Opština Tivat – ne prijeti nam finansijska blokada, realizujemo radove ukupne vrijednosti 4,37 miliona eura

0
Tivat – foto Miko Đuričić

Opštini Tivat ne prijeti finansijska blokada niti u tom smislu postoje problemi u funkcionisanju organa lokalne uprave. Finansijski sistem Opštine Tivat je stabilan, karakteriše ga dobro ostvarenje budžeta, izmirenje svih obaveza prema partnerima-izvođačima, po osnovu otplate kredita, te redovna isplata svih zarada, kaže se u saopštenju za medije.

Naplata sopstvenih prihoda ostvaruje se u planiranom obimu, uz održavanje planirane dinamike rasta, po čemu Tivat prednjači među crnogorskim opštinama.

Dakle, na žalost partija i pojedinaca koji sav svoj politički i lični neuspjeh kanališu u bijes, nezadovoljstvo, i lažne informacije, partija i pojedinaca koje nemaju planove i programe već vape i priželjkuju finansijske i druge „katastrofe“ i „blokade“ – toga u slučaju Opštine Tivat neće biti.

Štaviše, podatak da Opština Tivat ima sredstva u Atlas banci, poznat je još od ranije, budući da je saopšten medijima.

Tim povodom, saopštavamo i da se taj iznos postepeno umanjuje. Sa tog računa se isplaćuju plate zaposlenima u organima Opštine Tivat i opštinskim preduzećima i ustanovama koji imaju tekuće račune u pomenutoj banci.

Tako da nema ni govora o bilo kakvoj finansijskoj nestabilnosti Opštine Tivat. Niti bilo kojoj drugoj.

Na teritoriji Opštine Tivat trenutno se realizuju radovi ukupne vrijednosti 4,37 miliona eura.

U toku je adaptacija, vrijedna 176 hiljada eura, ljetnjikovca Buća koji koristi JU Muzej i galerija Tivat, te rekonstrukcija objekta Centra za kulturu za šta je opredijeljeno 365 hiljada eura. Na poluostrvu Luštica nastavljena je izgradnja druge faze saobraćajnice MR1, što je investicija od 2,98 miliona eura, kao i šetališta Lungo mare Krašići vrijednog 747 hiljada eura.

U toku je završetak prve faze sanacije pomoćnog terena Arsenal, za šta je opredijeljeno 54 hiljade eura, koliko i za nastavak radova na kanalizaciji u Donjoj Lastvi. Uskoro počinje izgradnja Centra za djecu sa smetnjama u razvoju, slijedi i realizacija mnogih drugih projekata, a na sjednici Skupštine opštine u četvrtak, 28. februara biće razmatran predlog Odluke o učešću Opštine Tivat u izgradnji objekata kolektivnog stanovanja za potrebe penzionera sa teritorije Opštine.

Snagu bure u Dalmaciji – u Splitu zabilježen najjači udar u povijesti mjerenja!

0
kamion prevnula jaka bura

Vrlo jaka bura, s orkanskim udarima, puše od sinoć na području cijele Dalmacije.

Donosimo vam vido koji dočaravaju jačinu vjetra, snimljeni su kod Brela na makarskom području.

Spomenimo i da je jutros u 4 sata zabilježen najjači udar bure ikad službeno izmjeren u Splitu – na Marjanu je brzina vjetra dosegnula čak 176 km/h!

Zastoj u Omišu

Polomljene krošnje stabala u Podstrani zaustavile su autobusni promet pred Omišom. Osobna vozila i manji kombiji uspijevaju jedva proći uz rubove ceste. Promet je usporen, zastoj je u Omišu u pravcu Makarske. Iz smjera Makarske prema Splitu promet se odvija jako usporeno.

Orkanska bura stvorila probleme u Boki

2
Bazen foto VK Jadran

Orkanska bura, koja je iza ponoći počela da duva prouzrokovala je štete na elektro mreži, zalenilu, na krovovima kuća u Boki Kotorskoj.

