Dušan Medin novi direktor OJU Muzeji Kotor

4
Dušan Medin foto Boka News

Arheolog i menadžer u kulturi Dušan Medin, imenovan je za direktora Opštinske javne ustanove Muzeji Kotor.

– Kada sam krajem septembra na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore vidio da je otvoren konkurs za direktora OJU Muzeji Kotor, kao i da ispunjavam konkursom zadate uslove, odlučio sam da se prijavim. Privuklo me je to što je pitanju grad koji volim i za koji sam vezan na mnogo načina, kao i što je riječ o ozbiljnom, odgovornom i dinamičnom poslu u domenu menadžmenta u kulturi, a menadžment u kulturi i kulturnoj baštini upravo je oblast mojih postdiplomskih studija. Moje osnovne i nedavno upisane doktorske studije vezane su za arheologiju, a Kotor i Boka su iz tog ugla posebno interesantni i vrijedni – kazao je Medin u izjavi za „Dan”.

Na osnovu dostavljene dokumentacije, kao i intervjua sa svim prijavljenim kandidatima, Savjet Ustanove donio jednoglasnu odluku o imenovanju Medina.

– Izuzetno sam počastvovan, jer su prepoznate moje stručne sposobnosti, posvećenost poslu i dosadašnji profesionalni rezultat. Ovim se pokazuje da mlad i stručan čovjek u našoj sredini i zemlji može da uspije i da za napredovanje u poslu nijesu neophodne određena politička pripadnost i rodbinska veza, jer toga u mom slučaju nije bilo. Za mene je ovo izvanredna prilika da rukovodim ustanovom kulture u gradu u kojem sam rođen i gdje sam često i rado boravio i realizovao nekoliko projekata tokom posljednjih godina. Kotor je grad sa velikim brojem ljudi iz svijeta kulture i umjetnosti i sa mnogima sam dosad imao lijepu saradnju, koja će se sada, volio bih, samo nastaviti, dalje produbiti i institucionalizovati – kazao je Medin.

On je dodao da je Kotor grad posebne istorijske, kulturne i mnogih drugih vrijednosti i posebnosti, sa izuzetnim ljudima koji su u njemu živjeli i stvarali, i koji danas tu žive i rade, čineći ga jednim od najznačajnijih kulturnih centara naše zemlje i šire.

– Prava je privilegija kad vam se ukaže mogućnost da radite u instituciji kulture u ovom gradu. Realizacijom kvalitetnih projekata – programa u domenu kulturnog stvaralaštva, kulturnog nasljeđa i srodnih oblasti, u skladu sa zakonom i propisima koji regulišu muzejsku djelatnost, nastojaću da doprinesem očuvanju i unaprjeđenju ugleda ove cijenjene ustanove, afirmaciji grada Kotora, kao i da opravdam ukazano povjerenje. Po odlasku sadašnjeg direktora u penziju, u prvoj polovini novembra, stupiću na ovo radno mjesto. Mandat direktora opštinskih javnih ustanova kulture u trajanju je od četiri godine, kako stoji u Zakonu o kulturi i u aktima ove ustanove – kazao je Medin.

Dušan Medin foto Boka News

Dušan Medin (Kotor, 1990) diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a postdiplomske studije menadžmenta u kulturi i medijima na UNESCO Chair in Cultural Policy and Management na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i Univerzitetu Limijer Lion 2. Doktorand je arheologije na Primorskom univerzitetu u Kopru, Slovenija. Trenutno je zaposlen u Direkciji Muzeja i galerije Budve, na menadžersko-administrativnim poslovima, a ranije je radio u Opštini Budva i Udruženju Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak”, a bio je angažovan u drugim organizacijama u Crnoj Gori i Srbiji. Autor je više poglavlja u monografijama, kao i naučnih i stručnih radova o kulturnoj baštini Crnogorskog primorja, potom menadžmentu baštine i kulturnim politikama. Urednik je više desetina izdanja o kulturi i kulturnoj baštini našeg kraja, i zbornika radova sa naučnih skupova, kao i autor i kustos izložbi. Bio je učesnik arheoloških istraživanja u Crnoj Gori, Srbiji i Grčkoj, a etnoloških i etnomuzikoloških u zavičaju. Živi u Petrovcu.

