Gradska muzika, mažoretke i klovnovi pozvali su stanovnike Vrbasa i Vojvodine da posjete Herceg Novi tokom 50. Praznika mimoze. Danas su se Karavanu mimoze pridružila i alegorijska kola NVO “Maškare” u obliku ribe, koja su izmamila dodatnu pažnju posjetilaca, kao i hercegnovski trombonjeri.
Defileu je prethodio sastanak u Opštini Vrbas, na kojem je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić uručio predsjedniku Opštine Vrbas Milanu Glušcu plaketu 50. Praznika mimoze, u znak zahvalnosti i podsjećanja na učešće u Karavanu mimoze.
Praznika mimoze u Vrbasu
Predsjednik opštine Vrbas Milan Glušac izrazio je zadovoljstvo što je međunarodni Karavan mimoze po prvi put organizovan u Vrbasu i zahvalio Herceg Novom na prilici da građani uživaju u ljepoti mimoze i duhu ovog čuvenog festivala. Nada se da će ova manifestacija u Vrbasu postati tradicionalna. Istakao je dobru saradnju dva grada, te dodao da se vidi prostor za njeno širenje, posebno u oblasti kulture.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da je zadovoljan što se Karavanom mimoze nastavlja saradnja dva grada započeta prije četvrt vijeka. Kazao je da su građani Vrbasa i Vojvodine redovni gosti Herceg Novog, te da očekuje da isto bude i tokom 50 dana Praznika mimoze, koji će biti otvoren 01. februara koncertom Zdravka Čolića. Podsjetio je da je Karavan juče gostovao u Beču, a danas u Vrbasu i Novom Sadu nastavlja da najavljuje 50. Praznik mimoze.
Praznika mimoze u Vrbasu
Sastanku u Opštini Vrbas i defileu su prisustvovali potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, odbornik u Skupštini opštine Herceg Novi Stefan Vukićević, kao i Ljiljana Čampara iz Generalnog konzulata Crne Gore u Sremskim Karlovcima.
Služba zaštite i spašavanje Opštine Tivat u 2018. godini imala je ukupno 257 aktivnosti. Od toga je bilo 14 intervencija na gašenju požara na otvorenom prostoru, 17 požara na objektima, 7 požara na vozilima, te tri požara na dimnjacima kuća i ugostiteljskih objekata.
U 36 navrata gašeni su zapaljeni kontejneri za smeća, a jednom su tivatski vatrogasci gasili požar na zapaljenom plovilu. Imali su i jednu intervenciju na moru u spašavanju povrijeđenih u pomorskoj nesreći-sudaru brodova, 7 intervencija u slučajevima poplava, 8 akcija pretrage terena za nestalim ili osobama koje su se izgubile, 8 intervencija u saobraćajnim nesrećama, te 41 tzv. tehničku intervenciju.
Pripadnici tivatske SZS lani su, pored akcija na teritoriji Tivta, u pet navrata intervenisali kao ispomoć kolegama u drugim opštinama i to prilikom 4 šumska i jednog požara na objektu.
Prva dekada januara ove godine hladnija je od prosjeka, a preliminarni podaci sa meteoroloških stanica pokazuju da je srednja temperatura vazduha niža od prosječne u svim mjesta u Crnoj Gori, saopštio je za RTCG meteorolog Dragan Burić.
“S obzirom na to da je gotovo postalo pravilo da je vrijeme toplije nego što je to uobičajeno za dati period godine, možemo slobodno reći da prva dekada januara ove godine predstavlja kuriozitet, jer je hladnija od prosjeka. Prema preliminarnim podacima sa našim meteoroloških stanica, srednja temperatura vazduha prve dekade januara niža je od prosjeka u svim mjestim u Crnoj Gori”, kazao je Burić.
On je pojasnio da je u Podgorici srednja desetodnevna temperatura niža za oko 2,5 stepeni.
