U jednom od stanova na trećem spratu stambene zgarde u Ulici 21.novembra u centru Tivta, danas u poslijepodnevnim satima, pronađeno je beživotno tijelo muškarca.
Prema nezvaničnim saznajima, riječ je o 46-togodišnjem turskom državljaninu koji je odnedavno iznajmljivao stan u Tivtu i sa kojim je ovdje boravio i njegov brat. Upravo je brat alarmirao policiju kada nije mogao ući u stan iz koga nije bilo odgovora na njegove pozive. On je policajcima kasnije ispričao da su njih dvojica i ranije dolazili u Tivta, te da su ovdje sada zbog posla, boravili već oko mjesec dana.
Navodno, njegov preminuli brat imao je ranije zdravstvenih tegoba sa srcem i visokim krvnim pritiskom, zbog čega se on zabrinuo kada mu brat danas nije javljao na telefonske pozive, niti je otvarao vrata stana.
Koristeći specijalno vozilo – hidrauličnu korpu Komunalnog preduzeća, pripadnici Službe zaštite i spašavanja Tivta oko 17.30 sati preko balkona su ušli stan i tamo pronašli beživotno tijelo turskog državljanina. Budući da na tijelu nije bilo vidljivih tragova nasilja, a da su vrata stana bila zaključana sa unutrašnje strane i sa ključem koji je i dalje bio u bravi, pretpostavlja se da je u pitanju prirodna smrt. O svemu je obaviješten dežurni viši tužilac u Podgorici koji će odlučiti o eventualnoj obdukciji preminulog i drugim istražnim radnjama.
Reakcija Specijalnog državnog tužilaštva povodom poklanjanja Adriatic Marinasu 5,6 miliona eura novca poreznih obveznika grada Tivta od strane predsjednika Opštine Siniše Kusovca, potpuno je očekivana. Crna Gora je zemlja u kojoj su ključne institucije zarobljene od strane koalicije na vlasti i u kojoj su te institucije obične sluškinje koalicije na vlasti, a ne nezavisni sistemi- ocijenila je Tivatska Akcija.
Specijalno državno tužilaštvo ocijenilo je da u kontroverznom poslu u kome je Porto Montenegro oslobođen 5,6 miliona eura komunalija, navodno nije počinjeno nikakvo krivično djelo koje se godni po službenoj dužnosti. Iz tog organa kojim rukovodi Milivije Katnić, konstatovali su da je riječ o „u krajnjem, građansko-pravni odnos, dužničko-povjerilački odnosi, pa ukoliko postoje razlike u stavovima po pojedinim osnovima i utvrđenim iznosima naknade, nezadovoljna strana može zaštitu svojih prava ostvariti u sudskom postupku pred nadležnim sudom.”
Ugovor sa Portom kojim je konačno aminovano opraštanje potraživanja Opštine od te firme u iznosu od 5,6 miliona eura 20.septembra potpisao je gradonačelnik i predsjednik OO DPS Tivta dr Siniša Kusovac, a saglasnost za taj posao prethodno je lokalni parlament u januaru ove godine usvojio glasovima 17 odbornika DPS.
Tivatska akcija
„Kada je prvi čovjek koalicije na vlasti u Crnoj Gori g. Milo Đukanović- u posjeti Tivtu 5. aprila u okviru kampanje za predsjedničke izbore-ultimativno saopštio da Opština Tivat treba da potpiše Ugovor sa Portom o otpisu 5,6 miliona eura duga za komunalno opremanje građevinskog zemljišta, i kada je jedanaest dana kasnije Đukanović (ponovo) postao predsjednik Crne Gore, bilo je jasno da je samo pitanje vremena kada će Siniša Kusovac- koji je upravo zahvaljujući apsolutnoj spremnosti da potpiše taj štetni ugovor i postao predsjednik Opštine- staviti svoj potpis na ugovor sa Porto Montenegrom.
