Ekološki status Bledskog jezera, koji je dugo vremena bio umjeren i dobar, pogoršava se.
Razlog tome je ubrzani porast turizma, povećanje prometa na i na jezeru i povećanje broja ribara i kupača. Kako bi se situacija popravila, potrebno je manje intenzivno korištenje jezerskog područja, upozorava Špela Remec Rekar iz Agencije za okoliš Republike Slovenije (Arso).
Remec Rekar, koja već nekoliko godina prati stanje Bledskog jezera u sektoru voda, objašnjava da se broj noćenja na Bledu povećao za 260 posto između 1994. i 2016. godine i za dodatnih 160 posto u 2017. godini. Izgradnja odgovarajuće infrastrukture, koja je u nadležnosti općine Bled, teško prati brzo rastući turizam, pa se pritisci intenziviraju.
Povećan je promet na jezeru i oko njega, ima više kupača i ribara, a opterećenje komunalne mreže je veće. Sve to, uključujući građevinske aktivnosti uz jezero, utječe na stanje jezera. Ono je sve gore i čini se da vjerojatno neće doseći ekološke standarde dobrog ekološkog stanja do 2021. godine, koje Europska unija propisuje Okvirnom direktivom o vodama.
“Stalno poboljšanje stanja i stabilizacija stanja u jezeru može se osigurati samo uklanjanjem uzroka onečišćenja mjerama koje bi osigurale manje intenzivno korištenje otrova”, kaže Remec Rekar i objašnjava da, osim završetka sanacije kanalizacije, smanjenje prometa i smanjenje populacije ptica na jezeru , a osobito zabranu hranjenja peradi i ribe.
Hranidba mrkve, koja je zakonski potkrijepljena propisima o ribarstvu i dopušta uvođenje pet kilograma mamca po ribaru dnevno, značajno je pogoršala ekološko stanje jezera u posljednjih deset godina. Zbog toga godišnje u jezeru završava više od deset tona hranjivih tvari, što povećava količinu fosfora i dovodi do rasta plavo-zelenih algi ili cijanobakterija.
Općina Bled već razmatra ograničavanje hranidbe šarana, ali to je duži proces.
“Moramo se povezati s dionicima u ovom području i saznati koje su stvari moguće, smislene i izvedive. Naći ćemo najbolji mogući način suživota za sve da bude dobar i prihvatljiv “, izjavio je direktor Turizma Bled Tomaž Rogelj te dodao da je to dio svih napora da se jezero učini u dobrom stanju.
Općina Bled, kao korak u nizu održivih rješenja prošle jeseni, kupila je i električni čamac za čišćenje površine jezera, koji uklanja lišće i razne vrste otpada poput boca i vrećica. Međutim, kako upozorava Remec Rekar, ovaj je brod gotovo zanemarivo učinkovit u usporedbi sa svim pritiscima na jezero.
Istaknula je da zbog porasta turizma poseže u neposredni okoliš jezera, kako s gradnjama tako i renoviranjima te nestručnom sječom zelenog pojasa što će imati dalekosežne posljedice na stanje jezera. Uvjerena je da bi općina mogla prilagoditi način gradnje i prodora u prostor.
“Sve intervencije duž jezera moraju biti napravljene s osjećajem i sigurnošću”, istaknula je.
Mjere u svim područjima su, po njenom mišljenju, apsolutno nužne, jer će jezero, koje je dugo bilo na granici između umjerenih i dobrih uvjeta, ako se nastavi postojeći trend zagađenja, doći u loše stanje. Praćenje koje je proveo Arso pokazuje pogoršanje ekološkog stanja jezera ne samo na fitoplankton, nego i na život uz obalu.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i generalna sekretarka nacionalne komisije za UNESCO Milica Nikolić, učestvovali su, u italijanskom gradu Palmanovi, na konstitucionom sastanku gdje je oformljena Međunarodna koordinaciona Grupa, zadužene za upravljanje UNESCO-vom transnacionalnom lokacijom „Venecijanski odbrambeni sistem 16. i 17. vijeka“, na osnovu Memoranduma o razumijevanju koje su potpisale Vlade Italije, Hrvatske i Crne Gore 01.decembra 2015.godine.
Gradonačelnik Palmanove, Franćesko Martines, izabran je na mjesto predsjednika ovog tijela, dok su za potpredsjednike izabrani Goran Pauk župan Šibensko-Kninske županije i Vladimir Jokić predsjednik Opštine Kotor .
Jokić u Palmanovi
Grupaće svoj rad obavljati u saradnji sa Vladama zemalja učesnica i zajedničkim sekretarijatom sa sjedištem u Bergamu, a aktivnosti će biti usmjerene na planiranje budućih zajedničkih aktivnosti u okviru Menadžment plana.