“U pojedinim mjestima na primorju i sjeveru države prva dekada je hladnija za oko 3,5°C u odnosu na odgovarajuće klimatske normale. Dakle, prva dekada ovog mjeseca jedna je od najhladnijih prvih dekada januara u Crnoj Gori od 1949. godine”, saopštio je Burić.
Koordinirana, opsežna pretraga terena s ciljem pronalaska trećeg djelatnika Hidroelektrane Dubrovnik trajala je cijelu noć, a intenzivirala se tijekom ranih jutarnjih sati.
Teren se pretražuje s mora i kopna, a usmjeren je na širi akvatorij Župskog i Cavtatskog zaljeva, te priobalni pojas.
U pretrazi sudjeluju brojni vatrogasci, policijski službenici, ronioci Specijalne policije iz Splita, Interventna jedinica policije i mještani. Priobalni pojas pretražuje se s dva policijska plovila – javljaju u priopćenju iz Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske.
Načelnik PU Ivan Pavličević potvrdio je kako je stigla i ekipa forenzičkog centra Ivan Vučetić pa će vještačenje koje će otkriti uzroke strašne nesreće u hidroelektrani Plat započeti danas.
Uvjeti za obavljanje očevida u postrojenju su osigurani, potvrdio je načelnik Pavličević.
Na vodećem turističkom sajmu na austrijskom tržištu – “Ferien 2019” u Beču, juče je Tivat predstavio svoju turističku ponudu za predstojeću sezonu 2019, između više od 70 drugih destinacija.
Na ovom evropski veoma važnom sajmu koji se održava od 10 – 13 januara, u prisustvu preko 800 izlagača i profesionalaca iz svih sektora turističke industrije, bio je prisutan i veliki broj medijskih kuća, kao i preko 150 000 posjetilaca, prvog dana.
U svim vidovima smještaja u našoj opštini u 2018. godini, koliko posjedujemo MONSTAT-ove statistike (od januara do spetembra) u odnosu na cijelu 2017. godinu, ostvareno je duplo više dolazaka (50 %), odsnosno 32% više noćenja.Poznajući navike austrijskih turista, koji sve više posjećuju našu destinaciju i generalno Crnu Goru, a to je aktivni vid provođenja odmora, interesovanje za kulturnu baštinu i izletničke ture, Tivat, kao i cijela Crna Gora, sve više ima ponuditi u tim segmentima. U pitanju je jedno specifično tržište, čiji konzumenti i dalje traže jako dobre uslove smještaja, vole novootvorene hotele, vole da sami istražuju nova mjesta i kada je hrana u pitanju.
U širem aspektu cjelokupne crnogorske ponude predstavljena je i nova panoramska ruta “Durmitorski prsten”, koja podrazumijeva 80 kilometara označenog puta kroz Nacionalni park Durmitor i Park prirode Piva, a namijenjena je turistima koji žele samostalno istraživati Crnu Goru, bilo automobilom, motorom ili kamp prikolicom, uz mogućnosti da se informišu o znamenitostima na putu, putem audio vodiča za telefone, sa GPS-om,
Tokom prvog dana sajma imali smo prilike se susresti sa svim zainteresovanim predstavnicima turoperatora i medija, govoreći o novim trendovima koje bilježi Crna Gora kao turistička destinacija i mogućnostima za privlačenje većeg broja turista sa tržišta Austrije, ali i svim ostvarenim, kao i novim potencijalima razvoja opštine Tivat.
Sajam Bec
Bilježeći trend rasta posjete sa ovog tržišta i na nivou cjelokupne Crne Gore u 2018. godine, kada je za 10 mjeseci u kolektivnom smještaju u Crnoj Gori boravilo za oko 52% više turista iz Austrije, koji su ostvarili oko 60% više noćenja u odnosu na isti period prethodne godine, NTOCG je neposredno prije održavanja sajma u Beču, skrenula pažnju na Crnu Goru promocijom putem bilborda u centru Beča. Kao po već dobroj ustaljenoj praksi prethodnih godina, nastaviti ćemo sa realizacijom značajnih promotivnih aktivnosti na tržištima njemačkog govornog područja u vidu kontinuiranih PR aktivnosti, organizaciji studijskih grupa novinara sa zainteresovanim LTO-ima, ali i organizovati događaje sa ciljem intenzivnije saradnje sa turoperatorima ovih tržišta, saopštili su iz TO Tivat.
