Oko 600 maskiranih mališana na Dječijem maskenbalu 50. Praznika mimoze

1

Super junaci, vitezovi i princeze, kauboji i indijanci, likovi iz bajki i crtanih filmova, motivi Herceg Novog i Praznika mimoze ispunili su juče Institut Igalo na velikom Dječijem maskenbalu. Družilo se, zabavljalo, plesalo i igralo oko 600 maskiranih mališana. Od najmlađe maske, stare tri mjeseca, do najbrojnije koja je imala 35 članova, djeca su pokazala da Herceg Novom ne nedostaje mašte, volje i vještine za maškaranje.

Brojne maske isticale su se idejom i kvalitetom, pa nije bilo lako izabrati najbolje, a posebno su vrijednovane ručno rađene maske, za koje su najčešće, pored djece, bile zaslužne mame i tetke.

Među maskama starijim od 7 godina, nagradu za najbolju grupnu masku osvojila je ”Ne bacaj, nemaš izgovor”, maska kojom 18 mališana šalje ekološku poruku, da treba da čuvamo more.  Drugu nagradu osvojila je ”Bajka o ribarima i ribici”, a treću ”Ringišpil”. Specijalna nagrada dodijeljena je maski Pleme, za najbrojniju grupu od čak 35 članova.

”Novske novine”, maska koja poziva na feštu, uči šta je to ”govor po bokeljski” i pokazuje kako je izgledao Praznik mimoze nekad, a kako sada izgleda, osvojila je prvu nagradu među individualnim maskama starijim od 7. godina. Druga nagrada pripala je maski ”Reciklaža”, u potpunosti napravljenoj od starih novina, a treća ”Minjonu”. Specijalne nagrade pripale su ”Kauboju” i maski u čast jubileja ”50. godina Fešte”.

Nagradu za najbolju grupnu masku do 7 godina osvojili su ”Topljanski vojnici”, šestočlana četa maskirana lovorikama. Druga nagrada pripala je ”Sunđer Bobu i ekipi”, a treća ”Malim doktorima” koji se bore protiv gripa. Specijalnu nagradu za najmlađu masku dobio je ”Zeko” od tri mjeseca, a za šarm rasplesane”Mačkice tačkice”.

Među individualnim maskama mlađim od 7 godina, prvu nagradu je osvojila maska ”Sladoledžija”, drugu ”Vesela mimoza”, a treću ”Labud”, sve tri ručno rađene maske.

Vesela mimoza

Sva maskirana djeca dobila su poklon paketiće, kao nagradu za učešće na maskenbalu.

Generalni sponzor dječjeg maskenbala 50. Praznika mimoze je Crnogorska komercijalna banka, a sponzori su Javna ustanova kulture „Herceg fest“, Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo, kompanije „Vitinka“ i „Swisslion“ i restorani „Al posto giusto“ i „Grifone“.

Nikolina, jedna od članica maske ”Ne bacaj, nemaš izgovor” kaže da je njihova poruka jasna – ”ne zagađuj more”. Masku su osmislili i uradili uz pomoć vaspitačica i nevladine organizacije ”Riznica mudrosti”.

Boris, maskiran u Novske novine, otkrio nam je da su tetka i sestra najviše pomogle da osmisli masku i njome prikaže Praznik mimoze nekad i sad i kako se ”govori po bokeški”.

”Na maskenbal se ide da bi se zabavilo”, poručuje sladoledžija Hana.

Sunđer Bob Aleksa sa društvom kaže da su igrali igre, da im je bilo lijepo i radiće masku opet kad bude maskenbal.

Član Plemena, Ana kaže da je nazabavnije bilo dok su igrali igre podijeljeni na žute i zelene, borili se balonima i rješavali zagonetke.

Bajka o ribaru i ribici

”Mi smo ovdje svake godine. Djeca se zaista raduju maskenbalu. Uglavnom su to grupne maske i zajedno dolazimo, a planiramo da nastavimo i dalje”, kaže mama Ivona Tomašević, koja je učestvovala u pripremi maske ”Topljanski vojnici”, što je zahtijevalo desetak dana rada.

Mali ribar Nemanja otkrio je da je ideja za ribicu bila njegova, a mame i tetke su pomogle da ona oživi. Kaže da sa prijateljima iz odjeljenja svake godine dolazi na maskenbal i da mu je prelijepo.

