Sa pressa direktorica TO Tivat - Gabrijela Glavočić - foto Boka News
Najbolji sportisti Tivta u 2108.
Najbolji sportisti Tivta u 2108.
Skupština Bokeljske mornarice
Najbolji sportisti Tivta u 2108.
Najbolji sportisti Tivta u 2108.
Najbolji sportisti Tivta u 2108.
Najbolji sportisti Tivta u 2108.
Najbolji sportisti Tivta u 2108.
Najbolji sportista Tivta u 2018. godini je Marko Mršić, kapiten kadetske reprezentacije Crne Gore u vaterpolu a najbolji klub je Fudbalski klub “Arsenal”.
Nagrade su uručene danas na ceremoniji dodjele godišnjih priznanja najboljim sportistima u Opštini Tivat, u drugoj po redu akciji Sekretarijata za mlade, sport i socijalna pitanja.
Kao perspektivni sportista nagrađen je Ilija Marković iz JK “Delfin”, kao zaslužnom sportskom radniku nagrada je pripala Vuku Krgoviću, treneru ŽOK “Mladost” i profesor fizičkog vaspitanja u SMŠ Mladost.
Za najboljeg trenera proglašen je Ilko Klakor, Jedriličarski klub Delfin i selektor reprezentacije Crne Gore u jedrenju.
„Bila je ovo uspješna godina za tivatske sportiste. U skladu sa Odlukom o finansiranju sporta a na osnovu Predloga Savjeta za sport, Predsjednik Opštine je donio Odluku o nagradama i to u pet kategorija. Ova godina je obilježena usvajanjem novog Zakona, pa su svi klubovi morali i da se preregistruju. To, međutim, nije omelo tivatske sportske klubove da postignu dobre rezultate. Sport je nešto po čemu je Tivat prepoznat, i na to možemo biti ponosni“, kazala je sekretarka Darka Ognjanović.
Obilna kiša koja od juče pada izazvala je velike probleme u Boki. u Kotoru je kiša preplavila šetalište u Radanovićima je voda preplavila puteve i otežala prilaz brojnim objektima i kućama.
Jadranska magistrala KO -BD foto čitalac
Prema podacima hercegnovske Hidrometeorološke stanice od ponoći do 13 sati palo je preko 150 litara kiše na metar kvadratni. Najveće količine su zabilježene jutros, kada je za samo sat vremena ( od 9 do 10 časova) palo 42 litre kiše. Vjetar južnih smjerova duvao je do 100 km na sat.
Bijela
Zbog obilnih padavina i vode na putevima kroz Tivat, saobraćaj se otežano odvija na Jadranskoj magistarli kod škole i kod Ina pumpe.
Kompletno raspoloživo ljudstvo i mehanizacija Komuanlnog je od jutros na terenu, saopšteno je iz Komunalnog preduzeća Tivat.
Tivat foto BN
Vozila otežano saobraćaju i desnom trakom puta prema Radovićima na kojoj se takođe nalaze veće količine vode.
Radnici su angažovani i na uklanjanju bilborda sa saobraćjnice Obalom Đuraševića koji je pao sa nekog od kamiona tokom vožnje, saopštili su iz Komunalnog.
Tivat foto BN
Zatvoren put za Radoviće
Zbog velike količine vode na saobraćajnici, 200 metara od kružnog toka, oko 14 sati zatvoren je saobraćaj prema Radovićima, kazao je šef Službe Komunalija Komunalnog d.o.o, Miloš Tripinović istakavši da vozači koji krenu prema Krtolima idu na svoju dogovornost jer ih u slučaju gašenja vozila nema ko izvlačiti, javlja Radio Tivat.
Prestanak padavina od srijede
Srijeda 21. novembar:
Pretežno oblačno, povremeno kiša, uglavnom u južnim predjelima moguć i pljusak praćen grmljavinom.
U drugom dijelu dana očekuje se postepen prestanak padavina, a u višim planinskim predjelima, na sjeveru, kiša će ponegdje preći u susnježicu i snijeg.
Vjetar uglavnom slab do umjeren, sjevernih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha 4 do 14, najviša dnevna 5 do 19 stepeni.
U utrobi uginulog kita koji se nasukao kod istočne obale Indonezije pronađeno je skoro šest kilograma otpada, uključujući plastične čaše, japanke i kese.
Uprava Nacionalnog parka “Vakatobi”, saopštila je da je lešina pronađena kasno sinoć u provinciji Sulavezi.
U utrobi skoro 10 metara dugačkog kita bilo je 115 plastičnih čaša, četiri plastične flaše, 25 kesa, par japanki, najlonska vreća i više od 1.000 komada različitog plastičnog otpada.
