Iz Društva prijatelja dubrovačke starine najavljuju da će tokom ovog mjesca početi podizati skelu i otpočeti sa radovima na obnovi austrougarske tvrđave na Prevlaci, ulaz u Bokokotroski zaliv.
“Jasno je kako će i 2019. u radu Društva prijatelja dubrovačke starine biti ista kao i mnoge dosadašnje – plodonosna i vrijedna pažnje i divljenja zbog želje očuvanja baštine za generacije koje dolaze. Radujemo se početku radova na obnovi Tvrđave na Prevlaci – kazao je Niko Kapetanića, predsjednika Društva prijatelja.
Tvrđava Punta Oštro foto Boka News
Država Hrvatska je nekadašnji vojni objekt na rtu Oštro prepustila Opštini Konavle koja je u dogovoru s Društvom prijatelja dubrovačke starine otpočinje obnovu, a planirano je otvoriti muzej austrougarske ratne mornarice s naglaskom na hrvatskoj komponenti.
Photo: Boka News – Prevlaka – Punta Oštro
“Ovim Prevlaka prestaje biti tačka neprijateljstva. Na nju dolaze prijatelji iz Društva prijatelja dubrovačke starine koji znaju kako očuvati povijesne vrijednosti”, istaknuo je ranije Ministar državne imovine Goran Marić te izrazio nadu da će Prevlaka s novim sadržajem postati najposjećenija tačka Republike Hrvatske.
Tvrđava Punta Oštro foto Boka News
”Mi tamo planiramo napraviti respektabilni muzej, austrougarske ratne mornarice s naglaskom na hrvatsku komponentu, na kraju krajeva sad smo u EU i da učvrstimo malo te odnose. Radi se o zbirci koja nije ni jeftina i koja je po procjeni stručnjaka najbolja na svijetu, od odora do oružja i dijelova brodova, odlikovanja, radi se o kompletnom presjeku ratne mornarice. Želimo ići i s jednim akvarijem s jadranskim ribama, jednom suvenirnicom, vidikovcem i pratećim ugostiteljskim objektom”, rekao je Kapetanić koji nije htio nagađati koja će biti cijena obnove, ali dodao kako će sigurno biti više desetaka milijuna kuna.
Talijanski parlament u nedjelju 30.decembra prihvatio je godišnji proračun (la Finanziaria) u kojem je predviđeno da Opština Venecija ima pravo samostalno naplaćivati pristojbu svim jednodnevnim posjetiteljima ovog grada i to u iznosu od 2,5 do 10 eura. Gradonačelnik Luigi Brugnaro proglasio je to povijesnom odlukom za Veneciju. Pristojba će se naplaćivati svim turistima koji u povijesnu jezgru dolaze na izlet brodovima na kružnim putovanjima, autobusima, vlakovima.
“Uštedjet ćemo novac naših građana za obnovu spomenika kulture, ali i za zbrinjavanje otpada na koji Venecija zbog velikog broje turista troši 30 posto više od svih drugih gradova u Italiji. Pripremit ćemo uravnoteženi pravilnik u čijoj će izradi sudjelovati participativno svi koji žive, rade i studiraju u Veneciji”, napisao je na društvenim mrežama gradonačelnik, nakon što je prihvaćen Proračun.
Zakon ne propisuje kako će se naplaćivati pristojba, a pravilnik treba biti donesen najkasnije 28. februara, kako bi se počeo primjenjivati početkom sezone kruzera.
Prema prvim neslužbenim procjenama u talijanskom tisku, Venecija bi na ovaj način mogla zaraditi od 40 do 50 milijuna eura godišnje, a procjene kažu da bi se broj jednodnevnih posjetitelja mogao prepoloviti s 20 na 10 milijuna, što bi znatno olakšalo život građanima.
Još je jedan razlog zbog kojeg se inzistiralo na ovom zakonu. Naime, u lipnju ove godine UNESCO odlučuje hoće li Veneciju staviti na listu ugrožene kulturne baštine koju ugrožavaju brojni turisti, osobito oni s velikih brodova.
Venecijanski hotelijeri, kao i građanska inicijativa “Venessia.com”, koja se od 2000. godine prosvjedima bori protiv uplovljavanja kruzera u lagunu, podržavaju ovu odluku.