”Svake godine se trudimo da pokažemo nešto novo, ove godine smo smislili da to budu bokeški ribari i zlatna ribica. Djeca su jako zahvalna, učestvuju i pomažu nam. Zadovoljstvo nam je da pravimo kad oni zaista učestvuju”, kazala je jedna od majki Mirjana Kovačević, koja je zajedno sa još dvije mame i djecom izradila masku ”Bajka o ribarima i ribici”. Kako kaže, dugo se pripremaju i sa pažnjom izrađuju maske, pa već krajem festivala počinju da smišljaju masku za naredni.

Više fotografija na našoj facebook strani.

Čedi i Luštica Bay – dani zapošljavanja u Radovićima

0
Sajam – Luštica Bay

Dvodnevna prezentacija slobodnih radnih mjesta u tivatskoj kompaniji Luštica Development i hotelu Čedi Luštica Bay (The Chedi) za sve zainteresovane kandidate biće održana u petak i subotu, 22. i 23. februara u hotelu Čedi u Luštica Bay marina naselju. Radi se o oko 100 slobodnih radnih mjesta u hotelu i 15 u kompaniji Luštica Development, koja razvija projekat izgradnje turističkog grada Luštica Bay. U pitanju su operativni i administrativni angažmani u oblasti turizma i ugostiteljstva, i u najvećem procentu sezonskog karaktera.

Razgovori sa potencijalnim kandidatima će se održati od 13 do 17 časova u petak, odnosno od 10 časova do 14 sati u subotu. Aplikantima se savjetuje da ponesu više kopija rezimea, jer ih očekuju i personalni intervjui sa članovima timova hotela Čedi i kompanije Luštica Development. Biće organizovan i besplatan prevoz iz Tivta, Kotora i Budve za zainteresovane kandidate.

Tokom dvodnevnog programa, svi zainteresovani će imati priliku da se upoznaju sa radom hotela i planovima za predstojeću sezonu, budućem radu kompanije, te da apliciraju na licu mjesta za preko stotinu sezonskih i godišnjih poslova koje hotel i kompanija nude.

Posjetiocima sajma biće predstavljene onlajn forme za prijavljivanje za radne pozicije, ali i omogućeno da u direktnom razgovoru predaju radne biografije i dokumenta za zapošljavanje.

Svi posjetioci će imati priliku da obiđu najveći projekat u Crnoj Gori, Lušticu Bay.

Luštica Bay Marina naselje

Predstojeća prezentacija je drugo izdanje sajma zapošljavanja u Luštici Bay, budući da je kompanija prošle godine kroz četiri događaja tokom mjesec dana na primorju i u Podgorici predstavila slobodna radna mjesta.

Luštica Development na tivatskom dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica Bay, vrijedan 1,1 milijardu eura koji podrazumijeva izgradnju sedam hotela, dvije marine, šampionskog golf terena sa 18 rupa, stanova, vila i porodičnih kuća, te sve neophodne sadržaje za život grada. To je najveći projekat u turizmu Crne Gore i izgradnji rezidencijalnih zajednica.

Prošlog ljeta u kompleksu je otvoren Čedi hotel, kao prvi luksuzni hotelski objekat sa pet zvjezdica na poluostrvu Luštica i jedan od najvećih u Boki.

Tivat: Opština i TO će morati da plate PAM-u 250.000 eura

2
Tivat,riva,Pine,pogled na Porto Montenegro
Tivat – foto Boka News

Presudom Apelacionog suda Crne Gore, Opština Tivat i Turistička organizacija su na ime neizmirenih dugova PAM-u, Organizaciji za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, dužne uplatiti 250.000 eura.

Riječ je o dugu za autorska prava za razne muzičke događaje koje je lokalna TO organizovala od 2014. do 2017. godine, zbog čega je PAM pokrenuo sudsku proceduru. Presudu Apelacionog suda u korist PAM, potvrdio je direktor ove organizacije Vasilije Raičević.

On ipak nije želio da govori o novčanim iznosima za koje ima pravosnažno sudsko rješenje pred sudskim instancama, ali je rekao da je u pregovorima sa Opštinom Tivat o izmirenju dugova. S obzirom na to da je riječ o konačnoj sudskoj odluci, Opština Tivat i LTO su iscrpile sve mogućnosti žalbe i prinuđene su da izmire dug.

