Opština Kotor uvećava svoju imovinu – investicija decenije biće ralizovana na sjednici SO?

2

Najznačajnija kapitalna investicija opštine Kotor i nove gradske uprave jeste kupovina nekretnina i nepokretnosti kompanije AD Jugopetrol. Kupovinom tih nekretnina i razmjenom jedne od tih nekretnina sa CEDIS-om za prostor na Tabačini, uz dobijanje dugoročne koncesije za luku Kotor opština bi realizovala projekat decenije.

Kotorske zidine jul 2018.foto Boka News

Kotor je u posljednje dvije godine postao grad odgovornog, domaćinskog i transparentnog upravljanja u kojem se radi po mjeri građana. Za razliku od vlasti DPS-a koja je godinama rasprodavala i uništavala imovinu, aktuelna lokalna uprava želi da uveća vrijednost gradske imovine. Najbolji primjer takvog rada i poslovanja jeste suficit u budžetu opštine koji trenutno iznosi oko 4,8 miliona euraa.

Opština Kotor ima priliku da značajno uveća svoju imovinu kupovinom 32 284 m² zemljišta potpuno komunalno opremljenog sa poslovnim zgradama, radionicama, magacinskim prostorima i internom benzinskom stanicom u Privrednoj (Industrijskoj) zoni i 3 703 m² zemljišta sa 2201 m² korisnog poslovnog prostora u Škaljarima na 750 metara od centra grada.

O ovoj jedinstvenoj investiciono-razvojnoj prilici za opštinu Kotor treba da se izjasne odbornici u petak 16. novembra 2018. godine na XVII sjednici Skupštine opštine Kotor.

RAZVOJNA I EKONOMSKA OPRAVDANOST OVE INVESTICIJE

Prijedlog Odluke o kupovini nepokretnosti u vlasništvu privrednog društva “Jugopetrol” AD pripremila je potpredsjednica opštine Kotor Ljiljana Popović – Moškov (URA). Sastavni dio odluke je Elaborat o opravdanosti investiranja u kojem je navedena i buduća namjena tih prostora i dvije procjene ovlašćenih procjenitelja o opravdanosti ovog projekta.

Prvobitno ponuđena cijena od strane Jugopetrola bila je 2 972 000 € za obije nekretnine. U pregovorima predstavnici Opštine uspjeli su da spuste tu cijenu za 12% na 2 650 000 za obije nekretnine (800 000 za onu u Škaljarima i 1 850 000 za drugu u Privrednoj zoni). Na taj način ostvarena je ušteda od 322 000 eura.

Za kompletnu nekretninu u industrijskoj zoni na 32 284 m² komunalno opremljenog zemljišta i sa objektima, radionicama i magacinima u pregovorima postignuta je cijena 57 € po m². Primjera radi cijena neurbanizovanog zemljišta bez magacina na sličnim lokacijama na tržištu nekretnina kreće se od 80 do 120 € po m². Za drugu nekretninu u Škaljarima koja obuhvata 3 703 m² zemljišta, i dvije zgrade ukupne korisne površine od 2 201 m² sa sopstvenim parking i magacinskim prostorom postignuta je cijena od oko 330 € po m². Ako se pogleda tržište nekretnina neurbanizovani placevi na sličnim lokacijama prodaju se od 200 do 350 € po m².

Sve analize i elaborati pokazuju da je ovo jedinstvena razvojna prilika za opštinu Kotor, a da je investicija sa aspekta cijena povoljna i opravdana.

kotor

STRATEŠKI ZNAČAJ OVE INVESTICIJE I RJEŠAVANjE SAOBRAĆAJNIH PROBLEMA

Kotor ima manjak poslovnih prostora pa je Opština primorana da za rad svojih preduzeća, direkcija i organizacija iznajmljuje prostore. Javno preduzeće Vodovod uzima pod zakup dio pomenute nekretnine u Škaljarima, dok sa prostorom takođe imaju problema Komunalno, Direkcija za izgradnju i razvoj Kotora i vatrogasna jedinca u Kotoru.