Sastanku u Palmanovi, prisustvovali su predstavnici Ministarstava kulture Italije, Hrvatske i Crne Gore, i predstavnici šest gradova: Bergama, Peskjera del Garde, Palmanove, Zadra, Šibenika i Kotora.
Gradonačelnik Mato Franković, zamjenica Jelka Tepšić i ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo sudjelovali su na sastanku u Ministarstvu turizma na temu izmjena Zakona o turističkoj pristojbi, odnosno prijedlogu naplate turističke pristojbe putnicima na kružnim putovanjima, javlja HRT Radio Dubrovnik.
Predstavljajući prijedlog ministar Gari Cappelli pojasnio je kako je riječ o namjenskim sredstvima koja bi se ulagala u prometnu infrastrukturu za podizanje standarda destinacije. Jedinice lokalne samouprave mogle bi same odlučiti žele li uvesti ovu pristojbu i u kojem iznosu. Predstavnici gradova i lučkih uprava podržali su ovaj prijedlog.
Podržao ga je i gradonačelnik Franković koji je istaknuo kako ova pristojba zasigurno nikoga neće odvratiti od dolaska u Dubrovnik, a da će Grad i građani svakako imati koristi jer bi se već s pristojbom od dva eura po gostu s cruisera mogla ostvariti dobit od oko 12 milijuna kuna koje bi Grad uložio u ceste na svom području.
Gradonačelnik je istaknuo i da je bitno dovoljno na vrijeme obavijestiti cruise kompanije kako bi novu pristojbu mogle ukalkulirati u buduću cijenu te je zaključeno kako bi se s provedbom ovog prijedloga moglo krenuti 2021. godine. Jedno od pitanja bilo je i kako operativno provesti naplatu, a gradonačelnik Franković je predložio da se to obavlja putem cruise agenata, kojima bi gradovi izdavali račune.
Ostalo je otvoreno pitanje naplaćivati pristojbu po gostu ili po brodu, s tim da bi brodovi bili razvrstani u kategorije sukladno broju putnika.
Počela je sječa čempresa u dvorištu Gimnazije “Niko Rolović” u Baru, na lokaciji gdje je planirana izgradnja vrtića u Ulici Mila Boškovića.
Oko pet radnika, rano jutros posjekli su 30-tak borova, javio je portal Jedro.
Na budućem gradilištu je policija, a već se okupljaju i građani koji su, podsjećamo. protestvovali od polovine oktobra, tvrdeći da je izgradnja vrtića na toj lokaciji protivzakonita.
Kamen temeljac za izgradnju vrtića u Baru, vrijednog oko 2,5 miliona eura, postavljen je 15. oktobra.
Tog dana počela su negodovanja srednjoškolaca, a nekoliko dana kasnije i protesti Grupe građana kako bi zaustavili sječu oko 80 stabala čempresa koji se nalaze između zgrada gimnazije i osnove škole u samom srcu grada.
Predstavnici građanske Inicijative iz Bara, 20. decembra, podnijeli su tužbu Upravnom sudu kojom traže ukidanje Rješenja Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT) kojim je izdata građevinska dozvola za izgradnju dječijeg vrtića i jaslica.
Prvih 400 metara obalnog šetališta u Krašićima „Artek DOO” iz Podgorice već je potrošio dvije trećine vremena predviđene dinamike od 90 dana, a kraj radova se ne nazire. Menadžer opštine Tivat i koordinator radova na izgradnji „Lungo mare” Marko Petričević, koji je s potpisnikom ovih redova juče obišao trasu, na gradilištu je zatekao napuštene građevinske mašine. Investiciju vrijednu 800.000 eura, koja treba da riješi problem nelegalne uzurpacije obale u Krašićima, zajedno finansiraju Opština Tivat i JP „Morsko dobro”, a lokalna uprava je nosilac posla.
Vlasnik firme „Artek DOO” koja je izabrana za izvođača na javnom tenderu je Marko Pavličević, sin Radomana Pavličevića, vlasnika firme „Erlang” koja je u Tivtu realizovala više projekata u kojima obično nije poštovala rokove.
– Nijesam zadovoljan dinamikom radova. Bili su praznici, imali smo određene okolnosti na terenu koje nam nijesu išle naruku – jaka bura koja ometa gradnju uz more. Članovi kabineta predsjednika opštine obišli su gradilište poslednjeg radnog dana u 2018. godini i tada smo konstatovali da je dvije trećine roka već prošlo, trasa je većinom iskrčena. Određeni detalji nijesu ispoštovani, a tiču se samih rješenja o rušenju. Moraju se intenzivirati radovi i moraju se poštovati rješenja o rušenju do detalja, odnosno do „crvene linije”, rekao je Petričević.
On ističe da je gotovo izvjesno da rok za izgradnju neće biti ispoštovan, ali će insistirati kod izvođača da radovi budu završeni do početka sezone.
