crnu Goru sa preko 30 destinacija u 15 država Evrope.
Velikom izložbom dvadeset poznatih slikara iz zemlje i svijeta, 10. aprila u galeriji hotela Adria u Budvi, otvorena je ovogodišnja likovna sezona.
U organizaciji Nip Art Press iz Budve, ljubitelji umjetnosti i brojni gosti, biće u prilici da vide djela poznatih majstora slikarstva, kao što su: Flip Janković, Vojo Tatar, Cvetko Latinović, Miki Radulović, Slobodan Slovinić, Nikica Raičević, Mišo Vemić, Ljubo Brajović iz Crne Gore, Jelena Šalinić, Aleksandar Cvetković, Danica Basta i Katarina Đorđević iz Srije.
Na zajedničkoj izložbi, naći će se i djela: Goca Božurskog, Nataše Petejčuk i Aleksandar Fileva iz Makedonije, Mirjane Savove iz Bugarske, Ksenije Abakumove iz Rusije, Dijane Rsdokije iz Litvanije, Jelena Glogovac iz Republike Srpske i Željana Pavića iz Hrvatske, sapštio je rukovodilac galerije, novinar i publicista Ranko Pavićević.
Veliku izložbu slika u galeriji hotela ADRIA u Budvi, otvorio je, potpredsjednik Opštine Budva Vladimir Bulatović, a otvorena je do 10. maja, saopšteno je od strane organizatora, budvanskog ART PRESS-a.
Nova knjiga Miraša Martinovića, Sveska od maslina lišća, nedavno objavljena u izdanju Nevladinog udruženja Živo nasljeđe iz Herceg Novog, drugačija je od svih knjiga ovog pisaca.
Radi se o ličnoj knjizi, nekoj vrsti intimnog bervijara, sa neobičnim odrednicima i toponimima koji čine autentičnu geografiju, omeđenu mitskim obzorjima, lični glas iz dubina pjesnikogovog bića. A lični glasovi su najautentičniji, smatra Martinović:
– U njoj je ono što sam u jednom vremnu sanjao i što mi se događalo u stvarnosti. Zagovrnik sam one Darelove teorije po kojoj: Postoje izuzetni trenuci u vremenu, kao što postoje izuzetna mjesta u prostoru, a postoje i izuzetne i izuzete osobe među ljudima, one koje vam dođu i koje vam svijetle na putu koji se nije mogao ostvariti bez njih. Koje vam daruju svjetlost, iskonske glasove, koje vam otkriju začarane riječi. Bez tih osoba, takvih trenutaka i svjetlosti, ne bi bilo ove knjige. To jeste hronika jedne ljubavi, jedne zime i velike samoće, metafizike, svakidašnjice, patnje, gubitka, nade…I vjere da je sve lijepo na ovom svijetu dok takve osobe postoje u njemu. Svakidašnjica dignuta do metafizičke ravni, trenuci koji su vrhunili svjetlošću i svtošću, tražeći da postanu riječ. Knjiga ljubavi i knjiga o ljubavi, o ženi i riječi. Moja je najličnija knjiga. Pravljena od imaginacije, nestalih gradova, nevidljivih, no stavrnih, uporedni hod kroz istoriju i svakidašnjicu… Postigao jednostavnost kojoj sam težio i sanjao. Ličnost koja je donijela knjigu, hoda gradovima ove zemlje, a sa knjigom i gradovima koji su nedodiriljivi, pa tako vječno postojani, kaže u izjavi za medije Miraš Martinović.
Martinovićevi pjesnički zapisi Sveska od maslinina lišća nijesu samo ulje iscijeđene masline pjesništva, već i oni plodovi što svoju umjetničku vrijednost života žive i nakon života. U njima nije najvažnija misaona poenta besmrtnosti, već put do nje, umjetnička izvedba različitosti istorijskih epoha i vladavina One, zbog koje se ratovi vodiše, glave gubiše, nestajaše gradovi i civilizacije, napisala je u pogovoru ovoj knjizi Zorica Joksimović..