/A.Ć./

Obljetnica spasonosnog konvoja Libertas

0
Konvoj Libertas

Na današnji dan 31. oktobra 1991. Konvoj Libertas uplovio je u ranim jutarnjim satima u grušku luku, nakon što su gotovo pola noći na Mljetskom kanalu čekali kraj pregovora s Jugoslavenskom ratnom mornaricom. JRM je napokon popustila i brodove nakon pregleda pustila dalje prema Dubrovniku. Iz Gruža su u susret Konvoju isplovljavali gliseri Odreda naoružanih brodova te svih 29 brodova, brodica i ostalih plovila uveli u luku, gdje ih je čekalo oko hiljadu Dubrovčana.

Podsjetimo, konvoj je u oktobru 1991. godine krenuo iz Rijeke predvođen Stjepanom Mesićem, tada aktualnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ i vrhovnim zapovjednikom JNA te predsjednikom hrvatske Vlade Franjom Gregurićem.

Konvoj je predvodio Jadrolinijin brod “Slavija”, kojim je upravljao kapetan Damir Jovičević. Na putu do Dubrovnika u svakoj luci “Slaviji” se u humanitarnom pohodu pridružilo više turističkih brodova, jedrenjaka, ribarskih koća i remorkera. Moramo istaknuti kako je poznato bodarsko mjesto Krila Jasenice tom prigodom bilo najzastupljenije u konvoju sa čak 18 brodica, uglavnom turističkih.

Konvoj Libertas

“Konvoj Libertas i obrana Dubrovnika sigurno su najveća akcija nenasilja u Europi u 20 stoljeću, koje zajednički sa Gandhijevim maršom soli i Maršom na Washington M.L.Kinga predstavljaju bitno nasljeđe svjetskog humanitarnog i mirotvornog iskustva, opisao je Konvoj Libertas jedan od njegovih inicijatora”, dr. Slobodan Lang.

Konvojem Libertas skrenuta je pozornost svetske javnosti na nužnost zaštite Dubrovnika od daljnjeg razaranja, koje su provodile srbijanske i crnogorske snage potpomognute Jugoslavenskom narodnom armijom.

Zbog migranata dodatne barijere na putevima

0
GP Maljevac

Vlada RH je donijela odluku o zaprječivanju cesta i puteva na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, i to na 13 lokacija. Na taj se način žele onemogućiti nezakoniti prelasci granice izvan graničnog prijelaza, poboljšati nadzor i suzbiti krijumčarenje.

Veliki vojni aerodrom Željava na samoj je granici s Bosnom i Hercegovinom i upravo bi se ovdje na dvije piste trebale postaviti fizičke zapreke kako bi se otežao put migrantima u Hrvatsku.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tu je mjeru najavio nakon sigurnosnih procjena, a sve će se uglavnom financirati iz Evropskog fonda za unutarnju sigurnost. Tako bi migrantima i njihovim krijumčarima obilazni putevi trebali postati nedostupni.

Zahvaljujući brojnim policajcima uz Željavu i Ličko Petrovo Selo smanjen je broj ilegalnih prelazaka na tom dijelu, no migranti pronalaze nove putove kroz minska polja u šumi.

U tom dijelu Like granicu je teško nadzirati uprkos velikom broju policajaca koji su stigli iz cijele Hrvatske. Stoga se mnogi ovdje pitaju treba li uz betonske zapreke postaviti i nepopularnu žilet-žicu te kamere.

U Italiji na plaži pronađena boca sa stripom iz Herceg Novog

0

Na plaži Torre Guaceto u Brindiziju (Italija) pronađena je jedna boca sa stripom sa ovogodišnjeg Hercegnovskog strip festivala. Riječ je stripu koji je nacrtao Iztok Sitar, saopštavaju organizatori Hercegnovskog strip festivala(HSF)..

“Boca je pronađena u Brindiziju gdje su prošle godine objavljena tri, četiri teksta o HSFu, ali ipak je impresivno da se tako zna o nama isto koliko i to da su pronašli bocu na nekih 130 milja razdaljine, na drugoj špondi Jadrana”, kazao je za naš portal Nebojša Mandić iz HSF-a.

