Odbornici SO Herceg-Novi na današnjoj sjednici usvojili su odluku da se do atraktivnog lokaliteta Plava špilja na Luštici, izgradi lokalni put u cilju bolje valorizacije tog mjesta!
Odbornik Mladen Ivanović (Izbor) komentarišući predog Odluke o izgradnji pristupnog puta do Plave špilje upozorio je da infrastruktura u netaknutom prirodnom predjelu može dovesti do zagađenja, od vizuelnog do ekološkog.
Plava špilja – photo IBM
“Infrastruktura će usloviti izgradnju ugostiteljskih objekata, ali i omogućiti ljudima da motornim vozilima dođu do te lokacije”, upozorio je Ivanović.
Sekretarka za prostorno planiranje i izgradnju, Marina Sekulić pojasnila je da izgradnja infrastrukture, ako se uradi po planu, može samo valorizovati određenu lokaciju, a mogućnost zagađenja biće preduprijeđena detaljima u tehničkoj dokumentaciji.
Preduzeće ”Parking servis“ Tivat od danas primjenjuje zimski cjenovnik usluga, što znači das u cijene parkiranja automobila u Tivtu sada značajno niže nego što je to bio slučaj tokom proteklih mjeseci trajanja ljetnje turističke sezone.
Cijene su sada niže kako na na opštim i većini posebnih parkirališta, kao i za povlašćene parking karte. Jedino neprmijenjene cijene ostaju na parkingu na Aerodromu Tivat gdje sat ostavljanja vozila i dalje košta 80 centi.
Na parkiralištima u tzv. crvenoj zoni sat vremena ostavljanja automobila umjesto 80, sada se naplaćuje po 60 centi, dok je cijena parkiranja u žutoj sa 50, smanjena na 40 centi za sat.
Snižene su cijene parkiranja na parkingu u Arsenalskoj ulici i kod hotela “La Roche” sa 0,80 na 0,50 a kod vrtića sa 0,50 na 0,40 eura po satu.
Parking servis Tivat
Za stanare zgrada u centru Tivta gdje se parkiranje naplaćuje, cijena povlaštene karte ostaje ista – 5 eura mjesečno. Povlaštena mjesečna parking karta za ostale stanovnike grada koji nemaju prebivalište u centru, od danas umjesto 20, košta 15 eura.
Naplata uličnog parkiranja obavlja se svakim radnim danom ui subotom u vremenu od 8 do 21 čas. Zimski cjenovnik usluga “Parking servisa” Tivat će na snazi biti do 1.juna naredne godine.
U Crnoj Gori se svake godine registruje oko 400 novooboljelih od kancera dojke, tačnije za posljednju godinu za koju postoje tačni podaci, a to je 2015. godina, dok je ukupan broj umrlih takođe za navedenu godinu 110, upozoravaju u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.
“Posljednjih dvadestak godina u Crnoj Gori godišnje je umiralo između 60 i 100 osoba, pa je tako najviše u ovom stoljeću do pomenute 2015. godine, a to su 104 osobe koje su umrle od kancera dojke, bilo prije osam godina – 2010. godine.
Dalje slijede 2011. godina sa 103 umrlih, 2014. godina sa 101 umrlih i 2006. godina sa 94 umrle osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke veže se za 2003 i 2004. godinu, a to su 62 i 65 osoba. Interesantnost iz Statističkog godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke zaključno sa 2015. godinom su 2009 i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola”, navode oni.
Jasno poručuju-bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.
“Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest. Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode”, ističu u društvu.
Prvi korak u ranom skriningu je samopregled.
“Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu”, ističu u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke.
“Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole. Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama. Sumnjive promjene na dojkama su otvrdline, čvorići ili zadebljanja, promjene veličine i oblika dojke, stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke, svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici, uvlačenje bradavice i sekret iz bradavice. Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči”, navode u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.
Kako su saopštili u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka, iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju poovećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
– Arhitekti su već projektovali hotele na mjestu gdje se sada nalazi trogirski škver, i to kakve hotele. Radio sam na Arhitektonskom fakultetu i znam ljude, što će, projektiranje im je posao – rekao je, među ostalim,dr. Ivo Babić, umirovljeni profesor i dugogodišnji rektor Sveučilišta u Splitu na predavanju naslovljenom s “Rasponi Jadrana”, upriličenom u splitskom Pomorskom muzeju u povodu Mediteranskog dana obale.
Navedenu vijest dr. Babić tokom svog izlaganja nije pobliže eksplicirao, već ju je naveo kao još jedan prilog svemu onomu što se događa jadranskoj obali, a toga ima dosta.