Plaketa grada Vodica za iznimnu hrabrost ove je godine dodijeljena Toniju Zankiju, 42-godišnjem profesionalnom ribaru, koji je u Vodice s otoka Visa doselio prije četiri godine, a u neverama i pomorskim nesrećama već je spasio pet ljudskih života! Među njima i život svog sugrađanina Marka Huljeva Baće, 39-godišnjeg skipera, koji ga je zbog nesebičnosti i požrtvovnosti i nominirao za jedno od najuglednijih priznanja grada Vodica.
Od te dramatične listopadske noći prošle godine, Tonija i Marka veže iskreno i neraskidivo prijateljstvo, kakvo se samo rađa u trenucima u kojima život visi o koncu. A Marko je tog 17. listopada, u moru nedaleko otoka Babuljka, zaista gledao smrti u oči. I danas, kad se sjeti te noći, navru mu emocije i naježi mu se koža na rukama.
Opržilo me po licu
– Jako volim ići u lignjolov. To je vode nama svima koji imamo svoj brod jednostavno u krvi, pa smo se tako dvojica prijatelja i ja dogovorili da krenemo zajedno. Već smo stavili kompletno sve stvari na brod, kad je njima uletija neki posal. Odustali su. A meni se nije dalo ostati doma. Zaželija sam se malo nekog svog mira nakon ciloga lita u kojem sam vozija turiste i dava sve od sebe da budu zadovoljni i sritni, i da se opet vrate dogodine – kazuje nam Marko.
– Tribalo mi je, šta bi se reklo, malo napunit baterije. Taj moj brod, zapravo motorna jahtica od 10 metri, bila je idealna za jednodnevne grupne izlete. I tako sam se brodom zaputija malo iza Žirja. Poznajem sve te ribare koji znaju bit na toj pošti, pa smo prvu večer zajedno lovili, vratili se u uvalu Mažurinu i lipo tote prispavali. Sutradan smo se dobro odmorili i namjeravali tu noć loviti dalje, ali kako nije bilo ulova, ja sam odlučija ići ća doma. Oni su ostali na istoj poziciji jer im je ka profesionalnim ribarima sav alat bija u moru – prisjetio se Marko, s kojim smo, baš kao i Tonijem, dogovorili susret u Vodicama.
Jedva je prošao 500-tinjak metara kad je iz unutrašnjosti jahte začuo čudan zvuk, a brod je, dodao je, počeo gubiti na brzini.
– Pušta sam ga u ler i uša u kabinu provjerit šta se događa. Odma sam ćutija da nešto daje, bija je to neobični miris, a kako sam verziran za kamione, ka profesionalni vozač prvo sam automatski pomislija na akumulator. Iša sam ugasit struju, ali kad sam otvorija poklopac, plamen je šiknija u zrak, grunila je vatra prema meni, uvatila me po jednoj strani lica i oku, i odbacila natrag. Šta je najgore – izgubija sam svijest i probudila me je strašna bol. Počela mi je goriti cipela, gaće i noga. Jedva sam išta vidija od vatre na ono jedno oko, a dim me je počeja gušiti. Pogleda sam prema vratima u plamenu. Ima sam osjećaj ka da sam u paklu. Kroz vatru sam, cili u panici, gleda u mrak. Bija sam potpuno izgubljen – svjedoči Marko.
Nisan mislija na sebe
– Od pada me je bolija i lakat. Jedva sam se diga i nekako odbaulja vanka. Gledam – gori sve oko mene. Ne znam šta ću. Ćapa sam aparat za gašenje, ali nije mi puno pomoga. Zgrabija sam onda signalne rakete i sić od jupola ne bi li kako doša do krme i počeja gasit, ali kako je motorni prostor bija u vatri, doša sam na provu. Sićam se tog osjećaja bespomoćnosti, držim rakete u jednoj ruci, a u drugoj mobitel i govorim Toniju: prijatelju, gorim, leti vamo! – govori Marko.
