Jedriličari JK Delfin bili su uspješni na Otvorenom prvenstvu Hrvatske za neolimpijske klase koje je održano od 26. do 28. oktobra u Omišu, Hrvatska, u organizaciji JK Omiš.
Ilija Marković osvojio je prvo mjesto u konkurenciji do 17. i treće mjesto u konkurenciji do 19. godina u klasi Laser Radial, a Stefan Anđelić treće mjesto u klasi Laser 4.7 na Otvorenom prvenstvu Hrvatske za neolimpijske klase.
Prvenstvo je održano u organizaciji JK Omiš a učestvovalo je više od 100 jedriličara iz Hrvatske, Švajcarske i Crne Gore.
Takmičari su odjedrili 5 regata po jugu. U petak je vjetar bio jačine 10 do 15 čvorova, u subotu od 18 do 28 čvorova, a u nedelju se nije jedrilo zbog olujnih udara vjetra ječine od 34 do 40 čvorova.
Start Omis
Na regati su jedrili još i Delfinovi jedriličari Danilo Jončić, 20. generalno i Nikola Golubović, 41. generalno u klasi Laser 4.7.
Herceg Novi danas obilježava 74 godine od kada su borci narodnooslobodilačke vojske – Prve bokeške brigade, Desete hercegovačke brigade i Druge dalmatinske oslobodili od fašističkog okupatora.
Povodom Dana oslobođenja – 28. oktobra, delegacija Opštine Herceg Novi predvođena predsjednikom Opštine Stevanom Katićem, predsjednikom Skupštine Opštine Milošem Bigovićem i potpredsjednicima Danijelom Đurović i Milošem Konjevićem, zatim Vojske Crne Gore, predstavnika parlamentarnih stranaka i boračkih udruženja položila je vijence na spomen obilježja na Sat kuli, kod manastira Savina i kod spomenika Bezmetković.
Proslava Dana opštine HN
Radili smo za SVE građane, bez razlike, za sve krajeve naše opštine – vjerujući da je dobar samo ravnomjeran razvoj, koji nikoga ne isključuje, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić na današnjoj svečanoj sjednici SO.
“Postavili smo jasne prioritete za godinu koja je pred nama. Najznačajniji je, svakako, izgradnja nove Autobuske stanice u Igalu gdje smo završili idejno projektno rješenje i očekujem u toku 2019 godine da radovi na izgradnji započnu, čime ćemo rješiti jedan od najznačajnijih problema za naš grad.
Poluostrvo Luštica i zaleđe najveći su potencijali za dalji razvoj. Preduslov je svakako izgradnja puteva, što će biti višemilionski i višegodišnji poduhvat. Izgradnja putne i vodovodne mreže na Luštici izvjesna je i biće realizovana u saradnji sa investitorima i državom. U toku je tender za izradu glavnog projekta regionalnog puta na poluostrvu, a slijedi i za projekat snabdijevanja vodom čime konačno otpočinjemo proceduru za rješavanje ovog značajnih pitanja za život svih stanovnika Luštice.
Nastavljamo izgradnju i uredjenje šetališta duž naše obale,gdje ćemo do kraja ove godine završiti sa popločavanjem na dionici od restorana mimoze do Galeba,a paralelno sa tim radimo projekat nastavka rekonstrukcije od Galeba do Titove vile. Takođe nastavljamo i sa izgradnjom sekundarne kanalizacione mreže u mnogim naseljima na teritoriji naše opštine,a paralelno sa tim se i dalje suočavamo i riješavamo probleme iz predhodnog perioda na izradi glavnog kanalizacionog kolektora i postrojenja za prečišćavanje voda gdje je naša Opština dovedena u nezavidan položaj usled lošeg upravljanja projektom od onih koji su u predhodnom periodu bili zaduženi za to.
Namjeravamo da, korak po korak, riješimo problem nedostatka parking prostora izgradnjom parking garaža,gdje sagledavamo sve mogućnosti,a krećemo i u rekonstrukciju pijaca u Herceg Novom i Igalu koje su predhodnih godina bile u jako lošem stanju. One će postati uređeno mjesto za prodaju lokalnih proizvoda, konačno usklađeno sa kulturološkim i turističkim značajem pijace za mediteranske gradove.