Kako saznajemo dug prema PAM-u nije konačan jer LTO i Opština nijesu plaćali za prava izvođenja muzike u poslednje dvije godine od kada na obali Pine organizuju novogodišnji program koji je okupio brojne regionalne muzičke zvijezde, pa PAM od njih potražuje, kako saznajemo, još oko 80.000 eura. Iz LTO tvrde da su programe uredno prijavljovali PAM-u.

Izmirenja duga prema PAM-u bila je i tema sjednica novih saziva IO i Skupštine LTO koje su održane prošle sedmice iza zatvorenih vrata. To će biti i glavni predmet rasprave na sastanku koji danas treba da bude održan u prostorijama LTO kojoj će pored njihovih pravnih zastupnika prisustvovati i predstavnici Opštine a pozvani su i predstavnici PAM-a.

Dubrovniku nedostaju liječnici, problem je (i) preskupi smještaj

0
Opšta bolnica Dubrovnik

Oko 28 liječnika svakodnevno nedostaje dubrovačkoj bolnici, a mladi specijalizanti koji i žele ostati i raditi u preskupom Dubrovniku ne mogu si dugoročno riješiti stambeno pitanje pa tako ni planirati budućnost. Iz Grada se obećanja slušaju predugo, a liječnici traže konkretna rješenja.

Jedna od 50-ak specijalizanata dubrovačke bolnice i domova zdravlja koji žele ostati u Dubrovniku je Marija Pelin iz Zagorja. No problema s kojima se susreću jednostavno je previše.

“Skupi stanovi, manjak stanova, nestalnost unajmljenih stanova, mnogo kolega pred sezonu mora otići iz stanova ili im se višestruko povćeva cijena najma, te u konačnici dugoročno gledano velike cijene nekretnina ukoliko se odlučimo na kupnju nečeg”, kaže Marija, specijalizantica ginekologije.

A dubrovačkoj bolnici kronično nedostaje medicinskog osoblja te čak 28 liječnika iz gotovo svih specijalnosti, piše Dnevnik.hr

“Ovdje je cijena prosječno 3.900 eura, u Zagrebu je 1.900, to je velika razlika, a moja plaća u Dubrovniku i kolege u Zagrebu je jednaka”, dodaje Marija.

Godinama se obećava rješenje ovog problema, no sve je tek puko planiranje – kao i bolničko zemljište na kojem bi se gradili stanovi.

“Grad bi osigurao cjelokupnu dokumentaciju, ishodio građevinsku dozvolu, platio komunalije. Ne bi bilo više od 1500 eura po kvadratu”, kaže Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

“Svakako da bi se ne samo riješio problem deficitarnosti kadra već bi se privukao i novi kadar koji nam je nepohodan za razvijanje zdrastvenog sustava”, smatra ravnatelj bolnice Marijo Bekić.

Jer razvijeniji sustav očekuju upravo građani od kojih brojni plaćaju višu cijenu života u razvikanoj turističkoj destinaciji.

“Trebali bi sagraditi neku zgradu kraj bolnice samo za liječnike. To je odlična ideja, samo ne znam kad će to biti”, kaže Mišela iz Dubrovnika.

Iz bolnice poručuju kako će proći sigurno dvije godine dok se projekti realiziraju, no pitanje je do kada će mladi liječnici to čekati.

Gradonačelnik u razgovoru kaže da Grad nema zakonsku mogućnost ograničiti na neki način ovakav silan rast privatnog smještaja u turizmu, no s druge strane nikada nisu takvu inicijativu uputili Vladi. Modeli Barcelone i Amsterdama – namjenski ograničavaju prostore, zone za turističko iznajmljivanje i zone za dugoročno stanovanje.

Amsterdam je zabranio kratkoročno iznajmljivanje smještaja u središtu grada. Barcelona je u jednom trenutku stopirala dozvole za gradnju novih hotela i apartmana za iznajmljivanje, uskratila dozvole za kratkoročni najam stanova. Dubrovnik je možda najbolji primjer ovog problema, ali isto se događa i u drugim gradovima na Jadranu, pa i Zagrebu – gdje cijene rastu jer mnogi idu u turistički najam, a u Zagrebu tu cijenu i te kako plaćaju studenti.

Svakako da je ovo tema za raspravu na državnoj razini o kojoj se za sada još ne govori, a ako se uskoro ne krene za 10 godina bi ovo mogli biti ozbiljni problemi koji se onda neće tako lako riješiti.

Helikopteri slijeću na nekadašnjoj deponiji grita?