– Isprva je mislija da se šalim jer me nije vidija. On je bija na donjoj strani otoka, a ja na gornjoj. Međutim, shvatija je po glasu da sam u panici. Bacija je alat u more i krenija pravo prema meni. U međuvremenu je svaka sekunda bila ka godina. Ja stojim na provi, na špirunu i samo mi to još ne gori, a sve iza mene gori. Gledam kako ću skočit u more, ali gori i more u krugu 30 metara oko broda. U tim trenucima nisam zna šta bi. Cilo sam vrime drža sićeve u ruci i mislija kako mi Toni i još dva broda iza njega dolaze pomoć gasit brod. Situacija je bila strašna. Razabra sam kroz dim i vatru Tonijev brod. Najprije nije moga prići mom brodu od vatre. Ni sam ne znam kako mi je doša s leđa. Samo sam ositija da me je uvatija i povuka nazad na svoj brod. Da to nije napravija, ja bi tote, u toj panici i pokušaju spašavanja broda, sigurno izgubija glavu. Više sam mislija na brod nego na sebe. Bija je u unutrašnjosti klima-uređaj i 300-400 litara nafte. Da me je uvatila vatra, više mi ne bi bilo spasa – uvjeren je danas Baćo kojega u Vodicama svi znaju po nadimku.
Toni je njegovu verziju događaja vjerojatno čuo bezbroj puta, no i ovaj se put uživio kao da se drama netom dogodila.
Prepoznatljivim viškim vokabularom prisjetio se te vožnje prema Markovu plamtećem brodu koji je u jednom trenutku uspio i fotografirati mobitelom. U međuvremenu je, veli, nazvao i službu spašavanja na moru.
– Vo ti je krma broda, vo ti je platforma, a vode di su makine probilo je bužu, vode je eksplodira. Baćo je bi vode na provi. Kako ga škapulati, mislija sam – pokazivao je Toni fotografije jednu za drugom i nadovezao se:
– Čuja sam kako mi govori da gasim. Ma koje gašenje. Dva puta sam pokušava doć do njega, al nisam moga. Vatra gre na mene. Onda sam se zaleti u šiju jer sam bi u krmi. Ćapa sam ga i povuka na brod. Ni bilo jednostavno. Bi sam devet godin zamjenik zapovjednika za tehničke intervencije, a od malih nogu u vatrogascima. Vadi sam ljude iz auta, iz kuća, ispo vlakova… i da nisam bi u tome – ne virujem da bi ga spasija.
Ostale mi samo rakete
– I tako, ostala je glava na ramenu, a sve šta mi je ostalo od broda su rakete u ruci. A taman sam lipo počeja radit. Upozna sam ljude i ima lipu ponudu. Sad ću ih sve poslati na vožnju kod drugih. Ovog ću lita vozit turiste jednom lipom izvornom gajetom koju mi je ustupija Bernard Roca Kunjka, naš vodički ugostitelj. Velik je čovik i velik prijatelj. Zna da je to moja i egzistencija moje obitelji, supruge Antonije i dice Tonija i Karmen. Toniju se nisam moga drugačije odužit nego ga kandidirati za priznanje. Hvala ljudima u gradu Vodicama i povjerenstvu koje je uvažilo moje obrazloženje – iskreno će Baćo.
Na spomen spašenih života, Toni se tek skromno osmjehnuo. Svi bi ljudi, uvjeren je, tako reagirali da su se našli na njegovu mjestu.
– Ljudima na moru triba uvik pomoć. To bi svaki čovik na moru napravija – prostodušno će Toni.
Ova bi priča vjerojatno imala još sretniji kraj da je Huljevu osiguranje uvažilo štetu i da je mogao kupiti neki drugi brod. Ovako je ispalo da je polica bila nevažeća, odnosno da nije bila na fizičku, nego na pravnu osobu, odnosno Markovu tvrtku. U pravnom smislu stvar se čini prilično kompliciranom, a zapravo se, uvjereni su Toni i Marko, svodi na to da havariju sud smatra nedokazivom. Unatoč svjedocima, pa i policajcima na policijskom brodu koji je stigao prije potonuća Baćine jahte. Pa i unatoč jednoj Plaketi grada Vodica. No, to je već neka sasvim druga štorija.
