Katić predstavio investicioni potencijal Herceg Novog privrednicima iz Njemačke

0
Katić predstavio investicioni potencijal Herceg Novog privrednicima iz Njemačke

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i saradnici boravili su u Podgorici, gdje su Odboru njemačke privrede za istočnu Evropu predstavili grad, turistički i ekonomski potencijal, kao i mogućnosti investiranja u postojeće kapacitete i otvaranja novih privrednih sektora.

Predstavnici Odbora njemačke privrede za istočnu Evropu upoznati su sa prednostima položaja Herceg Novog na tromeđi Crna Gora-Bosna i Hercegovina-Hrvatska, kao i potencijalom za daljim razvojem liječilišnog turizma u Herceg Novom i Igalu.

Katić je prisutne uputio i na činjenicu da Herceg Novi ima izrađenu mapu investicija sa 20 projekata, te istakao da je grad otvoren za saradnju i pružiće podršku svim kredibilnim investitorima. On je podsjetio njemačke privrednike i da se na teritoriji Herceg Novog realizuju neki od najvećih investicionih projekata u državi: Portonovi, Lazure, Monterose i Mrkovi.

Stav lokalne uprave je da Herceg Novi treba da se razvija kao Smart City i biznis sredinu koja će privući, između ostalog,  IT kompanije i njihova predstavništva.

-Vrijednost planiranih investicija u Herceg Novom, prema planskim dokumentima, iznosi preko dvije milijarde eura. Ovo otvara velike mogućnosti za direktne strane investicije i modele javno privatnog partnerstva, ali i za plasman finansijskih sredstava domaćim kompanijama, za investicije putem kredita i zajmova, kazao je Katić. On je poručio da će Herceg Novi pružiti maksimalnu podršku poslovanju njemačkih kompanija, transferu tehnologija i znanja, uz visok stepen zaštite životne sredine.

Susret sa njemačkim privrednicima bio je prilika za podsjećanje  da su tokom 70-ih i 80-ih godina u Herceg Novom njemački turisti prosječno ostvarivali 750.000-800.000 noćenja na godišnjem nivou, što je činilo 60% noćenja stranih gostiju. Tada je u našem gradu svake godine boravilo 75.000-80.000 gostiju iz Njemačke.

Katić je napomenuo da, iako taj broj danas nije ni približan broju gostiju iz prethodnih vremena, svjedoci smo da u poslednjih nekoliko godina značajno raste broj turista iz Njemačke. Tokom 2017. godine približno 5.000 njemačkih turista je ostvarilo oko 38.000 noćenja u Herceg Novom, a već sledeće godine taj broj je porastao za 2.2 puta, odnosno na više od 11.000 njemačkih turista sa preko 83.000 ostvarenih noćenja.

Kineska delegacija u višednevnoj posjeti Tivtu, gradonačelnik uvjeren u berićetne poslovne odnose

0

 

Danas u Tivtu

Delegacija kineskih privrednika, predvođena predsjednikom Savjeta za međunarodnu promociju Šangaja, Yangom Jiarongom (Yang Jiarong) i generalnim sekretarom šangajske privredne komore, Guom Zheom (Gu Zhe), boravi u prvoj zvaničnoj vipednevnoj posjeti Tivtu.

Za goste iz Kine danas je u zgradi Opštine upriličena prezentacija grada domaćina i susret sa čelnicima Tivta predvođenim predsjednikom Opštine dr Sinišom Kusovcem, kao i lokalnim privrednicima. Delegaciji iz Kine te razvojne priojekte predstavili su i  predstavnici stranih investitora – kompanija ije stoje iza projekat Porto Montenegro, Luštica By i Qatari Diar, a gosti su potom imali priliku id a sami obuđu Porto i Lušticu.

“Otvorena je široka lepeza mogućnosti međusobne saradnje, ne samo u oblasti obrazovanja kakvu smo imali u prethodne tri godine, nego i u drugim segmentima privrede, poput turizma i tehnologije.Zajednički je zaključak da se trebaju konkretizovati projekti poslovne saradnje, a obostrano smo se složili da mali sa velikima, čini jednu predivnu stvar na tržištu.”- kazao je nakon susreta sa kineskom delegacijom, gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac. On je istakao da predstoji i razmjena iskustava u domenu održivog razvoja i ekologije, jer su gosti iz Kine bili posebno impresionirani očuvanošću životne sredine i ljepotom prirode u Boki.