Sa druge strane opština Kotor trenutno svoje poslovne prostore u starom gradu od oko 850 m2 ustupa na korišćenje raznim udruženjima i organizacijama zbog čega gubi mogućnost zarade od izdavanja pod zakup tih prostorija. Prebacivanjem 13 takvih organizacija i udruženja iz starog grada u nekretnine u Škaljarima otvorila bi se mogućnost da Opština godišnje od zakupa zaradi od 700 do 800 000 €. To znači da bi čitava investicija kupovine nekretnina Jugopetrola od 2 650 000 € mogla biti vraćena u periodu 3 do 4 godine.

Strateški značaj ove investicije ogleda se u tome što kupovinom nekretnina Jugopetrola opština stvara preduslove da dođe u posjed lokaliteta CEDIS-a na Tabačini.

Lokacija na TABAČINI od oko 8 000 m2 strateški i prostorno predstavlja najbolju lokaciju za dalji razvoj i izgradnju infrastrukture u Kotoru koja bi u jednoj mjeri riješila problem parkinga automobila i turističkih autobusa u toku ljetnje sezone. Na taj način bi se u jednoj mjeri smanjile saobraćajne gužve u Kotoru u toku ljetnjih mjeseci.

cedis

KO STOPIRA RAZVOJ OPŠTINE?

Odluka o kupovini nekretnina od Jugopetrola bila je razlog prekida prethodne sjednice SO Kotor.

Tada su protiv ove odluke glasali predstavnici DPS-a, Nove srpske demokratije i SDP-a. Posebno čudi odluka od strane odbornika SDP-a, ako imamo u vidu da je predsjednik njihovog opštinskog odbora aktivno učestvovao i vodio pregovore vezane za ovu kupovinu. Odluka odbornika SDP-a i Nove srpske demokratije da glasaju protiv ove odluke dovela je do krize u lokalnoj vlasti.

Sa druge strane odbornici DPS-a pokazali su da ta partija vodi dvoličnu politiku i da im interesi Opštine i građana nisu važni. Odbornici DPS-a su za vrijeme prethodne vlasti u decembru 2015. godine podržali Odluku da se kupi jedna od ovih nekretnina za 972 000 €, a u junu 2018. nisu podržali da se ista kupi za 800 000 eura.

 
ko stopira

POPOVIĆ-MOŠKOV: Mi ne želimo da rasprodajemo već da uvećavamo imovinu opštine

Potpredsjednica Opštine Kotor je u obrazloženju ove investicije navela da ona predstavlja jedinstvenu priliku za opštinu Kotor da uveća svoju imovinu, riješi problem prostorija za opštinska preduzeća i dođe u posjed lokacije na Tabačini koja je ključna za rješavanje dijela saobraćajnih problema u gradu.

„Važno je istaći da se Opština za realizaciju ove investicije ne mora zaduživati, jer ima 4,8 miliona eura suficita u budžetu. Svi argumenti za kupovinu su tu i ekonomski i strateški. Hoće li odbornici braniti interese grada ili će se povinovati interesima parapolitičkih centara moći izvan Kotora vidjećemo na skupštinskom zasjedanju“ – rekla je na kraju potpredsjednica Opštine Kotor i predsjednice OO URA Kotor Ljiljana Popović-Moškov.

Hercegovina: Napuštene brojne plantaže smilja

0
Smilje
Smiljomanija u Hercegovini definitivno je stvar prošlosti. Nakon nekoliko godina euforije oko ovoga posla i sadnje smilja na hiljadama hekatara u Hercegovini, sada se došlo u fazu gdje čak ni jesenja berba nije obavljena.
– Nije bilo razloga da se smilje bere jer ga više nemamo kome prodati. Zadnja berba je bila početkom ljeta i mislim da je to zadnja veća berba ove biljke u Hercegovini. Cijene su u cijelosti potonule, otkupa skoro više i nema, a veliki broj plantaža je napušten. Jednostavno, ljudi više nisu imali matematičku logiku da se bave ovim poslom – rekao je jedan od sugovornika koji je želio sotati anoniman, piše Pogled.ba.
Drugi sugovornik, isto anonimno, potvrdio je kako i on nije realizirao drugu berbu niti je “palio” destileriju nakon ljetne berbe.
– Prodao sam ulje koje sam imao, ali me zaboli stomak kada se sjetim po kojoj cijeni smo davali ulje. Ona je bila tri puta manja nego kada smo počeli raditi ovaj posao. Sušno razdoblje nije dopustilo smilju da ponovo naraste za jesenju berbu, a i da je naraslo ne bi ga brali jer više nemamo kome prodati ulje – pojašnjava drugi sugovornik.
Dodaje kako je priča oko smilja u Hercegovini propala onda kada su ljudi odlučili posaditi ovu biljku na hljadama hektara, a nisu imali riješeno pitanje otkupa i prodaje velikih količina ulja.
– Svi su se nadali kako će veliki kupci doći i moliti nas da im damo naše ulje. Također, svi su očekivali kako će država pomoći u traženju kupaca. Ništa od toga se nije dogodilo.