Strip u boci našao se u rukama izvjesnog Domenika. Post je objaviljen na stranici Thalassia Coop italijanskog ogranka prirodnjačke grupe Thalassia koja se bavi zaštitom divljih životinja, uz zahvalnost što im je Hercegnovski strip festival poklonio ovu emociju tipičnu za neka druga vremena.

Sreću i zadovolljstvo nisu krilli ni naše komšije sa druge strane Jadrana te su u postu napisali „Poslije kiše i valova, rijeke blata i vjetrova od oluje…Dolaze i pokloni mora!“

HSF se, pred završetak manifestacije, pobrine da duh devete umjetnosti nadživi šestodnevno izdanje manifestacije.

Specijalni gosti festivala i ove godine nacrtali su po kaiš stripa, zatvorili crtež u staklenu bocu i bacili ga u more, po vjekovima starom običaju slanja poruka sa pučine. Svi crteži promovišu zajedništvo i ljubav i – čitanje stripova.

Saradnja između kotorskog sudstva i tužilaštva sa novinarima na visokoj razini

0
Pavićević i Čelanović

U organizaciji CEDEM-a (Centra za demokratiju i ljudska prava) i Ambasade SAD-a, danas je u Kotoru održan sastanak na temu poboljšanja komunikacije i saradnje između službi za odnose sa javnošću sudstva, tužilaštva i predstavnika medija.

PR Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević i PR Osnovnog državnog tužilaštva Tijana Čelanović, predstavili su novinarima postojeću praksu i instrumente komunikacije sa medijima.

“Kada smo otpočeli pisanje ovog projekta, „Unapređivanje praksi lokalnih medija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, uvidjeli smo nedostatak saradnje potencijalnog povjerenja koje vlada između predstavnika medija i sistema pravosuđa. Ovakvi sastanci su veoma važni kako bi poboljšali saradnju novinara, sudstva i tužilaštva“ – kazao je u ime organizatora skupa Marko Pejović iz CEDEM-a.

PR Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević je istakao dobru saradnju sa medijima, koja traje već nekoliko godina.

„Nikada nisam imao neku lošu situaciju. Ono što je karakteristično za postupanje sudova i tužioca je da moramo da saopštimo pravu informaciju u pravom trenutku. Komunikacija sa medijima obavljamo neposredno, vajberom, telefonom ili putem maila. Novinari moraju da razumiju da mi želimo da kažemo, da nam je to obaveza, ali da u datom trenutku ne možemo momentalno sve da kažemo. Potrebno je da izvršimo uvid u spisak predmeta da bismo dali pravi informaciju. Osim toga, ponekad je potrebno da se konsultujemo i sa kolegom sudijom, odnosno tužiocem, koji radi taj predmet. Onda zajedno vidimo šta se može saopštiti za javnost. Takođe mi baratamo terminom osnovana sumnja. To znači da osoba nje izvršila ili napravila neko krivično djelo, već da postoji osnovana sumnja. Stoga pritvor predstavlja procjenu mjera, a ne zatvor ili kaznu” – kazao je između ostalog Pavićević.

PR Osnovnog državnog tužilaštva Tijana Čelanović pojasnila je proces iznošenja podataka u javnost, te istakla da danas u tužilaštvu radi osam tužioca, što u znatnoj mjeri olakšava i ubrzava proces rada.

“Nama se postavljaju pitanja najčešće kada taj predmet fizički još uvijek nije došao do nas. Vi dobijete informaciju iz policije. Mi imamo šest sati da utvrdimo da li je lice počinilo neko krivično djelo, da li imamo dokaze… Zatim imamo 24 sata, ako odlučimo da ima osnova, da ga lišimo slobode. U tih 24 sata ako vi postavite pitanje da li je to lice zadržano, ja nemam prostora da vam to kažem dok dežurni tužilac ne sasluša lice i ne donese riješenje o zadržavanju. Od tog momenta, ima još 72 sata koji trebaju da prođu da bi predmet došao kod sudije za istragu. Tek kada predmet dođe kod sudije za istragu, možemo ga smatrati formiranim predmetom…” – objasnila je Čelanović.