Na sajmu u Beču, koji je organizovala Nacionalna turistička organizacija, pored grada Tivta bilo je prisutno i drugih primorskih opština, glavnog grada i ostalih predstavnika turističke privrede Crne Gore, a štand Crne Gore posjetio je i ambasador Crne Gore u Austriji, Željko Perović.
Već tradicionalnonekih tridesetak godina unazad- od katoličkog do pravoslavnog Božića- kuda god da krenemo (a čak i da nikud ne krenemo) svjedoci smo svakodnevnih i učestalih detonacijâ petardi i ostalih pirotehničkih sredstavâ po ulicama. Pa ako je ta sveopšta pucnjava (donekle) i razumljiva i očekivana za doček Nove godine te u dane prije i poslije dočeka, za Badnji dan i za Božić- kao praznike za koje nam sveštena lica kažu da su praznici porodične topline i dani u kojima ljudska srca treba da se ispune ljubavlju i duševnim mirom- ova svakodnevna kanonada nije baš shvatljiva. Ne barem nekom racionalnom čovjeku koji baštini temeljne vrednote civilizacije Zapada.
Mi smo, međutim, sve, samo ne racionalni ljudi koji baštine temeljne vrednote civilizacije Zapada (barem se to može konstatovati za većinu stanovnikâ Crne Gore). I zato svakako dobar dio badnjevečerske i božićnje pucnjave treba pripisati našem dubokom primitivizmu. Time, međutim, još uvijek ništa nismo objasnili; zapravo, tek smo se primakli suštini problema. A autoru ovih redovâ čini se da je bitno postaviti sljedeće pitanje (neki mudri ljudi kažu da je i smisao filozofije više u postavljanju pravih pitanjâ, a manje u davanju odgovorâ. Ipak, i odgovori su bitni makar bili veoma neprijatni i makar se malo ko slagao s njima): otkud ovoliki badnjevečerski i božićni primitivizam u dobrom dijelu stanovništva Crne Gore i zbog čega je to trend koji ne jenjava, nego traje? Precizan odgovor na ovo pitanje pomoći će nam da spoznamo i korijene našeg primitivizma uopšte (ne samo ovog koji se manifestuje za Badnje veče i za Božić), a ondai da otkrijemo razloge zbog kojih rada na iskorjenjivanju ovog nakaradnog i štetnog fenomena kod nas praktično nema.
Autor ovih redovâ- na pitanje otkud enormno divljanje pirotehničkim sredstvima za Badnje veče i Božić- smatra da odgovor na isto treba potražiti u našem nasljeđu; preciznije, u (svjesno) nakaradnoj, dekadentnoj, štoviše grotesknoj interpretaciji tog nasljeđa. Malo ko u Crnoj Gori ne zna za one stihove iz Gorskog vijenca, stihove koje Njegoš stavlja u usta igumana Stefana: “Muč, budalo, da li Božić nije? Već je troje pojalo p’jevacah, sada puške najviše pucaju, a to brdo kâ šuplja tikvina, pa glasove hvata odsvakuda“. Vido Latković, koji je pisao tumačenja stihovâza ovo izdanje Gorskog vijenca, o stihu sada puške najviše pucaju kaže da je „u Crnoj Gori bio običaj da se puca iz pušakâ uoči Božića kada pregore badnjaci i izjutra rano na Božić“. I zahvaljujući istorijskim determinantama u okviru kojih su Crnogorci živjeli u to doba- dakle prinuđenosti na konstantno ratovanje u cilju očuvanja nacionalne, vjerske i državne samobitnosti- nije čudo što se jedan ovakav običaj pojavio i uhvatio korijena. Naprotiv: bilo bi čudo da se ovaj običaj- kao jedan od simbolâ prkosa, otpora i spremnosti na beskompromisnu borbu za slobodu- nije pojavio. Ima li, međutim, smisla ljeta gospodnjeg 2019. (i ljetâ gospodnjih koja dolaze) i dalje njegovati jedan običaj nastao u istorijsko-duhovnom kontekstu sasvim drugog vremena, običaj koji je u to doba imao jasno značenje i precizan smisao, ali koji danas- u potpuno drugačijim civilizacijskim koordinatama i istorijskim okolnostima- izaziva, barem kod pristojnih građanâ, samo opravdano zgražanje i osudu? Odgovor na upravo postavljeno pitanje više je nego jasan, i bez da ga ekspliciram.