– Još je Aristotel rekao kako Grci – naveo je Ivo Babić na početku svog izlaganja vezanog uz ekološku komponentu održivog razvoja – čuče oko Mediterana, a Jadran je krak tog mora, kolijevke civilizacije, koji se najdublje zario u kopno, postavši arterijom planetarnih razmjera. Međutim, površinska temperatura tog istog mora od 1952. do 2010. godine povećala se za dva do tri stupnja, na neke klimatološke promjene čovjek ne može utjecati, ali neke ovise o njegovoj volji.
Pet hiljada tankera godišnje
– Godišnje preko Jadrana prođe pet tisuća tankera, ploveći najčešće u pravcu Trsta, prevozeći 70 milijuna tona nafte godišnje, a naftna mrlja na našem moru puno je veća od površine otoka Cresa. U more se godišnje iskrca 10 milijuna tona balastnih voda, a s njima nam je stigla i Caulerpa taxifolia, alga koja je zelena, lijepa, rastjeruje sav ostali život oko sebe. Evo nam se pojavio i neki novi žarnjak koji svojim otrovom može ubiti čovjeka – kazao je Trogiranin, pokazujući ga na dijapozitivu.
– I ti kruzeri, čitao sam negdje da oni donose sedam puta više štete nego koristi, iza svakog njihova uplovljavanja ostane 11 tisuća kilograma smeća… Neobična je i ta fascinacija jahtama, znam još davno kad su nam dolazili turisti s istoka, obvezno su se fotografirali uz jahte na trogirskoj rivi.
Predavanje je bilo popraćeno nizom dijapozitiva s čitavom lepezom primjera ataka na pejzaž duž jadranske obale.
– Vrulja je mjesto gdje su Hrvati nakon dolaska u ove krajeve prvi put ugledali more, mjesto gdje se miješaju vode i gdje se mrijeste brojne riblje vrste, a evo se i u njoj gradi – kazao je, dodajući da ono što donosi razvoj zna smetati jedno drugomu, primjećujući kako apartmani i ribogojilišta ne mogu ići zajedno u iste uvale.
Predavanje Babić
Gdje su plaže za kornjače?
Potom je citirao jednog bivšeg ministra turizma, koji je naveo 14 vrsta plaža: ekoplaže, plaže za surfere, ronilačke, adrenalinske, romantične, plaže za pse, plaže za obitelji s djecom, party plaže, plaže kulture, nudističke plaže, urbane promenadne plaže, plaže sa zabavnim sadržajima za mlade, plaže sa sportskim i rekreativnim sadržajima, te resort, hotelske plaže.
– A gdje su plaže za morske kornjače? Kad sam bio mali one su polagale jaja i legle se u Resniku, sad ih tamo nema – naveo je dr. Ivo Babić, upitavši se može li Jadran izdržati sve to što mu se događa. A izgubimo li prirodu, izgubit ćemo Jadran u svoj njegovoj ljepoti, izgubit ćemo dio svoje kulture i svog identiteta.
Stotinjak nazočnih ovom Babićevu izlaganju popratili su dugotrajnim pljeskom.
NVO Teserakt i NVO Naša akcija pozivaju na prisustvujete postavljanju Male biblioteke na otvorenom u Tivtu, u sklopu projekta Otvorena knjiga.
Biblioteka će se nalaziti na Trgu od kulture, u malom parku, gdje će srijedu, 3. oktobra od 17 do 19 časova biti organizovani postavljanje i donacija knjiga. Sve knjige koje budu donirane biće označene kao knjige ove biblioteke.
Biblioteka će biti dostupna svim građanima Tivta i njegovim posjetiocima do 1. novembra, u skladu sa Rješenjem Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata.
Knjige i sam objekat će nakon toga biti uskladišteni do usvajanja novog Plana o privremenim objektima koji bi mogao da omogući postavljenje biblioteke trajno na nekoj adekvatnoj lokaciji.
Projekat je podržan od strane Opštine Tivat, koja je drugim konkursom za dodjelu sredstava za NVO iz 2017. obezbijedila sredstva za njegovu realizaciju.
Pomorski muzej Crne Gore predstaviće se izložbom „15 decenija Bokeljske mornarice na fotografijama“ koja će biti otvorena u Pomorskom muzeju iz Splita, u srijedu 3. oktobra 2018. godine u 19 sati. U sklopu izložbe će biti prikazan i filma Kolo Bokeljske mornarice, autora Dušana Vulekovića.