1
lokacija za helipad u Porto Montenegru

Agencija za zaštotu prirode i Oppština Tivat sprovode postupak odlučlivanja o tome da li je potrebno izraditi Elaborat o procjeni utricaja na živitnu sredinu privremenog objekta – montažnog uzletišta/sletišta za helikoptere u okviru kompleksa Porto Montenegro. Zainteresovana javnost svoje primjedne i sugestije stim u vezi, Agenciji za zaštitu životne sredine može dostaviti do 22.februara.

Kako je navedeno u popratnoj dokumentaciji, privremeni objekat – montažno uzletište/sletište za helikoptere (helipad) se planira na urbanističkoj parceli UP-20 u obuhvatu Državne studije lokacije Arsenal-Porto Montenegrao. Riječ je o malom poluostrvu između otvorenog bazena Porto Montenegro Yacht Cluba i tzv. oficirskog mula ispred zgrade bivšeg Doma Vojske na Seljanovu – sada upravne zgarde Adriatic Marinasa.

Na toj lokaciji prethodno je godinama tokom rada Arsenala skladišten otpadni grit, a tokom izgradnje Porto Montenegra ovdje su bile smještene građevinske mašine i material za gradnju novih djelova obale te marine. Na ovom sada neuređenom prostoru, tamponiranjem i asfaltiranjem, napraviće se helipad koji obuhvata  uzletišno/sletišni krug prečnika 30 metara, te pristupnu saobraćajnicu dužine 44 i širine 6 metara. Mjesto na kojem će slijetati helikopteri sada je udaljeno 100 metara od najblićeg objekta – Upravne zgrade Porto Montenegra (nekadašnjeg Doma Vojske) na Seljanovu.

Heliped je predviđen za saobraćaj dvomotornih helikoptera klase 2 i jednomotornih helikoptera klase 3, prilazno-odlazna ravan mu je planirana prema moru, u pravcu zapad-jugozapad, a saobraćaj na njemu će se odvijati pod kontrolom Aerodromske kontrole letjenja sa obližnjeg aerodroma Tivat.

Od kupovine novog putničkog broda, koji bi povezivao Bar i Bari, još uvijek nema ništa

0
Luka Bar – Foto Boka News

I pored brojnih obećanja čelnika Barske plovidbe, od kupovine novog putničkog broda, koji bi povezivao Bar i Bari, još uvijek nema ništa.

Redovna pomorska linija Bar-Bari-Bar povezivala je Crnu Goru sa Evropom više od 50 godina. Međutim ta linija ukinuta je u decembru 2016. godine kada je putnički brod Sveti Stefan 2, koji je ovdje vezivan otišao u staro gvožđe. Iz Barske plovidbe tvrde da kupovina putničkog broda nije završena priča, ali da na realizaciju ove investicije utiče više faktora.

“Moramo da nađemo brod koji svojim tehničim karakteristikama i svojim kapacitetima odgovara našim potrebama i naravno ono što je najbitnije moramo da nađemo brod za koji možemo realno obezbijediti sredstva za njegovu kupovinu”, kazao je izvršni direktor Barske plovidbe, Tihomir Mirković.

Jedan od tih brodova pronašli su u Egiptu. Predviđen je za 399 osoba a može da primi i 52 kamiona ili oko 250 automobila. Brod, koji trenutno plovi između Španije i Maroka, ima licencu naredne 4 godine, koja se može produžiti uz adekvatno održavanje.

“U konstantnom smo kontaktu sa vlasnikom tog broda. Međutim s obzirom da Barska plovidba nema dovoljno sopstvenih sredstava, da sama isfinansira nabavku tog broda, jednostavno nismo mogli još uvijek da damo neku konkretnu ponudu prema vlasniku tog broda, a on znate kako u pomorstvu ne može predugo da čeka, tako da postoji realna opasnost da taj brod bude prodat ili na neki način ode na neku drugu stranu što nama naravno ne bi odgovaralo”, rekao je Mirković.

Zato će pokušati da preko Investicionog razvojnog fonda obezbijede novac, a za ovaj brod treba im oko 7 miliona eura.

“Naravno i IRF će sa svog aspekta sagledati opravdanost te investicije s obzirom na činjenicu da je Barska plovidba već dosta zadužena za teretne brodove”, rekao je Mirković.

Bivši kapetan, koji je preko 30 godina plovio na relaciji Bar-Bari-Bar, smatra da bi prije kupovine broda trebalo razmotriti ekonomsku opravdanost te linije, koja je, kako tvrdi, pod znakom pitanja.