Ovdje se nameće drugo pitanje. Formulisaću ga unekoliko eufemistički: neću reći ko je kriv, nego ko je zaslužan zbog toga što bacanje petardi i ostalih pirotehničkih sredstavâ za Badnje veče i na Božić- kao jasan i očit primjer (lošeg i nepotrebnog) kontinuiteta jednog običaja iz prošlosti- i dalje perzistira? Budući da je u pitanju vjerski praznik- i to jedan od najznačajnijih hrišćanskih praznikâ- autor ovih redovâ (svjestan da se mnogi s njim- možda i s pravom- neće složiti) nudi sljedeći odgovor: najveću odgovornost za svakogodišnju badnjevečersku i božićnu kanonadu snose crkvene vlasti (jednako pravoslavne i katoličke. Jer, kao žitelj Tivta, svake godine imam se prilike osvjedočiti neprimjerene pucnjave i za katoličko Badnje veče. Ta pucnjava manjeg je intenziteta nego ona za pravoslavno Badnje veče samo zato što je katolikâ u Tivtu brojčano manje od pravoslavacâ). Nemam ni namjeru ni pravo da ulazim u crkvene ingerencije, poslove i zadatke, ali mislim da bi sveštenici- mnogo više nego što to trenutno rade- morali svojoj pastvi objašnjavati suštinu Božića, Uskrsa i hrišćanstva kao religije uopšte. Jer, način na koji se kod nas proslavljaju Badnje veče i Božić je- premda, kako sam naglasio, istorijski motivisan- direktna negacija suštine Isusove poruke: poruke ljubavi, praštanja, smirenja svog bića i suzdržavanja od svakog zla. Drugim riječima, pucnjava za blage dane- kao jedan od vidovâ ispoljavanja nasilja i svojevrsno divljaštvo- je demonizam prve vrste. Nažalost, veliki broj i pravoslavnih i katoličkih sveštenikâ- ne samo u Crnoj Gori nego na prostoru bivše SFRJ uopšte- izgleda da ima sve manje vremena za distribuciju izvornog Isusovog učenja, a da pažnju usredsređuju na neke druge aktivnosti. Budimo do kraja otvoreni: Crkva, i one pravoslavne i katolička- kod narodâ na prostoru bivše SFRJ koji barem nominalno ispovijedaju hrišćanstvo- oduvijek je bila mnogo manje religiozna institucija, a mnogo više jedan od centralnih stubovâ nacionalnog identiteta Srbâ, Hrvatâ, Crnogoracâ i Makedonacâ. Problem je u tome što su povezanost sa komponentom nacionalnog i nacije, sa jedne strane, i živi duh Isusove poruke- duh univerzalizma- sa druge, pojave koje se direktno međusobno isključuju. Crkva se inače slabo snalazi u svakodnevnici aktuelne civilizacije i aktuelnog crnogorskog društva. Da je tome tako, svjedoče, između ostalog, brojne kritike i zle riječi na račun, npr., LGBT zajednice, ali (barem ih autor ovog članka nikad nije čuo) potpuno odsustvo kritikâ na račun nekih morbidnih društvenih i medijskih pojavâ kao što su turbofolk, rijalitiji, rašireni alkoholizam i narkomanija kod mladih itd. No, ovdje se već udaljavamo od teme; pozicioniranje i funkcija Crkve u aktuelnim društvima ex SFRJ državâ može biti tema nekog drugog, posebnog članka.