Saradnja između Pomorskog muzeja iz Splita i Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora obnovljena je izložbom posvećenojViškoj bitki iz 1866. godine pod nazivom „Ljudi od željeza na brodovima od drva“ u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore, Hrvatskog muzeja Split i Arheološkog muzeja u Splitu koja je bila otvorena 2017. godine u palati Grgurina.
Autori Ilija Mlinarević i Slavko Dabinović ovim projektom predstaviće u Splitu samo dio bogate istorije jednog od najstarijih udruženja pomoraca na svijetu, Bokeljske mornarice, čije viševjekovno postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke.
Na izložbi će govoriti dr sc. Danka Radić, direktorica HPMS, Andro Radulović, direktor PMCG, Kotor i Slavko Dabinović, koautor izložbe.
Povodom obilježavanja Evropskog dana jezika 26. septembra 2018. god, u Gimnaziji Kotor, u organizaciji Aktiva za germanske i Aktiva za romanske jezike, održan je ogledni čassa multimedijalnim sadržajima na različitim jezicima svijeta.
Učenici su izveli popularne melodije na engleskom, španskom, italijanskom, njemačkom i francuskom jeziku, uz pratnju akustične gitare. Pisali su i razmjenjivali poruke, kazivali misli poznatih pjesnika i filozofa, radili prezentacije.
Grupa učenika je snimila kratki video u kojem je promovisala svoj grad, intervjuišući turiste iz cijelog svijeta koji su na svom maternjem jeziku izrazili oduševljenje Kotorom.
Na ovaj način su pokazali da Kotor postaje multilingvalna sredina u kojoj se mogu čuti jezici sa svih kontinenata.
Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima iz Kotora je najavila da će obilježiti dan formiranja Logora Morinj 3. oktobra u 12 sati, uličnom akcijom na kotorskom Trgu od oružja i podsjetiti građanstvo i odgovorne na zločin “koji je u naše ime organizovan u našoj opštini”.
Anima podsjeća na to da je od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. godine u Morinju postojao Sabirni centar za zarobljenike iz Hrvatske – Logor Morinj. U logoru je boravilo 292 osobe iz Dubrovačke regije, od čega je 169 svjedočilo o nečovječnom postupanju prema njima.
Nakon dugog sudskog procesa za učinjene zločine, 2013. godine je donesena pravosnažna presuda kojom su četvorica optuženih osuđeni na ukupno 12 godina zatvora. Optuženi su naređivali, mučili i nečovječno postupali prema velikom broju ratnih zarobljenika u logoru.
Povodom nadoknade štete u predmetu Morinj, sudovi su donijeli 154 preduse, kojima je pravosnažno usvojen tužbeni zahtjev i ukupno je dosuđeno 1.485.510,20 eura. Žrtve su podnijele još oko 150 tužbi protiv države, kojima traže naknadu štete zbog smanjene radne sposobnosti.
Morinj
“Dugi niz godina ukazujemo na prikrivanje istine o događanjima u logoru Morinj i tražimo da se obilježi mjesto zločina i oda priznanje patnji žrtava. Opštinske i državne institucije ni do danas nisu to uradile tj. nisu iskazale interes da se sazna istina o zločinu i daju doprinos istinskoj pravdi i pomirenju.
Tražimo da odgovorni preduzmu korake da istina o Logoru ‘Morinj’ bude dostupna javnosti.
Pamtimo zločine napravljene u naše ime.
Pamtimo patnju žrtava i njihovih porodica”, poručuju iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje – Anima.
Dubrovnik je dobio “bitku” s kruzerima, a već od iduće godine u najpoželjniju kruzersku destinaciju ne samo u Hrvatskoj nego na Mediteranu dnevno će uplovljavati samo dva kruzera koji će u grad dovesti najviše 5000 posjetitelja.
– Ugovori s kruzerskim kompanijama potpisani su za iduću godinu tako da ćemo kroz cijelu sedmicu od ponedjeljka do nedjelje, imati najviše dva kruzera dnevno. Nekad će biti samo jedan, nekada će dva stići istovremeno ili jedan ujutro, a drugi poslijepodne. Tomu smo težili, a sada smo i ostvarili – zadovoljan je dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji dodaje da još preostaje rješavanje prometnih gužvi za koje je, uvjeren je, kriva liberalizacija taksi tržišta zbog koje je u Dubrovniku ove sezone radilo više od tisuću taksista.