Novinari su izrazili zadovoljstvo saradnjom sa PR Osnovnog suda u Kotoru Špirom Pavićevićemi, koji je samoinicijativno u više slučajeva kontaktirao novinare te im dostavio informacije za koje je smatrao da su značajne za javnost, kao i PR Osnovnog državnog tužilaštva Tijanom Čelanović.

Na sastanku je obostrano sugerisano na koji način sudstvo i tužilaštvo može dodatno unaprediti saradnju sa medijima, češćim ažuriranjem portala sa novim informacijama o predmetima, a koje novinari mogu da koriste kao zvanične informacije, a otvorena su i pitanja da li tužilaštvo po službenoj dužnosti nalazi u medijima osnove za pokretanje postupaka, postoji li zakonski rok u okviru kojeg treba da se sprovede faza izviđanja, ukazano je i na potrebu poštovanja prezumpcije nevinosti optuženih u izvještavanju, kao i poštovanje adekvatne terminologije u izvještavanju iz domena rada tužilaštva i sudova.

Jednodnevna likovna kolonija učenika SMŠ “Mladost” u Tivtu

0
Kolonija

Jednodnevna likovna kolonija tokom koje je 12 učenika Javne ustanove srednje mješovite škole “Mladost” slikalo kompleks Buća-Luković održana je danas u organizaciji Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Tivat.

U saradnji sa Javnom ustanovom Muzej i galerija Tivat učenici predvođeni mentorkom Milicom Krivokapić, profesoricom likovne kulture prenijeće na platno lični doživljaj muzejskog kompleksa. Kolonija je organizovana u susret obilježavanju “Novembarskih dana” –
manifestacije posvećene Danu opštine Tivat.

Slike učenika, sa literarnim radovima učenika ove škole, biće predstavljeni šestog novembra u Gornjoj Lastvi ispred crkve Sveti Vid, kao dio aktivnosti “Dječiji karavan kroz kulturnubaštinu” koji takođe organizuje Sekretarijat.

Bijela – zagađenja ima više nego što se očekivalo, Vladi treba više vremena

2
Aktuelni izgled brodogradilista u Bijeloj foto S.L

Ni četiri godine od kada je formalno započet proces čišćenja i ekološke reemdijacije prostora brodogradilipta Bijela, ne nazire se kraj toj aktivnosti, niti momemtu kada će konačno tamo početi da se realizuje dugo obećavani projekat izgradnje remontnog centra za mega i super jahte.

Naime, Vlada je na sjendici 18.okobra usvojila  „Informaciju o sprovođenju istraživanja preostalog neispitanog kopnenog dijela i akvatorijuma koncesionog područja Brodogradilišta Bijela“ u kojoj piše da pored područja koje je za čišćenje u Bijeloj predviđeno po ugovoru sa francuskom kompanijom Valgo, u Bijeloj postoji još najmanje sedam lokacija zagađenih raznim vrstama štetnih materija, kao i još neutvrđena kolilina naslaga grita u podmorju oko nekadašnjih plutajućih dokova i operativne obale brodogradilišta.

Vlada je još u oktobru 2014. potpisala ugovor sa Svjetskom bankom za kreditiranje projekta „Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ za  četiri tzv. crne tačke u Crnoj Gori od kojih je najznačajnija brodogradilište Bijela. Nakon komplikovanih i dugotrajnih istraživanja i pripremnih radnji i uprkos obećanjima tadašnjeg ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića (DPS) da će „tender biti raspisanu junu 2015. i da će lokacija biti sanirana u narednih nekoliko mjeseci”, tek u spetembru prošle godine raspisan je tender za izbor izvođača sanacionih radova koji podrazumijevaju uklanjanje oko 150 hiljada tona grita i zagađenog zemkjišta iz Bijele.

Ugovor vrijedan 22 miliona eura koje će vraćati crnogorski poreski obveznici je u maju ove godine potpisan sa francuskom kompanijom Valgo, a koja ima rok od 21 mjesec da završi taj posao, ali se sada ispostavilo da zagađenje u Bijeloj ima još na nekoliko drugih lokacija.

Bijela Brodogradilište – grit – foto Boka News

Uklanjenje svog zagađenja kao nuspojave višedecenijske brodoremontne djelatnosti u Bijeloj, jedan je od uslova konzorcijuma tivatske kompanije Adriatic Marinas-Porto Montenegro i holandske brodograđevne korporacije Damen, da preuzmu Bijelu i na dijelu površine bivšeg brodogradilišta podignu moderan servisni centar za remont i održavanje super i maga jahti.