Planiramo uređenje i osvjetljenja Starog grada i tvrđava kao i rekonstrukciju glavne Njegoševe ulice,jer ulice i stepenice kojima su hodili velikani zaslužuju da im se posvetimo sa posebnom pažnjom.
Katic svecana sjednica – foto RHN
Briga o ranjivijim članovima zajednice ostaje naše trajno usmjerenje. Slijedi izgradnja i trajno rješavanje pitanja prostora za rad Dnevnog centra za osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kroz projekat na kojem Opština sarađuje sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država.
Posvećeno nastavljamo da radimo na onome što je neizostavan dio zdravog društva – njegujemo umjetničke i kulturne domete, stvaramo preduslove za bavljenje sportom, podržavamo obrazovanje, podstičemo stvaranje novih vrijednosti. Imaćemo nove simbole, grb i zastavu dostojne kraljevskog grada.
Uprava smo koja prati dinamičan razvoj grada. Sarađujemo sa svima koji žele odgovorno da ulažu u Herceg Novi, nastojimo da sklopimo nova, pouzdana parnerstva, uklanjamo poslovne barijere. Dok očekujemo usvajanje Prostorno urbanističkog plana opštine, radimo na strategijama koje će ga pratiti, novim projektima i odlukama.
Herceg Novi ostaje pouzdan partner gradova Evrope. Svoju sposobnost, znanje i odgovornost potvrdili smo realizacijom više prekograničnih projekata, a poziciju ćemo učvrstiti novim aplikacijama.
Činjenica je, za razvoj su neophodni državni projekti. Opština Herceg Novi, nažalost, zbog sve jače centralizacije odlučivanja i raspolaganja imovinom, ima značajno limitirane mogućnosti,te smo kao ozbiljan grad u ovoj državi imali veliki broj primjedbi na predloge zakona koji na žalost u velikom broju slučaja nisu prihvaćeni. Očuvanje Bolnice Meljine i Instituta Igalo, ukidanje putarine na međudržavnoj saobraćajnici Meljine – Petijevići, obilaznica oko Herceg Novog, izgradnja škole u Igalu, sanacija tvrđave Kanli Kula, razvoj kruzing turizma samo su dio pitanja gdje očekujemo konkretan i brz odgovor od strane države.
Ponesite danas sa sobom ovu poruku: Herceg Novi je grad u kojem se radi po mjeri građana” – poručio je Katić.
Dodjeljena Oktobarska nagrada i Povelja
Odluka o ovogodišnjim dobitnicima Oktobarskih nagrada i Povelje Herceg Novog donesena je jednoglasno, podsjetio je na svečanoj sjednici SO HN predsjednik žirija dr Nenad Sekulić.
Dobitnice Oktobarske nagrade su Olivera Doklestić, za zaštitu i promovisanje kulturne ostavštine grada, i Zorica Drakulić Vidaković, za humanitarni rad, dok je Povelja pripala Tanji Bošković.
Novčani dio nagrade Zorica Drakulić Vidaković podjelila na osam porodica
Zorica Drakulić Vidaković je na osam porodica za koje zna da im je potrebna pomoć raspodijelila novčani dio (1800 eura) najvećeg gradskog priznanja.
Sredstva su namjenjena za lijekove, hranu, drva za ogrijev, za plaćanje računa, riječju za sigurniji i mirniji život!
Pomorci iz Regiona koje su pirati oteli uz nigerijsku obalu, pušteni su na slobodu.
Oslobođeno je dvanaest pomoraca, među kojima su Hrvat, Bosanac i Slovenac a koje su prije više od mjesec dana uz nigerijsku obalu oteli pirati. Sve članove posade pregledali su ljekari i na putu su kući, potvrdili su iz kompanije u čijem je vlasništvu brod Glarus s kojega su oteti.