Za divljanje pirotehnikom u blage dane zaslužno je i kućno (ne)vaspita(va)nje. I to ne samo nevaspita(va)nje ili pogrešno vaspitavanje djece od strane današnjih roditeljâ. Jer, ako danas veliki broj roditeljâ ili nema vremena- zbog posla i ekstremno ubrzanog tempa življenja- da se dovoljno posveti vaspita(va)nju svoje djece, ili jednostavno nemaju volje i/ili ne znaju kako da vaspitavaju djecu (pogotovo s obzirom na sistem (bez)vrijednosti društva u kome živimo), prije nekih tridesetak i više godinâ to nije bio slučaj. A, i pored toga, i tada se divljalo pirotehnikom u vrijeme božićnih praznikâ i Nove godine. Ovo je bitno naglasiti; zbog čega, objasniću u završnom dijelu članka.
Petarde
Treći faktor zaslužan za perzistiranje pirotehničkog divljanja u vrijeme božićnih praznikâ su institucije sistemâ: prije svega obrazovne institucije i institucije čiji je posao briga o bezbjednosti građanâ. U kakvom su stanju ove institucije u Crnoj Gori (i uopšte od granice Hrvatske sa Slovenijom do granice Makedonije sa Grčkom)- zbog raznih razlogâ- suvišno je uopšte i govoriti.
Da rezimiram i izvučem određene zaključke opštije prirode: a) divljanje pirotehnikom u vrijeme božićnih praznikâ rezultat je kontinuiteta jednog dijela nasljeđa; nasljeđa koje je u promijenjenim civilizacijskim okolnostima desemantizovano, koje je izgubilo svoje primarno i temeljno značenje i koje danas funkcioniše kao parodija samog sebe; b) za perzistiranje ove pojave najveću odgovornost snose Crkva, roditelji i institucije sistemâ. Ako odemo dalje u procesu apstrahovanja, možemo zaključiti sljedeće: divljanje pirotehničkim sredstvima u vrijeme božićnih praznikâ samo je sinegdoha jednog obuhvatnijeg fenomena: našeg sveopšteg primitivizma. A lavovski dio tog našeg sveukupnog primitivizma- baš kao i divljanja pirotehnikom u blage dane- ima svoj korijen u naopakoj interpretaciji nasljeđa. Tako su, npr., učestala (pre)brza vožnja (i, nažalost, pogibije uzrokovane istom), opijanja, tuče, učestali obračuni iz vatrenog oružja itd. prije svega rezultat pogrešno i nakaradno interpretiranog koncepta junaštva- koncepta koji je jedan od najbitnijih u koordinatnom sistemu crnogorske kulture. Te pogrešne interpretacije nekih ključnih kulturnih koncepatâ većina nosilacâ određene kulture čak i ne mora biti svjesna; svejedno, ista uzima svoj danak. Ovaj sveopšti primitivizam utoliko je opasniji i teže ga je iskorijeniti zato što isti nije počeo raspadom SFRJ, nego ima dužu istoriju. A zadatak da rade na iskorjenjivanju tog sveopšteg primitivizma imaju oni isti faktori koje sam pomenuo maloprije. Samo je- za razliku od divljanja pirotehnikom u blage dane- kod opšteg primitivizma redosljed odgovornosti tih faktorâ drugačiji: na prvom mjestu je kućno vaspitanje, na drugom određene institucije sistemâ, a na trećem Crkva.