– Izvođač neće biti u mogućnosti da ispoštuje rok do 90 dana. Bilo je objektivnih okolnosti, određenih odlaganja zbog administrativnih stvari i sve to moramo uzeti u obzir. No, ne bismo smjeli da prekoračimo proljeće i početak dolaska prvih gostiju. Gosti koji dolaze u Krašiće čine skoro trećinu opštinskog turističkog budžeta i moraju zateći završen ovaj dio trase, ističe Petričević, dodajući da je u nedavno usvojenom Strateškom planu opštine do 2022. godine predviđeno projektovanje i druge faze šetališta.
– To je veći cilj od ovih 400 metara trase koji će sigurno biti gotovi uz malo kašnjenje, naglašava menadžer opštine i koordinator projekta izgradnje „Lungo mare” u Krašićima.
On ističe da će Opština učiniti sve da se ponovo stavi u funkciju ribarska posta „Plitka” na trasi obalnog šetališta, na kojoj je privatni investitor sagradio nelegalnu betonsku pontu sa pergolom.–Mehanizacija je tuda prošla. Zbog izvođenja radova tu su morali da se naprave nasipi. Potrudićemo se da postu vratimo u prvobitno stanje. Rješenja o rušenju tih ponti koje su nelegalno dignute na ribarskoj posti Plitka imamo, ali to povećava troškove i oduzima vrijeme. Vrlo brzo ćemo procijeniti na koji način ćemo revitalizovati tu ribarsku postu, rekao je Petričević.
Inspektor za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja Miomir Tapušković početkom decembra je potvrdio da će donijeti odgovarajuća rješenja prema nadležnim institucijama kako bi ribarska posta Plitka bila ponovo u funkciji.
– Njene koordinate postoje, definisane su pravilnikom i ubilježena je tačna pozicija. Preostaje da se na dijelu budućeg obalnog šetališta postavi tabla na kojoj će biti označeni podaci poste Plitka, rekao je Tapušković tada.
Prema njegovim riječima, projekat Opštine i Morskog dobra o izgradnji prvih 400 metara obalnog šetališta u Krašićima obradovao je nadležne u Ministarstvu poljoprivrede, ali i istraživače u Institutu za biologiju mora koji su upozoravali na neophodnost revitalizacije ove i ostalih ribarskih posti u Boki kotorskoj koje su ugrožene nelegalnom gradnjom.
Vaterpolista PVK „Jadran Carine“ i reprezentativac Crne Gore Đuro Radović, proglašen je za najboljeg sportistu Herceg Novog u 2018. godini. Radović je sa reprezentacijom osvojio Svjetsku ligu u Budimpešti, osvajač je bronze na Mediteranskim igrama i srebra na juniorskom prvenstvu Evrope. Sa Jadranom je osvojio titulu Crne Gore i Кup. U Ligi šampiona i Evropa Кupu, kao i Regionalnoj ligi pružao je odlične partije. Odluku su donijeli članovi žirija, u sastavu sportskih novinara grada i predstavnika Sekretarijata za društvene djelatnosti i sport Opštine Herceg Novi Darka Klasića.
Najuspješniji sportski kolektiv našeg grada je PVК „Jadran Carine“, a njegov šef stručnog štaba i selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković najuspješniji je trener u 2018. godini.
Najbolji sportista koji brani boje kluba koji nije iz Herceg Novog, a koji je uspješan ambasador svog grada iz kojeg dolazi je reprezetivac Crne Gore i kapiten Pro Reka Aleksandar Ivović, koji je najbolji igrač planete.
U kategoriji najboljih sportista, shodno rezultatu iz prošle godine, priznanja će primiti i Dilan Prašević (boks), Vladan Spaić i Marko Petković (vaterpolo), Đuro Milanović (bućanje), Nikola Perišić (streljaštvo), Anđela Antunović (plivanje), Milivoj Dukić (jedrenje), Jelena Tomašević (triatlon), David Bjelica (fudbal), Miloš Bubanja (šah), Aleksandar Milosavljević (ribanje), Jovana Savković (košarka) i Marko Danilović (automobilizam).
Sportski radnik godine je Saša Кulinović, član Alpinističog kluba Niskogorci. U kategoriji sportskih nada, nagrađena je grupa najtalentovanih i oni za koje se očekuje da su budućnost novskog sporta.
Za ukupni doprinos razvoju sporta pripala je Marinku Кovačeviću, bivšem košarkašu Primorja, Rabotničkog i Budućnosti, a kasnije uspješnom treneru iz čijeg rada su potekli brojni košarkši Herceg Novog koji su igrali i igraju širom Evrope. Za doprinos u razvoju sporta priznanja su dobili i nekadašnji teniser Rade Popović i posthumno Drago Terzić, radnik u sportskom ribolovu, streljaštvio i biatlonu koji je bio i sudija u biatlonu na XXIV Zimskim olimpijskim igrama 1984. godine u Sarajevu.