Podsjetimo, nigerijski pirati su brod švicarske kompanije Massoel presreli u delti rijeke Niger dok je prevozio žito. Popeli su se na brod dugim merdevinama i prerezali žicu na palubi, potom su uništili veći dio opreme za komunikaciju.
Iz kompanije zahvaljuju svima koji su učestvovali u oslobađanju pomoraca, ali detalje oslobađanja neće objaviti kako ne bi ohrabrili slične pokušaje.
“Massoel želi naglasiti profesionalnost i stoicizam posade broda Glarus i njihovih porodica tokom ovog teškog, traumatičnog i zahtjevnog razdoblja. Pozdravljamo njihovu hrabrost i pružit ćemo im svu potrebnu podršku u predstojećim mjesecima”, navodi se u saopštenju švajcarske kompanije.
Oslobođenje pomoraca što su ih oteli nigerijski pirati potvrdio je za Media Servis i Neven Melvan iz Sindikata pomoraca Hrvatske.
Baraka koju ce zamijeniti nova visespratnica ispred lamele C-1 na Seljanovu
Stanari lamele C-1 u Zagrebačkoj ulici broj 15 na Seljanovu, pokrenuće tužbu protiv Opštine Tivat i gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS) kao lica odgovornog za zakonit rad lokalne uprave, zbog namjere Opštine da na placu koji se nalazi odmah ispred ove zgrade, podigne veliku višespratnicu.
Na ovoj lokaciji još od 1979. godine nalazi se dotrajala baraka površine oko 250 kvadrata u vlasništvu Crvenog krsta Crne Gore. Plan opštinara je da na placu ne mnogo većem od gabarita aktuelne barake, izgrade veliku zgradu spratnosti P+3 sa potkrovljem, a u kojoj će u prizemlju biti smješten Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, a na spratovima prostorije će dobiti tivatski Crveni krst, Mjesna zajednica i Dnevni centar za starije osobe. Inače, lamela C-15 izgrađena 1982., spratnosti je P+2, a u njenih 11 stanova živi skoro 50 ljudi. Dvadeset i petoro njih punoljetnih i još 11 –toro djece, još prije dvije godine su potpisali peticiju protiv izgradnje višespratnice što bi se nalazila na samo 4 metra od najbližeg dijela fasade njihove zgrade, te bi im potpuno zaklonila i vidik i sunčevu svjetlost, kao i ugrozila privatnost njihovih stanova. Bivša tivatska gradonačečnica dr Snežana Matijević lani je bila prihvatila argumentzaciju nezadovoljnih stanara i sa njima postigla dogovor da se projekat nove zgrade preradi i njena spratnost svede samo na prizemlje, prvi sprat i potkrovlje, a što je bilo prihvatljivo za stanare lamele C-1.
Međutim, aktuelni gradonačelnik Siniša Kusovac je odmah po dolasku na dužnost nakon što je Matijevićka ljetos prinuđena da da ostavku, „bacio pod noge“ njen dogovor i sporazum sa stanarima i vratio stvari na početak, odlučivši da Opština odmah gradi novu spornu višespratnicu. Kuusovac je to učinio uprkos tome što su ga iz Udruženja djece sa posebnim potrebama upozorili da njima za Dnevni centar za tu djecu mnogo više odgovara druga lokacija starog dispanzera u velikom Gradskom parku na kojoj je Matijevićka htjela graditi ovaj objekat, a arhitekte čak izradile i poklonile gradu njegovo idejno riješenje.
Nova višespratnica bez gotovo ikakve okućnice, a koja će im nići „ispred nosa“, smatraju stanari lamele C-1, biće građena potpuno mimo svih urbanistilkih standarda koji su do sada poštovani na Seljanovu – jedinom tivatskom naselju koje je prije 40 gdina podignuto saglasno svim urbanističkim normama, sa adekvatnim rastojanjem između stambenih višespratnica, saobraćajnicama, parkinzima i zelenim površinama.