Jednostavno, nije bilo realno očekivati da Gospodar pusti svog odanog slugu niz vodu; to je logika kojom se Gospodari rukovode u odnosu prema svojim slugama. Dakle, puštanje aktuelnog predsjednika Opštine Tivat niz vodu ne dolazi u obzir, bar ne u ovom trenutku. Što vrijeme nosu, to ćemo vidjeti“- saopštio je odbornik TA u SO Tivat Miomir Abović.
U predmetu koje je Specijalno državo tužilaštvo (SDT) formiralo po saznanju za donošenje Odluke rukovodstva Opštine Tivat o oslobađanju plaćanja komunalija kompanije Adriatic Marinas-Porto Montenegro za rezidencijalno-poslovne objekte koje je ta kompanija već izgradila ili ih gradi u kompleksu nautičko-turističkog centra Porto Montenegro, nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kog lica, za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti- saopštilo je danas SDT.
Iz resora na čijem je čelu Milivoje Katnić kažu da je nakon analize prikupljenih obavještenja, podataka i dokumentacije u toku izviđaja, “ocijenjeno da u konkretnom slučaju nije bilo neporavilnosti koje bi ukazivale da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.”
U obimnom saopštenju SDT podsjeća na genezu kompletog slučaja i navodi da su pored ostalih, tokom izviđaja saslušani bivša gradonačelnica Tivta Snežana Matijević, predsjendik Skupštine Ivan Novosel, bivši menadžer Opštine Zoran Petranović i nekadašnji direktor Direkcija za investicije i razvoj Peđa Obradović, glavna administratorka Marija Sijerković te bivši potpredsjendik Opštine i aktuelni gradonačelnik Siniša Kusovac, kao i bivši član Borda direktora Porto Montenegra Mladen Miranović. Pored ostaloga, konstatuje se da je Opština Tivat tražila od Porto Montenegra da joj plati dio u međuvremenu dospjelih potraživanja po osnovu komunalija za objekat “Aqua” komplaksa Regent Pool Club Residences ali da su oni to odbili, kao i da je Obradović kazao da mu nije poznato zašto glavni administrator i predsjednik Opštine u međuvremenu nisu pokrenuli sudski spor protiv Porto Montenegra zbog neplaćanja dadžbina koje po zakonu, svi ostali moraju platiti.
SDT je konstatovao da u samoj administrativmo-pravnoj proceduri koja je sprovedena u Opštini prlikom donošenja odluke o opraštanju milionskog iznosa dadžbina Portru, nije bilo povrede zakona. To što je ova kontroverzni posao u konačnici i zaključen, SDT definiše kao “u krajnjem, građansko-pravni odnos, dužničko-povjerilački odnosi, pa ukoliko postoje razlike u stavovima po pojedinim osnovima i utvrđenim iznosima naknade, nezadovoljna strana može zaštitu svojih prava ostvariti u sudskom postupku pred nadležnim sudom.”
“Imajući u vidu prethodno navedeno, a u svijetlu ovako utvrđenog činjeničnog stanja, ocijenjeno je da u konkretnom slučaju nije bilo nepravilnosti koje bi ukazivale da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.“- zaključuje se u saopštenju SDT-a.
Pobjedom u Dubrovniku, na posljednjoj brdskoj auto trci ove sezone, Kotoranin Nemanja Dona Kašćelan osvojio je novu titulu prvaka u okviru Prvenstva crnogorskih auto moto klubova na brdskim stazama.
Kašćelan, takmičar AMSK “Blažo Smiljanić – Kotor”, bio je najbolji u svojoj klasi , a trijumfovao je i u generalnom plasmanu.
Prošlogodišnji osvajač zlatne kcige i sportista grada Kotora, nakon svih šest pobjeda u ovogodišnjoj takmčarskoj sezoni, oprobao se i na evropskom šampionatu održanom u Buzetu u Hrvatskoj, gdje je, među najboljim vozačima Evrope, osvojio treće mjesto.