„Za dalje razmatranje opcije uključivanja novih lokacija u program sanacije kroz projekat “Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje”, neophodno je uraditi detaljniju procjenu/istraživanja, kako bi se definisale mjere remedijacije, odnosno donijela odluka da li je i na kojim djelovima istraživane lokacije potrebno pristupiti čišćenju, kao i precizirali troškovi ove aktivnosti. Ova dodatna istraživanja neophodno je sprovesti kako bi se: utvrdilo tzv. „nulto stanje na cjelokupnoj lokaciji Brodogradilišta Bijela“, ostvarila dugoročna održivost višemilionskih sanacionih mjera koje se sprovode u okviru Faze I (tj. već ugovorenih radova sa kompanijom Valgo S.A Francuska), a sve u cilju pripreme lokacije za preuzimanje od strane budućeg koncesionara”- stoji u Informaciji koju je Vlada razmatrala na sjednici 18.oktobra.

Mapa Bijele sa lokacijama koje te treba ispitati i ocistiti (crnom bojom označene)

Vlada je prihvatila predlog konzorcijuma Porto Montenegro-Damen da oni o svom trošku sprovedu neophodna ispitivanja koja koštaju skoro 127 hiljada eura bez PDV.a i da im se taj iznos kasnije odbije od iznosa koncesione naknade za Bijelu. Analizu podataka prikupljenih iz tih istraživanja obaviće CETI,  taj posao koštaće dodatnih skoro 60 hiljada eura sa PDV-om i platiće ga Ministarstvo održivog razvoja i turizma. Tek nakon okončanja tih ispitivanja i analiza Vlada i konzorcijim Porto Montenegro-Damen moći će, kako se navodi u Informaciji,  da “odrede mogući Plan remedijacije za Fazu Il, pripreme sprovođenje Plana remedijacije za Fazu Il paralelno sa remedijacijom Faze I(uključujući troškove i period trajanja) i ažuriraju lzvještaj o nultom stanju, koji će biti sastavni dio Dodataka koje treba priložiti u usaglašenoj formi uz Koncesioni ugovor za brodogradilišnu luku Bijela.”

To u suštini  znači da će se realizacija dugo obećavanog servisnog centra za mega i super jahte u Bijeloj, sigurno odložiti za još nedefinisano dug vremenski period. Vlada je inače, da bi sprovela u djelo takvu zamisao na kojoj je godinama insistirao Porto Montenegro, polovinom 2015. uvela stečaj u kompaniju Jadransko brodograduilište Bijela i uništila tu državn firmu sa nekoliko stotina zaposlenih.

Dio brodgradilista gdje Valgo uklanja grit

Porto i Damen su još na ljeto prošle godine kupili dio infrastrukture bivšeg brodogradilišta, a premijer Duško Marković je prilikom posjete Tivatu 25.jula prošle godine izjavio da se privode kraju pregovori sa tim konzorcijumom oko koncesionog ugovora kojim bi Damenu bila ustupljeno gazdovanje brodogradilišnom lukom Bijela na 90 godina.

“U toku su završni pregovori oko tendera za dobijanje koncesije koja treba da obezbjedi početak rada nove kompanije koja će se baviti remontom i izgradnjom jahti. To je investicija koja treba  da u naredne tri godine iznese oko 20 miliona eura i obezbjedi nova zapošljavanja za ljude iz ovog kraja. Znate što Damen znači u svojoj branši u svijeti i imati ga u Crnoj Gori nije samo šansa, već i privilegija, U ove tri godine razvijaće se nova kompanija sa ozbiljnim potecijalom, sa zapošljavanjem velikog broja ljudi i vjerujem da će ta investicija biti šansa za više desetina novozaposlenih koji sebe vide u  jahting industriji. Ta kompanija donijeće ozbiljne benefite“- istakao je jula prošle godine Marković, dodajući da će Vlada ubrzati administrativnu proceduru kako bi nova kompanija što prije započela sa radom, a to podrazumijeva i izmiještanje otpadnog grita iz Bijele. Do danas međutim, nije započeto ozbiljnije izmještanje otpadnog grita, niti je još potpisan koncesioni ugovor sa Porto Montenegrom i Damenom.