 

Na kraju će opstati samo oni koji imaju partnerski status sa strancima, odnosno, koji su dopustili da im stranci kao suvlasnici uđu u tvrtke. Također, u budućnosti mogu opstati i oni koji imaju dugoročne ugovore i koji su spremni spustiti cijenu u tolikoj mjeri da rade na rubu isplativosti. Svi ostali će morati naći neki drugi izvor prihoda, zaključili su sugovornici.

Pomorci: Nurković ugrožava egzistenciju više od 30.000 ljudi

Kruzer jedne od stranih kompanija za koju plove nasi pomorci

Od obnove državne samostalnosti, crnogorski pomorci se, uslijed neadekvatne podrške crnogorske administracije, suočavaju sa kontinuiranim opstrukcijama koje utiču na njihovo zaposlenje na inostranim kompanijam.

To najbolje potvrđuje činjenica da je našoj administraciji bio potreban dugi niz godina da implementira Direktivu Evropske Unije 2008/106/EC i nakon nepotrebnog izuzeća, vrati Crnu Goru na Bijelu Listu pomorskih zemalja – ocijenila je Unija pomoraca Crne Gore (UPCG).

To udruženje kloje okuplja pomorce svih stručnih profila i dužnosti na brodovima, uputilo je juče dopis ministru saobraćaja i pomorstva (MSP) Osmanu Nurkoviću (Bošnjačka stranka), upozoravajući ga na ozbilhjnost situacije što bi mogla dovesti do ponovnog stavljanja naših breveta na Crne Liste, te velikih prpblema u zapošljavanju naših pomoraca kod stranih poslodavaca.

“Tokom mnogobrojnih susreta sa predstavnicima naše administracije, odnosno službenicima MSP, u proteklom periodu, jasno je evidentiran manjak stručnih kadrova koji bi kontinuirano, profesionalno i dosljedno mogli pratiti najnovije međunarodne propise iz oblasti pomorstva te blagovremeno reagovati na nacionalnom nivou. Suvišno je ponavljati da eventualne nekompatibilnosti sa međunarodnim normama, koje bi mogle biti utvrđene tokom predstojećih inspekcija, mogu rezultirati ponovnim izuzećem Crne Gore sa Bijele Liste. Uzimajući u obzir da mjesta naših pomoraca lako popunjavaju sve dostupniji pomorci iz daleko-istočnih zemalja, vjerujemo da bi ponovna ekskomunikacija naših pomoraca sa međunarodnog pomorskog tržišta imala dalekosežno negativne posljedice.”—stoji u dopisu UPCG Nurkoviću.

Oni ističu da je na međunarodnom tržištu trenutno angaživano oko 6.500 crnogorsih pomoraca i da od njihovih zarada u prosjeku živi još po pet članova porodica po pomorcu. Godišnje u našu ekonomiju pomorci od svojih zarada unesu par stotina miliona eura, što je gotovi ravno godišnjem iznosu priliva novca od svih direktnih stranih investicija u Crnoj Gori. Uprkos tome, ponorci se suočavaju sa nizom problema –prvenstveno lošim i nekoordinisanim radom državne administracije zbog kojeg vlasti država u kojima su sjedišta njihovih poslodavaca, ili čiju zastavu viju brodovi na kojima oni rade, ne priznaju crnogorske brevete. Pomorci su izloženi skupim i sporim birokratskim procedurama kod naših organa, a država toleriše javašluk i brojne malverzacije u sistemu za obrazovanje i obuku pomoraca, što dovodi do drastičnog pada njihovog stručnog kvaliteta.