Kašćelan je kazo da je zadovoljan svojim ukupnim rezultatom u ovogodišnjoj sezoni i naglasio da auto sport iziskuje velike troškove, te da vjeruje da bi uz podršku grada Kotora i države mogao postići još bolje rezultate na evropskim takmičenjima.
Nemanja Kašćelan auto traka DU
Ovogodišnja sezona brdskih auto trka otvorena je u Podima u Herceg novom, a završena, proteklog vikenda, vožnjom u Dubrovniku.
Poslije više godina Bokeljska mornarica Kotor gostuje u inostranstvu, u Piranu i Trstu. Na poziv organizatora tradicionalne jedriličarske regate „Barcolana” u Trstu, najveće regate na svijetu u kojoj učestvuje preko 2000 jedrilica raznih kategorija, a koja se ove godine održava po 50. put, Mornarica će 13. oktobra povodom inauguracije regate biti u Trstu, a biće gost i Zajednice Italijana u Piranu.
Kontakti su uspostavljeni preko Zajednice Italijana Crne Gore sa sjedištem u Kotoru.
Polazak iz Kotora autobusom je predviđen za 11. oktobar, a povratak 14. oktobra. Među šezdesetak osoba, pored mornara, oficira i rukovodstva Mornarice, biće folklorna grupa i Gradska muzika iz Kotora.
Barkolana
Programom je predviđen nastup folklorne grupe Mornarice u Piranu, susreti sa gradskim vlastima i Zajednicom Italijana Pirana 12. oktobra. Sljedećeg dana Glavni odred Mornarice sa admiralom, viceadmiralom i malim admiralom će se postrojiti na Piazza dell’Unita d’Italia u Trstu. gdje će biti izvršena smotra, a zatim će mornari otplesati tradicionalno kolo.
Predstavnike mornarice će primiti gradonačelnik Trsta, kao i najviši predstavnici Ratne mornarice Republike Italije.
Ovo gostovanje Bokeljske mornarice je veoma značajno za međunarodnu promociju ove drevne i jedinstvene pomorske organizacije, koja je kandidat za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a.
Preduzeće „Parking servis“ Tivat (PST) namjerava da u dogledno vrijeme na dijelu tzv. posebnih parkirališta u tom gradu kojima gazduje ova opštinska firma, instalira punionice za napajanje baterija električnih vozila.
Tim povodom direktor PST Slaviša Ognjanović sastao se sa predstavnicima Opštine i kompanije Telecom sa kojom PST već sarađuje u naplati uličnog parkiranja putem SMS poruka. Ognjanović je sa ekspertom Telecoma za razvoj softverskih riješenja Vukom Vukašinovićem i samostalnim savjetnikom u opštinskom Sekretarijatu za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Marinkom Terzićem, razgovarao o mogućnostima realizacije projekta instaliranja punionica za električna vozila u Tivtu „Smart-e-Mobility“.
U tom gradu inače, trenutno postoji samo jedan javno dostupan brzi punjač velikog kapaciteta za punjenje baterija električnih automobila kakvi su npr. modeli američkog proizvođača „Tesla“, a on se nalazi u turističkom naselju Luštica Bay u Krtollima.
Tuktuk-www.tuktukmontenegro.com
Zahvaljujući činjenici da Luštica Bay i Porto Montenegro za svoje portrebe unutar ta dva turistička kompleksa za prevoz gostiju, osoblja i tereta koriste niz malih električnih vozila-golfera, Tivat je trenutno na prvom mjestu u Crnoj Gori po broju registrovanih automobila na električni pogon kojih u tom gradu ima preko 50. Ipak, ovdje je riječ prevashodno o vozilima skromnih performansi za internu upotrebu unutar određenih kompleksa, gdje se njihove baterije i pune na internim punionicama Porto Montenegra i Luštice Bay.
Svi ostali koji namjeravaju da kupe automobil na električni pogon ili turisti koji u Tivat dođu „teslama“ i sličnim visokoperfirmantnim električnim vozilima, još uvijek nemaju gdje na javnim mjestima da svoje četvorotočkaše spoje na elektro-mrežu i dopune njihove baterije.