Smatraju kako su potrebni hrabri rezovi kako njihov grad ne bi postao prazni muzej za turističke agencije u kojem su svi građani zaposleni kao servisno osoblje.
Nakon Venecije i pet naselja koja se nalaze u obuhvatu nacionalnog parka “Cinque Terre” tražit će istu stvar od parlamenta i predsjednika. Pet naselja u ligurskom priobalju Italije: Monterosso al Mare, Vernazza, Corniglia, Manarola i Riomaggiore, jedno su od najslikovitijih i najpoznatijih mediteranskih priobalnih područja, dio su Nacionalnog parka, koji je od 1997. UNESCO-va svjetska baština.
Naša zadaća je omogućiti što kvalitetniji i ugodniji boravak našim gostima, ali i zadovoljstvo domaćina kaže Blaž Pezo, direktor Lučke uprave Dubrovnik.
Kakva je Lučkoj upravi Dubrovnik bila ova poslovna godina?
-Očekivano, mi smo otprilike ostali na jednakim brojkama. Bilo je manje ticanja, ali je zabilježen veći broj putnika. Tajna se krije u nešto većim brodovima. Predviđanja za sljedeću godinu su slična uz blagi porast. Dok se ne uspostavi korelacija suživota Luke i Grada, mislimo da su ove brojke dosta zadovoljavajuće. Neki značajniji rezultati mogu se očekivati 2020. godine. Tad očekujemo da zažive i nova pravila, uvjeti i kriteriji za prihvat brodova na kružnim putovanjima u Dubrovniku. Naravno, ovo sve navodim iz pozicije situacije u gradu, a na ‘cruise’ industriju i na poslovanje luke koja je dominantno putnička utječu i sigurnosni uvjeti te oni okruženja. Procjena brojke putnika s kružnih putovanja za 2019. kreće se oko 800 tisuća, nešto više od milijun putnika sveukupno. Mislim da ćemo milijuntog putnika dočekati sljedeće godine čak i ranije nego ove.
Kroz iduću godinu na snazi će biti drugačiji raspored uplovljavanja kruzera. Kako će se to odraziti na poslovanje Lučke uprave Dubrovnik, odnosno hoće li se smanjiti broj uplovljavanja?
-Zahvaljujući aktivnoj suradnji s Gradom Dubrovnikom vezano za ograničenje maksimalnog broja istovremenog ticanja kruzera, a svjesni situacije u kojoj se nalazimo, izazova pri trenutnom iskrcaju-ukrcaju, problema gradske infrastrukture, broja ljudi na gradskim prometnicama i u povijesnoj jezgri, išli smo k postizanju dogovora kojim bi se broj dolazaka putnika preraspodijelio na, umjesto sadašnja tri dominanta dana, na čitav tjedan i, naravno, kroz više mjeseci u godini. Naime, boljom raspodjelom i koordinacijom povećao bi se broj putnika, a time i ekonomski učinak. Naša zadaća je omogućiti što kvalitetniji i ugodniji boravak našim gostima, ali i u kontekstu projekta ‘Respectthe City’ ispoštovati naše mogućnosti, ljude koje žive taj grad, prvenstveno njihovo zadovoljstvo jer tek onda možemo govoriti o destinacijskom turizmu. Dakle, postići zadovoljstvo gosta, ali i domaćina. U tom smjeru Lučka uprava Dubrovnik dala je veliki obol jer da nije bilo inicijalne želje za suradnjom, napredak ne bi bio moguć.
Blaž Pezo, direktor Lučke uprave Dubrovnik
Obzirom da se planovi kružnih putovanja rade dugoročno, kako Dubrovnik po pitanju kruzera stoji u narednih nekoliko godina, posebice jer je kruzerskih luka, i to samo u Hrvatskoj, sve više? Jesmo li kao destinacija i dalje u trendu i koji su nam gradovi najveća konkurencija?
-Luke su značajan dio ponude na tržištu kruzinga. Hrvatske luke zajednički promiču kruzing turizam u Hrvatskoj. Prepoznatljive su na tržištu po iznimnim kulturnim i prirodnim raznolikostima smještenim na geografski relativno malom prostoru. Sve veći značaj Hrvatske na tržištu kruzinga odražava se i na razvoj luka. Dubrovnik je najprivlačnija kruzing destinacija na hrvatskom dijelu Jadrana.