Predsjednik Skupštine stanara lamele C-1 Petar Ercegović je prije dvije noći na javnoj raspravi oko Strateškog plana Opštine Tivat za 2019-2022. a koji uklučuje i gradnju spornog objekta na mjestu barake Crvenog krsta, insistirao da mu gradonačelnik Kusovac odgovori zašto se odustalo od dogovora kojeg su mještani postigli sa Matijevićkom. On je pitao zašto Kusovac sada insistira na zgardi povrpšine preko 500 kvadrata, kada se ne mijenjaju relativno skromni gabariti prizemlja namijenjeni Dnevnom centru za djecu sa posebim potrebama iz revidiranog projekta smanjene spratnosti, ali nije dobio konkretan odgovor. To je Ercegovičla navelo na zaključak „da se ovdje vjerovatno radi o koruptivnim radnjama i namještanju nekome poslova i izgradnji stanova“.
Kusovac je indirektno poručio da će se ipak graditi višespartnica koju u komšiluku ne žele, „jer je to po DUP-u, Opština već ima građevinsku dozbolu, a to je opštinska parcela i ona ima parametre da se na njoj može napraviti takav objekat, a imamo i potrebe za tim prostorom od raznih zainteresovanih korisnika“.
Stoga su stanari odlučili da „presaviju tabak“ i tuže gradnačelnika i Opštinu zbog narušavanja uslova života i obezbređivanja njihove imovine, a najavljuju i druge protestne akcije protiv gradnje višespratnice pod svojim prozorima.
Poznati vodički ribolovac Zoran Srdarev Mure prošle subote na Kvarneru ulovio je tunu od 317 kilograma i time oborio svoj rekord od 3. rujna 2004. kada je u akvatoriju ulovio kapitalca koji je težio 307 kilograma…
Kako mu je ostalo još neizlovljene kvote Zoran se prije deset dana uputio prema Istri…
Kako je kazao za portal Infovodice, zadnje tri godine na jesen ribe u našem području nema pa on i ostali ribari ‘sreću’ traže u sjevernijim krajevima Jadrana.
Prema njegovim riječima, tuna ove veličine na evropskom tržištu dostiže cijenu od oko 4.700 eura.
Ribolovac Zoran Srdarev MURE ulovio je tunu tešku 317 kilograma na području Kvarnera.
“Kostanjada” tradicionalna manifestacija koju organizuju NVO „Kamelija” i Mjesna zajednica Stoliv, održaće se u nedjelju 4. novembra ispred stolivskog Doma kulture “Niko Bilafer”.
Početak programa je u 11 sati.
Program obuhvata: prezentaciju i degustaciju proizvoda od kostanja i zdrave hrane, degustaciju domaćih vina, kulturno-zabavni program, izložbu radova likovnih umjetnika i dječjih školskih radova, sportski program na terenima „Pod kostanje”, te izlete pješačkim stazama u Gornji Stoliv i na Vrmac.
Kostanjada Stoliv foto Boka News
“Radi se o manifestaciji koja se priređuje u cilju valorizacije biljne vrste kostanja koja raste na padinama brda Vrmac. Siguran sam da će i ove godine naši dragi gosti biti maslinari, proizvođači vina i zdrave hrane, kao i pčelari iz svih krajeva Boke i Crne Gore”, kazao je ispred organizatora, Romeo Mihović, predsjednik Upravnog odbora NVU “Kamelija” Stoliv i pozvao zainteresovane da prisustvuju ovom gastro-turističkom događaju.
Naše mediteranske biljke imaju snažna ljekovita svojstva, mnogo toga liječe, zdrave su… Svakodnevno prolazimo pored njega, ne primjećujemo ga, slabo i skoro da ne konzumiramo, iako su nam ga priroda i Mediteran podarili… Ove nedjelje donosimo priču o ruzmarinu i njegovim svojstvima.
Ime ove predivne mediteranske biljke potiče od latinskog imena rosmarinus – morska rosa.
Ruzmarin je bio posvećen Afroditi, božici ljubavi. Cvjeta prekrasnim ljubičastim cvjetovima, aromatičnog je mirisa i intenzivnog oporog okusa. Listovi su kožasti, puni eteričnog ulja. U Dalmaciji se koristi kao začin prilikom pečenja i pripremanja divljači.