Tuktuk-www.tuktukmontenegro.com
Trend postepene „elektrifikacije“ drumskog saobraćaja u Tivtu ipak, dobija sve više maha pa je tako ovdje prije nekoliko mjeseci počela da posluje i kompanija „Eco Tuk Tuk Tours Montenegro“ koja raspolaže sa ukupno pet trotočkaša na električni pogon. Ova tzv.tuk-tuk vozila kakva se koriste u azijskim zemljama nalik su na rikše, ali su veoma dobro opremljeni.
Ljetos su se ta vozila kapaciteta po 4 putnika plus vozač, pokazali veoma popularni među stranim turistima koji ih rado koriste za tri tipa izleta sa vodičem duž zaliva Boke, a koje sa ovim električnim vozilima nudi ta kompanija registrovana u Tivtu. Sa jednim punjenjem, električni tuk-tukovi koji voze između Tivta i Kotora, mogu da pređu do 100 kilometara.
Beznađe u kojem su se našli zbog nemogućnosti prodaje mandarina, mnoge je poljoprivrednike natjeralo da se počnu baviti alternativnim načinima prodaje.
Tako se mandarine na veliko prodaju po društvenim mrežama, a na Facebooku je formiran brend „Okusi Hrvatske“. Riječ je o okupljanju malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojevrsni klaster koji svoje mandarine, ali i ostalo voće prodaju kroz novi brend „Okusi Hrvatske“. Trenutno su na Facebooku, uskoro pokreću i prodaju voća preko web-shopa, a mandarine i domaću hranu će prodavati i putem hrvatske pošte takozvanim “žutim klikom”.
Mandarine se iz doline Neretve odvoze u Zagreb, a zatim besplatno dostavljaju na kućni prag onima koji su ih naručili.
U plodnoj dolini Neretve, danas nije lako. Dosta štete poljoprivrednicima iz našeg kraja nanio je embargo na izvoz u Rusiju, jer smo tamo ranije izvozili velike količine mandarina i drugog voća. Prije nekoliko godina vagoni mandarina su propali, jer je urod bio velik, a tržište bitno smanjeno. No, pomalo pronalazimo nova tržišta, pa voće i povrće sada prodajemo u zapadnim zemljama, ponajviše u Austriji i Njemačkoj, ističe Dario Grossi.
Drugi veliki problem je činjenica da se na hrvatskim tržnicama ne zna tko prodaje domaće, a tko uvozne proizvode. I onaj tko nudi uvoznu hranu, tvrdi da je domaća. Zato domaći proizvođači trebaju imati zaštićene certifikate koji bi kupcima jamčili da kupuju domaće, a valjalo bi uvesti i kontrole, da se oni s uvoznom robom ne predstavljaju kao prodavači domaće hrane, smatra on.
– Naša misija je da kao proizvođač direktno, bez provizije prekupaca ponudimo zdrave, svježe i ukusne ekoplodove. Želimo našim kupcima isporučiti najvišu kvalitetu i svježinu po povoljnim cijenama, trudeći se maksimalno skratiti vrijeme od branja do konzumacije – kaže Dario Grossi. Tako svoje proizvode dostavljaju izravno na vrata kupaca, te se mogu naći na društvenim mrežama kroz brend “Okusi Hrvatske”.
– OPG Grossi se tradicionalno bavi uzgojem mandarina u dolini Neretve. Nositelj OPG-a je moja mama Iva Grossi. Moja uloga u OPG-u je distribucija i prodaja poljoprivrednih proizvoda. Osim prodaje i distribucije želja mi je ujediniti OPG-ovce u klaster i kroz zajednički brend “Okusi Hrvatske” izići na domaće i inozemno tržište. U poljoprivredi se može profitirati, ali potrebno je puno truda. Sve liberalnije tržište rezultira manjom zaradom tako da se u budućnosti planiramo iz konvencionalne prebaciti u ekološku i organsku proizvodnju hrane. Budućnost je u EKO uzgoju i ekološkoj hrani – kaže nam Dario Grossi.