Kako navodi AP, nije poznato zbog čega je životinja uginula.
Kiša koja od sinoć pada u Herceg Novom, uzrokovala je izlivanje kanala i odvoda na saobraćajnice i javne površine, a voda je prodrla i u više objekata.
Od ponoći palo je 86 litara po metru kvadratnom.
Voda je prodrla u prostorije stare škole i u jednu kuću u Sutorini, poplavljeni su i market “Franca” u Igalu, prostorije u zgradi Opštine, tri konobe u Igalu.
U Bijeloj su dva oborena stabla pala na magistralu kod Dječijeg doma Mladost i vile “Mireli”.
HN – foto S.K.
Vjetar je oborio i jedno stablo u Baošićima. Na put ka Mojdeži ima manjih odrona. U nekim mjestima na rivijeri nema struje.
Poplavljen je kružni tok u Meljinama i više mjesta u Igalu.
HN – foto S.K.
Na terenu su ekipe Službe zaštite i spasavanja, Komunalno stambenog preduzeća i Čistoće i pomažu u saniranju posljedica od nevremena.
Bijela
U funkciji je od juče ponovo i broj komunalne policije 19800, pa građani mogu da prijave evetualnu štetu ili zatraže pomoć.
Tivćanka Biljana Ivoševi četiri puta je volontirala u Tanzaniji, gdje ju je, kako kaže, odvela neopisiva želja da pomaže siromašnim.
Pod krošnjom drveta, na otvorenom, Biljana Ivošević volonterski je podučavala djecu koja nijesu imala novca za školovanje u Tanzaniji.
Ova 31-godišnja Tivćanka četiri puta je boravila u toj afričkoj zemlji kako bi pomagala ugroženom stanovništu.
„Volontirala sam u selu Ubaruku, područje Rujeva, od 2011. do 2012. godine, u sklopu humanitarne organizacije Zdenac iz Splita. Zatim sam, na svoju inicijativu, u isto mjesto otišla još tri puta – 2015, 2017. i ove godine“, priča za „Vijesti“ Biljana, koja se prije mjesec vratila iz Tanzanije.
Kaže da se za ovaj životni korak odlučila jer je imala neopisivu želju da pomaže siromašnim ljudima.
„Većina ljudi ne bi ni pomislila da ide u ta područja. Afrika je nešto posebno, u svakom smislu, kako priroda tako i ljudi koji su predivni u svom njihovom siromaštvu. Uvijek nasmijani, spremni da pomognu koliko god mogu…“
Foto privatna arhiva B.I.
Biljana je po zanimanju profesorica fizičkog vaspitanja i medicinska sestra. Trenutno radi u ambulanti u Radovićima i kao trenerica u privatnoj školi sporta u Kotoru. U Tanzaniji je jedno vrijeme radila u bolničkoj laboratoriji, ali je volontiranje uglavnom provodila u društvu djece.
„Osim učenja sa djecom koja iz finansijskih razloga nijesu mogla da idu u školu, jedan period sam ih podučavala fudbalu. Bili su jako uspješni“, navodi Biljana.
Tri godine je po mjesec dana u Tanzaniju odlazila sa prijateljicama.
„Sakupljali bi novac od građana i kada bi došli u Afriku, kupovali bi hranu, ljekove, odjeću za siromašne koje smo srijetali po selu, kao i potrepštine za bolnicu.”
Slobodno vrijeme u Tanzaniji, ova Tivćanka provodila je obilazeći okolna sela na biciklu.
„Priroda je predivna, pa čak i kada su suše. U tom selu, gdje smo živjeli, kiša pada uglavnom u februaru, a nakon toga sve cvjeta. Imaju predivno voće i hrana je jako ukusna. Njihova tradicionalna hrana je „ugali“, sličan našoj palenti.“
Oni malo bogatiji mogu jesti meso i rižu.
Foto privatna arhiva B.I.
„Meso je samo za posebne prilike jer je jako skupo“, navodi Biljana.
Kaže da sa volontiranja ima samo lijepe uspomene.
„ Svi su mi pomagali šta god mi je trebalo, i oko jezika i oko nekih njihovih životnih pravila koja kod nas ne važe. Tamo se skroz drugačije živi. Gledaju samo kako da prežive dan. Rijetko ko gleda predaleko u budućnost… Voda i struja su luksuz, kuće su od blata, tako da im uveče ne fali nezvanih gostiju dok spavaju, uglavnom zmije i miševi. I dalje vjeruju u vračeve, iako su crkve pune svake nedjelje“, priča Tivćanka.