Već dvije godine stoji otvoreno pitanje lučkog terminala. Što se s tim projektom događa i hoće li se uopće realizirati?
-Kao što sam više puta isticao u prijašnjim istupima u javnosti, čekamo zaključenje priče oko trajektnog pristaništa na Batahovini. Nadamo se kako ćemo dovršetkom projektne dokumentacije u sljedećoj godini biti spremni projekt aplicirati na kohezijske EU fondove te ćemo ući u popis projekata Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koji će bitisufinancirani sredstvima Europske unije. Čim bude završena financijska konstrukcija i uglavljeni vremenski rokovi u svezi izgradnje infrastrukture u čije ulaganje je naša najvažnija zadaća, mi ćemo moći krenuti prema realizaciji projekta putničkog terminala. Prije toga potrebno je odraditi nekoliko koraka poput UPU-a Gruškog akvatorija, definirati kriterije po kojima ćemo izrađivati terminal. Razvojna strategija putničke luke Dubrovnik u narednom razdoblju treba se temeljiti na održivom razvoju putničke luke Dubrovnik, sagledavajući potrebe ukupnog održivog razvoja turizma u Gradu Dubrovniku, odnosno u cijeloj destinaciji. Sukladno navedenom, budući planirani projekti kao što su putnički i trajektni terminal, odnosno daljnja izgradnja operativne obale treba se planirati uvažavajući navedene potrebe i kriterije.
Praznični i za većinu neradni dani prilika su da novinari zabilježe i neke drugačije priče.
Jednu takvu objavljujemo i danas.
Još mnogi vjeruju da susret sa dimnjačarem donosi sreću, makar on bio i u bronzanom obličju. Da nije tako ne bi rame na koje se oslanjaju brojni prolaznici i nos koji protrljaju na bronzanoj statui novskog dimnjačara Rudija Karužića odnosno Njunja bili usijani. Novljanin, član „Exodusa“, uvijek spreman na šalu, da podijeli radost, ali i da pritekne u pomoć svima kojima je ona potrebna Zoran Zoro Martineti – nastavlja dimnjačarsku tradiciju.
Stihovima pjesme „Špacakomin“ koju je po tekstu Neđa Volarova, Zoro snimio to je objašnjeno ovako: „Crna kapa mu na glavi, galiot je kažu pravi, dimnjačar je prava dika, garav, al je kao slika“
Zoro tvrdi da bi za svaki dimnjak u Novom mogao napisati priču, a uz priču dodati i anegdote koje se redovno dešavaju:
Neko me preporučio jednoj Ruskinji, i ja dođem na vrata sa onim lancem i četkom, a kad sam se pojavio ona kaže; „oooo, trubačist“!
Ja pomislim „okle ova zna da ja sviram trubu?“ ali kažem „e, truba, truba“. A ona opet: „no, no, trubačist“ i pokazuje mi na četku.
„Trubačist, trubačist – dimnjačar“ …
A, e, jeste, ja sam taj, odgovorim i naučim da se trubačist na ruskom kaže dimnjačar, ispričao nam je Zoro uz salvu zdravog smijeha.
Na kraju ovog zapisa novski i Zorovi „Exodusi“ koji su prošle godine obilježili pola vijeka trajanja i nastupali na svim Praznicima mimoze poručuju: Svim Novljanima, ljubiteljima muzike i, posebno, onima koji su sa nama preko 50 godina želimo sve najbolje u novoj 2019. godini.
Na antologijsko pitanje Egzodusa – koga to zapravo volim u Herceg Novom, svako će od nas naći svoj odgovor.
Mi vam želimo prijatan dan i uspješan prvi radni dan, sa zrncem radosti i smjeha koji smo nadamo se donijeli i ovom bilješkom.
Ne zna se gdje završe magarci i konji sa kojih policija skine tovare droge, najčešće na granici između Albanije i Crne Gore.
Iako su krijumčari usavršili metode prenošenja opijata, upućeni tvrde da nije mali broj onih koji najčešće džakove marihuane i dalje šumskim stazama prenose na leđima životinja.