Svečanost uručenja nagrada obaviće se 18. februara u dvorani „Park“ na svečanosti „Veče Šampiona“, koja se tradicionalno organizuje u okviru Praznika Mimoze.
Novi načelnik Komunalne policije Opštine Tivat je bivši policijski službenik Novak Leković, koga je opozicija prije dvije godine optužila za agitovanje za DPS na lokalnim izborima u Herceg Novom.
Gradonačelnik Tivta i predsjednik OO DPS tog grada dr Siniša Kusovac Lekovića je pred novogodišnje praznike imenovao za vršioca dužnosti načelnika Komunalne policije. To je potvrđeno i na sajtu Opštine gdje je objavljena nova šema organa lokalne uprave Tivta sa navedenim imenima novoimenovanih rukovodilaca, među kojima je i nekadašnji kontroverzni službenik crnogorskog MuP-a, Novak Leković.
Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić je protiv Lekovića, visokog funkcionera DPS Predraga Ivanovića i drugih NN lica u maju 2017. podnio krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu, zbog navodne povrede slobode opredjeljenja pri glasanju. Lekovića – tada već bivšeg komandira policije u Herceg Novom a koji je tada bio na službi u Odjeljenu bezbjednosti Tivat, Demokrate su prethodno prijavile zbog protivpravnog uticanja na volju birača. Oni su objavili i snimke Lekovića u automobilu na kome su se nalazili flajeri DPS-a i Socijaldemokrata, kao i plakat na kojem se iznose uvrede na račun funkcionera Demokratske Crne Gore. Leković je tada po tvrdnjama Demokrata, po Herceg Novom upravljao vozilom „,micubiši pajero” tivatskih registarskih oznaka koje je bilo oblijepljeno uvredljivim porukama na račun ljudi iz Demokratske Crne Gore, a bivšeg policajca iz te opozicione partije snimili su i u blizini štaba DPS i u razgovoru sa koordinatorom te partije za Herceg Novi Petrom Ivanovićem.
Prema nezvaničnim saznanima Leković je na novo visoko rangirano radno mjesto u lokalnoj upravi Tivta gdje je na vlasti koalicija DPS-SD-HGI, navodno imenovan na inicijativu političkog direktora DPS Tarzana Miloševića.
Iz Opštine Tivat inače, već više od dvadeset dana nema odgovora na pitanja u vezi sa novom strukturom i organizacijom rada organa lokalne uprave, a koju je pred kraj prošle godine napravio gradonačelnik Kusovac. Kusovac je već jednom, sredinom 2016., par mjeseci nakon lokalnih izbora u kojima je DPS osvojio apsolutnu vlast ali je i pored toga u vladajuću koaliciju uzeo SD I HGI, napravio reorganizaciju rada lokalne uprave. Tada je Kusovac govoreći da mu treba „široka, ali plitka i efikasnija“ organizacija rada lokalne uprave, duplirao broj sekretarijata slučbi I direkcija u Opštini kojih je do kraja prošle godine bilo ukopno čak 19, a što je rezultiralo i sa više nego udvostručenim brojem zaposlenih u lokalnoj administraciji.
U novoj organizacionoj šemi koju je Kusovac u djelo sproveo krajem 2018. ima ukupno 18 organa lokalne uprave, pa tako sada Opština Tivat ima osam sekretarijata, sedam službi, jednu direkciju, jednu upravu i Komunalnu policiju .
Prema podacima sa sajta Opštine, u punom kapacitetu Sekretarijat za lokalnu samoupravu kao sekretar vodi Jadranka Joksimović (DPS), Sekretarijat za finansije i lokalne javne prihode Rajka Jovićević (DPS), Sekretarijat zaplaniranje prostora i održivi razvoj Tamara Furtula (DPS), Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja Darka Ognjanović (DPS), a Sekretarijat za kulturu i društvene djelatmosti Dubravka Nikčević (DPS). Kao vršioci dužnosti sekretara na čelu Sekretarijata za turizam i preduzetništvo, odnosno Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj su Petar Vujović (DPS) i Tatjana Jelić (DPS), dok je njihova stranačka koleginica Rita Mitrović v.d. sekretara novoformiranog Sekretarijata za imovinu.
V.D. direktora Direncije za investicije je Bogdan Čučković, Službu zaštite i spašavanja vodi Zoran Barbić, a na čelu novoformirane Uprave za inspekcijske poslove kao direktor je Jovica Stojković. Službu za unutrašnju reviziju vodi Jela Mrdak, Službu predsjednika Opštine Dijana Čolaković, na čelu Službe glavnog administratora kao v.d. rukovoditeljica je Tanja Kažanegra, vd rukovodilac Službe za opšte i zajedničke poslove je Elvis Mustajbašić, dok Službnom za javne nabavke upravlja Milkena Ćipranić. U novoj organizaciji Opštine je i Služba glavnog gradskog arhitekte, ali on još nije imenovan.