Prema planovima tog konzorcijuma, novi servisni centar na mjestu dijela kapaciteta bivšeg brodogradilišta u Bijeloj moći da generalno remontuje jahte dužine do 120 metra i imaće veliki sinhro-lift, par travel liftova većeg kapacitetatei četiri moderne remontne radionice među kojima je i potpuno zatvorena radionica za farbanje jahti.

Otkrivena bista slavnom admiralu Marku Vojnoviću

0

U Herceg Novom je danas otkriveno spomen obilježje grofu Marku Vojnoviću hercegnovskom, admiralu carske Crnomorske flote, u ulici Starog grada koja nosi njegovo ime.

Bistu koja je postavljena na incijativu Matice Boke otkrili su predsjednik Opštine Stevan Katić i Kiril Džajev iz Ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori.

„Ovim reprezentativnim spomen obilježjem mi na dostojan način odražavamo istorijski značaj i kontekst admiralove ličnosti i odužujemo se znamenitom Novljaninu, istorijskoj ličnosti koja je vještinom ratovanja i blistavom karijerom zavrijedila poštovanje u očima savremenika i potomaka, proslavila rodnu Crnu Goru i svoju drugu otadžbinu Rusiju.  Ovim spomen obilježjem mi slavimo jaku osu koja je povezivala Marka sa Njegošem, Vojnoviće sa Petrovićima, Crnu Goru sa Rusijom. Admiral Marko Vojnović je, stvarajući istoriju, snažno povezao naš i ruski narod, a mi nastavljamo da ispisujemo  stranice tog prijateljstva“, poručio je predsjednik Opštine Stevan Katić.

Kako je kazao, lokacija je birana pažljivo, da bude „dostojna imena Marka Vojnovića – rođenog Novljanina, jednog od osnivača i prvog admirala ruske Crnomorske flote, legendarnog vladara Crnog mora, borca u najvećim pomorskim bitkama svog vremena pod čuvenom Svetoandrejskom zastavom, hrabrog i smjelog dvostrukog nosioca ordena Svetog Georgija.“

„Herceg Novi podizanjem obilježja u čast admirala Vojnovića još jednom pokazuje da je odgovoran prema svojoj istoriji, važnim ličnostima i događajima za naš grad i narod“, istakao je Katić.

Zahvalio se Matici Boke koja je inicirala podizanje ovog obilježja, autoru bronzane biste – vajaru Nikoli Nikši Kosiću, autoru  arhitektonsko-konzervatorskog projekta – arhitekti-konzervatoru Srđanu Marloviću, klesarskoj radionici Mirka Franovića koja je izradila elemente kamene plastike, Upravi za zaštitu kulturnih dobara na kvalitetnoj saradnji i porodici Lepetić koja je odobrila postavljanje biste na svom zidu.

Bista Admiralu Vojnoviću

„Marko Vojnović je čovjek koji je služio Rusiji, novoj otadžbini, ali nikad nije zaboravio na svoj rodni grad, svoj zavičaj, Herceg Novi. U duši i srcu on je ostao Bokelj, i mi to znamo i cijenimo. Za nas je on kao ličnost značajan jer je doprinio  boljem razumjevanju naših naroda“, kazao je Kiril Džajev iz Ambasade Ruske Federacije u Crnoj Gori.

Kako je dodao, admiral Vojnović je odavno ušao u ruske udžbenike, mornari na vojnim akademijama uče na primjerima njegovog ratnog iskustva i načina na koji je vodio rusku flotu tokom ratova u 18. vijeku.

„Događaji poput ovog mnogo znače za razvijanje odnosa naroda Crne Gore i Rusije. Ovo je nastavak kontinuiranog prijateljstva i odnose ćemo razvijati i dalje, pogotovo kroz kulturne i humanitarne projekte koje ćemo mi kao ambasada prihvatati i podržavati“, istakao je Džajev.