Foto privatna arhiva B.I.
Iako lijepe uspomene preovldavaju, Biljana se prisjeća i nekih teških momenata iz Afrike.
„Nekoliko puta smo se susreli sa smrtnim slučajevima djece koju smo posjećivali i hranili. Umirali su od side u najtežim mukama. Kada bi nekom poklonli hranu, u znak zahvalnosti su se klanjali i plakali od sreće.“
Djeci sa kojom se Biljana družila, mnoge stvari su bile nepoznanica.
„Moje učenike sam prošle godine odvela prvi put da vide grad i more. Sve im je bilo čudno. Od kreveta na kojem nikada nijesu spavali, do korišćenja tuša, pribora za jelo, pokretnih stepenica… I naravno, najveći događaj bio je kupanje u moru na prelijepim plažama koje ima Tanzanija.“
Foto privatna arhiva B.I.
Tanjir riže za peticu na testu
Biljana se prisjeća da je u improvizovanom odjeljenju bilo mnogo anegdota. Od učenika posebno izdvaja dječaka Čarlsa, koji je bio jedan od najboljih učenika.
„Jednom sam obećala da ću im kupiti poklon, koji god požele, ako na prvom testu u školi budu dobili petice. Čarls je dobio peticu. Rekla sam mu da može da bira šta god poželi, pa čak i biciklo, što je u Tanzaniji veliki poklon. Međutim, on je izabrao jedan tanjir riže. To govori više nego išta o njihovoj skromnosti i šta je njima zapravo bitno u životu“, priča Biljana.
JP Morsko dobro je prošle sedmice počelo sa radovima na sanaciji pristaništa Bazdanj na Obali Đuraševića u Tivtu. Radovi će obuhvatiti čišćenje morskog dna u akvatorijumu pristaništa, izradu AB zidova i ploča, injektiranje postojećih zidova mula ispod i iznad vode, popravku postojećih i ugradnju nedostajućih kamenih djelova, sve prema propisanim tehničkim uslovima.
Definisani rok završetka radova je 21 dan, a prema dosadašnjoj dinamici radova očekujemo da će posao biti završen u predviđenom roku. Prema utvrđenom radnom nalogu i definisanom projektnom zadatku za ovaj posao opredijeljena su sredstva u iznosu od 11.050,00 eura.
Nakon pristaništa Bazdanj, pristupiće se sanaciji mjesnog pristaništa Muo u opštini Kotor. Nakon toga ulazimo u završnu fazu realizacije projekta – sanacija objekata obalne infrastrukture za tekuću godinu, kada će biti izvršena sanacija pristaništa i mandraća u Baošićima ( kod Lanterne ) i pristaništa i mandraća u Kumboru.
Završetak radova na sanaciji preostalih objekata planiran je do kraja kalendarske godine.
Podsjećamo da je na osnovu zaključenog Ugovora izmedju JP Mosko dobro i kompanije „ĐOKIĆ GROUP“ d.o.o. do danas izvršena sanacija 3 objekta obalne infrastrukture i to pristaništa Zaječarsko mulo u Baošićima, pristaništa u uvali Žanjic i pristaništa – ponte u Stolivu.
Počelo je 3D seizmičko istraživanje crnogorskog podmorja na blokovima 4, 5, 9 i 10. Istražni timovi, ako sve bude po planu i ukoliko vremenski uslovi to dozvole, 34 dana prikupljaće podatke, saopšteno je iz Uprave za ugljovodonike.
“Istraživanje na blokovima 4, 5, 9 i 10 vrši norveška kompanija Shearwater za potrebe koncesionara ENI/Novatek na ovim blokovima. Planirano istraživanje vrši brod Polar Empress, koji je uplovio u crnogorske vode 14. novembra 2018. godine oko. Ovaj brod za prikupljanje podataka prate tri broda za podršku- Ocean Mermaid, 7 Waves i crnogorski brod Trio Mare. Polar Empress je isplovio sa sidrišta luke Bar 16. novembra u popodnevnim časovima”, navodi se u saopštenju.
U periodu od 17. do 18. novembra brod Polar Empress je vršio pripremne aktivnosti za prikupljanje podataka.
“Priprema je obuhvatala spuštanje u vodu 8 strimera dužine po 7 kilometara i prateće opreme na dubinu od 15 m, neophodne da bi se dobio reflekovani signal od različitih geoloških slojeva u podmorju. Nakon toga, izvršena je kalibracija i finalno testiranje opreme kao uvod u početak 3D seizmičkog snimanja,” objašnjavaju iz Uprave.
Počelo istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju
Ugovorom o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika sa koncesionarima Eni/Novatek, koje je sastavni dio radnog programa po tom ugovoru.