Pa, da na kraju odgovorim i na pitanje iz naslova ovog članka: što slavimo kad slavimo Badnje veče i Božić? Sad trenutno slavimo naš primitivizam. A- s obzirom na stanje u kome se nalaze društveni faktori koji bi trebalo (ozbiljno i hitno) da porade na iskorjenjivanju tog primitivizma- bojim se da ćemo ga još dugo slaviti, kao sastavni dio dugotrajnog veličanja naše ukupne gluposti.
Rekordna 24 nova broda za krstarenje debitirat će 2019. godine, predstavljajući širok raspon, od megabrodova do desetak brodova za ekspediciju i luksuzna plovila.
Poznati američki portal cruiseindustrynews.com na svojim je stranicama upravo prezentirao nove kruzere koji će, prema dostupnim podacima iz cijelog svijeta, zaploviti ove godine. U tu svjetsku elitu ušla su i dva broda koja se završavaju u “Brodosplitu”.
Prvi u povijesti
Splitsko brodogradilište za kompaniju Star Clippers Ltd. iz Monaka izgradilo je najveći brod s križnim jedrima na svijetu. Ima čeličnu konstrukciju, dok je paluba kompletno pokrivena tikovinom najviše kvalitete. Dug je 162 i širok 18,5 metara, nosivosti 2000 tona, imat će pet jarbola i jedra ukupne površine 6347 kvadratnih metara. Na jedrenjaku će moći boraviti 450 osoba, od čega će 300 putnika biti smješteno u 150 luksuznih kabina, te u 74 kabine 150 članova posade.
Predviđeno je da plovi svim morima svijeta, pa čak i po Arktiku i Antarktici, zbog čega je izgrađen u skladu sa zahtjevima za klasu leda. Brzina broda s jedrima će biti oko 16 čvorova, a predviđa se da će moći ploviti i do 20 čvorova uz prave vremenske uvjete i sposobnost posade. Ovaj brod ponos je hrvatske brodogradnje i prva gradnja jednog tako velikog putničkog jedrenjaka u povijesti splitskog škvera.
Do kraja ožujka trebalo bi biti postavljeno svih pet jarbola s križnim jedrima, od kojih je najviši 63 metra.
Hotelski standard
Istovremeno, za nizozemsku tvrtku Oceanwide Expeditions, “Brodosplit” gradi brod za krstarenja polarnim područjima i bit će prvi brod na svijetu izgrađen u klasi “LR PC6”, koji će ispuniti posljednje zahtjeve Lloyd Registra za plovila “Polar Class 6”. Dugačak je 107,6 metara, širok 17,6 metara, a brzinu od 15 čvorova osiguravat će dva glavna motora ukupne snage 4260 kW. Moći će ugostiti 196 putnika smještenih u 85 kabina, o kojima će se brinuti 70 članova posade. Brod “Hondius” prve će putnike za krstarenja polarnim područjima primiti u lipnju ove godine, a svojim će putnicima ponuditi visoki hotelski standard, kao i razne kategorije kabina, od prostranih apartmana do dvosobnih i četverosobnih kabina, gdje će im se s višestruko osiguranim sustavima koji ih opslužuju omogućiti siguran i ugodan boravak.
Gradnja putničkih brodova segment je u kojem hrvatska brodogradilišta mogu konkurirati, a ovim projektom i skorim početkom gradnje drugog broda dužine 128 metara za polarna krstarenja na Arktik i Antarktiku, ugovorenog s tvrtkom “Quark Expeditions” iz Seattlea u SAD-u, “Brodosplit” se definitivno pozicionirao u tržišnu nišu gradnje “Polar Expedition Cruise Vessels”, čija je dužina od 100 do 150 metara.
Načelnik dubrovačke policije Ivan Pavličević izjavio je novinarima u četvrtak da je u tijeku sanacija požarišta u Hidroelektrani (HE) Dubrovnik, vatra koju gase posebno osposobljeni vatrogasci izbila je na samom kraju tunela dugačkog oko 500 metara, a za trojicom od devet djelatnika koji su se u tom trenutku zatekli u HE još uvijek se traga.