“Uvjeravamo Vas, ukoliko se nastavi sa dosadašnjim pristupom državne administracije, kao i neadekvatnom kadrovskom sistematizacijom unutar iste, crnogorsko pomorstvo će, sa međunarodnog aspekta, i ubuduće biti marginalizovano a crnogorski pomorci izloženi teškom uslovljavanju od strane inostranih brodarskih kompanija, odnosno agencija koje posreduju prilikom ukrcaja. Valja naglasiti da ni ostala ministarstva čiji se rad reflektuje na sektor pomorstva, ne iskazuju odgovarajući stepen spremnosti da pristupe rješavanju akutnih problema sa kojima se naši pomorci suočavaju, te da postoji očigledan manjak komunikacije među njima, što vrlo često usložnjava ili pak odlaže rješavanje tih problema. Prvenstveno bismo pomenuli kompleksnu problematiku iz oblasti rada i socijalnog staranja te, u slučaju pomoraca, neadekvatno definisanu kompatibilnost sa sistemom medicinske zaštite. Iz naših dosadašnjih iskustava nameće se zaključak da MSP, kao resorno ministarstvo, u ovom trenutku nema dovoljno volje ili kapaciteta da bude koordinator u sistematskom sagledavanju, te rješavanju potreba pomoraca.”- stoji u dopisu UPCG ministru Nurkoviću.

Kruzeri stranih kompanija u Kotoru

UPCG problem ilustruje najnovijim iskustvom jedne svoje članice koja plovi kao prvi oficir na brodovima jedne italijanske kompanije za koju radi još nekoliko naših pomoraca, a koja će po svemu sudeći uprkod dugogodišnjem iskustvu i odličnim referencama kod poslodavca, ostazi bez posla jer Crna Gora i Italija još nisu potpisale bilateralni sporazum o međusobom priznavanju ovlašćenja pomoraca.

“Za nas izuzetno važni međunarodni bilatelarni sporazumi o međusobnom priznavanju Ovlašćenja o osposobljenosti pomoraca, do sada su potpisani za zanemarljivim brojem zemalja, i to uglavnom na inicijativu pojedinih subjekata koji nisu dio naše državne administracije. O površnom pristupu naše administracije u ovoj ključnoj oblasti, najbolje govori podatak da je u najnovijem takvom sporazumu koji je potpisan sa Portugalom u septembru ove godine, kao kontakt našeg resornog ministarstva naveden tel/fax broj „+381 81……“. Takav propust je, blago rečeno, nedopustiv. Nedovoljna motivisanost zaposlenika državne administracije iz oblasti pomorstva takođe se ogleda i kroz činjenicu da je Crna Gora, nažalost, jedna od dvije primorske zemlje u Evropi koja još uvijek nije punopravni član Paris MoU PSC sistema. U tom kontekstu valja naglasiti i netransparentnost u djelovanju MSP gdje se sve aktuelnosti iz oblasti pomorstva plasiraju selektivno i sa zakašnjenjem.”- stoji u dopisu UPCG Nurkoviću od čijeg resora pomorci traže da se konačno počne na pravi način baviti svojim poslom kada je pomorstvo u pitanju.

“Ne želeći da gubimo fokus sa potrebe rješavanja problema pomoraca, koristimo priliku  da pomenemo i neusklađenost našeg zakonodavstva sa evropskom legislativom te slabu primjenjivost propisa iz oblasti zaštite prirodne sredine, odnosno onečišćenja mora i vazduha u uslovima inteziviranog nautičkog/kruzing turizma.”- zakjučuje se u dopisu UPCG.

Herceg Novi: Tri dana bez vode sa Plata

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

U hercergnovskoj opštini od četvrka će  biće uveden restrikrivni režim vodosnabdijevanja, zbog radova na sanaciji cjevovoda Plat -Herceg Novi odakle najveća  bokeljska opština dobija oko 70 odsto vode.

Za to vrijeme u sistemu za vodosnabdijevanje raspolagaće sa 220 l/s vode iz lokalnih izvorišta.

Potrošači od Sutorine do Savine vodu će imati od 7 do 9 i od 19 do 21 sat, a od Meljina do Kamenara od 5 do 7 i od 17 do 19 sati. Naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobijati vodu, vodom će se snabdijevati iz cisterni, saopšteno je iz hercegnovskog Vodovoda.