Olujni vjetar je naparvio dosta problema u Tivtu. Veliki gradski park je zatvoren zbog opasnosti prolaska, jer jak vjetar lomi grane.

Kako je izjavio MIloš Tripinović, rukovodilac Službe komunalija u Komunalnom, radnici te službe od jutros u 4 sata otklanjaju posljedice nevremena. Na krov vrtića u Donjoj Lastvi palo je veliko stablo čije je uklanjanje u toku. Na sreću nije bilo povređenih. Stabla su padala i u Gradiošnici i Krtolima

Orkansko nevrijeme prouzrokovalo je velike štete na javnim površinama, gradskoj infrastrukturi, privrednim i privatnim objektima u opštini Herceg Novi.

Osim što je otkriven krov bazena, objekti  Instituta „Dr Simo Milošević“ su pretrpjeli još dosta štete, rekao je medijima tehnički direktor Branko Crnogorčević.

Bazen foto VK Jadran

– Jaka bura je odnijela krov sa bazena, kao i sa dijela sportske sale. Imamo štetu i na ventilaciji objekta –  limovima po krovu i vodilicama za topao i hladan vazduh, a polomljeno je i dosta stakala. Još obilazamo prvu i drugu fazu Instituta, Titovu vilu i soliter, kako bi procijenili kompletnu štetu, poručio je Crnogorčević.

Kako je kazao načelnik Službe zaštite i spašavanja Zlatko Ćirović, od sinoć su imali četiri požara.

Bazen foto VK Jadran

Prema riječima direktorice Komunalno stambenog preduzeća, Jasmine Konjević intervenišu samo dežurne ekipe, situacija na terenu nije bezbjedna.

Orkanska bura je najveću brzinu dostizala jutros oko tri sata, kada su udari vjetra bili 36 m/s, odnosno 129,6 km/h izmjerni u Hidrometeorološkoj stanici u Igalu.

Aerodrom Tivat – saobraćaj preusmjeren na Podgoricu

Zbog jakog vjetra, jutrošnji let Montenegroerlajnza za Beograd je peusmjeren pa su putnici transferovani za Podgoricu. Ostala slijetanja i poletanja zavisiće od meteo uslova.

Otvoren Sajam suvenira i eko hrane: Promocija starih zanata i povezivanje proizvođača

0

Stari zanati, rukotvorine, raznovrsni domaći proizvodi dio su onoga što možete vidjeti na Sajmu suvenira i eko hrane koji je otvoren u Herceg Novom, u okviru 50. Praznika mimoze. Terasu i hol hotela ”Vojvodina” u Igalu ispunilo je preko 50 izlagača iz regiona.

“Ovakve manifestacije doprinose promociji samih preduzetnika i dobar su način za povezivanje proizvođača iz Crne Gore i šire”, poručila je otvarajući Sajam opštinska sekretarka za turizam, ekonomski razvoj i preduzetništvo Suzana Memarović. Poželjela je dobrodošlicu učesnicima i posjetiocima, te da će Sajam organizovan u okviru programa 50. Praznika mimoze biti mjesto na kojem će ljudi prepoznati omiljene, autohtone i kvalitetne proizvode.

”Na Sajmu mogu da se vide razne vrste rukotvorina, proizvodi od meda, naši domaći proizvodi, čajevi travara sa planina Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, razne vrste nakita, slike”, kazala je organizatorka Jovanka Matković. Napominje da Sajam traje tri dana, a radno vrijeme će biti od 09 do 19 sati.

Kako kaže, veoma je zadovoljna odazivom izlagača koji su došli iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, a očekuju i goste iz Albanije.

Dio Sajma je i radionica za najmlađe, u saradnji sa Osnovnom školom “Dašo Pavičić”.

”Cilj radionice je da djeca vide kako izgledaju ručni radovi, šta mogu svojim rukama da izrade i da to možda kasnije mogu da pretvore u novac. Ovi ljudi su uglavnom počeli baveći se hobijem i to je prešlo u neku vrstu posla”, kaže Matković i ističe da je važno učiti djecu starim zanatima koji ne smiju biti zaboravljeni. Djeca su na Sajmu vidjela šta se sve može izraditi od maslinovog drveta, kako se radi duborez, a tokom radionice će učiti kako se plete, veze, izrađuje nakit.