Treći festival brodova, mora i mornara “Dani u vali” održat će se od 11. do 15. septembar ove godine u Starom Gradu na otoku Hvaru, te okupiti u starograjskoj vali dugoj pet nautičkih milja veličanstvenu flotu od preko 80 tradicijskih brodova.
Ova maritimna manifestacija koja je započela 2016. povodom proslave 2400 godišnjice utemeljenja antičkog Farosa (Paiza) današnjeg Starog Grada, sada će se održavati svake dvije godine, a sve kako bi se omogućio dolazak pomorcima i iz drugih europskih zemalja.
– Naša smotra pomorske baštine predstavlja stare tradicijske brodove sa cijelog Jadrana, od kvarnerskog guca, lošinjske pasare, zadarske Condura Croatice, sandula, gundula, lađa, trupa, leuta, gajeta,.. I to sa međunarodnim karakterom, jer nam nakon Talijana, sada stiže poznata kalafatska obitelj Bokovac iz Bara, iz Crne Gore, s gajetama i pasarama korčulanske gradnje koje oni grade u svom škveru. A počasni gosti su nam i zaljubljenici u more i brodove iz Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre – doznajemo od Plamenka Bavčevića, predsjednika Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves koji su zajedno s Turističkom zajednicom Starog Grada i gradom Stari Grad organizatori ove “fešte od idara”.
A upravo je poteštat najljepše i najduže uvale na Jadranu Antonio Škarpa naveo razlog zašto su odlučili i 2019, pa 2021. te 2023. godine biti domaćini floti starih drvenih ljepotana, te potpisati novi ugovor o nastavku suradnje.
– Misto smo od tradicije, a dva dosadašnja festivala “Dani u vali” dojmili su i turiste i domicilno stanovništvo, poglavito mlade koji žele sačuvati naše pomorsko bogatstvo. Ujedno je ova smotra dodatna turistička ponuda u rujnu.
Naime u sklopu same manifestacije održava se i fascinantna noćna parada brodova “Ples pod jedrima i svjetlima”, predstavlja bogata gastronomska ponuda, uz brojne radionice za djecu i odrasle, kao i bogati zabavni program gdje se prvenstveno prezentira kulturna baština.
– Želimo to naše blago predstaviti svijetu, imamo prekrasne nošnje, običaje, vrhunske glazbenike, ali i vrle majstore od broda. I kalafate i jedriličare i ribare i pomorce, prave morske vukove, koji imaju što pokazati novim generacijama. Kako se gradi brod, šije jedro, vezuju gropi i čvorovi, kako se brodom upravlja na moru, po vitru… Šteta da to prepustimo zaboravu – jasan je u cilju održavanja ove morske smotre i Saša Lukić, tajnik Cronavesa.
Potres umjerene snage s epicentrom u moru između Sućurja na otoku Hvaru i poluotoka Pelješca zabilježili su u srijedu u 15 sati i 42 minute seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske.
Magnituda potresa iznosila je 2.9 prema Richteru, a intenzitet u epicentru IV-V (četiri do pet) stupnjeva Mercalli-Cancani-Siebergove (MCS) ljestvice.
Prema dosadašnjim informacijama, potres se osjetio na širem priobalnom području od Splita do Stona, na Pelješcu i na otocima Hvaru i Korčuli, izvijestio je dežurni seizmolog Krešimir Kuk.
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
1 od 5
David Margason - foto Porto Montenegro
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj - Damen
Novo remontno brodogradilište za super i mega jahte konzorcijuma renomirane holandske brodograđevinske kompanije Damen i Porto Montenegra u Bijeloj, prve usluge klijentima moglo bi početi da pruža već krajem ove godine. U prve tri godine poslovanja nove firme koja se još uvijek vodi pod radnim imenom Montenegro Yacht Services (MYS), u nju će biti uloženo preko 20 miliona eura, a Bijela će ukoliko se sve realizuje po planu, postati kredibilna i konkurentna alternativa do sada renomiranim servisnim centrima i remontnim brodogradilištima za jahte u Francuskoj, Španiji i na zapadnoj obali Italije.
Kazao je to u ekskluzivnom intervjuu za „Vijesti“- prvom koji daje za jedan crnogorski medij, izvršni direktor Adriativc Marinasa – Porto Montenegra (PM) Dejvid Margasan.