Predstavnici hercegnovskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ su zajedno sa kolegama iz Konavoskog komunalnog društva u susjednoj Hrvatskoj, nedavno obišli cjevovod Plat-Herceg Novi i utvrdili da je na određenim dionicama potrebno izvršiti popravke.

“Planirano je da se izvrši reparacija muljnog ispusta, sanacija cjevovoda na mjestima gdje su uočena procurivanja vode, sanacija oštećenih gabiona, izmještanje cjevovoda u reonu Zvekovice i ugradnja dva hidranta u reonu Oboda”, objasnili su iz Vodovoda.

Cjevovod kroz Konavle u susjednoj Hrvatskoj u dužini od 24 kilometra, izgrađen je samo doprinosom građana Herceg Novog, 1980. godine u vrijeme dok smo živjeli u zajedničkoj državi.

„Legende svjetla“ – Jedinstveni hommage jadranskim svjetionicima i svjetioničarima

0
„Legende svjetla“ u Kotoru

Nakon knjige “Legende svjetla” autora Jurice Gašpara, „svjetlo“ dana ugledat će još jedno remek djelo. Ovog puta riječ je o dokumentarnom filmu Igora Goića, snimatelja i Gašparovog suputnika u avanturi 2013. kada su obišli 48 svjetionika uzduž jadranske obale.

Film je nastavak uspješnog projekta „Legende svjetla“ udruge Lux Mediterraneum započetog knjigom Jurice Gašpara čije je prvo izdanje rasprodano, a drugo je već u prodaji. Putovanje koje je trajalo 3 godine, napokon će dobiti svoju točku na “i”, dokumentarac “Legends of The Light” o hrvatskim svjetionicima u trajanju od 45 minuta.

Snimanje “uzelo” tri godine

„Legende svjetla“ u Kotoru

Goić je filmskom kamerom dokumentirao sve: vremenske (ne)uvjete, ljude, suputnike, more, zvijezde, jugo, buru, valove … a kako bi u konačnici dobio jedinstveni filmski uradak u kojem će, na do sada neviđen način, ljudima približiti suživot čovjeka i prirode. Kako onu idiličnu, tako i onu nimalo lijepu stranu u kojoj snaga i nepredvidljivost prirode itekako znaju pokazati zube.

– Dokumentarac je gotov!, uzbuđeno nam je odgovorio Igor Goić na pitanje u kojoj je fazi dokumentarac.

– Još nemamo dogovoreno prikazivanje jer razmatramo opcije, a do tada ću ja sigurno još prtljati po njemu, dodao je u šali.

Samo snimanje Goiću je „uzelo“ tri godine, a gotovo jednako vremena otišlo je i na izradu filma. O tome koliko je imao materijala govori činjenica kako je samo izjava bilo snimljeno oko 30 sati.

– Najviše mi je vremena uzelo snimanje jer ipak je trebalo otići na sve te svjetionike, a kako projekt nije financiran s ničije strane osim nas samih, sve smo morali organizirati da se poklopi s našim slobodnim vremenom, objasnio je Goić razloge zašto je trebalo više vremena za realizaciju dodavši kako su jako zahvalni sponzoru koji im je ustupio jedrilicu na korištenje, a to je Škola jedrenja ANA iz Jezera.

S obzirom na to da se i Igor i Jurica bave ovim poslom, znaju koliko se najam opreme i snimatelja poprilično naplaćuje. Da nisu posjedovali vlastitu opremu i sami bili autori fotografija i filma, još ako se tome doda i uloženo vrijeme, ova avantura bi ih koštala oko 50 tisuća eura, objasnio je Goić. Također, nešto je i opreme stradalo.

– Izgleda da je istina kada kažu da ništa od te opreme ne pluta, našalio se Goić.

Teško je biti objektivan kada se radi o vlastitom djelu, međutim, Goić je po tom pitanju odlučan.

– Ja kao režiser ne smijem biti zadovoljan, kazao je u šali.