Beru se vršci listova i cvjetova od proljeća do jeseni. Suši se u hladu i čuva u limenkama zbog jako aromatičnog mirisa.
Ruzmarin ima puno ljekovitih svojstava. Suzbija širenje patogenih mikroorganizama pa je dobar kod probavnih smetnjii. Osim toga ublažava i menstrualne tegobe i glavobolju te opušta mišiće. Kad osjetite glavobolju stavite dvije svježe grančice ružmarina (vrške) u šoljicu vruće vode. Ostavite nekoliko minuta i procjedite. Pijte polako u gutljajima uživajući u ovom napitku. Glavobolja bi brzo trebala proći jer ruzmarin iz čaja smanjuje razinu kortizola -hormona koji izaziva stres.
Kod prehlade ili gripe koristimo ulje ruzmarina koje nam služi za inhalaciju djelujući protuupalno. Pri tom je dovoljno samo nekoliko kapi ulja jer ima vrlo jak i oštar miris koji može nadražiti sluznicu.
Osobe koje pate od gubitka kose – alopecee trebale bi vlasište masirati uljem ruzmarina. Pri tom treba biti uporan jer se rezultati primjete nakon pola godine. Nakon duže upotrebe primjećuje se rast kose.
Ruzmarin – foto Boka News
Čaj ruzmarina po nekim saznanjima spriječava rast stanica raka, snažan je borac protiv slobodnih radikala. Naravno, u tom slučaju ga treba koristiti preventivno.
Ruzmarin regulše cirkulaciju i jača srce. Dovoljna je jedna šoljica čaja dnevno kako biste osjetili poboljšanje već nakon mjesec dana..
Ruzmarin se koristio kao prirodna kontracepcija i aborativ pa se ne preporučuje ženama u trudnoći.
ruzmarin
Vino napravljeno od ružmarina poboljšava rad srca, pospješuje izbacivanje suvišne tekućine iz organizma i tako pospješuje cirkulaciju. Koristan je lijek i protiv reume.
Vino radimo tako što potopimo dvije pune žlice ružmarina u litri bijelog vina. Ostavimo ga 6-7 dana, procijedimo i pijemo jednu čašicu ujutru na prazan želudac. Ruzmarin možemo namakati i u rakiju potapanjem četiri žlice ružmarina u litri rakije 10 dana na suncu. Ovom rakijom masiramo mjesto oboljelo od reume nekoliko puta dnevno. Rakiju od ružmarina koristila je i Elizabeta Ugarska, mađarska kraljica koja je patila od od reume i gihta. Legenda kaže da joj je anđeo dao ovaj napitak koji ju je pomladio i u nju se tada zaljubio mladi poljski kralj.
Probajte i vi čudotvorne napitke ove mirodične biljke, uz veliku vjeru učinak će biti sigurno djelotvoran. Ljekovite biljke pomažu onima koji vjeruju i koji su uporni u ovoj vrsti liječenja.
Ruzmarin
Recept za otpadanje kose
Prokuvamo četiri šoljice vode, dodamo 15 grančica ružmarina i tri žlice jabučnog octa. Smjesa mora odležati 30 minuta,a potom je treba ohladiti i procijediti. Na opranu kosu lagano lijevamo čaj od ruzmarina umasiramo u tjeme i ostavimo da djeluje 3-4 minute nakon čega kosu ispiremo hladnom vodom ili ostavimo da djeluje bez ispiranja
Ovaj lijek je provjeren samo treba biti uporan jer ništa ne dolazi preko noći. Želim vam mnogo ustrajnosti i uspjeha u liječenju vašeg vlasišta. Naravno, pripazite i na hranu koju unosite i šampone kojima tretirate svoju kosu. Ljepota kose i kože dolazi iznutra. Zato izbjegavajte stres, boravite što više na svježem zraku i ne tretirajte vašu kosu raznim preparatima koje vam nude na policama. Nešto više o ovoj temi pisat ću i kad budem obrađivala druge ljekovite biljke.
Želim vam puno zdravlja, kvalitete življenja i vlastite samosvjesti o brizi i očuvanju onog što nam je najdragocjenije.