“Sve mjere zaštite životne sredine i monitoringa parametara životne sredine se sprovode u skladu sa smjernicama iz Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu ovih aktivnosti. Monitoring nultog stanja parametara životne sredine (Stanje i kretanje morskih sisara i reptila i ribljeg fonda), uključujući i batimetrijska snimanja je obavljeno prije početka istražnih aktivnosti. Ova ista ispitivanja biće sprovedena i naredne godine u isto vrijeme kako bi se rezultati mogli uporediti”, navodi se u saopštenju.
Osim toga, na brodu se nalaze specijalno obučeni i licencirani posmatrači morskih sisara i kornjača. Oni posjeduju najsavremeniju opremu za posmatranje, koja uključuje i opremu za pasivni akustički monitoring.
“Javnost će redovno biti informisana o statusu istraživanja i aktivnostima koje se sprovode na blokovima 4, 5, 9 i 10 crnogorskog podmorja”, zaključuje se u saopštenju.
Oko 15 vodećih kompanija u oblasti aerodromskog menadžmenta zainteresovano je za Aerodrome Crne Gore, a koncesiju u periodu od 30 godina dobiće kompanija koja ponudi 100 miliona avansa i koja bude spremna da u prve tri godine uloži 85 miliona eura, poručuje ministar saobraćaja i pomorstva Crne Gore Osman Nurković.
Nurković je u intervju za agenciju Anadolija potvrdio da je koncesioni ugovor spreman i najavljuje skoro raspisivanje tendera.
“Mi smo uradili ugovor o koncesiji i koncesioni akt i ovih dana bi trebalo da ga razmatra uži kabinet i da ga uputimo ka Vladi, da ga Vlada usvoji, nakon čega će biti objavljen javni poziv za pretkvalifikaciju. Očekujemo veliko interesovanje investitora. Trenutno imamo oko 15 vodećih kompanija u ovoj oblasti koje su zainteresovane i koje će se prijaviti na tender za dodjelu koncesije. Mislim da ćemo dobiti dobre ponude”, ističe Nurković.
Na pitanje šta je to što je država postavila kao minimalne uslove u koncesionom aktu, Nurković ističe da će kompanija koja bude pobjednik na tenderu za upravljanje aerodrmima biti u obavezi da uplati 100 miliona eura avansa, kao i da uloži 85 miliona u prve tri godine.
“Stanje na aerodromima nije zadovoljavajuće s aspekta potreba naših građana i posebno s aspekta razvoja turističke privrede. Mi znamo da je Crna Gora turistička destinacija, da se svake godine povećava broj turista i da imamo rast turista na našim aerodromima od deset odsto. Sada smo vidjeli da nam tehnički, prostorni ali i bezbjednosni kapaciteti nisu na zavidnom nivou i zbog toga je nužno investiranje. Mi smo u koncesionom aktu utvrdili da je u prve tri godine potrebno investirati minimum 85 miliona eura. To je ono što bi trebalo da podigne nivo usluga i uslove na našim aerodromima na znatno viši nivo i da podstakne turiste. Drugi uslov jeste uplata državi Crnoj Gori od najmanje 100 miliona eura avansa. To će zavisiti od toga koliko će biti interesovanje i potencijani koncesionari će se takmičiti i utvrdili smo deset odsto bruto prihoda na nivou godine kao godišnju koncesionu naknadu”, kaže Nurković.
On poručuje da će koncesiju na aerodrome dati, ukoliko dođe do realizacije ovog cijelog posla, na 30 godina. Istakao je i da će zaštititi interese radnika koji rade na aerodromima.
“Ni na koji način neće biti manja prava radnika kod budućeg koncesionara u odnosu na ona prava koja sada ostvaruju”, kaže ministar saobraćaja.
Njemci zainteresovani za Montenegro Airlines
MA avion foto planepics.org
Osim što u Vladi pripremaju plan za aerodrome, paralelno se traži najbolji model za nacionalnu aviokompaniju Montenegro erlajns. Nurković kaže da dugovi od ranije koje je napravila ova kompanija otežavaju funkcionisanje i da uprkos važnosti koju ova kompanija ima za državu, doći će ili do privatizacije ili do stečaja.