Jedan od izlagača, Miladin Pivljanin iz Budve, koji sa suprugom ručno izrađuje suvenire sa motivima iz Crne Gore kaže da ideje crpe iz ”stvari koje nas okružuju, nošnje, običaja i onda to pretaču u upotrebne predmete”.

”Ja neki put za nas kažem da smo civilni ambasadori, ako se može tako nazvati, obzirom da neki stranac koji uđe u našu radnju, on tu vidi Crnu Goru i mi mu je pokušavamo približiti”. rekao je Pivljanin.

Sajam suvenira i eko hrane

Miroslav Mandić, koji je došao iz Kruševca da na Sajmu predstavi zanatske proizvode od pruća iz porodične radnje, smatra da su ovakvi sajmovi veoma važni za predstavanje svih koji se bave zanatima i ručnom izradom.

”Turisti su zainteresovani za rukotvorine, i više nego domaći”, ističe Nadežda Petrovska iz Skoplja, koja na Sajmu predstavlja ”patchwork”, zanimljive rukotvorine koje se sastavljene od krpica. Kaže da je organizacija odlična, a da u Herceg Novi nisu došli samo radi učešća na Sajmu, već i da prisustvuju drugim programima i druže se.

Na jednom od štandova predstavili su se i učenici Srednje mješovite škole ”Ivan Goran Kovačić”, okupljeni u klub ”Art & craft”.

”Predstavljamo se sa suvenirima za koje mislimo da mogu da predstavljaju Herceg Novi, sa karakterističnim natpisima kao što su imena tvđava, neki slogani,a imamo i digitalne slike Herceg Novog. Zanimljiva stvar ovog projekta je da sav zarađeni novac ide u humanitarne svrhe”, kaže nam jedan od učenika Balša Lazović. Suvenire su, osim njega, izradili đaci građevinske škole Ana Bilafer, Anđela Vujačić, Marija Vujisić, Ilija Preočanin, kao i kolege iz turističke škole koji su izradili maketu etno sela na Sušćepanu.

Surganizator Sajma suvenira su Javna ustanova kulture “Herceg Fest” i Sekretarijat za komunalne djelatnosti i ekologiju, a uz podršku Opštine Herceg Novi, Turističke organizacije, Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Porto Montenegro otvorio konkurs za stipendiju od 25.000 €

0
2019 RIT stipendija

Kompanija Adriatic Marinas – Porto Montenegro iz Tivta i ove godine objavljuje konkurs za stipendiranje jednog studenta iz Crne Gore na stručnim diplomskim studijama International Hospitality and Tourism Management na renomiranom američkom koledžu RIT Croatia u Dubrovniku.

Stipendija u vrijednosti od 25.000 eura pokriva troškove školarine tokom studija, a osim stipendije, najbolji kandidat osvaja i mogućnost da stručnu praksu obavi upravo u Porto Montenegru.

„Četvrti put za redom, nastavljamo saradnju sa RIT-om, u razvoju mladih kadrova, naših budućih zaposlenih, jer želimo da i na ovaj način ulažemo u obrazovanje u lokalnoj zajednici i damo šansu mladim, elokventnim, i ambicioznim ljudima da steknu znanje na ovom renomiranom koledžu, i da se oprobaju u radu na projektu Porto Montenegro.“- kazao je juče tim povodom Danilo Kalezić, Senior PR i Marketing menadžer Porto Montenegra.

Rok za prijavu je 23. mart a na konkurs za stipendiju Porto Montenegro mogu se prijaviti svi kandidati iz Crne Gore koji su u završnom, četvrtom razredu srednje škole ili koji već imaju završenu četvorogodišnju srednju školu.  Ambasadori, odnosno stipendisti, Porto Montenegra su Jovana Ivanović, Irma Omeragić, Filip Stanišić, a ove godine pridružiće im se i četvrti stipendista čije školovanje na RIT Croatia podržava Adriatic Marinas.