/Višnja Žužul/
ZAŠTO JE RUZMARIN NESTAO IZ SVATOVA?
ruzmarin
Zbog duge tradicije, ruzmarin se danas skoro u svim zemljama sveta smatra simbolom bračne sreće baš zato što simbolizuje vjernost i sećanje, bez čega nema ni srećnog zajedničkog života.
Nisu ljudi kitili ruzmarinom svatovsku odjeću bez veze, »iz čista mira«. Stavljali su ga jer je ruzmarin svojim mirisom i zelenilom bio slika života i rasta!
U međuvremenu, kićenje cvijećem i mlade i svatova se menjalo od zemlje do zemlje, svaka ima svoje običaje, i u moderno vreme, ruzmarin je istisnut, i iz bidermajera i sa revera zvanica, veoma čudno s obzirom da se o nekim drugim stvarima koje simbolično donose sreću tog dana veoma vodi računa.
Naravno, sve je to normalno, vremena se menjaju, ali ruzmarin je nepravedno istisnut jer predstavlja pravi simbol onoga u šta se ulazi sklapanjem braka.
Zbog toga, ako se uskoro udajete, ne zaboravite grančicu ruzmarina. Ne morate njime kititi goste, ali ne zaboravite bar jednu grančicu u bidermajeru…
Da bi Grad bio ono što jest, valjalo bi sačuvati preostalo stanovništvo unutar zidina, čiji se broj godinama osipa.
U zidinama je nekoć živjelo više od pet hiljada Dubrovčana, po najnovijoj računici ostalo je 1557 entuzijasta. Unatoč nepreglednim gužvama, često nesnosnoj buci, preskupim oskudnim trgovinama, problemima s nedostatkom parkirnih mjesta, smradu, zagušljivoj vrućini… oni uporno o(p)staju.
Čak 55 posto kućanstava je s jednim ili dva člana, što pretpostavlja da je riječ o starijima. Potvrđuje to i statistika – među zidinama živi čak 856 Dubrovčana koji tu žive umirovljeničke dane. Ako je suditi po onoj staroj ‘na mladima svijet ostaje’, povijesnoj jezgri već odavno se loše piše.
Kako najbolje predočiti situaciju povijesne jezgre – učiniti đir Stradunom za ljetnog dana. Ako vam uspije poći za rukom dva puta reći ‘dobar dan’, onda je on uistinu i dobar.
– Rijetkost je naći domaćeg čovjeka u Gradu. Na zelenoj placi se još susrećemo. Udata sam 53 godine ođe. Što je bilo onda, to nije sad. Jedino suprug i ja smo ostali u cijeloj našoj ulici iza Muzičke škole. Sve su apartmani. Ujutro kad otvorim vrata od kuće, samo čujem ‘bye, bye’ i ništa više. A prije bila su otvorena vrata od svake kuće. Djeca bi se igrala na ulici, znalo se i što ‘ko taj dan kuha za objed’. A sad niđe nikoga – priča Filomena Kralj, koja se upravo vraćala iz Gruža s place jer u zidinama nije imala gdje kupiti ribu. Ljudi odlaze iz Grada, sve se pretvara u apartmane. Jednima unosno, drugima ugodnije za život.
Turizam u najezdama
– Ođe sam rođena i odrasla. Razlika je ko nebo i zemlja. Vazda je bilo čeljadi, i turista i domaćih, ali ovo danas je malo pretjerano. Vlada nekakav mentalitet koji ja ne znam okle je došo. I novci i ljudi. Vazda je bilo turizma, ali ne ovakvog u najezdama, a turisti su nivoa, a – što ću vam rijet. Puno smo mi krivi.
Meni ti turisti s kruzera činu bolest. Njih niko ne obada. Oni su ko izgubljene ovce. Oni slikaju mačku, pojedu sladoled i pojma nemaju. Niko ih drukčije ne tretira. To je žalosno.