Komnenović: Vratili Admirala svom rodnom mjestu
Otkrivanje biste Marku Vojnoviću

 „U vremenu kada zaboravljamo stara prijateljstva i pokušavamo da nađemo nova gdje ih nikad nije bilo, Matica Boke u saradnji sa hercegnovskom opštinom i ovaj put je uspjela da istoriju grada vrati Herceg Novom, a još jednu znamenitu istorijsku ličnost svom rodnom mjestu“, kazao je predsjednik Upravnog odbora Matice Boke Željko Komnenović.

Zahvalio se svima bez kojih ovaj projekat ne bi zaživio: osnivaču Matice Boke Zoranu Šabanoviću i Aleksandru Beljakovom iz Slovenske alijanske, autorima biste i projekta, kao i odbornicima lokalne Skupštine i Opštini Herceg Novi.

Podsjećajući na istorijske podatke, Komnenović je kazao da su Bokelji imali sadržajno učešće u ruskoj ratnoj i trgovačkoj mornarici tokom 17. 18. i 19. vijeka, a tokom boravka u Rusiji ispoljavali su opšteslovenski patriotizam, smatrajući da će radeći i boreći se za ‘majku Rusiju’ služiti i svojim dugoročnim interesima.

„Bista ruskog carskog admirala Marka Vojnovića u njegovoj ulici u starom gradu čijim se sjenima klanjao i sam Njegoš, je simbol istorijske vertikale i trajanja, ali i vraćanja duga ljudima koji su našu zajedničku istoriju stvarali“, kazao je Komnenović i zaključio: „Neka bista grofa Marka Vojnovića u njegovom rodnom Herceg Novom ostane zalog budućim naraštajima i trajno podsjećanje na velike Bokelje i njihova neprolazna djela koje ne može da nagrize ni zub vremena ni nepouzdano ljudsko sjećanje“.

Otkrivanju biste su prisustvovali: konzul Republike Srbije Zoran Dojčinović, članovi Matice Boke, odbornici Skupštine opštine Herceg Novi, predstavnici lokalne uprave i građani. Po otkrivanju bista admirala Vojnovića je osveštana.

Bista admirala Marka Vojnovića postavljena je nedaleko od kuće u kojoj je, prema podacima, bila rezidencija Vojnovića, u ulici koja nosi ime Marka Vojnovića.  Kompletna arhitektonsko-skulptorska kompozicija je visoka 3, široka 1,5 metar, sastoji se od kamene klesane niše definisane kamenim elementima klesanim u plitkoj plastici, ploče sa natpisom i bronzane biste sa  pripadajućim kamenim postamentom. Prostor će biti na specifičan način osvjetljen noću.

Ministarstvo ekonomije podržalo izradu Strateškog plana razvoja opštine Tivat

0
Tivat – mikophotography montenegro

Ministarstvo ekonomije pruža tehničku podršku svim lokalnim upravama prilikom izrade novog Strateškog plana razvoja, koje su za ovaj vid podrške iskazale potrebu, navela je Milena Jovetić, savjetnica u Direktoratu za razvoj, juče na sastanku koji se održao u opštini Tivat povodom finalizacije Strateškog plana razvoja ove opštine.

Pred opštinom Tivat u prethodnom periodu bio je zahtjevan zadatak, proces strateškog planiranja razvoja opštine, tj. izrada Strateškog plana razvoja za naredni period 2019-2022. godina, koji je realizovan uz tehničku podršku Ministarstva ekonomije.

Sastanak u opštini Tivat je organizovan sa tijelima koja su bila zadužena za izradu Plana, uz prisustvo predstavnika Ministarstva ekonomije i Zajednice opština Crne Gore. Dokument je prošao Javnu raspravu, a pozitivno je što je zabilježeno značajno interesovanje više interesnih grupa, koje su svojim sugestijama i komentarima doprinijele unapređenju Strateškog plana razvoja. Nastavak procedure u smislu donošenja Plana, planiran je za novembar mjesec.
Tokom 2017 i 2018. godine uspješno je finalizovana izrada Strateških planova razvoja u 4 jedinice lokalne samouprave, a trenutno je pored saradnje sa opštinom Tivat, aktuelna podrška za još 7 jedinica lokalne samouprave: Glavni grad Podgorica, prijestonica Cetinje, Berane, Herceg Novi, Plav, Plužine i Šavnik, dok je za opštinu Petnjica obezbijeđen ekspert za izradu Plana, s obzirom na ograničene kapacitete lokalne uprave.
U okviru politike regionalnog razvoja, posebno je važna koordinacija strateškog planiranja razvoja lokalnih samouprava u Crnoj Gori. S tim u vezi, Ministarstvo ekonomije kontinuirano prati, kako realizaciju važećih Strateških planova razvoja, tako i izradu novih.
S obzirom da je u najvećem broju jedinica lokalne samouprave Strateški plan razvoja donešen 2012/2013. godine i to na period od 4 godine, Ministarstvo ekonomije je širokom konsultacijom sa lokalnim samoupravama krajem 2016. godine inoviralo Pravilnik o metodlogiji za izradu ovih strateških dokumenata, u cilju unapređenja kvaliteta istih, kao i praktičnije primjene i praćenja realizacije Plana, naglasila je Jovetić na sastanku.