Naime, nakon što je dubrovački gradonačelnik Mato Franković prošle godine krenuo u razgovore s najvećim kruzerskim kompanijama svijeta, okupljenim u udrugu CLIA, problem velikih gužvi zbog istovremenog uplovljavanja i do sedam kruzera s kojih bi u obilazak grada odjednom krenulo i po 10 tisuća putnika, počeo se rješavati. Boljim rasporedom uplovljavanja putničkih brodova već je ove sezone ublažen problem zbog kojeg je Dubrovnik u nekoliko navrata dospio na naslovnice vodećih svjetskih medija kao nepoželjna destinacija zbog neizdrživih gužvi u povijesnoj cjelini, piše Jutarnji list.
Koliki je problem veliki broj putnika s kruzera napravio Dubrovniku, dovoljno govori činjenica da se našao na “tapetu” UNESCO-a u kojem su razmišljali da ga proglase ugroženom kulturnom baštinom. UNESCO-ovi stručnjaci izračunali su da u povijesnoj jezgri istovremeno može biti najviše osam tisuća posjetitelja, no gradska je uprava odlučila tu brojku čak i prepoloviti.
– Ključ uspjeha svake destinacije je upravljanje, a mi smo to napravili ostvarivši kontakt s vodećom svjetskom grupacijom CLIA, koja okuplja sve ključne svjetske organizatore kružnih putovanja. Dogovorili smo bolji raspored dolaska i odlaska brodova s kružnih putovanja čime smo značajno rasteretili povijesnu jezgru i više nema negativnih slika u medijima sa zakrčenim ulazima i blokiranim Stradunom. Iako ove sezone imamo povećanje broja putnika s kružnih putovanja od 7 posto, ulice povijesne jezgre nam prvi put u proteklih desetak godina ni jednom nisu zablokirale, posebice u tri dana tjedno kada je dolazilo najviše kruzera. U rješavanju tog problema najviše je bila zaslužna odlična koordinacija nadležnih službi – osvrće se na ovogodišnju sezonu Franković dodajući kako Dubrovnik može primiti i više gostiju s kruzera, no da moraju biti pravilno raspoređeni. – Još uvijek ima dana u tjednu kada nemamo ni jedan kruzer.
Sve ono što smo napravili u projektu “Respect the City” dovelo je do toga da sada svjetski mediji pišu o Dubrovniku kao o pioniru u uvođenju održivog turizma. U ovih godinu dana preokrenuli smo priču s negativne u pozitivnu – kaže Franković, koji dobiva pozive sa svih strana svijeta kako bi govorio o pozitivnom primjeru upravljanja turizmom. Nedavno je o iskustvima Dubrovnika i izazovima s turističkim gužvama govorio u Seulu, u Južnoj Koreji, na UNWTO konferenciji.
Osim dogovora o rasporedu uplovljavanja kruzera, Dubrovnik se pri izbjegavanju prevelikih gužvi služi i sustavom kamera koje broje posjetitelje pri ulasku u povijesnu cjelinu. Uz to se kroz projekt “Respect the City” razvija i aplikacija za direktnu komunikaciju s gostima putem koje će im se savjetovati najbolje vrijeme za posjet povijesnoj jezgri, a do kraja idućeg mjeseca predstavit će se i kalendar putem kojeg će se moći vidjeti predviđeni broj gostiju unutar drevnih zidina. Dubrovnik će do kraja ove godine ostvariti 440 uplovljavanja putničkih brodova s oko 740 tisuća putnika, odnosno 3 posto manje brodova nego lani, no 5 posto više putnika. A ove godine milijuntog putnika u luci Gruž Dubrovčani su dočekali dva dana prije nego lani.
Jedriličari JK Delfin vratili su se iz Splita sa regate 18. Mala Mrduja – memorijal Boris Vujinović, sa srebrnom medaljom koju je osvojio Viktor Lesjak, i to u konkurenciji dječaka do 12 godina.
Nakon pet odjedrenih regata, Viktor je u u kupnom poretku 14.. Naš aktuelni državni prvak u klasi Optimist, Pavle Musić je na 7. mjestu. Slijede zatim Marko Ljubojević 11., Vasilije Kurbnaović 18., Petar Klakor 21., Andrija Marković 22., Tea Čelanović 27. i Nikolina Klakor 29..Regata se jedrila u petak i u nedelju, u organizaciji JK Labud.
Viktor Lesjak
Regata Tisuću otoka 2018.
U međuvremenu, je završena i regata Tisuću otoka 2018. koja će ostati upamćena po ekstremnim uslovima olujne bure.