A nas u Gradu opet niko ne obada. Evo su nam se cijene opet malo ‘unormalile’, ne kao u centrima, ali su smanjene u odnosu na ljetne. Zoveš meštra za bilo što, samo ti reče ‘neću doć’. Ali opet ja ne bi nikad i niđe iz Grada. Tko ima tu sreću imati Stradun za dnevni boravak – kroz osmijeh će gospođa Ivana Gozze, koja cijeli život s prozora gleda na zelenu placu i u ono vrijeme kada su se banci protezali do Skala od Jezuita i danas kada na placi bude najviše petnaestak banaka. Zima joj je divna jer tada se, oni koji su još uvijek u Gradu, više susreću i druže.
– Nije baš takvo mrtvilo. Ljudi su ‘mrtvi’, a ne Grad, i to se promijenilo. Valjda se umore od ljeta. Ali ja volim zimu kad sve malo mola, onda je opet Grad naš – kaže ova stanovnica jezgre.
Sve je za petinu skuplje
Život u zidinama je, valjda i ptice na grani to znaju, barem 20 posto skuplji, jer u zidinama su i cijene turističke. S prvim naznakama sezone počinju se dizati. Već godinama je tako i nitko ne može tome stati u kraj.
Usput, tri su omanje prehrambene trgovine u kojima je nabijeno onoliko osnovnih artikala koliko uopće prostorno može stati, i jedine su za opskrbu stanovnika povijesne jezgre. I za svakog onoga gosta koji poželi, primjerice, kupiti vodu.
– Život za građane ovdje je višestruko skuplji upravo zbog problema koji dugo vremena kulminiraju; problem parkinga, cijene, gužve, dopremanje robe, gubitak vremena, snage. Život koji se u biti ubrzao nekoliko puta za život građana unutar zidina je usporen i to koči funkcioniranje obitelji. Zato se toliko njih i miče iz Grada jer ne mogu egzistirati unutar zidina – smatra Robert Kralj.
Prisjeća se Dubrovnika iz svog djetinjstva – Grada mirnog, organiziranog i staloženog.
– Imao je sve što jedan grad treba imati, ljudi su bili smireniji, jednostavniji, više se komuniciralo, društvene mreže su bile na ulici, svatko je svakoga znao, poznavali smo se međusobno.
Lakše je bilo živjeti u tom Dubrovniku. To je bio jedan živi forum, a sad je stihijski život, skakanje iz sekunde u sekundu, grabljenja svake prilike, nekog straha od neimaštine, ljudi su pod pritiskom, stresom, svega se boje. I siti su gladni – uspoređuje Kralj dvije krajnosti.
Tvrdi kako masovni turizam guši Grad i unatoč gradskom projektu ‘Poštujmo Grad’ još uvijek se ne može primijetiti razlika u protočnosti i prohodnosti gradskim ulicama.
Photo: Boka News – Dubrovnik
Stradun za turiste
Osim skupoće, ono što ‘tjera’ ljude iz zidina je i gužva, neprestana i nepregledna, što zbog kruzeraša, što zbog individualnih turista. U povijesnoj jezgri postavljeni su brojači kako bi se znao broj koliko je ljudi u određenom trenutku unutar zidina.
Primjerice, najveći broj ulazaka ove sezone zabilježen je 29. srpnja, kada je u jednom trenutku u zidinama bilo 10.348 ljudi, što je maksimum ovog ljeta. Kada se toliko ljudi nađe na omanjem zidinama opasanom prostoru, kako će stanovnik na posao ili u trgovinu?
Na posao kasni, u trgovini čeka i po pola sata u redu. Poželi li otići u neki od centara kako bi prošao jeftinije, mora ili autobusom ili autom. Svakako, loše će se provesti.
Do Pila u prepunom autobusu pa kroz gužve do kuće, a sve s rukama punim spenze. Ako će autom svemu, mora još nadodati barem sat čekanja parkinga. Jer parkirnih mjesta nedostaje. I to nije problem samo užeg gradskog područja. Zato automobili stanovnika povijesne jezgre preko ljeta zimuju.