Rakočević kao problem navodi i to što Barska plovidba ima više od 50 zaposlenih.

“Kupovinom feribota, ako bi ostavili ovaj broj zaposlenih, gdje ima više u kancelariji ljudi nego na brodu, onda je pitanje može li sve to da opstane”, rekao je Rakočević.

I dok se čeka brod koji će zamijeniti čuvenog Sveca, Crnu Goru sa Italijom i u narednom periodu povezivaće brod “Dubrovnik” hrvatske Jadrolinije.

/A.J./

“Maškarada” na Donatorskom balu pod maskama oduševila posjetioce…

0
Maškarada – Tivatska vlastela

NVU “Maškarada” iz Tivta učestvovala je u subotu na Donatorskom balu pod maskama u organizaciji Rotary Club of Kotor u poslovnom centru D Event, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava za nabavku kolposkopa za JZU Dom zdravlja Tivat.

Pored gracioznog performansa sa maskom Tivatska vlastela sa bogatim renesansnim kostimima, kojim je oduševila prisutne goste, Maškarada je donirala novčani prilog u iznosu od 160 eura.

„Maškarada se sa velikim zadovoljstvom odaziva humanitarnim akcijama. Zahvalni smo organizatoru na ukazanoj prilici da damo doprinos Donatorskom balu svojim učešćem i posebnim novčanim prilogom. Naročito smo srećni što je bal u konačnici bio uspješan u smislu prikupljenih sredstava. Čast je biti dio događaja kojim se iskazuje humanost kao temeljna društvena vrijednost” poručili su iz NVU Maškarade.

Otvoren Kolašin 1600: Jedan od najmodernijih ski centara u regionu

0

 

Premijer Duško Marković, zajedno sa direktorima Uprave javnih radova Rešadom Nuhodžićem i Skijališta Crne Gore Milošem Popovićem, pustio je u subotu u rad žičaru-šestosjed u novom Ski centru Kolašin 1600 na Bjelasici.

Izvršni direktor Skijališta Kolašin 1600 Miloš Popović, saopštio je za TVCG da mu je zadovoljstvo što će danas biti otvorena jedna od najmodernijih žičara na Balkanu.

“Zadovoljstvo mi je da imam priliku da obavijestim građane da mogu da dođu na još jedno skijalište koje će biti jedno od najkonkurentnijih kako u regionu tako i šire,” saopštio je Popović.

Bivši jugorslovenski skijaš iz Slovenije Bojan Križaj gost je na današnjem otvaranju.

Kako se navodi u saopštenju Vlade, novi ski centar sadrži, u sadašnjoj fazi, restoran sa administrativnim prostorijama, ambulantu i kompletnu prateću opremu, žičaru-šestosjed dužine 1.567 m, kapaciteta 2600 skijaša na sat i dvije skijaške staze ukupne dužine 4,5 km.

Za potrebe skijališta izgrađena je nova putna, elektrotehnička u hidrotehnička infrastruktura.

U turistički kompleks od četiri hotela uz ski centar Kolašin 1600 planirana je ukupna investicija od 77 miliona eura.

Valorizacija Bjelasice i Komova podrazumijeva stvaranje prestižne turističke destinacije sa 224 km ski staza najvišeg kvaliteta, 52 žičare, 52 hotela i 23 pansionska hotela, navode iz Vlade.

Rijeka: Ove godine stiže triput više putnika s kruzera

0
Rijeka

Oko tri puta više putnika s kruzera u odnosu na lani trebalo bi ove godine stići u Rijeku. Naime, očekuje se da će na kružnim putovanjima u Rijeku stići oko 36.500 turista, dok ih je lani bilo oko 11.000.

Prema podacima Lučke uprave Rijeka, ove godine u gradu će biti 23 ticanja kruzera, dok ih je lani bilo jedanaest. Ako se putnicima pribroje i posade brodova, u grad na kruzerima stiže oko 53.000 ljudi. Ova će godina tako biti godina velikog iskoraka što se tiče dolazaka kruzera, a prema najavama pravi boom se očekuje u godini kada Rijeka postaje Europska prijestolnica kulture što se, doznaje Novi list, među brodarskim tvrtkama pokazalo kao odličan mamac za dovođenje putnika na kružnim putovanjima.