Vlada i konzorijum Damen-PM pred kraj prošle godine konačno su potpisali koncesioni ugovor na 30 godina za privredno korušćenje brodogradilišne luke Bijela. Holanđani i PM su dobili u zakup 198.294 kvadrata zemljišta i 281.077 kvadrata akvatorijuma Za to će MYS plaćati godišnu fiksnu koncesionu naknadu od 123.303 eura i varijabilnu naknadu u visini od 5 % EBITDA (prihoda umanjenog za rashod bez troškova amortizacije) do 5 miliona, odnosno 3% za EBITDA nove firme koja prelazi 5 miliona eura. Plan je da u prvoj godini rada novo brodogradilište remontuje 14 super jahti (brodova dužih od 25 metara), dok će u petoj godini poslovanja broj remontovanih jahti biti 109. Sa 35 radnika u prvoj godini rada, MYS će narasti na između 300 i 400 zaposlenih u petoj godini postojanja, a nekadašnje brodogradilište za teretne brodove u Bijeloj, biće pretvoreno u sofisticirani tehnološki centar po mjesi sličnih specijalizovanih brodogradilišta za remont jahti u sjevernoj Evropi, sposoban da pruži sve vrste najkompleksnijih remontnih i radova na konverziji super i mega jahti dužine između 25 i 125 metara. Ugovoreni preduslov za početak rada MYS koji je već kupio oko 2,65 miliona euura vrijedne objekte i opremu bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB), je da francuska kompanija Vlago koju je angažovala Vlada, do marta 2020. završi ekološku remedijaciju tog prostora, koja podrazumijeva uklanjanje oko 150 hiljada tona grita i zagađenog zemljišta iz Bijele.
„Koncesioni ugovor nam daje pravo da ako postoji mogućnost, MYS i prije tzavršetka remedijacije, može početi da radi. Stoga namjeravamo da počnemo organizaciju cijelog sistema, zapošljavanje prvih radnika i pripremu da već pred kraj ove godine, u Bijeloj počnemo pružati određene vrste usluga remonta koje se mogu sprovesti na brodovima na vezu, bez da se oni za to podižu iz mora. Dakle, razmišljamo da se već do kraja godine radi na većim jahtama koje bi bile vezane uz glavni gat brodogradilišta sa njegove zapadne strane, na dijelu gdje su bili plutajući dokovi JBB. Plan je da se istovremeno, ponude i usluge vađenja iz mora i servis manjih jahti koje se mogu dići na obalu mobilnim dizalicama. Sve ipak zavisi od mogućnosti da i u tome, klijentima pružimo najveći mogući nivo kvaliteta jer je dobra reputacija i njeno očuvanje, ključno za Damen.“
Kada se može očekivati dolazak novog plutajućeg doka ?
„Dok u Bijelu stići u prvoj polovini naredne godine. Riječ je o potpuno novom plutajućem doku koji će sagraditi Damen i za koji je se privodi kraju projektivanje i počela je i kupovina materijala za gradnju. Naime, budući da će MYS funkcionisati na način da jahta koja se iz mora digne na dok, radi remonta sa doka bude potom specijalnim transporterima na točkovia, prebačena na operativnu obalu ili do radionica, novi plutajući dok mora imati vrlo sofisticiran sistem za balastiranje koji će održavati njegovu i stabilnost dignute jahte u osjetljivim momentima promjene opterećenja i stabiliteta dok se jahta „prevlači“ sa doka na obalu i obrnuto.Takav. tzv. load out recovery dok, trenutno postoji samo jedan u svijetu i nalazi se u Kataru. Uz to, naš dok će imati i interne tanove za sakupljanje vode i materijala sa podvodnog dijal dignutih jahti, kada se one budu prale vodom pod visokim opritiskom, radi uklanjanja obraštanja od algi i školjki, a kako bi se sve te materije zadržale na doku i ne dospjele u more, već se sa njima postupalo na pravi način u skladu sa strogim ekološkim standardima koje će primjenjivati MYS. Već smo isplanirali i poziciju na kojoj plutajuči dok možemo privremeno smjestiti i koristiti, dok se ne završi remedijacija prostora brodogradilišta. U međuvremenu će biti obavljeni neophodni građevinski radovi za postavljenje doka na njegovu trajnu poziciju, te ojačavanje operativne obale i platoa unutar brodogradilišta da oni mogu izdržati velika opterećenja „šetanja“ po njima na transporteru, brodove teških više stotina tona. Novi dok će biti kapaciteta dizanja 3 hiljade tona i biće modularne konstrukcije, što znači da će po potrebi, biti naknadno produžen jednostavnim dodavanjem novih sekcija, pa će tako moći da se produži do ukupne dužine od 150 metara, i poveća mu se moć dizanja na 7.000 tona. Kasnije će kapaciteti brodogradilišta biti upotpunjeni i gradnjom novog travel lifta.
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen
U biznis planu stoji da će se MYS koncentrisati na remont jahti od čelika i aluminijuma, dužine preko 30 metara. Da li to znači da potpuno eliminišete mogućnost da radite remont manjih jahti od kompozitnih materijala i drva i sebee uskraćujete za dobar dio tržišta jer upravo takve jahte sada brojem preovlađuju u Crnoj Gori ?