Mandarina Foto Denis Jerković/HANZA MEDIA
Da ste u poziciji, što biste promijenili da poljoprivrednicima bude bolje?
– Nekoliko stvari mi pada na pamet. Jedna od njih je uvođenje zakonske obveze prijave poljoprivredne proizvodnje. Danas ne postoji niti približno točna informacija o tome koliko će se čega i u kojem razdoblju proizvesti. Rezultat toga je nekontroliran uvoz i velika konkurencija što rezultira nižim cijenama i gubicima kako za poljoprivrednike tako i za uvoznike. Ove godine smo npr. proizveli lubenicu koja je došla otprilike kada i uvozna na tržište. Zbog kratkog roka trajanja poljoprivrednih proizvoda, da bi se ubrane i uvezene lubenice brzo prodale, svi su bili prisiljeni spustiti cijenu što je rezultiralo gubicima za poljoprivrednike i trgovce (uvoznike). Ako bi postojao jedan jedinstven sustav gdje bi se upisivala očekivana proizvodnja, tada bi kupci imali odličnu bazu podataka i ne bi se događalo da uvozimo nešto što sami proizvodimo.
– Također, Savjetodavna služba Ministarstva poljoprivrede po meni nije u toku sa suvremenim tehnologijama u poljoprivrednoj proizvodnji. Trebali bi prikupljati sva pozitivna iskustva poljoprivrednika. Komunikacija između Savjetodavne službe i poljoprivrednika je jednosmjerna.
– Trebalo bi oformiti poljoprivredne zadruge, jer bi uz pomoć zadruga poljoprivrednici puno lakše mogli izlaziti na tržište. Puno je teže kada svaki poljoprivrednik sam mora, uz rad na zemlji, pronalaziti i tržište za svoje proizvode, baviti se distribucijom i prodajom. U Italiji je, primjerice, zadrugarstvo savršeno organizirano i puno pomaže ljudima koji žive od rada na zemlji.
Valjalo bi, osim toga, organizirati i edukaciju za poljoprivredne proizvođače te ih poučiti, primjerice, kako se prodaje u Sloveniji, Austriji i drugim zemljama, gdje su drukčija pravila i gdje su niži porezi na hranu nego u Hrvatskoj.
– Trebalo bi, dakako, i u Hrvatskoj smanjiti porez na hranu, jer je jako teško domaćim proizvođačima, uz porez od 25 posto, konkurirati poljoprivrednicima u zapadnim europskim zemljama, gdje je porez na hranu manji od 10 posto. Trebalo bi uvesti i kontrolu otkupnih centara, kako poljoprivrednici ne bi morali čekati na isplatu čak i do godinu dana, te kako bi otkupni centri plaćali u roku od mjesec dana za isporučenu robu – kaže Dario Grossi.
Za sve neretvanske voćare, veliki je problem što se u Hrvatskoj može potrošiti najviše dvadesetak tisuća tona mandarina, sve ostalo ide u izvoz, a preradbeni kapaciteti svih neretvanskih otkupljivača mogu isortirati i iskalibrirati najviše 60 tisuća tona.
Tako da će dvadeset tisuća pod ovakvim uvjetima završiti u smeću, bez obzira na nove alternativne trendove prodaje u koje spada i ova Facebook zajednica, ali i to može biti začetak određene forme zadrugarstva, slično kao u Austriji, Njemačkoj, Italiji, što se potiče i financira iz strukturnih fondova Europske unije, a potiče i naše Ministarstvo poljoprivrede.
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922 foto Boka News
1 od 20
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Izložba - Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
„SAD i Crna Gora-misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922″ naziv je izložbe koja je otvorena u ponedjeljak u galeriji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru.