Inače, nakon posjete tivatskih čelnika Šanjagu, 2015. godine, Opština Tivat je sklopila pobratimske odnose sa jednom od najbogatijih oblasti u Šangaju – distriktom Jiading.Već treću godinu za redom organizuje se razmjena tivatskih srednjoškolaca i vršnjaka iz Šangaja, učenici iz Tivta svake godine učestvuju na kineskom „Ljetnjem kampu pobratimskih gradova“ koji se održava u Šangaju, a Fakultet za mediteranske poslovne studije iz Tivta povezao se sa Univerzitetom „Zhejiang Wanli“ iz kineskog grada Ningbo koji broji preko 20.000 studenata.

“Impresionirani smo Tivtom i smatramo da je ovaj grad biser Jadrana. Odavde nosimo prelijepe utiske, posebno o vašoj prirodi jer imate čisto, plavo more i plavo nebo, a to je nešto što se na žalost, u Kini više skoro ne može nigdje vidjeti. Nadam se da ćete biti svjensi koliko je to važno i da ćete u svojim razvojnim politikama uložiti napore i pažnju da se ta priroda sačuva. Imajući u vidu da unazad dvoje tri decenije, Tivat nije bio tako jak turistički centar kakav je danas, naročito smo impresionirani brzinom razvoja i snagom ove turističke destinacije.”- istakao je predsjednik Savjeta za međunarodnu promociju Šangaja, Yang Jiarong. On i njegove kolege domaćinima su preporučili da se fokusiraju  i na razvoj zdravstvenog turizma jer kako je kazao, Tivat i Boka nude obilje mogućnosti ljubiteljima zdravih stilova života i aktivnog odmora. Istakao je da privrednici Šangaja posebne mogućnosti za saradnju vide u realizaciji budućih infrastrukturnih projekata u Tivtu.

Sekretar Sekretarijata za turizuam i preuzetništvo Opštine Tivat Petar Vujović kazeo je da su neki lokalni privrednici već iskoristili priliku da uspostave konkretnu saradnju sa privrednicima iz šangajske oblasti, pa je tako tivatska kompanija “Kovinić” postigla sporazum o zastrupanju i distrubuiranju na crnogorskom tržištu građevinskih mašina jednog velikog proizvođača iz Kine.

In memoriam: Krsto Kiko Tomičić, čovjek koji je bilježio i obilježio tivatsko vrijeme

0

Centar za kulturu Tivat je danas održao komemorativni skup povodom smrti Krsta Kika Tomičića. U prisustvu porodice Tomičić,  brojnih prijatelja, kolega i sugrađana, od ovog uglednog fotografa i radnika Centra za kulturu, biranim riječima se pozdravio Neven Staničić, direktor Centra.

„Skupili smo se ovdje da se suočimo sa sopstvenom prolaznošću, kao djeca koja su odlučila da mjere vrijeme a ipak postaju njega svjesna tek kada ono prestaje, kao što danas prestaje jedan životni ciklus, ciklus Krsta Kika Tomičića.

Kiko je jedan od ljudi koji je u CZK , tj. Radničkom domu „Gracija Petković“ obilježio jedan prostor i jedno vrijeme. Ima ljudi koji to učine na specifičan način, oni su ispred svog vremena i na kraju postaju upamćeni po tom periodu.

Kiko je bio specifičan čovjek, mogli ste ga prihvatiti onakav kakav jeste ili niste morali biti u njegovom društvu ili u njegovoj blizini a on je to jasno svima stavljao do znanja, na ovaj ili onaj način. On je obilježio jedno tivatsko vrijeme, zaista na pravi način. Danas brojni ljudi koji se bave onim čime i on, pokušavaju da profesionalizuju amaterizam a on je od svog amaterizma napravio profesionalnost. Ma kako to izgledalo čudno, zapravo je bilo tačno.

Krsto Kiko Tomičić – foto Boka News

Puno je toga ostavio iza sebe, počev od te njegove čuvene fotografije kojom je počeo da se bavi 1958. a filmom 1960. do tih njegovih 12 snimljenih djela od koji su neka učestvovala na brojnim festivalima. Jedan je od rijetkih koji je u tadašnjoj SFRJ dobijao nagrade u Italiji, Holandiji i u SSSR-u. Nosilac je Zlatne plakete Foto kino saveza Jugoslavije i Narodne tehnike Jugoslavije kao i Novembarske nagrade grada Tivta 1977.