“U tijeku je sanacija požarišta s obzirom da se radi o tunelu dugačkom oko 500 metara. Vatra je izbila na samom kraju tunela. Vatrogasci koji su posebno osposobljeni s posebnom opremom još uvijek gase požarište”, kazao je Pavličević novinarima.
Od devet djelatnika koji su se u tom trenutku zatekli u hidrocentrali šestorica su zadobila lakše tjelesne ozlijede.
Trojici je pružena liječnička pomoć na samom mjestu događaja, a trojica su upućena na daljnje pretrage i obradu u Opću bolnicu Dubrovnik. Za tri osobe još uvijek nema nikakvih informacija.
Trojica zaposlenika uzela zaštitnu opremu, pitanje je koliko može pomoći u ovakvoj situaciji
Pavličević je novinarima rekao da su hidrocentrala i zaposlenici bili obučeni kako postupati u slučaju izvanrednih situacija.
“Postoje razni planovi evakuacija i zaštitna oprema. Utvrđeno je da pojedini dijelovi zaštitne opreme nedostaju, što znači da su oni uzeli tu opremu i da se njome koriste. Naravno, pitanje je koliko je zaštitna oprema mogla pomoći u ovakvoj situaciji”, naglasio je.
Pavličević je rekao da je dojava o požaru u HE zaprimljena jutros u 9 sati putem Centra 112, a na mjesto događaja izašle su sve žurne službe – hitna pomoć, vatrogasci, policija i predstavnici općine Župa dubrovačka.
Načelnik dubrovačke policije Ivan Pavličević izvijestio je u četvrtak da su ronioci Javne vatrogasne postrojbe u odvodnom kanalu Hidroelektrane (HE) Dubrovniku, koji spaja centar hidrocentrale s morem, pronašli beživotno muško tijelo, dok se za ostalom dvojicom djelatnika HE još uvijek traga.
HE Dubrovnik: Pronađeno jedno tijelo, za dvije osobe se još traga
“Oko 14 sati ronioci Javne vatrogasne postrojbe u odvodnom kanalu koji spaja centar HE s morem pronašli su beživotno muško tijelo koje su izvukli na površinu. Očevidom će se utvrditi identitet. Postrojba i dalje traga za ostalom dvojicom”, kazao je Pavličević novinarima.
Pavličević je rekao kako je sve ukazivalo da su trojica djelatnika, koji nisu uspjeli izaći iz HE, pred vatrenom stihijom skinuli dio odjeće i ušli u odvodni kanal ,zbog čega je fokus pretraživanja bio odvodni kanal.
“U tijeku je sanacija požarišta s obzirom da se radi o tunelu dugačkom oko 500 metara. Vatra je izbila na samom kraju tunela. Vatrogasci koji su posebno osposobljeni s posebnom opremom još uvijek gase požarište”, kazao je Pavličević.
Dojava o požaru u HE zaprimljena jutros u 9 sati putem Centra 112, a na mjesto događaja izašle su sve žurne službe – hitna pomoć, vatrogasci, policija i predstavnici općine Župa dubrovačka.
Naplatna rampa tunel Sozina danas – foto Boka News
Širom Crne Gore snijeg i dalje pada, pa pravi probleme na lokalnim putevima i seoskim područjima.
Iz AMSCG je saopšteno da je zbog snijega i nevremena saobraćajnica od Podgorice do Sutomora otvorena samo za putnička vozila.
Mećava na Ublima, zaledilo ka Vrbanju, snijeg i u Ulcinju
Zbog niskih temperatura vazduha u Herceg Novom zaledile su se dionice puteva prema graničnom prelazu na Sitnici i Vrbanju, a kako javlja Radio Herceg Novi, jaka snježna mećava na Ublima otežala je rad komunalnim ekipama.