„Iz profesorske perspektive, mogu slobodno reći da su moji utisci o dosadašnjim dobitnicima Porto Montenegro stipendije apsolutno pozitivni. Redom su to mladi ljudi koji su otvoreni za nove ideje i nova iskustva te svojim radom svakodnevno opravdavaju činjenicu da su nosioci stipendije. Osim toga, savršeno su se uklopili u dinamiku rada na RIT Croatia gdje od prvog dana njegujemo akademsku izvrsnost i profesionalnost, te razvijamo i održavamo dobre odnose sa poslovnom zajednicom, a odličan primjer za to je upravo ova saradnja sa Porto Montenegro.  Porto Montenegro može biti ponosan na njihov izbor stipendista  koji će nakon studija definitivno dati vrijedan doprinos  za daljnji razvoj turizma u Crnoj Gori.”- izjavio je dr. Besim Agušaj, voditelj katedre za Hospitality and Tourism Management program na RIT Croatia.

RIT Croatia je dio Rochester Institute of Technology, jednog od 10 najvećih privatnih sveučilišta u SAD-u. RIT je osnovan 1829. godine. S više od 18.600 studenata, 230 studija i kampusima u Americi, Hrvatskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, ovo je sveučilište diljem svijeta poznato po obrazovanju usmjerenom na razvoj karijere i ima jedan od najvećih i najstarijih programa stručne prakse u svijetu. U Hrvatskoj je ovaj fakultet prisutan 20 godina i to kroz RIT Croatia i kampuse u Dubrovniku i Zagrebu, gdje studentima nudi tri svjetski priznata američka visokoobrazovna programa koji se u potpunosti izvode na engleskom jeziku:  Hospitality and Tourism Management, International Business i Web and Mobile Computing/Information Technology.

Dalmacija, upaljen crveni MeteoAlarm

0
Bura

Državni hidrometeorološki zavod je izdao najveću razinu upozorenja za Split i Dalmaciju za sutra zbog bure.

Crvenom bojom označili su splitska regija i cijela Dalmacija. Za Split i širu okolicu tijekom subote se očekuju udari bure brži od 110 kilometara na sat, s prosječnom brzinom od 90 km/h. Nagla promjena kao uvod za subotu očekuje se već od danas popodne.

 – Poduzmite mjere za samozaštitu. Postoji rizik za osobnu sigurnost zbog iščupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina. Očekuju se rasprostranjena oštećenja konstrukcija, prekid prometa i prekid opskrbe energijom – upozoravaju iz DHMZ-a.

Poručuju kako je vrijeme za cijelu Dalmaciju vrlo opasno i podrazumijeva visoku razinu opasnosti za zdravlje, pa i za život opasne situacije, posebice pomorcima.

– Također, prisutan je i značajan rizik od štete za obalnu infrastrukturu. Budite svjesni opasnosti i obratite pozornost i pratite najnovija vremenska izvješća. Savjetujemo javnost da izbjegavaju putovanja i boravak blizu ugroženih obalnih područja. Vrlo je vjerojatno da trajekti neće ploviti pa ako putujete, pratite informacije o prometu – naglašava DHMZ.

Prognoziraju i da će minimalna temperatura ići i preko tri stupnja ispod ništice te da su mogući su zdravstveni rizici kod osjetljive populacije, ponajprije kod starijih, male djece i beskućnika.

Dani Novog Sada u Herceg Novom: Odličan uvod u saradnju dva grada kulture

0

Novljani i njihovi gosti uživali su sinoć u specijalitetima vojvođanske kuhinje i zvuke novosadskih tamburaša tokom gastro večeri u Gradskoj kafani, koja je održana u okviru Dana Novog Sada na 50. Prazniku mimoze.

Večeri su prisustvovali predstavnici Kulturnog centra Novi Sad, generalni konzul Republike Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, kao i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i saradnici.

Pored ukusne hrane i još ukusnije muzike, na gastro večeri je promovisan i kalendar manifestacija koje se održavaju u Novom Sadu, kao i program “Novi Sad za mlade”.