– Sad kad gledam sve što sam napravio, naravno da vidim što sam mogao bolje napraviti, izvesti, predvidjeti ili osmisliti, ali to je klasičan problem kod dokumentarnog filma. Nikad ne znaš što te čeka dok ne dođeš na lice mjesta, kazao je priznavši kako je zadovoljan napravljenim.

Sveti Andrija svjetionik - Foto Boka News
Sveti Andrija svjetionik – Foto Boka News

Zabačeni otoci “izuvaju iz cipela”

Najdraži dio cijele priče teško je izdvojiti jer je sve jedna cjelina, nastavio je Goić.

– Što se tiče filma, teško mi je izdvojiti išta jer sam se dugo tjerao sagledati ga kao cjelinu. Ali po pitanju projekta, onda je to definitivno plovidba po našem prelijepom Jadranu, zabačenim otocima koji te „izuvaju iz cipela“ svaki put kad ih ugledaš. Imali smo veliku sreću što je s nama bio Vlatko Ignatoski, koji poznaje svaku škrapu u svakom kamenu na Jadranu, naglasio je Goić dodavši kako ih je Ignatoski vodio u razgledavanje mnogih morskih špilja i raznih atrakcija za koje malo tko zna.

Sljedeće im je u planu organizirati i realizirati prikazivanja dokumentarca.

Zadrani su, naravno, među prvima koji će imati čast pogledati “Legends of The Light”.

– Kako je Zadar dugo bio naše „gnijezdo“ (meni još uvijek je, Jurica je otišao u Zagreb), odlučili smo da ćemo definitivno jedno prikazivanje napraviti ovdje. Isto tako, bit će prikazan i kod svjetioničara Iće Bulića na svjetioniku Stončica na Visu. No, to će morati biti prikazivanja zatvorenog tipa radi sudjelovanja na festivalima koji su nam jedina nada da nešto s filmom napravimo, kazao je Goić dodavši kako za same festivale još uvijek nemaju ništa potvrđeno.

I dalje se nadaju pomoći od strane institucija jer im one mogu uvelike pomoći oko promocije samog projekta i filma. Daljnja distribucija ovisi o prihvaćenosti od strane publike, kritičara i nekakvim rezultatima sudjelovanja na festivalima što Goić osobno očekuje da bi trebalo dobro proći, ponajprije iz razloga jer je tema prilično siromašno obrađena, a zanimljiva širokoj publici.

– Neovisno o tome što su naša djela, objektivno mogu reći da i film i knjiga imaju stvarnu vrijednost jer obiluju izjavama osoba koji su proživjele i proživljavaju ne baš svakidašnje dogodovštine i živote. Mislim da je upravo ta vrijednost zaslužna za održavanje našeg interesa prema projektu, zaključio je Goić.

Nadzornici Službe zaštite NP Skadarsko jezero i policija protiv krivolovaca

0
Skadarsko jezero

Nadzornici Sluzbe zaštite NP Skadarsko jezero i pripadnici Uprave policije su u zajedničkoj akciji suzbili vršenje protivpravne aktivnosti – ribolov podvodnom puškom dana 10. novembra godine u ranim jutarnjim časovima u reonu Starčevo.

„Tom prilikom jedno lice je zatečeno u vršenju nezakonite radnje i procesuirano nadležnim državnim organima. Takođe su privremeno oduzeta sljedeća sredstva: dvije podvodne puške, pumpa, harpun, dvije maske, ronilačko odijelo, torba za ronilačko odijelo, vesla, vanbrodski motor „Suzuki“ 30 KS, dva saka (čuvarica za ribu) i 30 kilograma ribe koja je predata u dobrotvorne svrhe, “ informisao je Nenad Ivanović direktor Nacionalnog parka.

Za navedene protivpravne aktivnosti Zakonom o slatkovodnom ribarstvu propisana je novčana kazna do 2.000 eura.