Ovogodišnja kruzing sezona započinje 14. travnja i otvara je Berlin, brod kompanije FTI Cruises s oko 400 putnika. Ukupno u Rijeku dolazi osam kompanija. Prvi put stižu TUI, Celebrity Cruises i Marella Cruises, odnosno nekadašnji Thompson koji se u međuvremenu restrukturirao i preimenovao. Najviše puta stiže brod Marella Celebration, čak sedam puta. Riječ je o brodu kojem je home port Dubrovnik. Šest puta stiže TUI-jev Mein Schiff 6, a četiri puta stiže i Celebrity Constellation, koji ima domaće luke u Veneciji, Barceloni i Civitavecchiji. U grad na Rječini također stižu Oceania Cruises brodom Riviera, Azamara brodom Azamara Pursuit, Croisieurope Cruises brodom La Belle L Adriatique te Holland America Lines brodom Veendam.

Osim po rekordnom broju dolazaka kruzera, ova godina odskočila je i po veličini. TUI-jev Mein Schiff 6, naime, dug je 295 metara i ima kapacitet 2.500 putnika, dok Celebrity Constellation, dužine 294 metra, ima kapacitet 2.000 putnika. Rajko Jurman, voditelj Sektora komercijalnih poslova u Lučkoj upravi Rijeka, ukazao je kako se značajni povećao i prosjek broja putnika po brodu te iskazao zadovoljstvo ovogodišnjim rekordima.

– Činjenica je da tek od 2015. imamo značajniji rast broja ticanja. Tada smo imali njih sedam, a godinu ranije niti jedan. Ove godine, dakle, imamo 23 dolazaka kruzera u Rijeku što je značajan pomak. Ono što veseli je i činjenica da se rast nastavlja i iduće godine kada će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture.

Naime, još su pregovori u tijeku, no već sada računamo na oko 40 ticanja kruzera s time da bismo trebali vidjeti i još veći brod od ovih koji nam stižu ove sezone. Pokazalo je da je projekt EPK vrlo zanimljiv brodarima, odnosno njihovim gostima što će se pokazati i u povećanom broju dolazaka kruzera nagodinu. Ono što, pak, ovu godinu izdvaja od prijašnjih je i prosječan broj putnika po brodu. Naime, dok smo lani u prosjeku po brodu imali 900 putnika, ove godine ćemo ih imati oko 1.600 – pojasnio je Jurman.

Najviše dolazaka kruzera će biti u lipnju, a zanimljivo je da će 8. oktobra pred Rijekom sidriti dva kruzera, Celebrity Constellation s dvije tisuće putnika i Marella Celebration s oko 1.250 putnika što će u gradu sigurno donijeti pravu turističku živost u posezoni. Kako sada stvari stoje, ovogodišnju kruzing sezonu zatvara upravo Celebrity Constellation 10. novembra.

Govoreći o velikom porastu broja putnika, ali i dolasku novih kompanija, među kojima je i veliki TUI, a koji ove godine dovodi i značajan broj naleta na Zračnu luku Rijeka, Jurman je kazao kako je sve to rezultat brojnih pregovora i predstavljanja Rijeke, ali i regije što na specijaliziranim sajmovima poput najvećeg Sea trade u Miamiju te direktnih pregovora s kompanijama.

– Moram istaknuti jako dobru suradnju s Gradom Rijekom i Turističkom zajednicom grada Rijeke s kojima surađujemo i kroz Povjerenstvo za razvoj Rijeke kao kruzing destinacije. A tu je i Turistička zajednica Kvarnera koja nam pomaže prilikom dolaska kruzera oko organizacije dobrodošlice – istaknuo je voditelj Sektora komercijalnih poslova riječke Lučke uprave.

Govoreći, pak, o mjestu Jadrana na turističkoj karti svijeta po pitanju kruzinga, naš je sugovornik ukazao na jednu zanimljivost. Mediteran je i dalje među najpoželjnjijim svjetskim destinacijama što se tiče kruzinga s time da se Jadran uvijek predstavlja kao Istočni Mediteran.

No, neke kompanije pokazale su interes da Jadran na tržištu doista predstavljaju kao – Jadran, dakle samostalno pozicioniraju na tržištu upravo zbog atraktivnosti i posebnosti. Isto tako, ima slučajeva da kompanija zimi brod drži na Karibima, a ljetnu sezonu odrađuje upravo na našem plavom moru. Dodajmo i da je Rijeka po ukupnom obujmu prometa još uvijek ima manje putnika u odnosu na Zadar i Split, a pogotovo Dubrovnik koji je i velik home port, no svakako ide značajnim koracima naprijed.