Donošenje Stratepških planova razvoja u lokalnim samoupravama, očekuje se do kraja II kvartala 2019. godine.

Tehnička podrška za strateško planiranje lokalnog razvoja obezbijeđena je kroz projekat Unapređenje konkurentnosti privrede u Crnoj Gori, koji Ministarstvo ekonomije finansira i implementira u saradnji sa Programom ujedinjenih nacija za razvoj.

Njemačka donirala najsavremeniju opremu graničnoj policiji vrijednu 344.000 eura

0
Uručenje donacije

Crnogorska policija je od kolega iz Njemačke primila donaciju vrijednu skoro 344.000 eura a u pitanju je najsavremenija oprema koju će za poslove graničnih provjera i nadzora zelene granice koristiti službenici Sektora granične policije. Vrijedna oprema, koja će biti korišćena na graničnim prelazima, će službenicima granične policije omogućiti brže i efikasnije provjere na graničnim prelazima i u dijelu teritorije zelene granice, u cilju postizanja još boljih rezultata u borbi protiv svih oblika prekograničnog kriminala.

Opremu koja je donirana danas, a koju koriste i policije zemalja Evropske unije, čine 60 graničnih štambilja, 56 specijalnih lupa za otkrivanje falsifikovanih putnih isprava, tri termovizijske kamere za detekciju kretanja lica i vozila na većoj udaljenosti, 10 mobilnih čitača dokumenta koji očitavaju dokumenta prilikom provjera putnih isprava u autobusima, šest videoskopa za pregled i pretres svih skrivenih bunkera u vozilima i četiri uređaja za drugu liniju grani;nih provjera.

Ukupna vrijednost danas donirane opreme je 343.800,40 eura. Ukupna vrijednost opreme koju je Savezna policija SR Njemačke u više navrata donirala Sektoru granične policije Uprave policije MUP-a Crne Gore od početka ove godine je 543.800,40 eura, dok će vrijednost donirane opreme od strane kolega iz Njemačke, sa realizacijom još jedne donacije koja je planirana do kraja ove godine, na kraju 2018. godine za ovu godinu iznositi 922.079,92 eura.

Protokol o primopredaji donirane opreme potpisali su pomoćnik direktora Uprave policije MUP-a Crne Gore za Sektor granične policije Vesko Damjanović i oficir za vezu Savezne policije Njemačke Oliver Has.

Pomoćnik direktora Uprave policije Vesko Damjanović izrazio je zahvalnost oficiru za vezu Oliveru Hasu na vrijednoj donaciji. Pomoćnik Damjanović je kazao da je i ova donacija potvrda da granična policija Crne Gore ima izuzetnu saradnju sa policijom Njemačke, ne samo u dijelu koji se tiče podrške u dostizanju standarda u tehničko – materijalnoj opremljenosti već i u u dijelu koji se odnosi na razmjenu informacija i obuke koje SR Njemačka obezbjeđuje službenicima Sektora granične policije. On je istakao da vjeruje će ova donacija značajno doprinijeti bržoj i efikasnoj graničnoj kontroli, kao što su i prethodne donacije Savezne policije SR Njemačke doprinjele postizanju mjerljivih rezultata iz oblasti graničnih poslova a koji su inače na visokom nivou. Oprema će posebno biti značajna za prevenciju i suzbijanje prekograničnog kriminala i svih vrsta nezakonitosti, saopšteno je iz UP.