Ribe i ostala vodena fauna su dobra od opšteg interesa, u državnoj su svojini, i koriste se
na način i pod uslovima utvrđenim Zakonom o slatkovodnom ribarstvu. S tim u vezi, ističemo da su zabranjene sve aktivnosti koje ometaju mrijest, razvoj i kretanje riba, osim ribolova u naučno-istraživačke svrhe. Radi zaštite i unapređivanja ribljeg fonda i očuvanja biodiverziteta ribolovnih voda zabranjeno je, između ostalog, loviti ribu vatrenim oružjem, podvodnom puškom.

zaplijenjena oprema

Služba zaštite NP Skadarsko jezero redovno vrši kontrolu i zaštitu prostora Skadarskog jezera koje je prepoznato na nacionalnom i međunarodnom nivou po svojim brojnim prirodnim vrijednostima. Jezero je posebno značajno po bogatstvu i raznovrsnosti ribljeg i ptičjeg svijeta, a upotreba nelegalnih sredstva za ribolov uključujući podvodnu pušku, dovodi do narušavanja biodiverziteta.

zaplijenjeno 30 kilograma ribe

U cilju zaštite prirodnih vrijednosti i suzbijanja svih oblika krivolova, NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora Parka da se bave ribolovom na zakonom uređen način, odnosno da se suzdrže od nezakonitog vršenja bilo kojih aktivnosti na prostoru Nacionalnog parka. Pozivamo građane da prijave sve eventualne nezakonite radnje koje mogu ugroziti ukupne vrijednosti Skadarskog jezera na dežurni broj telefona 067 310 454.

Izložba legata Miloša Crnjanskog u Kotoru

0
izložba

Izložba legata Miloša Crnjanskog „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom“, povodom proslave Dana opštine Kotor 21. novembra, biće otvorena u petak 16. novembra u Galeriji solidarnosti, sa početkom u 18 sati.

Povodom 125 godina od rođenja Miloša Crnjanskog, izložba Narodne biblioteke Srbije „Lutam, još, vitak, sa srebrnim lukom…“ gostovaće od 16. novembra do 16. decembra u Galeriji solidarnosti Kotor, u okviru svečanosti „Dan opštine Kotor“.

Izložba će biti otvorena u petak 16. novembra u Galeriji solidarnosti, sa početkom u 18 sati.

Na izložbi će biti predstavljeni dragoceni segmenti Legata Miloša Crnjanskog, koji se nalazi u fondu Narodne biblioteke Srbije.

Posjetioci izložbe biće u prilici da pogledaju reprodukcije piščevih dokumenata, književnih djela u rukopisu, fotografije, knjige sa beleškama, kao i snimak poslednjeg intervjua Miloša Crnjanskog za Televiziju Beograd.

U saradnji sa Nacionalnom bibliotekom Crne Gore „Đurđe Crnojević“, na izložbi će biti izložena prva izdanja objavljenih djela Miloša Crnjanskog.

Poseban segment izložbe predstavlja muzika kompozitora Svetislava Božića, inspirisana djelom „Lament nad Beogradom“, koja će biti emitovana tokom trajanja izložbe.

Realizaciju izložbe omogućilo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

„Modri horizonti i njihovi čuvari“, knjiga namijenjena djeci pomoraca

0
knjiga-modri čuvari

Nakon dokumentarnog filma o pomoračkom životu „Modri kavez“, redateljica Bruna Bajić napisala je knjigu „Modri horizonti i njihovi čuvari“ namijenjenu djeci čiji roditelji često putuju, a prvenstveno djeci pomoraca.

Knjiga s audio knjigom i glazbenom podlogom inspirirana je osobnim iskustvima koje je Bruna prošla tijekom djetinjstva, proživljavajući sastanke i rastanke sa svojim ocem.

„Djeca ne razlikuju „Zbogom“ od „Doviđenja“. Kako sam i sama odrastala uz tatu pomorca 30 godina želja mi je pružiti djeci, koja slično žive, miran i bezbrižan san i svijet u kojem ih se u potpunosti razumije i prihvaća njihove osjećaje“, kaže Bruna.

U stvaranju knjige „Modri horizonti i njihovi čuvari“, koja izlazi za 10-15 dana, uz Brunu Bajić bio je uključen i tim stručnjaka iz područja glazbe i psihologije.

Naime, zanimljiv je podatak da je prema istraživanjima najtraumatičniji oblik odrastanja za djecu, nakon gubitka roditelja, upravo život uz stalne rastanke, kako biva u pomoračkim obiteljima. Inače, pomoračka zajednica u svijetu broji preko 10 milijuna ljudi koji dijele sličnu sudbinu.