Lucia X Slovaka Milana Fabiana s hrvatskom posadom i Mladenom Kraljićem za kormilom pobjednik je 6. Regate tisuću otoka. Druga etapa od Tivta do Rijeke promijenila je samo smjer kursa kojim se jedri između više od 1000 otoka hrvatske obale Jadrana, dok je bura ostala konstanta o kojoj će se još dugo pričati nakon regate.
Tisuću otoka 2018.
Nakon odustajanja 5 jedrilica u prvoj etapi, na startu ispred Porto Montenegra u četvrtak, 27.09. našle su se 4 jedrilice od kojih su drugu etapu na kraju završile samo dvije. Prvi je odustao mađarski Wild Joe zbog problema s baterijama i pogonom novo instaliranih bočnih krila (Dynamic Stability System) ne želeći riskirati i sudjelovanje na Rolex Middle Sea Race-u na Malti za tri tjedna na otprilike pola kursa prve etape vezali su se na sigurno u svoju matičnu luku Marine Kremik kraj Primoštena. Time su u igri za ukupnu pobjedu regate ostali Godspeed 52 s Peterom Steinkoglerom, Lucia X s Mladenom Kraljićem i Stribor s Jeremijom Kurbanovićem i sve su tri jedrilice u tom trenutku imale šansu osvojiti naslov ukupnog pobjednika.
Austrijski Godspeed 52 se izdvojio u realnom vremenu ispred Lucie X i Stribora i samo je bilo pitanje može li napraviti dovoljnu razliku za pobjedu u korigiranom vremenu. Međutim, što se dulje jedrilio Lucia X je smanjivala prednost Godspeeda i odvajala se od Stribora te je u zadnji dio regate na oko 12 NM iza Godspeeda 52. Kada je Goodspeed 52 presjekao liniju cilja u riječkoj luci nakon 56:38:50 sati jedrenja, Lucia X trebala je završiti do 00:45 u nedjelju 30.09. što je za njih bilo lako dostižno obzirom na zaostatak u realnom vremenu i buru koja ih je vodila do cilja u Rijeci gdje su završili u subotu 29.09.2018. u 21:03:50 i preuzeli vodstvo u drugoj etapi a time i u ukupnom poretku.
Stribor je tako ostao jedina jedrilica u regati i imao je priliku čak i za ukupnu pobjedu ako bi završili do nedjelje u 04:07. Međutim bura je opet pojačala i pokazala svoje lice po tko zna koji put na ovogodišnjoj regati te uzimajući u obzir sigurnost broda i posade Stribor se odlučuje usidriti u zavjetrini s južne strane otoka Paga u noći sa subote na nedjelju. Kako je u nedjelju ujutro bilo jasno da ne mogu završiti drugu etapu u vremenskom ograničenju morali su odustati i do Rijeke doći na motor i zadržati 3 mjesto u ukupnom poretku. Ipak treba im odati priznanje za cijeli pothvat koji je uključivao najam broda u Šibeniku, zatim plovidbu do Rijeke, završenu prvu etapu do Tivta, zamalo završenu drugu etapu nakon koje slijedi povratak brodom u Šibenik.
Drugoplasirani, austrijski Godspeed 52 ovom je regatom započeo projekt sudjelovanja na svim najvećim svjetskim odobalnim regatama te će uz Wild Joe za tri tjedna sudjelovati na Rolex Middle Sea Race-u na Malti.
Pobjednik Lucia X je jedina jedrilica koja je sudjelovala na svim dosadašnjim regatama tisuću otoka, a uz prošlogodišnju pobjedu u ORC Grupi 3 na Rolex Middle Sea Race-a ova je posada još jednom pokazala da je najspremnija u uvjetima jakog vjetra koji su obilježili obje etape ovogodišnje regate. U posadi Lucie X bili su: Mladen Kraljić, Karlo Kraljić, Mladen Kvasić, Dinko Petrov, Neven Cuculić, Vlado Grego, Martin Tvrdon i Alen Mrakovčić.
Etapa prva dodijela nagrada
Posada JK Delfin iz Tivta jedfrilicom “Stribor” na čelu sa skiperom Jeremijom Kurbanovićem, u konačno plasmanu zauzela je treće mjesto i postigla veliki uspjeh.. Članovi posade su bili Predrag Lešić, Frano Tripović, Rian Ppilepič, Milan Vasić i u drugoj etapi još i Mia Prekajski i Toni Stjepčević.
Posada Striborazaslužuje sve pohvale i veliko priznanje za vještinu i hrabrost obzirom na ekstremne uslove olujne bure u kojima su bezbjedno završili regatu, kao i zbog cjelokupne logistike koji su morali sprovesti radi učešća, za što su i organizatori odali priznanje.