Iz Uprave policije nijesu odgovorili “Vijestima” šta čine sa životinjama u slučajevima kada pronađu drogu i i koliko je takvih slučajeva bilo u proteklih pet godina.
Nezvanično, saopšteno je da tada službenici te institucije “samo” pokupe maruhuanu i ostave magarce i konje…
Međutim, životinja koju šverceri koriste sredstvo je izvršenja krivičnog djela i kao takva morala bi biti oduzeta, a potom i smještena na adekvatno mjesto.
U taj postupak morali bi biti uključeni tužilaštvo i Veterinarska inspekcija.
Za razliku od životinja, policija oduzima automobile u kojima šverceri prenose drogu.
Iz Uprave carina kazali su da za proteklih pet godina nijesu imali zapljene narkotika gdje su kao transportno sredstvo korišćenje životinje, ali i kakva je njihova obaveza ako otkriju drogu.
“U skladu sa članom 23 Zakona o carinskoj službi, ovlašćeni carinski službenik koji prilikom sprovođenja nadzora otkrije opojne droge, oružje ili druge opasne stvari koje se neovlašćeno prenose, dužan je da ih bez odlaganja oduzme, a lica kod kojih su pronađeni, vozači i prevozna sredstva zadrži i bez odlaganja obavijesti nadležnog državnog tužioca. O daljem postupanju sa transportnim sredstvima i robom koja je predmet krivičnog djela, odlučije nadležni tužilac u skladu sa propisima”, odgovorili su iz Uprave carina.
Objasnili su i kakav je postupak u situacijama kada otkriju životinju koju vlasnik nije prijavio prilikom unosa u carinsko područje Crne Gore.
“U slučajevima kada Uprava carina otkrije žive životinje koje vlasnik nije prijavio prilikom unosa u carinsko područje Crne Gore, roba je predmet carinskog prekršaja i oduzima se u skladu sa Carinskim zakonom. Uprava carina obavještava Veterinarsku inspekciju koja nalaže preduzimanje mjera u skladu sa posebnim propisima, što podrazumijeva smještanje živih životinja u karantin i druge mjere. Nakon sprovedenih mjera, Veterinarska inspekcja daje instrukciju o daljem postupanju sa robom”, pojašnjeno je iz Uprave kojom rukovodi Vladan Joković.
Nezvanični izvori iz policije pojašnjavaju zbog čega i kako šverceri koriste životinje u prenošenju droge:
“Nauče životinju da ide jednom stazom od tačke A do tačke B. Za to koriste šumske puteve, udaljene od zvaničnih graničnih prelaza. Nakon što nekoliko puta tuda prođu sa njom bez ikakvog sumnjivog tereta, natovare je i puste da sama pređe rizični dio, naravno oni su u blizini, ali pokušavaju izbjeći eventualno hapšenje ukoliko naiđe Granična policija”, objašnjava sagovornik “Vijesti”.
Policija je nekoliko puta zvanično saopštavala da su zaplijenili džakove droge, koji su bili natovareni upravo na konjima ili magarcima.
U oktobru 2017. godine na granici između Crne Gore i Albanije uhapšen je tridesetogodišnji Podgoričanin L.R. koji je sa dvojicom muškaraca pokušao da na konju prokrijumčari 128 kilograma skanka iz Albanije u Crnu Goru.
Policajci iz Plava su prilikom obilaska rejona na planini Godilje, na šumskom makadamskom putu naišli na tri osobe koje su vodile konja natovarenog sa pet velikih torbi.
Šverceri su se razbježali kada je policija pokušala da ih kontroliše, ali je Podgoričanin uhapšen nakon kraće potjere.
“Nakon kraće potjere i pregleda terena policijski službenici su lišili slobode L.R. iz Podgorice. Kod osumnjičenog je pronađeno pet velikih torbi u kojima su se nalazila 122 veća pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana tipa sknak, ukupne težine 128,4 kilograma”, saopšteno je tada iz Uprave policije.