Vrlo umjetnički i vrlo intelektualno, nekako sa strane a na svoj specifičan način, učestvovao je u osnivanju Foto kino kluba „Mladost“ , zatim sa Mašom Čekićem u počecima Radio Tivta, sa Stjepom Bjelicom- Kulturnog centra i kulturnog života našeg grada a kasnije i sa svima nama ovdje i u osnivanju Cenara za kulturu i CID-a.

Komemoracija Kiku Tomičiću

Kiko je definitivno bio autoritet. Odluke je donosio sporo i teško, odgovore nije davao isti dan, a kad bi to učinio počela bi i beskrajna ubjedjivanja i rasprave . Volio je to što radi, mogao je da bude mnogo važniji nego što jeste i  uvjek je koračao ispred svog vremena, u stvarima koje su ga interesovale.

I uvjek ste znali da je to Kiko po tri karakteristične stvari – po mornarskoj majici , safari odjelu i pjevanju, dok prolazi hodnicima kad dolazi na posao. A pjevao je smatrajući da tako utiče na kolektiv , na bolji početak dana, na radni elan. Ovi prostori su zato poslije njega postali tihi i to nam teško pada “ – kazao je Neven Staničić na današnjoj komemoraciji.

U Tivtu 11 posto više gostiju

0
Tivat foto TO Tivat

Prema podacima Turističke organizacije Tivat u gradu boravi 1.150 gostiju, što je 11 % više nego na isti dan prošle godine.

Stranaca je 1.122, dok je domaćih samo 28.

Privatan smještaj koristi 796 turista iz inostranstva, dok ih u tivatskim hotelima boravi 354.

Monitoring gljiva na Solilima

Solila

Tokom ove godine na području rezervata Solila vršiće se monitoring gljiva, za koji su iz JP Morsko dobro koje gazduje prirodnim rezervatom, angažovali mikologa, dr Gordanu Kasom.

Dr Kasom je već obavila nekoliko terenskih istraživanja, saopštili su iz tog preduzeća

Šesti dječiji književni festival

0
plakat

U saradnji NVO “Dramski studio Budva” i JU “Narodna biblioteka Budve” šesti festival Male morske pjesme i priče biće realizovan u periodu od 31. marta do 4. aprila. Petodnevnom  programu Festivala prethodile su radionice kreativnog pisanja, a konkurs za osnovce na temu “Moje zamišljeno putovanje” završen je 12.marta. Odluku o najboljim radovima donijeće žiri dječijeg književnog festivala.

Ovogodišnji, šesti po redu Festival počeće u nedjelju 31.marta u 17h dramskom radionicom Moje zamišljeno putovanje u bioskopu Cadmus cineplex koju vode Radmila Knežević, Miloš Boreta, Mirjana Dajičić i Sanja Vilus.U Narodnoj biblioteci Budve program Festivala nastavlja u ponedjeljak, 1.aprilaknjiževnim kvizom od 15 do 17h kao i književnom radionicom Pisac od palube koju će voditi dječiji pisac Žarko Vučinić od 17 do 19h.

U utorak, 2.aprila, na Akademiji znanja u terminu od 16 do 18h književnu radionicu Pisac od palube vodi dječiji pisac Uroš Petrović, a nakon radionice, termin od 18 do 20 časova predviđen je za književnu žurku i svečanu dodjelu nagrada “Mali od palube”.

Program nastavlja u srijedu, 3.aprila u prostorijama Narodne biblioteke Budve ekološkom radionicom Čuvaj more da ti duže traje – koja se realizuje u saradnji sa JP Morsko dobro, a radionicu vode mr biologije Aleksandra Ivanović i diplomirani biolog Nemanja Malovrazić. Istog dana od 20 do 21 čas u Narodnoj biblioteci Budve biće upriličen okrugli sto sa temom Kako razvijamo/sputavamo kreativnost kod djece o kojoj će govoriti pisac Uroš Petrović, koautor inovativnog programa za vaspitne i obrazovne ustanove “NTC sistem učenja” i dugogodišnji predsjednik Mense Srbije, zatim  logopedica Mirjanka Jović i pedagogicaisaradnica-predavačica NTC programa u Crnoj Gori Vesna Bubanja. Posljednjeg dana  šestog dječijeg književnog festival Male morske pjesme i priče, u četvrtak, 4.aprila od 16 do 17.30h u Biblioteci će biti održana radionica ilustracije sa temom Moje zamišljeno putovanje koju će voditi akademski slikar Simon Vučković. Ovogodišnji festival će završiti projekcijom filma za učesnike u terminu od 18 do 20h u bioskopu Cadmus cineplex.