Vlasnici zemljišta u Krtolima na kojem je Opština Tivat sagradila PPOV, i dalje „kratkih rukava“

2
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor foto Boka News

Četrdesetak Krtoljana – vlasnika više desetina hiljada kvadrata zemljišta na lokalitetu Klačina gdje je Opština Tivat 2016. sagradila postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV), saopštilo je da su ponovno obmanuti od tivatskog gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS) jer je na dnevnom redu ni predstojećeg zasijedanja lokalnog parlamenta 28.februara, neće naći set odluka o prihvatanju sudskog poravnanja sa Krtoljanima i plaćanju odštete za uzuriprano privatno zemljište.

Prethodno je devet već pripremljenih odluka navodno iz „razloga formalno-pravnih nedostataka“, iznenada povučeno sa dnevnog reda na početku posljednjje sjednice SO Tivat 21.decembra. Tim odlukama završilo bi se devet sudskih sporova koje su Krtoljani pokrenuli protiv lokalne uprave koja im je uzurpirala zemlju za izgradnju PPOV, ili nije bila spremna da je plati po cijeni većoj od 20 eura za kvadrat na koliko ju je svojevremeno procijenila Uprava za nekretnine. Samo za plaćanje zemlje zbog koje su pokrenuti ovi sudski sporovi, Opština Tivat će po predloženim sudskim poravnanjima, građanima platiti 1.213.067 eura, plus zakonske kamate i troškovi sudskih postupaka. Taj iznos novca koji bi u konačnom, prešao 1,3 miliona eura, Opština je po odredbama poravnanja, građanima morala da plati u roku od 30 dana. Sa mještanima koji su je tužili, Opština se bila nagodila da metar kvadratni njihove zemlje plati u prosjeku po cijeni od 88 eura za kvadrat, dok su procjene vještaka koji su bili angažovani tokom trajanja suđenja, išle od 70 do čak 250 eura po kvadratu.

Ništa od toga se nije dogodilo, jer su predlozi odluka iznenada povučeni sa dnevnog reda posljednje sjednice lokalnog parlamenta, a protivno Kusovčevim obećanjima, nema ih na dnevnom redu ni predstojeće sjednice SO.

„Neki od nas vlasnika, kao i naši pravni zastupnici obavili su više razgovora sa gospodinom koji sebe naziva i predsjednikom Opštine Tivat, u prethodna dva mjeseca, u cilju dobijanja jednostavnog odgovora, a to je da li će ispoštovati datu riječ i naložiti otklanjanje tzv. formalnih nedostataka u odlukama o poravnanju, do narednog zasjedanja lokalnog parlamenta. Ti razgovori, su uvijek završavali sa 99 % obećanjem da će odluke ići na prvoj narednoj skupštini.“- naviodi se u saopštenju vlasnika uzurpiranog zemljišta koje je juče dostavljeno medijima. Mještani podvlače da ih je gradonačelnik Kuzsovac ponovno, po ko zna koji put obmanuo i da do danas nisu dobili punu informaciju zašto se izbjegava završetak već dogovorenog posla, iako su mještani u međuvremenu , pristali i na dodatne povoljnosti za Opštinu kao dužnika:  da pristanu na isplatu u ratama, a njihovi advokati odustli su od naplate svojih troškova za u međuvremenu odložena sudska ročišta, a koji bi opet pali na teret budćeta Opštine.

Sa otvaranja postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor foto Boka News

Vlasnici zemljišta tvrde da su u međuvremenu neoficijelnim kanalima, dobijali informacije da zapravo ne postoji nikakav „formalno.pravni nedostatak“ u pripremljenim odlukama o sudskom poravnanju, već da je osnovni razlog što Kusovčeva administracija oteže da plati Krtoljanima to što je  Opština u lošoj finasijskoj situaciji. Da su poravnanja usvojena onako kako je trebalo krajem decembra prošle godine i isplata izvšena u roku od mjesec dana, Opština navodno ne bi imala para da isplati februarske plate svojim zaposlenima, niti obaveze prema izvođačima radova na lolanoj infrastrukturi. U međuvremenu je naime, gradu blokirano preko 1,9 miliona eura koje je Opština državla na svojim račnima u Atlas banci, a da bi se isplatila dospjela obaveza prema Bemaxu koji gradu drugu fazu MR1 pristupne saobraćajnice za kompleks Lušptioca bay, Opština je morala posegnuti za oko milion ipo eura sa posebnog tzv.escrow računa na kojem su čuvane posljednje pare od donacije Tivtu od 5 miliona eura koju je još 2007. uplatio tadašnji kupac Arsenala, Piter Mank.