„Jahte dužine ispod 30 metara nisu naše glavno ciljno tržište za budući razvoj MYS-a. Nismo međutim, isključili mogućnost remonta manjih stakloplastičnih ili drvenih brodova jer to mogu raditi specijalisti-podizvođači u trenucima kada imamo slobodnih kapaciteta. Sve je više velikih jahti od stakloplastike, dugih čak i do 40 metara, koje se grade u svijetu, pa nema razloga zašto ne bi radili i na takvim ili brodovima drvene konstrukcije. Ipak, na kraju krajeva, to nije veliko tržište i generator zarade, pa će ekonomska osnova i glavnina posla MYS, biti veće jahte od čelika i aluminijuma. Kao glavni izvor posla, makar u početku, računamo na jahte koje borave u Porto Montenegru, ali i drugim marinama u Crnoj Gori jer se marine grade i u Luštici Bay i Portonovom. Uz to, imajući i u vidu i konkurenciju u Zapsndom Mediteranu i jadranskoj obali Italije, te broj mega i super jahti koje trenutno plove Mediteranom, računamo i na oko 375 većih jahti iz cijelog Mediretana kao potencijalne klijente MYS-a. Samo Amelsovih superjahti u Mediteranu je sada oko 50, a budući da su oni brend Damena, logično je očekivati da će koristiti usluge servisa u garantnom roku ili održavanja i remonta u vangarantnom periodu, u jedinom Damenovom brodogradilištu u regionu – onom u Bijeloj. Mi ćemo biti remontni hab za Amelsove jahte na Mediteranu.“
Hoće li novo brodogradilište osim za jahte, biti na raspolaganju za bilo kakvu drugu vrstu plovila – možda za remont brodova Mornarice VCG ili plovila Vladinih institucija u Crnoj Gori ?
Siguran sam da će MYS biti oduševljeno mogućnošću da recimo, dokuje ili remontuje školski bord Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ jer je ljepota i značaj tog broda istovremeno i odlična tačka u referensnoj listi svakog brodoremontera. Zato bi uvijek našli mjesta i vremena i entuzijazma da uradimo remont „Jadrana“. Ipak, od samog početka rada na ovoj projektu zauzeli smo stav da MYS neće biti „hibridno“ brodogradilište koje će remontovati teretne, ratne ili bilo kakve druge brodove, osim jahti. Ono će niti isključivo brodogradilište za remont i konverziju jahti jer samo tako možemo garantovati najveći nivo kvaliteta naših usluga za vlasnike jahti.“
Na koji način računate da će Damen i njegovi postojeći kooperanti širom svijeta uticati na razvoj i sposobnosti novog brodogradilišta u Bijeloj ?
„Smatramo da je glavna vrijednost novog projekta u Bijeloj u renomeu i kvalitetu koji u svjetskim okvirima nosi ime Damen. Njihove globalno prepoznate vještine u domenu kontrukcije, gradnje i remonta svih vrsta brodova, a posebno mega i super jahti kroz njihov brend Amels koji je jedan od tri najjača u domenu jahtinga u svijetu, čine da dolazak Damena u Bijelu bude ne samo odlična vijets za Porto Montenegro, nego i Crnu Goru u cjelini. To naime, otvara čitav jedan novi niz mogućnosti za napredak i razvoj crnogorske ekonomije, revitalizaciju djelatnosti brodoremonta koja u Boki ima veliku tradiciju, ali i širenje klastera crnogorkih firmi koje bi sutra, ako zadovolje izuzetno stroge uslove kvaliteta, cijene i ročnosti koje traži Damen, mogle svojim proizvodima i uslugama da se uključe u lanac kooperanata MYS-a. Želimo da ljudi ubuduće o Jadranu govore kao o novoj Rivijeri (Azurnoj obali u Francujsoj i dijelu Tirenske obale Italije-prim.aut.) kao do sada glavnoj tački jahtinga. Stvari se u toj industriji već polako sa Zapadnog Mediterana prebacuju istočno, a Crna Gora i Hrvatska prije svih, postaju sve zanimljivije i poznatije kao destinacije za smještaj jahti, odnosno krstarenje. Mi smo sa partnerima iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Crne Gore već pokrenuli Jadransku Jahting Asocijaciju AYA sa ciljem da kroz bolju povezanost istaknutih kompanija, unaprijedimo jahting uslugu u regionu, zajednički djelujemo, podržavamo partnerske kompanije i postanemo lobistička snaga na Mediteranu. Nema razloga da Jadran u neko dogledno vrijeme u pogledu jahtinga, ne postane jednak Rivijeri. U tome je vrlo važan korak i povećanje globalne svijeti o tehničkim mogućnostima jadranske regije u domenu remonta mega i super jahti, kroz dolazak Damena u ovaj region, preko projekta u Bijeloj.“
Animacija budućeg izgleda brodogradilišta u Bijeloj – Damen
U Biznis planu navodite da MYS treba da bude kredibilna alternativa uslugama ICOMIA grupe za remont superjahti iz zapadnog Mediterana, ali i mnogo bližoj i „opasnijoj“ konkutrenciji na jadrankoj obali Italije poput ISA u Ankoni. Kako to namjeravate da postignete ?