Programi Festivala Male morske pjesme i priče će se odvijati u JU Narodna biblioteka Budve, u amfiteatru Akademije znanja i u bioskopu Cadmus cineplex.

Zbog nesavjesnih ribara stradalo 1.100 delfina

0
Delfin i galeb

Na francuskoj atlanskoj obali pronađeno je od januara rekordnih 1.100 mrtvih delfina koji su vjerovatno žrtve industrijskog ribolova, što je pokrenulo javnost u Francuskoj da reaguje.

Ono što je šokiralo francuske istraživače, osim rekordnog broja mrtvih delfina, je sama brutalnost i način na koji su ubijani ovi veoma inteligentni sisari. Naime, tijela delfina su bila užasno osakaćena, peraja odsječena, prenijela je AP.

Masovna smrt delfina, za koju je u velikoj mjeri kriv agresivni industrijski ribolov, uzbunila je grupe za zaštitu životinja i navela francuskog ministra za ekologiju da pokrene nacionalni plan da ih zaštiti.

“Nikada nije bio ovako veliki broj mrtvih delfina”, rekao je Vili Daubin, član Nacionalnog centra za naučna istraživanja Univerziteta La Rošel, dodajući da je već drugi mjesec nadmašen prošlogodišnji rekord, koji je bio veći od onog 2017. godine, a tada je bilo najviše mrtvih delfina u posljednjih 40 godina.

Iako je Daubin rekao da se 90 odsto smrtnih slučajeva delfina dešava zbog slučajnog hvatanja u industrijske mreže, razlog za ovoliki broj ove godine je misterija.

“Koja je to ribarska mašinerija ili oprema odgovorna za ovolike smrti ?”, zapitao je Daubin.

Autopsije koje su ove godine sproveli na mrtvim delfinima u Nacionalnom centru za naučna istraživanja Univerziteta La Rošel pokazuju ekstremne nivoe sakaćenja.

Aktivisti za zaštitu životinja navode da je uobičajena praksa da ribari odvoje djelove tijela mrtvih delfina, nakon što se oni uhvate u mreže, kako bi spasili same ribarske mreže.

Francuski ministar za zaštitu životne sredine Fransoa de Ruži, posjetio je prošlog petka La Rošel, kako bi predložio određene mjere kojima bi se umanjio broj smrti delfina koje su rezultat ljudskog djelovanja.

On je izašao sa nekim planovima koji uključuju podršku istraživanjima postojećih zvučnih uređaja za odbijanje delfina koji su prisutni na nekim od ribarskih plovila u Biskajskom zalivu, industrijskom ribolovnom čvorištu u Atlantskom okeanu.

Kada se aktiviraju, ovi uređaji šalju neprijatne zvučne signale koje delfini čuju i koji ih odbijaju od ribarskih brodova.

Grupa za zaštitu životinja “Si Šepard” je saopštila da se delfini ne udaljavaju dovoljno daleko od brodova i već je okarakterisala takve mjere kao “beskorisne”.

Oni tvrde da mnogi ribari koje kontrolišu u regionu ne aktiviraju odbijajuće naprave zbog straha da će one uplašiti i dragocjenu ribu koju love, i da će ih uključiti samo ako ih provjere “posmatrači na brodu”, prenosi Tanjug.

Takođe je rečeno da povećanje broja uređaja nije dugoročno rješenje za podvodne sisare, jer bi taj potez učinio okean nepodnošljivim za život zbog “zvučnog zagađenja”, i da su potrebna sistemska rješenja vlade.

Ova organizacija sugeriše da je agresivni ribolov oslića, za koji je dobijeno zeleno svjetlo prije tri godine nakon duge zabrane, bio glavni faktor za ubijanje delfina. Povećani broj smrtnih slučajeva delfina takođe je počeo prije tri godine.

“Si Šepard” objašnjava ekološku krizu kao posljedicu nezapamćene potražnje za jeftinim ribama.

“Upravo sada, morske brancine koji su uhvaćeni od ribara koji ubijaju delfine, možete naći na francuskom tržištu za osam eura po kilograma”, poručuju iz organizacije.