Djelovanje Američkog Crvenog krsta je bilo veoma značajno za Crnou Goru u periodu od 1919. do 1922. godine. Pored humanitarne pomoći stanovništvu, Američki Crveni krst je otvorio bolnicu u Podgorici i dva sirotišta sa školama u Podgorici i Danilovgradu, ambulante, kantine, zubnu kliniku i uputio svoje ljekare i hirurge…
Amerikanci su osim obimne dokumentacije o svome radu u Crnoj Gori, zabilježili preko 800 fotografija tog vremena, koje su radili vrhunski profesionalci, među kojima je i fotograf koji je kasnije osvojio šest Oskara, neki od pisaca čiji su tekstovi pratili te fotografije dobili su Pulicerovu nagradu. Ova obimna aktivnost fotografski je bilježena i sačuvana te zahvaljujući tome, danas imamo uvid u prvenstveno, socijalne prilike tog perioda kroz izložbu koja o tome svjedoči.
“Ovaj događaj svjedoči o saradnji dva naroda i njihovom međusobnom pomaganju, dva naroda koja su geografski dosta daleko, ali je ovo dokaz da ništa nije daleko, da prepreka nije ni ocean između nas. Fotografije koje vidite ne svjedoče isključivo o pomoći američkog Crvenog krsta, već ilustruju tadašnji način života u Crnoj Gori” – kazao je u pozdravnom govoru predsjednik Crvenog krsta Kotor, Neđeljko Moškov.
Izložba – Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922
Predstavnica američke ambasade u Podgorici Dragana Tatić, podsjetila je na zanačaj američke humanitarne misije u to vrijeme, čiji aktivisti su dijelili velike količine hrane i odjeće, organizovali narodne kuhinje u Podgorici, na Cetinju, u Nikšiću, Kolašinu i na Grahovu.
Američki Crveni krst je obučavao bolničare i vozače, pomagao obnovi infrastrukture…
„SAD je decenijama nakon ove misije nastavile da pomažu privredu Crne Gore. Poslije zemljotresa iz 1979. godine, Američko vazduhoplovstvo je dopremilo 139 tona pomoći građanima Crne Gore. Nakon sukoba na Balkanu, devedesetih godina prošlog vijeka – Vlada Sjedinjenih država je izdvojila 15 miliona dolara finansijske i tehničke podrške kako bi pomogla oporavak Crne Gore. Naša USAID misija je od 2001. do 2013. godine usmjerila više od 238 miliona dolara pomoći narodu Crne Gore. SAD če pružati podršku Cnoj Gori i dalje, prije svega kroz izgradnju demokratskih institucija, jačanju vladavine prave i stvaranju novih ekonomskih prilika za obje naše države. SAD Crnu Goru sa ponosom smatraju NATO saveznikom“ – kazala je Tatić.
Ona je navela i da su Sjedinjene američke države decenijama nakon ove misije nastavile da pomažu privredi Crne Gore.
Izložba – Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922 foto Boka News
“Poslije zemljotresa iz 1979. godine, Američko vazduhoplovstvo je dopremilo 139 tona pomoći građanima Crne Gore. Nakon sukoba na Balkanu, devedesetih godina prošlog vijeka – Vlada Sjedinjenih država je izdvojila 15 miliona dolara finansijske i tehničke podrške kako bi pomogla oporavku Crne Gore. Naša USAID misija je od 2001. do 2013. godine usmjerila više od 238 miliona dolara pomoći narodu Crne Gore” – rekla je Tatić dodavši da će SAD nastaviti i dalje da podržavaju Crnu Goru. ” Podrška će biti pružena u izgradnji demokratskih institucija, jačanju vladavine prave i stvaranju novih ekonomskih prilika za obje naše države” – kaže Tatić. Ona ističe da SAD Crnu Goru sa ponosom smatraju NATO saveznikom. ” Zajedno kao saveznici činimo jedni druge snažnijima” – poručila je Tatić.
Izložba – Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922 foto Boka News
U ime Opštine Kotor, prisutne je pozdravila sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović.