Sa konkurencijom ćemo se boriti kvalitetom, poštovanjem rokova i raspoloživog budžeta, te dobrim cijenama i naravno, renomeom koji Damen uživa širom svijeta. Sa inženjerijsko-tehnološkog aspekta MYS se zapravo ne nosi sa remontnim brodogradilištima za jahte u zapadnom Mediteranu, već sa onima u sjevernoj Evropi – Holandiji i Njemačkoj koji su svjetski lideri u tom domenu. Cilj nam je da preko MYS, na Mediteran donesemo sjevernoevropska mjerila kvaliteta u ovoj djelatnosti, a sa /partnerom kao što je Damen, to definitivno možemo postići. Njihova brodogradilišta su po cijelom svijetu, a uspjeli su da stvore odgovarajuću radnu etiku i odnos prema poslu, čak i u zemljama gdje toga nije puno bilo poput Vijetnama ili Rumunije. Sto posto sam siguran da će Damen isto uspjeti da uradi i ovdje u Crnoj Gori jer jednostavno ne dolazi u obzir da Damen upravlja brodogradilištem ili pogonom koji ne pruža usluge po najvišim standardima i najvećem nivou kvaliteta. Iako se ljudi ovdje šale, uključujući tu i vašeg prmeijera, sa navodnom ljenošću Crnogoraca kao radnika, moja iskustva su sasvim drugačija- ja sam lično vidio da, kada im date prave mogućnosti, ovdašnji ljudi su vrlo vrijedni i zadovoljni što mogu da se iskažu u pravoj prilici. Ne vidim razloga zašto to ne bi bilo i na ovom prijektu, tim prije što ljudi koji rade u tehnici i brodograđevnoj industriji generalno, imaju drugačiju psihologiju i pristup poslu, posebno ako dolaze iz domena industrije koja je radila za vojsne potrebe kao što je to često slučaj na prostoru bivše Jugoslavije. Nivo discipline i radne etike kod takvih firmi je takav da ga često ne možete naći u klasičnim civilnim firmama, a ovdje srećom, još imamo dosta takvih ljudi koji su nekada radili za recimo, Arsenal u Tivtu. Oni i radnici bivšeg brodogradilišta Bijela uz globalne programe obuke po njihovim brodogradilištiam širom svijeta, a koje će im ponuditi Damen i njegovi kooperanti, sigurno će biti u stanju da zadovolje potrebe i zahtjeve MYS-a. Glavna i najčešće spominjana tema koju čujem kada razgovaram sa partnerima iz Damena o MYS-u, je obuka i trening osoblja, a siguran sam da ćemo u tome uspjeti kako sa ljudima koji su još ovdje i imaju te vještine, što sa ljudima iz Crne Gore – iz Arsenala ili JBB koji su otišp/li da rade u inostranstvo od Singapura, Dubaija, do Sjeverne Evrope i koji će željeti da se vrate i rade taj posao u svojoj zemlji. Za početak oni će naravno, raditi uz jedan broj stranih stručnjaka koje će dovesti Damen, ali kako bude rastao nivo osposobljenosti domaćih inženjera i majstora, taj će se odnos polako mijenjati u korist domicilne radne snage.
Može li i kakvo MYS šire doprinijeti napretku crnogorske ekonomije i razvoju sposobnosti domaće, sada skoro i nepostojeće industrije ?
„Brodogradilište će voditi Damen i oni su ti koji će procjenjivati što i kako je najbolje uraditi da ta firma zadovolji osnovne i ključne kriterijume po kojima Damen operiše- visok kvalitet, fer cijene i dobro planiranje, odnosno strogo ispunjavanje zadatih rokova. Cilj i nama i njima je da, kada novo brodogradilište bude otvoreno, ono pruža apsolutno najkvalitetnije usluge remonta jahti u cijelom jadranskom regionu. Oko toga nikako ne smije biti kompromisa ni na kratke staze, jer bi to moglo nanijeti nepopravljivu dugoročnu štetu cijelom poduhvatu. Nesumnjivo je da će no vo brodogradilište željeti da sarađuje sa lokalnim podizvođačima i dobavljačima gdje god je to moguće jer je to jednostavnije i jeftinije, ali je na lokalnim ponuđačima i provajderima usluga da svoju ponudu, materijale i usluge dovedu do traženog nivoa kvaliteta, da bi mogli raditi sa Damenom. Svi koji to budu mogli da urade, dobro su došli.“