Mjesec kasnije graničari iz Tuzi napravili su zasjedu šverceru koji je na leđima magarca pokušavao da prokrijumčari skank u Crnu Goru. “Službenici Odjeljenja graničene sigurnosti Tuzi su 11. novembra 2017. godine, u blizini mjesta Poprati, postupajući po operativnoj informaciji, na pješačkoj stazi koja vodi preko granične linije iz Albanije u Crnu Goru postavili zasjedu. Oko 5.30 sati primijetili su osobu koja se kreće pješačkom stazom i vodi magarca natovarenog sa dvije vreće. Kada je osoba primijetila policajce, počela je bježati u pravcu Albanije. O događaju je obaviještena policija Albanije. Pregledom terena, policajci su pronašli dvije vreće u kojima su se nalazila 52 pvc pakovanja sa sadržajem biljne materije tamnozelene boje za koju se sumnja da je opojna droga marihuana, tipa skank, ukupne težine oko 33,5 kilograma”, saopštili su tada iz Uprave policije.
Policija nije u saopštenjima precizirala što su uradili sa životinjama nakon zapljene droge.
Magarac se vraća kući
Vlasnik farme magaraca Darko Saveljić objašnjava da će se magarad vratiti sama kući gdje god da ih neko odvede prije toga. “Ako se to uopšte radi (šverc droge na životinjama), to moraju biti naši magarci. Ne ulazim u to da li se to radi ili ne, ali ako živi tu i poćerate ga da nosi nešto, on će da se vrati doma…Ako bi se to radilo u Crnoj Gori na način kako vi pitate, ti magarci bi morali biti crnogorski magarci kako bi pronašli put do kuće. Zato što kad magarca izvedete na pašu, on će da se vrati kući. Ako bi bio albanski magarac i vi ga poćerate preko granice on će se vratiti sa tovarom tamo, ako neko nema sa njim”, objašnjava Saveljić.
Rekao je da na Farmi pokušavaju da zaštite magarca od izumiranja. “Jer je on dio crnogorske prirodne i kulturne baštine. Bilo ih je na hiljade, danas ih nema ukupno 150, sa mojom farmom”, objasnio je Saveljić.
Dodao je da magarci pomažu u liječenju autizma, da na farmi omogućavaju jahanje magaradi djeci koja imaju probleme sa hodom, ali i da je to azil za tu vrstu životinja.
Ipak, niko ga nije zvao da preuzme “zaplijenjene magarce”.
“Ako bi nam ponudili magarce, imamo ih gdje”, rekao je on.
U Kotoru je u srijedu u 84. godini preminuo Slavko Sava Roganović, dugogodišnji potpredsjednik i počasni predsjednik Srpskog pjevačkog društva Jedinstvo 1839, koje će ove godine obilježiti 180 godina od osnivanja.
Svestran i omiljen u kulturnim društvima, pokojni Roganović je u mladosti pjevao u horu KUD Nikola Đurković-Kotor, crkvenom horu Sveti Tripun i do kraja života pomagao usponu SPD Jedinstvo.
Bio je i dugogodišnji kolovođa kola Bokeljske mornarice, a u profesionalnoj karijeri ostao je u sjećanju kao višegdišnji uspješni direktor kina Boka u Kotoru.
Sahrana Slavka Save Roganovića je u četvrtak trećeg januara u 14 sati na kotorskom gradskom groblju u Škaljarima.
S broda koji je plovio Sjevernim morem palo je najmanje 270 kontejnera, među kojima su u četirima potencijalno opasne tvari, saopštili su nizozemska obalna straža i njemačke vlasti.
U trima kontejnerima koji još nisu pronađeni, bačve su s organskim peroksidom u prahu. Taj je sastojak vrlo lako zapaljiv, a dim koji ispušta gorenjem može prouzročiti nadražaj. Uglavnom se koristi u proizvodnji plastike, polistirena i PVC-a.
Četvrti kontejner s organskim peroksidom pronađen je u Njemačkoj, priopćile su njemačke vlasti.
Zbog jakih udara vjetra more je u srijedu izbacilo dvadesetak kontejnera s automobilskim dijelovima, televizijskim zaslonima, pokućstvom i igračkama blizu otoka Waddena, na sjeveru Nizozemske.
Drugih šest kontejnera pronađeno je na obali Njemačke, priopćila je njemačka ratna mornarica. Po informaciji glavnog njemačkog zapovjedništva za krizne situacije na moru, kontejnerski brod je zahvatila oluja.