“Izložba ne svjedoči o odnosima dviju zemalja, koliko o plemenitosti misija organizacija Crvenog krsta koje ne biraju meridijane, nacije ni vjere kada je potrebno podržati, ugrijati, nahraniti i ohrabriti ljude u stanju socijalne potrebe. Naše malo može biti mnogo za one koji nemaju nimalo – govorio je Duško Radović, pa evo još jedne prilike da promovišemo društveno odgovorno ponašanje i javni interes koji čine građani i građanke, svjesni da je od našeg novca svakako veća imovina i sreća ljudi koje možda nikada nećemo upoznati” – kazala je Vukasović koja je otvorila izložbu otvorenom.
Nakon otvaranja izložbe predavanje su održali dr Slavko Burzanović i dr Nebojša Čagorović, autori knjige „SAD i Crna Gora-misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922″ koji su pripremili izložbu.
Izložba – Misija Američkog Crvenog krsta u Crnoj Gori 1919-1922 – dr Slavko Burzanović i dr Nebojša Čagorović
Prikazan je sedmominutni dokumentarni film koji je sniman januara 1919. godine, a snimke među kojima su brojni oni iz Boke Kotorske, zabilježili su predstavnici izviđačkog odreda Američke vojske.
Izložbu i predavanje su priredili Crveni krst Crne Gore, u okviru projekta „Dugovječno prijateljstvo između Sjedinjenih Američkih Država i Crne Gore-Američki Crveni krst u Crnoj Gori poslije prvog svjetskog rata”, uz podršku Američke ambasade u Podgorici.
Izložba se u Kotoru može pogledati do 10. oktobra.
Direktorica Osnovne škole „Drago Milović“ iz Tivta profesorica Ružica Lazarević drugi put je odbila da na mjestu nastavnika geografije u toj obrazovnoj ustanovi zaposli Tivćanina Iva Peana koji ima sve neophodne stručne kvalifikacije za to radno mjesto, a uz to i prema važećim zakonima u Crnoj Gori, uživa i tzv.pozitivnu diskriminaciju kao osoba sa invaliditetom.
Pean je konkurisao na oglas za popunjavanje upražnjenog radnog mjesta nastavnika/ce geografije na određeno vrijeme, a koji je bio objavljen 12. septembra uz molbu je priložio sve neophodne papire, među kojima i svoju diplomu profesora geogragfije stečenu na Prirodnoslovnom i matematičkom fakultetu Univerziteta u Zagrebu, potvrdu o položenom stručnom ispitu, licencu za rad u prosvjeti, potvrdu o nekažnjavanju kao i ljekarsko uvjerenje da je, bez obzira što zbog bolesti koja mu je dijagnostifikovana, ima status osobe sa invaliditetom (OSI), potpuno spreman i sposoban da obavlja posao profesora. On je u svojoj prijavi napomenuo da bi poslodavac koji bi ga zaposlio kao OSI, mogao da računa na niz finansijskih i fiskalnih povoljnosti i subvencija, shodno važećim zakonskim riješenjima.
Direktorica Lazarević je međutim, odlučila da umjesto Peana, zaposli specijalistkinju geografije I.J. iz Tivta koje je već radila na određeno u toj obrazovnoj ustanovi. I.J. je već jednom dobila prednost nad Peanom, prilikom odlučivanja po prethodnom konkursu koji je uprava OŠ „Drago Milović“ 14.decembra prošle godine raspisala za zapošljavanje nastavnika geografije na određeno vrijeme, a zbog čega je Pean u međuvremenu pokrenuo sudski spor protiv Lazarevićke, optužujući je za direktnu povredu Zakon o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom.