Kako je kazao saradnik Kulturnog centra Novog Sada Mirsad Avdić,  saradnja između dva grada i njihovih ustanova kulture već postoji, a kao primjer navodi prošlogodišnju VII likovnu koloniju „Herceg-Novi-Sad“, koja je okupila 13 autora iz Crne Gore, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije.

S obzirom da je iskazana obostrana želja za bratimljenjem dva grada i daljom saradnjom prvenstveno na polju kulture, Avdić je uvjeren da će sporazum takvog tipa biti realizovan u skorijoj budućnosti.

-Postoji puno razloga da se Herceg Novi i Novi Sad pobratime, da širimo i razmijenjujemo programe na polju kulture, ali i turizma i privrede, kazao je Avdić.

Dani Novog Sada u Herceg Novom

Izbor Novog Sada kao Omladinske prestonice Evrope 2019 i Evropske prestonice kulture 2021, kao i festivali i programi koji dovode turiste iz cijelog svijeta u prestonicu Vojvodine donose veliku korist privredi grada.

-Festivali zaista dovode turiste, novinare i medije, koji dalje promovišu tu destinaciju i kulturu. Za vas je to definitivno Praznik mimoze, zaključio je Avdić.

U okviru Dana Novog Sada, novosadski Kulturni centar je u saradnji sa Javnom ustanovom kulture “Herceg Fest” organizovao prije dva dana i veče posvećeno Miroslavu Miki Antiću, na kojem je predstavljena manifestacija “Antićevi dani” i prikazan film o pjesniku “Prvi film” iz 2017. godine, u produkciji Kulturnog centra Novi Sad.

Kruzeri će čak 47 dana u Dubrovnik dovoditi više od 5000 gostiju

0
Dubrovnik – Gruž foto Du List

KLGB nositelja Ljubomira Nikolića – Srđ je Grad uputila je ususret sezoni dolaska kruzera novo saopštenje vezano uz projekt gradske uprave “Respect the City ili kada nas pored zdravih očiju uvjeravaju kako je više, zapravo, manje”:

Prema službenim podacima Lučke uprave Dubrovnik, prošle je godine Dubrovnik posjetilo 776.612 gostiju s brodova za kružna putovanja. Prema istom izvoru ove se godine planira 823.948, a 2020. godine čak 922.797 gostiju. U proteklom periodu, a vezano uz ovu temu, gradske su nas vlasti uporno uvjeravale kako je Dubrovnik dobio „bitku” s kruzerima i da su poduzete mjere koje idu u cilju boljeg rasporeda gostiju, ističući u prvi plan pregovore s CLIA-om. Išlo se i korak dalje, javno su tvrdili da će od 2019. godine dnevno uplovljavati samo dva kruzera koji će u Grad dovoditi najviše 5.000 posjetitelja. Nama s liste Srđ je Grad to se nije činilo vjerojatnim i nismo se prevarili.

Analiza dolaska kruzera i broja gostiju koji uplovljavaju u Dubrovnik

Kako je sada već potpuno jasno, netočna je informacija da će u Dubrovnik ove godine dnevno uplovljavati samo dva kruzera. Prema informacijama koje su nam dostupne, u Dubrovniku ćemo tijekom ove godine čak 86 dana imati uplovljavanja više od dvaju brodova, većeg ili manjeg kapaciteta. Što se tiče „mantre“ o maksimalno 5 000 gostiju dnevno, ona također nije istinita. Naime, ukupno 14 dana tijekom sljedeće godine imat ćemo ukupno više od 7 000 gostiju koji će uploviti u Dubrovnik, dodatnih 14 dana ukupno više od 6.000 gostiju, dok ćemo 19 dana imati ukupno više od 5 000 gostiju. Sveukupno, riječ je o 47 dana unutar kojih će brodovi za kružna putovanja dovesti u Dubrovnik više od uporno spominjanih 5 000 gostiju dnevno.