Globalna potrošnja morskih plodova više je nego udvostručena u proteklih 50 godina, prema podacima Evropske komisije, a to je stopa koju su grupe za zaštitu prava životinja proglasile neodrživim, prenosi agencija.

Morsko dobro i Opština uređuju šetalište od Budve do Bečića

0
Marina Budva- Foto mne today

Javno preduzeće za upravljanje Morskim dobrom u saradnji sa Opštinom Budva planira da se ozbiljnjije pozabavi najvrijednijim preostalim prostorom, šetalištem od Budve do Bečića ,i da to riješi kroz izradu kvalitetnog plana stalne namjene, kazao je u izjavi za RTV Bdvu dirketor preduzeća Predrag Jelušić. On očekuje da će ovaj projekat koštati 10 miliona eura.

Morsko dobro je planiralo značajna sredstva za raspisivanje međunarodnog konkursa za izbor najbolje arhitektonskog i vizuelnog rješenja Lungo Mare šetališta, od Sole Mia u Budvi do Plavog kamena u Rafailovićima.

“To će biti jako izazovan posao kako za oba preduzeća tako i za lokalnu samoupravu, vjerujem da ćemo svi biti jednako posvećeni tome da se dođe do kvalitetnog rješenja, jer Lungo Mare treba da ima jednu sasvim drugačiju formu i drugačiju turističku ponudu”, kazao je Jelušić.

On vjeruje da je nakon šetališta u Tivtu i Pet Danica u Herceg Novom, te šetališta u Čanju i Sutomoru, sada red na Budvu.

“Vjerujem da je Budva spremna da se taj prostor osmisli na jedan kvalitetan način, da to postane trajan prostor koji će živjeti barem devet mjeseci tokom godine, da će imati svoj život i primjerene prostore u samom objektu koji će imati turističku ponudu i primjenu i da će Budvi donijeti referentnu namjenu kao i drugim mjestima u Crnoj Gori”, istakao je on.

Jelušić za primjer transparente crnogorske obale, baš onakvom kakva treba biti bez privremenih objekata i kao model na koji se treba ugledati – uzima tivatsku rivu.

On dodaje da će ovaj projekat finansijski biti veoma zahtjevan, ali i da ide u korist hotelskim lancima u zoni Morskog dobra, kao što su hotelska grupa Budvanska rivijera i drugi rizorti kojima je u interesu da se šetalište napravi po najsavremenijim standardima.

“Očekujem punu posvećenost i lokalne turističke organizacije, zato što je ova tema destinacijskog menadžmenta ključna za naš grad, jer Budvu ne smijemo posmatrati parcijalno. Gost koji dolazi želi da svaki segment grada funkcioniše na najbolji mogući način, od parkinga do hortikulture”, dodao je Jelušić.

On je zaključio da prijestonica turizma ima potencijala da sve ove projekte izgura do kraja, jer se u njoj ostvaruje polovina ukupnog prometa Crne Gore, te da od Budve svi to i očekuju.

Kotor – Ministarstvu dostavili spisak nelegalnih deponija

0
Divlja deponija – Gume

Predstavnici opštinskih Službe za inspekcijske poslove i Komunalne policije Kotor nedavno su Ministarstvu turizma i zaštite životne sredine dostavili spisak svih nelegalnih deponija na području kotorske opštine.

Prema riječima načelnika Komunalne policije Zorana Vučinovića, spisak je uz propratni materijal o kapacitetima pomenutih „divljih deponija” i drugim detaljima, dostavljen na zahtjev resornog ministarstva. „U pitanju je cijeli potez, počevši od Lovanje do rubnih djelova opštine, zaključno sa dijelom iznad Risna” – kaže Vučinović i dodaje da se ove aktivnosti realizuju u okviru pripreme ovogodišnje turističke sezone.

Na pitanje zbog čega se građevinski šut i drugi sličan materijal odlaže na pojedinim placevima na području opštine Kotor, Vučinović odgovara da je najvjerovatnije u pitanju „nivelacija terena. Ne radi se o nelegalnom deponovanju već o pripremi za građevinske radove. Ta nivelacija terena podrazumijeva dobijanje posebnog elaborata od strane nadležnog ministarstva” – kaže Vučinović i dodaje da je činjenica da se na području opštine susrećemo sa „nelegalnim deponovanjem”.

On podsjeća da na području opštine Kotor ne postoji legalna deponija za odlaganje građevinskog otpada.