“Montenegro erlajns je jako važan za Crnu Goru, posebno za turističku privredu. Ove godine će ova kompanija opslužiti preko 600 hiljada putnika, od toga je gro turista. Neke kalkulacije pokazuju da je najmanje 80 eura dnevno benefit turističkoj privredi od svakog gosta. Ako to prevedemo sa brojem dana koje provedu u Crnoj Gori, radi se o desetinama ili stotinama miliona eura državi. Ta kompanija ima određenu dubiozu iz prethodnog perioda, nagomilale su se obaveze prema aerodromima, zatim za poreze i doprinose, kao i još prema nekim povjeriocima. To je kompleksno pitanje, nije jednostavno, sa svih aspekata ga analiziramo i Vlada će sigurno donijeti najpovoljniju odluku”, kaže Nurković.
Na pitanje da li je tačno da se jedan njemački privatizacioni fond interesuje za privatizaciju ove kompanije, Nurković potvrđuje da ima interesovanja.
“Interesuje se kompanija za privatizaciju, ali neće preduzeće koje ima dubioze. Oni razmišljaju da kupe kompaniju koja ima svoje potencijale kada su u pitanju oprema i ljudstvo i da je dovedu do nivoa da ta kompanija posluje pozitivno. Dakle, mi bismo imali obavezu da saniramo taj ostali dio iz prethodnog perioda i da eventualno pregovaramo i, ako dođe do dogovora, da se privatizuje ta kompanija, da ostane brend, da se ne ukinu postojeće destinacije, već da se razvija broj destinacija. Mi smo sada u situaciji da presijecamo, da donosimo odluku o sanaciji, ili privatizacija ili eventualno najgora opcija – stečaj, ali zaista u ovom trenutku o tome ne razmišljamo, jer bi izazvalo velike posljedice. Ali, ukoliko ne budemo mogli naći drugu opciju i to je jedna od opcija“, kaže Nurković.
Povodom blagdana Gospe od Zdravlja, 21. novembra, koji se posebno poštuje u Boki Kotorskoj, kako kod katolika tako i kod pravoslavnih vjernika, don Anton Belan podsjeća da je crkva Gospa od Zdravlja u svijesti građana Kotora nekada a i danas bila i ostala izuzetno važna i jedna je vrsta hodočasničke crkve koja je dio kolektivne svijesti cijelog Kotora i Bokokotorskoga zaliva.
“Ovo je i danas jedno od najomiljenijih Gospinih svetišta u Kotorskoj biskupiji, a na blagdan Gospe od Zdravlja 21. novembra, u njega hodočasti više stotina vjernika, što je jako puno s obzirom da do njega dolaze ne oni koji žele, nego oni koji mogu” – kazao nam je don Anton Belan.
Crkva Gospe od Zdravlja u Kotoru koja se nalazi na pola puta prema vrhu San Đovaniju nije nastala samo u XV i XVI stoljeću već se dograđivala, pa je tako dobila u XVIII stoljeću zvonik i slikoviti trijem. Ona je zanimljiva i zbog toga što se u njoj nalaze dvije grobnice, obitelji Bolica i Luković, koji su zadužile Kotor i njegovu povjesnu baštinu.
Gospa od Zdravlja – Kotor – foto Boka News
Kako je zapisao don Belan u svojoj knjizi “Kotorsko zavjetno svetište Gospe od Zdravlja“ crkvi se prilazi slikovitim putem kojim treba preći 520 skalina, sa četiri male kapelice.
Crkva Gospe od Zdravlja opominjala je, a na neki način to čini i danas, da za zaštitu grada nisu dovoljne samo moćne zidine i hrabrost branitelja, već je potrebna Božja zaštita uz njen majčinski zagovor.
Gospa od Zdravlja – Kotor – foto Boka News
Inače, kult Gospe od Zdravlja je vezan za bolest kuge koja je vladala u srednjem vijeku, koja je pokosila ogroman broj ljudi, devastirala ekonomiju… Tada je Venecija zamolila za pomoć Bogorodicu. Kada se kuga zaustavila senat je odlučio da se Bogorodici Blaženoj Djevici Mariji koja je Veneciju izvukla od te strahote podigne crkva na kanalu Grande koja je nazvana Santa Maria della Salute, dakle Gospa od Zdravlja koja je spasila Veneciju. Kult se proširo na cijelu Dalmaciju, jedna od najljepših crkava Gospe od Zdravlja je u Zadru, u kojoj je u XVIII stoljeću oltar podigao Andrija Zmajević koji je bio iz Perasta. Crkve Gospe od Zdravlja postoje u Splitu, Dubrovniku, Kotoru.
Prigodom blagdana Gospe od Zdravlja u srijedu, 21. XI., u svetištu Gospe od Zdravlja ponad Kotora, svete mise će biti u 5, 8 i 10 sati ujutro, te poslije podne u 15 sati, krunica i sv. Misa.
Uoči blagdana u utorak, 20. XI, sveta krunica je u 15 sati.