„Činjenica je samo jedna, to da je sjednica SO Tivat  zakazana za 28.februar, a  odluke o poravnanju ni ovog puta neće biti na dnevnom redu. I to ponovo i ovog puta bez obavještenja zainteresovanih lica i pravog obrazloženja, a koji po svemu sudeći, jedino može samo da se čuje po gradu i hodnicima Opštine Tivat. Vi podcjenjujete dobre namjere i vrijedan rad ljudi koji su istinski učestvovali u dogovoru. Vi podcjenjujete i rugate se sa Krtoljanima, samo znajte da su Krtoljani hrabar, ali ponosan, prkosan i pravičan narod. Kod nas važi izreka da se ljudi vežu za riječi, a stoka za rogove. Mi ćemo proći i kroz ovo iskustvo, jer istorija naših odnosa nam i ne kaže da nešto bolje možemo očekivati od vlasti iz opštine Tivat.“—poručili su danas vlasnici uzurpiranog zenkjišta na Klačini gradonačelniku Kusovcu i lokalnoj vlasti Tivta.

Novosel kriv za novu milionsku štetu budžetu

Direktan krivac za najnoviju milionsku štetu budžetu grada kroz plaćanje odštete za uzurpiranu zemlju Krtoljana na Klačini, je bivši gradonačelnik i aktuelni presednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel (DPS). Tivat je u projekat izgradnje PPOV  zvanično ušao 15.avgusta 2015 na osnovu Novoselove „Odluke o pristupanju izgradnji lokalnih objekata od javnog interesa“, kojom se dalo zeleno svjetlo za zajednički PPOV sa Kotorom na tivatskoj teritoriji. Novosel je kao gradonačelnik pripremio i predložio i ostale popratne akte na koje je onda saglasnost dala tadašnja većina u SO Tivat, a koju su tada činili DPS i SDP. PPOV je  izgrađeno je na lokalitetu Klačina na zemljištu na kojem je Vlada CG, shodno ugovoru koji su 2014. potpisali tadašnji gradonačelnik Novosel i ministar finansija Radoje Žugić (DPS), prenijela pravo raspolaganja. Riječ je o ukupno oko 43.700 kvadrata zemlje na kojoj je Vlada formalno bila upisana kao vlasnik, iako je zapravo riječ o privatnoj imovini mještana Krtola koju je država neosnovano upisala na sebe prilikom izrade aktuelnog katastra. U tom ugovoru Novosel je  u ime Opštine prihvatio  i “obavezu Opštine Tivat da po zaključenju ugovora o ustupanju prava raspolaganja, preuzme riješavanje imovinsko-pravnih odnosa na istoj, kao i sve trokove koji nastanu po osnovu odluka nadležnih državnih organa.” Novosel je dakle, unapred prihvatio da Tivat plati i svaku štetu nastalu iz odluke “nadležnog državnog organa” –suda da je ta zemlja zapravo privatna i da njenim vlasnicima treba platiti ekspropijaciju. Građani su u međuvremenu, „presavili tabak“ i tužili Oštinu Tivat tražeći da ih ona obešteti za praktično im ekspropiisanu imovinu. Dio tih tužbi je već ranije presuđen u korist mještana kojima je lokalna uprava do sada već isplatila nešto preko 120 hiljada eura jer je UZN procijenila da kvadrat zemlje na Klačini vrijedi 20 eura.

Iako se znalo da je ta suma samo „kap u moru“ onoga što će uslijediti kada Krtoljani dokažu da je skoro sve na Klačini zapravo privatna zemlja, Novosel se naknadno branio tvrdeći da sredstva za eksproprijaciju zemljišta PPOV “nijesu skandalozna“ i  da ne mogu „iscrpiti budžet”.

„Opština je do sada isplatila 123.000 eura. To jeste problem, ali nije skandalozno i to ne može iscrpiti finansije Opštine Tivat. U pitanju je velika stavka, ali naravno nije nešto što se ne može izservisirati iz budžeta  i ukoliko se to riješi na kvalitetan način, to ne bi trebalo da je kamen o vratu Opštine Tivat.“- istakao je Novosel. U međuvremenu, na naplatu je dospjela deset puta veća suma, a Opština kojoj očiti hvali para, izbjegava da obešteti svoje građane.