„Iako me lično poznaje jer smo bili kolege profesori u Srednjoj školi „Mladost“ gdje sam ja inače, kao profesor uspješno odradio pripravnički staž i bez ikakvih problema kvalitetno izvodio nastavu sa srednjoškolcima iz predmeta geografija, Lazarević je tada izrazila sumnju da sam ja fizički u stanju da budem nastavnik geografije u OŠ na čijem je ona čelu. Isto je uradila i po ovom najnovijem konkursu na koji me čak kao kandidatata za posao, nije pozvala ni na razgovor. Smatram da me ona ovakvim svojim postupcima otvoreno diskriminiše i kao OSI i kao osobu koja drugačije politički misli od nje“ – kazao je novinarima juče Pean.
On je naime, član opozicione Tivatske Akcije, dok je Lazarevićka na mjesto direktorice OŠ „Drago Milović“ svojevremeno došla po političkom ključu, kao kadar članice vladajuće koalicije, Hrvatske građanske inicijative. Pean je kazao da je prije nekoliko mjeseci pokrenuo sudski proces protiv Lazarevićke i OŠ „Drago Milović“ a koji još uvijek nije okončan „samo da bih i pred sudskim instamcama dokazao da je ona prekršila ne jedan, već dva zakona, iako od svega toga neće biti nikakvog konkretnog efekta u smislu kazne za nju kao duirektoricu ili mog zapošljavanja u toj školi“.
On se poziva na član 22 Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom koji propisuje da OSI sa jednakim ili boljim stručnim kavlifikacijama i radnim sposobnostima od kandidata koji nema imvaliditet, dobija prednost pri zapošljavanju.
„Po članu 22 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, poslodavac koji zapošljava od 20 do 50 radnika dužan je da zaposli najmanje jedno lice sa invaliditetom, dok je poslodavac koji zapošljava više od 50 radnika (a što je slučaj sa OŠ „Drago Milović“), dužan da zaposli najmanje 5% lica sa invaliditetom“- istakao je Pean.
Direktorica OŠ „Drago Milović“ Ružica Lazerivić u telefonskom razgovoru je kazala da oni „nemaju sistematizovano radno mjesto za invalide“.
„Osobe sa invaliditetom po zakonu, nemaju nikakvu prednost pri zapošljavanju u odnosu na ostale građane, već su ranopravne sa njima. Ovdje nema nikakve navodne diskriminacije i prosto mi je muka od toga što se govori“- kazala je Lazarević, ističući da je u zapošljavanju I.J. sve bilo po zakonu. Ona je preporučila Peanu da se žali nadležnim organima ako smatra da su njegova prava povrijeđena.
„Ja nisam dužna da novinarima dajem nikakve izvještaje o kadrovskoj politici i zapošljavanju u školi“-zaključila je Lazarević.
Sudar brodova u Francuskoj Ekološki incident – Foto: Tanjug/AP/Marine Nationale
U sudaru dva broda koji se u nedelju dogodio nedaleko od francuskog ostrva Korzika u Sredozemnom moru, nije bilo povređenih, ali iz jednog od plovila procurela je tečnost za koju zvaničnici smatraju da je, najverovatnije, gorivo.
Brod “Ulis” iz Tunisa udario je u kiparski brod “Virdžin” koji je stajao usidren na oko trideset kilometara od severnog dela Korzike.
Lokalni mediji objavili su brodski dnevnik u kojem se navodi da je “Ulis” išao iz Đenove ka luci Rejds u Tunisu. U trenutku sudara na “Virdžinu” nije bilo tovara.
– Posle sudara na brodu “Virdžin” pričinjena je znatna materijalna šteta i pukotina duga nekoliko metara – saopšteno je iz pomorske administracije, a dodaje se da se mrlja od tečnosti raširila na nekoliko stotina metara.
Zvaničnici još nisu identifikovali tečnost, ali izvor blizak istrazi kaže da je u pitanju najverovatnije curenje goriva iz jednog od brodskih rezervoara.
Francuska je poslala dva broda na mesto incidenta, a italijanska obalska straža je uputila avion i tri broda da nadgledaju operaciju sprečavanja širenja mrlje po moru.
Uzrok nesreće još nije poznat, ali veruje se da vremenski uslovi nisu imali uticaj jer je u vreme udara more bilo mirno.