Knjiga „Modri horizonti i njihovi čuvari“, koja se naslanja na uspješni dokumentarni film „Modri kavez“, obuhvaća 12 priča Brune Bajić te autorske ilustracije Doris Živalj. Glazbeni predložak za svaku priču dao je Ozren K. Glaser, koji je zajedno s Brunom Bajić pripovijeda priče u audio knjizi.

Knjiga će biti promovirana u Splitu i Kotoru, početkom decembra.

/A.Z./

Morsko dobro podržalo uklanjanje nelegalnih objekata u Krašićima

1
rusenje u Krasicima

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore danas je podržalo aktivnosti Opštine Tivat i nadležnih inspekcijskih službi na uklanjanju bespravno izgrađenih objekata na predviđenoj trasi, u cilju uspješnog sprovođenja radova na izgradnji prve faze obalnog šetališta – lungo mare u Krašićima.

Kako je saopšteno iz Morskog dobra, projekat izgradnje šetališta dugog oko 400 metara realizuje se kroz saradnju tog preduzeća i Opštine Tivat, shodno Sporazumu o zajedničkom finansiranju izgradnje lungo mare u Krašićima.

Krašići: Srušene tri bespravne ponte i jedna pergola

“Javno preduzeće učestvuje sa sredstvima od 185.000 eura, dok je Opština Tivat nosilac aktivnosti na realizaciji projekta”, navodi se u saopštenju.

Podsjećamo, Sporazum o zajedničkom finansiranju, najprije za izradu projektne dokumentacije i elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, a potom i investiranja u prvoj fazu izgradnje šetališta, Javno preduzeće i Opština Tivat potpisali su krajem 2016. godine.

“Ističemo da je jučerašnji primjer uklanjanja bespravnih objekata u Krašićima pravi pokazatelj posvećenosti javnom interesu na prvom mjestu-izgradnji modernog šetališta koje će obalni pojas Krašića učiniti ljepšim i ugodnijim za život mještana i privlačnijim za posjetioce i turiste”, poručuju iz Morskog dobra.

Krašići rušenje

[KGVID width=”640″ height=”368″]/wp-content/uploads/2018/11/ruš.mp4[/KGVID]

Predstavljeni programi dočeka Nove godine u Crnoj Gori

0
press

Lokalne turističke organizacije Kotora, Tivta, Budve, Bara, Herceg Novog,  i Podgorice organizovaće i ove godine višednevne zabavne programe i koncerte poznatih izvođača tokom novogodišnjih praznika.

Iz Nacionalne turističke organizacije (NTO) saopšteno je da se očekuje da će i ove godine izuzetno kvalitetan, raznovrstan i dinamičan novogodišnji program opravdati taj imidž i privući desetine hiljada gostiju da praznične dane provedu u Crnoj Gori.

U Kotoru, između ostalih, nastupaju Damir Urban, Darko Rundek, Bombaj štampa, Galija, Psihomodo pop i Autogeni trening. Manifestacija Od Božića do Božića održaće se od 23. decembra do 9. januara uz koncert gradske muzike, Novogodišnji bazar, koncerte klasične, klapske i duhovne muzike, Humanitarno zabavno veče i Dječiju novu godinu.

U Tivtu će, između ostalih, nastupati Željko Joksimović, Amadeus bend, Ana Rucner, Boris Novković, Lepa Brena, Ana Kokić i grupa Toć.

Lokalna turistička organizacija Budva organizuje svečani doček na trgu ispred Starog grada,  između ostalih, nastupiti će Dino Merlin, Who See, Beogradski Sindikat, Halid Bešlić, Marija Šerifović i Van Gogh.

U organizaciji TO Herceg Novi i hercegnovske Opštine priprema se višednevni muzički program sa bogatim pratećim sadržajima uz doček na platou ispred hotela Igalo. Program će biti prilagođen različitim muzičkim ukusima, pa će doček Nove godine obilježiti hitovi Riblje čorbe, Jelene Rozge, Sergeja Ćetkovića, Ljube Stankovića, kao i didžejeva.

U Baru će, između ostalih, nastupati Aco Pejović, hor Antivari musica sa sopranom Aleksandrom Vojvodić Jovović, Sergej Ćetković, Perper i Plavi orkestar.