Analiza izlaznosti putnika koji će posjetiti gradsku jezgru

Što se izlaznosti putnika tiče, međunarodni standard kaže da u odredištu na izlete/razglede odlazi od 50 do 80% putnika s brodova za kružna putovanja, odnosno da udio putnika koji odlaze na izlete i organizirane razglede varira s obzirom na odredište. Što je odredište zanimljivije, to je izlaznost veća. Prema neslužbenim podacima do kojih smo uspjeli doći, izlaznost putnika s brodova za kružna putovanja u Dubrovniku je oko 70%, s tim da je pojedinim danima ta izlaznost i veća. Na osnovu iznesenih brojčanih podataka, lako je izračunati da će (u najboljoj verziji po povijesnu jezgru), minimalno 15 dana tijekom sezone biti preopterećno brojkom od preko 5.000 putnika. U ovo, naravno, još ne računamo i ostale dnevne goste. Što se, pak, tiče broja dnevnih uplovljavanja brodova, u najintenzivnijem dijelu godine (periodu svibanj – studeni) u Dubrovnik će u prosjeku dnevno uploviti 2,45 broda. Ovaj podatak demantira tvrdnje o maksimalno dva broda koje su bile izrečene u javnom prostoru.

Gdje su tačni podaci?

Kako bi se moglo što detaljnije analizirati podatke, Lučka uprava Dubrovnik trebala bi javnosti podastrijeti statističke podatke o prosječnoj izlaznosti putnika s brodova za kružna putovanja u odredište, kao i informaciju o očekivanom broju putnika po brodu za kružna putovanja. Naime, Lučka uprava Dubrovnik raspolaže tim podacima. Te dvije važne informacije ipak nisu dostupne javnosti jer se ciljano skrivaju i to kako bi se prikrila činjenica o promašenosti projekta RESPECT THE CITY. Već smo više puta, mi iz Srđ je Grad, naglašavali da trenutna gradska uprava nema kapacitete za sustavno promišljanje ovako osjetljivog projekta kojem je pitanje broja kruzera i kruzerskih gostiju jedno od ključnih.

A što ćemo sa zaustavljanjem na Pilama?

Što te brojke znače u smislu zaustavljanja autobusa na platou Pila? U periodu svibanj – studeni ove godine će, na temelju 70% izlaznosti putnika s brodova za kružna putovanja, dnevno prema platou Pila biti upućena 63 autobusa kapaciteta 50 sjedala. Kada tome dodamo dnevne izletnike, koji uglavnom nenajavljeni dolaze na plato Pila te grupe stacionarnih gostiju koji također organizirano posjećuju povijesnu jezgru, dnevni broj autobusa u promatranom periodu će se najmanje udvostručiti.

Budući da već pomalo idemo prema kraju veljače, a nemamo nikakvih informacija o načinu na koji će se organizirati prihvat autobusa na Pilama u sklopu projekta RESPECT THE CITY, ostaje za vidjeti kako će se gradska uprava nositi s problemom prometa i pritiskom na Pile. Proteklih se godina po ovom pitanju baš i nisu proslavili. Jesu li u međuvremenu razradili modalitete prihvata autobusa koji će omogućiti bolju protočnost i hoće li se konačno početi u potpunosti upravljati procesima kada je riječ o dolasku autobusa na plato Pila, saznat ćemo uskoro.

Prijedlog Srđ je Grad

U međuvremenu, s obzirom na to da Srđ je Grad uvijek sustavno promišlja i nudi rješenja, ponovit ćemo naš prijedlog CENTRA ZA UPRAVLJANJE POSJETITELJIMA – DISPEČERSKA SLUŽBA, koji smo još 2015. godine predstavili javnosti i tadašnjoj gradskoj upravi. S našim je prijedlogom upoznata i aktualna gradska uprava. Osnovna ideja vodilja našeg prijedloga upravljanje je procesima potpunom kontrolom zaustavljanja na Pilama, na način da se autobusi ne bi mogli zaustaviti na Pilama bez prethodnog odobrenja CENTRA, zakupa SLOTOVA i kupnje VINJETE. Za takvu je organizaciju, međutim, potrebno na vrijeme odraditi određene predradnje, bez kojih planirana realizacija ovog prijedloga nije moguća.