Brod MSC Zoe plovio je iz Antwerpena u Bremerhavens, u Njemačkoj, navode mrežne stranice za pomorski promet.
Prema nizozemskoj televiziji NOS, kontejnerski brod je jedan od najvećih u Europi i može prevoziti više od 19.000 kontejnera.
Gradonačelnik otoka Terschelling u Nizozemskoj gdje je more izbacilo dio kontejnera, objavio je da bi čišćenje plaže moglo potrajati više dana.
Svjetski superstar italijanski strip umjetnik Andrea Di Vito, prvi je potvrđeni gost za 13. izdanje Hercegnovskog strip festivala (HSF) koje će se ove godine održati od 6. do 11. septembra. Punih devet mjeseci prije početka festivala potvrdu dolaska na hercegnovsku manifestaciju posvećenu devetoj umjetnosti ponovio je i još jedan italijanski umjetnik – Mario Alberti koji je trebalo prošle godine da gostuje na HSF-u ali je zbog bolesti morao da otkaže dolazak u Herceg Novi.
Neki od najpoznatijih naslova najveće izdavačke kuće Marvel Comics , poput Anihilacije (Annihilation brojevi 1-6 kao i Annihilation: Heralds of Galactus #2), Crnog Pantera (Black Panther #33), Kapetana Amerike (Captain America and the Falcon #8), Građanskog rata (Civil War: House of M #1-5), Tamnice i zmajeva (Dungeons and Dragons), Tora (Thor #80-85), Hulka (World War Hulk: X-Men #1-3) …. samo su dio opusa koje je kompletno odradio Andrea Di Vito. Rođeni Rimljanin, Di Vito je svoj rad započeo na kratkim pričama u italijanskom magazinu Interpido, da bi u Marvelov svijet uplovio kao crtač CrossGena, a odmah potom i kao zvanični crtač i fill-in umjetnik stripa The First and Scion. Nakon toga je uslijedilo osvajanje skoro svih najvažnijih naslova u Marvelovim izdanjima počevši od serijala Young Avengers.
Mario Alberti – Italijanska legenda strip stvaralaštva, Mario Alberti koji je trenutn angažovan na najnovijim izdanjima Texa i Nathana, radi za najveće američke, francuske i italijanske izdavače, crtajući stripove poput “The Cutting Edge”, “Les Chroniques de Legion”, specijalne projekte Tex Willer-a, te niz naslovnih strana za izdanja Aquaman, Wonderwoman, Dr Fate, a potom i X-Men, Spiderman, Fantastic Four. Sa jednim od najvećih italijanskih crtačko-scenarističkih zvijezda Lukom Enohom 2000. godine je za francusko tržište kreirao serijal Morgana, koja je postala svjetski hit a u kojoj je Mario Alberti kompletan likovni autor. Njegov značaj i veličinu u stvaralaštvu u svijetu devete umjetnosti potvrđuje činjenica da je imao posebnu čast da sa čak pet strana učestvuje u crtanju jubilarnog 600. (šeststotog) broja stripa The Amazing Spiderman, kao i da bude autor kompletne sljedeće, 601. epizode.
Najavljujući ovakve goste devet mjeseci prije ovogodišnjeg izdanja, HSF nastavlja svoju misiju stvaranja jedne od regionalno najznačajnijih manifestcija posvećenih stripu koja je Herceg Novi i Crnu Goru već pozicionirala vrlo visoko na evropskom nebu devete umjetnosti.
Ako krećete na put vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uslovima na cestama te na put ne kreću bez zimske opreme
U unutrašnjosti, podno Velebita i na otocima mjestimice je moguć slab snijeg. Zbog olujnog vjetra, a podno Velebita i sa orkanskim udarima, moguće su zabrane za pojedine skupine vozila na autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče između čvorova Maslenica i Sveti Rok, na autocesti A6 Rijeka-Zagreb te duž Jadranske magistrale (DC8).
Snijeg povremeno pada u Lici i dijelu Dalmatinske zagore. Zbog niskih temperatura moguća je poledica.
Vozačima se savjetuje da prilagode brzinu i način vožnje uvjetima na cestama te na put ne kreću bez zimske opreme.
Zbog jakog vjetra, moguće su poteškoće u pomorskom prometu.