Dubrovnik – u promet puštena cijelokupna uzletno-sletna staza

0
Foto: Dubrovnik airport

3300 metara uzletno-sletne staze na Zračnoj luci Dubrovnik od danas je pušteno u promet.

Nova infrastruktura olakšati će prijem i otpremu zrakoplova te omogućiti brže i lakše funkcioniranje aerodroma. Zrakoplovi će imati više prostora prilikom slijetanja i uzljetanja po jakom vjetru što će im svakako biti od koristi, a slijetanje većeg aviona kao što je Boeing 747 biti će olakšano.

Foto: Dubrovnik airport

Radovi na uzletno-sletnoj stazi odrađeni su u roku i prema zamišljenim planovima.

Rekonstrukcija puta kroz NP Lovćen: Ljetos smetali turisti, zimus snijeg

0
Boka Kotorska panorama – foto S.L

Iako je najavljeno da će rekonstrukcija puta kroz Nacionalni park Lovćen, sa kojeg se pruža jedan od najljepših pogleda na Bokokotorski zaliv, biti završena u decembru, to se neće desiti prije maja.

To je juče kazao direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača, demantujući time ministra saobraćaja Osmana Nurkovića koji je pred poslanicima saopštio da će ovaj put biti ponovo otvoren u decembru 2018.

Ovaj 3,9 miliona eura vrijedan posao (Krstac – Ivanova korita) dobila je nikšićka “Međanizacija i programat”.

“Izvođač je uveden u radove 12. marta ove godine (2018) sa ugovorenim rokom za realizaciju od devet mjeseci”, kazao je ministar u Skupštini krajem maja prošle godine, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Momčila Martinovića.

U pitanju ministru, Martinović je naveo da je potrebno ulagati u putnu infrastrukturu i konstatovao da taj kraj karakteriše izletnički turizam koji je “kako kažu ljudi koji se bave turizmom da je isti ‘u modi’.”

Međutim, sa istim podacima ne barata Uprava za saobraćaj, koja je dio njegovog Ministarstva.

Parača je kazao da su pripremni radovi započeti početkom decembra 2017, ali su zbog sniježnih padavina obustavljeni već sredinom istog mjeseca. Kao novi početak radova označava april, a ne sredinu marta, kako tvrdi ministar.

Rekonstrukcija puta u NP Lovćen

“Radovi su nastavljeni početkom aprila 2018. i izvođeni do kraja novembra iste godine, kada su obustavljeni zbog niskih temperatura i sniježnih padavina, koje u tehničko-tehnološkom smislu i u skladu sa pravilima struke nijesu dozvoljavale izvođenje preostalih radova. Napominjemo da su tokom ljetnje turističke sezone (period jul-septembar 2018), zbog povećane frekvencije saobraćaja, radovi izvođeni smanjenim intenzitetom”, kazao je Parača.

Projektom je predviđena izgradnja saobraćajnice sa dvije kolovozne trake u širini od dva sa 3,3 metra.

Dvije dionice duž ovog puta nisu završene – manja pored vidikovca, a veća na samoj raskrsnici sa koje se s sjedne strane ide prema Kotoru, a sa druge prema Njegušima. Mada su mašine bile parkirane na nedovršenim djelovima puta, na putu se nisu obavljali radovi u trenutku kada je krajem prošle nedjelje novinar “Vijesti” prolazio tom dionicom. “Preostali građevinski radovi su ponovo nastavljeni sredinom marta 2019. i planirano je da budu završeni sredinom maja”, kazao je Parača.

Parača: Kazna za sva neopravdana kašnjenja

Za sva neopravdana kažnjenja u realizaciji ugovora, biće primijenjene odredbe člana 19, kazao je Parača na pitanje da li će nikšićka kompanija biti kažnjena zbog probijanja roka.Tim članom precizirano je da ako izvođač bez krivice naručioca ne završi radove na objektu u ugovorenom roku, dužan je platiti na ime ugovorene kazne penale – jedan promil – od ugovorene cijene svih radova za svaki dan prekoračeja ugovorenog roka završetka objekta. Visina ugovorene kazne ne može preći pet odsto od ugovorene cijene radova. Plaćanje ugovorene kazne (penala) ne oslobađa izvođača obaveze da u cjelosti završi i preda na upotrebu ugovoreni objekat, stoji u članu.

/M.Rudović/