Oni su kazali da se na terenu intenzivno radi, ali da je veoma teško držati stanje pod kontrolom jer snijeg neprestano pada, pa mole sugrađane za razumijevanje.
Prema riječima direktorice Komunalno stambenog preduzeća Jasmine Konjević, od Dizdarice su svi putevi zavijani, a snjegočistačem nastoje da se probiju do Dugunje i sela Ubli.
Neprohodni su putevi od saobraćajnice Petijevići-Sitnica do kuća na Sitnici. Putevi su zavejani, a ostavljeni su veliki nanosi.
Put prema tunelu Sozina danas – foto Boka News
Jako je velika količina leda od raskrsnice saobraćajnice Meljine-Petijevići do Vrbanja,a ekipe su mašinski nasipale i išle su za njima nasipajući rizlu i so.
Na primorju se saobraća po klizavim kolovozima pa nadležni upozoravaju na opreznu vožnju.
Bar, Sutomore i Ulcinj večeras bez struje
Potrošači Bara, Sutomora i Ulcinja večeras će biti bez struje, jer ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) uslijed loših vremenskih uslova, nijesu mogle da otklone kvarove na dalekovodima Podgorica-Virpazar i Bar -Budva.
“U 12 sati došlo je do prekida u napajanju opština Bar, Ulcinj i Sutomora koje je dio barske opštine. Zbog polomljenih stubova od Budve prema Baru, došlo je do prekida u napajanju. U isto vrijeme došlo je do ispada i kvara na dalekovodu Podgorica 2 -Virpazar – Bar. Kao što se moglo vidjeti polomljeni su stubovi. Naše ekipe izašle su na teren i pokušale na sve načine da otklone kvar, na dalekovodu Virpazar Podgorica dva, međutim zbog teške vremenske situacije to nije bilo moguće. Oni su u večernjim satima locirali kvar na dalekovodu, ali s obzirom na vremenske uslove i mrak nije moguće otkloniti kvar prije jutra. Što se tiče dalekovoda, Budva – Bar ekipe ništa nijesu mogle da urade osim da se povuku večeras”, kazao je direktor CGES-a Jagoš Pupović koji se nalazi na terenu.
Kako je istakao, za ekipe je vrlo teško bilo i doći na lice mjesta, i uopšte raditi na dalekovodu, pa poziva potrošače na razumijevanje.
Karavan 50. Praznika mimoze krenuo je danas iz Beča. Gradska muzika, mažoretke i klovnovi profedilovali su centralnim bečkim ulicama i donijeli duh Herceg Novog u ovu evropsku prijestonicu. Podijeljen je promotivni materijal i buketi mimoze, kojima su brojni građani i turisti pozvani da posjete Herceg Novi tokom 50 dana Praznika mimoze.
Defileu je prethodio prijem predstavnika Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije Herceg Novi i Direkcije Praznika mimoze u Ambasadi Crne Gore u Beču. Na sastanku sa Ambasadorom i saradnicima, potpredsjednik Opštine Miloš Konjević uručio je ambasadoru Crne Gore u Austriji Nj. E. g. Željku Peroviću plaketu u znak zahvalnosti za podršku organizaciji Karavana, a Dalibor Vuković mu je uručio prigodne poklone u ime Turističke organizacije Herceg Novi.
Osim defileom kroz Beč, 50. Praznik mimoze mažoretke su najavile i na Sajmu turizma u Beču, na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, što je organizovano zahvaljujući saradnji NTO i TO Herceg Novi.
Nakon uspješnog starta u Beču, Karavan 50. Praznika mimoze će sjutra, 11. januara nastupiti u Vrbasu u 12 sati i Novom Sadu u 18 sati, a prekosjutra, 12.januara u Zrenjaninu u 12 sati i Beogradu u 18 sati. Karavan će u drugom navratu posjetiti Višegrad, Zlatibor, Bijeljinu i Banja Luku, a krajem mjeseca Sloveniju.