Bilo bi dobro da se prijedlog uzme u razmatranje pogotovo zato jer Uskrs pred vratima, a s njim i još jedna zahtjevna turistička sezona s više, a ne manje, kruzerskih gostiju.

Potpisan ugovor o saradnji između skijališta Crne Gore, Jahorine i Srbije

0

Javno preduzeće Skijališta Crne Gore doo , Skijališta Srbije i  skijališta na Jahorini  potpisali su  na Međunarodnom sajmu turizma u Beogradu Ugovor o poslovnoj saradnji. Ugovor su potpisati direktor Skijališta Srbije Dejan Ćika i izvršni direktor Skijališta Crne Gore Miloš Popović i  Dejan Ljevnajić direktor skijalista Jahorina.

Poptisivanjem ovog ugovora nastavlja se  saradnja između ski centara  i skijališta u Crnog Gori, Srbiji i Jahorine, pa će i tokom ove i naredne sezone vlasnici sezonske ski karte kupljene za ski centre u ova tri centra imati mogućnost tri uzastopna dana besplatnog skijanja u crnogorskim ski centrima Savin kuk, Kolašin 1600, Kolašin 1450 i Vučje na Kopaoniku, Staroj planini ili Torniku i na Jahorini.

Milos Popović direktor skijališta Crne Gore kazao je da je danas u Crnoj Gori Gori aktivno je šest skijališta.

“Tendencija je ka tome da budemo najkonkurentniji kako u regionu tako i šire. Biće uloženo u infrastrukturu Skijališta u Crnoj Gori više od 140 miliona eura u naredne 4 godine. Kolašin 1600 je jedan novi ski centra koji je ove sezone otvoren na području opštine Kolašin i to je početak jednog novog projekta i mogu slobodno reći da će biti jedan novi biser crnogorskog turizma”, kazao je Popović.

Direktor skijališta Srbije, Dejan Ćika kazao je da je već postojao potpisan ugovor sa skijalištima Crne Gore i sa ovim potpisivanjem nastavlja se dosadašnja uspješna saradnja.

“Ovaj sporazum podrazumijeva da svi vlasnici sezonskih ski pasova, kako u skijalištima Srbije tako i skijališta Crne Gore, mogu skijati tri uzastopna dana u skijalištima Srbije i skijalištima Crne Gore. Za nas je ova regionalna saradnja veoma važna i smatramo da ona doprinosi kako većem zadovoljstvu korisnika naših usluga jer mogu da koriste usluge i drugih ski centara, tako i da imamo povratnu informaciju da znamo šta je dobro kod nas, šta je bolje kod njih i na taj način da možemo da unaprijedimo naše poslovanje”, kazao je Ćika.

Izrada idejnog projekta – razmatra se pitanje sa­obraćajnog prelaza preko Bokokokotorskog zaliva

1
Most u Boki animacija

Izvršni direktor kompanije „Monteput“ Jonuz Mujević je saopštio da je u toku izrada idejnog projekta trase brze saobraćajnice duž Crno­gorskog primorja, u sklopu kojeg se razmatra i pitanje sa­obraćajnog prelaza preko Bokokokotorskog zaliva.

Prema njegovim riječima, postoje tri varijantna rješenja.

„Jedno od rješenja je tunelsko, a dva su riješenja data sa mostovskim prelazima, za sva ta  riješenja će biti urađena i troš­kovna analiza“ – izjavio je Mujević.

On je kazao da će se nakon usvajanja projekta pri­stupiti izradi saobraćajnih rješenja preko Bokokotorskog zaliva, koje podrazumijevaju izradu studije uticaja na život­nu sredinu za izgradnju tog prelaza.

Most u Boki animacija

„Očekujemo da će ovi radovi bi­ti definisani u ovoj godini kako bi se u zadnjem kvartalu mogla započeti priča oko realizacije projekta na dijelu prelaza preko Bokotorskog zaliva“ – zaključio je Mujević.