– Masovnost nas je pojela, a nema kvalitete. Gužvu na Pilama treba sredit. Ne može neko ko ima auto od Ilijine glavice do Grada ići pola ure, a pješke prođeš za pet minuta. Onda još parking i čekanje. Treba skratit kruzere. Mi puno obećavamo, ništa ne činimo – kaže Vicko Smojver koji živi na Svetoj Mariji, ispod zidina.
Kad ide sa zelene place, kaže, ide kroz ulice jer Stradun je ljeti rezerviran za turiste.
– Živim šest metara od zidina. Naviko sam više na žamor. Ali budu toliko glasni, ako ne zatvorim funjestru, i to duplu, probijaju uši – kaže ovaj stanovnik.
Ima i on apartman i ljeti iznajmljuje. Iako do apartmana ima 150 skala, ni jedan gost mu se na to nije potužio jer oduševljeni su Gradom. Ali gužva ni njima ne ide u prilog.
– Kad dođe gost u apartman, prvi dan može obić muzeje, a druge dane već traži izlete na Elafite, u Montenegro. Kao prije 10 godina.
Ako me pitaju, preporučim im kvalitetne restorane, a za gužvu nemam im što govorit, vide sami. Nitko vam u Dubrovniku ne stoji dulje od dva, tri dana najviše. Prije sedam, osam godina kad su bili pravi gosti, prvo se popunjao restoran pa pizzerija, a sad je obrnuto, pizzerija pa restoran – kaže gospar Smojver i nastavlja:
– Samo ima dođoša. Meni jedino može doć slabo pa da bacim smeće u ulicu. Uvijek ga bacim ili na kamion ili na kantu. Ima nekih, bez obzira koliko je ura, bace smeće na ulicu i gotovo. Što ti vrijedi ako ćeš izglancat kuću, a oko kuće ti šporko – pita se gospar Vicko želeći ukazati na još jedan problem unutar zidina – ostavljanje vrećica s otpadom gdje se kome prohtije.
Foto Tonči Plazibat/HANZA MEDIA
Kroz ulicu je nemoguće proć
Poplava suvenirnica i restorana. Stolovi i stolice na svakom koraku koji uske ulice čine još užima. Nemogućnost prolaza uz konstantni oprez da ne bi dok prolaziš nekome zakačio pjat rukom.
Puno je stvari koje muče stanovnike Grada i o kojima moraju voditi računa. Unutar zidina je i Nikolina Farčić, koja će reći kako je izazovno danas živjeti u Gradu bez obzira na sve teškoće.
– Emocija je ipak veća i mislim da svi ljudi koji su ostali živjeti u Gradu ne bi se mijenjali za neke druge dijelove Dubrovnika. Iz Grada bi jedino otišla ravno na selo.
Problemi su sveprisutni, a malo se čuje glas lokalnog stanovništva u smislu da se posluša kad se upozorava na probleme. Uvijek se nekako reagira kad se nosimo već s posljedicama. Prevencija nam je promakla – kaže Farčić.
Budući da je i stanovnica i vlasnica ugostiteljskog objekta unutar zidina, poznati su joj problemi i jedne i druge strane.
– Suživot postoji, a uvijek ima prostora za bolje. Moram priznati da je to dvosmjerna komunikacija i da stanovnici moraju imati razumijevanja kao i vlasnici bilo kojih djelatnosti koje se obavljaju u Gradu budući da svi posredno ili neposredno živimo od tog turizma. Problemi gospodarskih subjekata u jezgri zajednički su s onima stanovnika.
Primjerice, dostava je limitirana od 6 do 8 ujutro. Veliki je pritisak na ulice i Stradun u ta dva sata, kada bude po 20-ak kombija i kamiona na Stradunu, a to bi dugoročno moglo prouzročiti veća oštećenja. Tako se i stanovnici susreću s problemima dostave, odnosno nemogućnošću izbora koji imaju drugi stanovnici, a to je odlazak u druge trgovačke centre gdje su povoljnije cijene – ističe Farčić.
Spominje odredbu kojom je zabranjena glazba na otvorenom nakon 23.30 sati, što su svi stanovnici oduševljeno dočekali jer, realno, nemoguće je svaku večer pod prozorom slušati glazbu i žamor do ranih jutarnjih sati, a onda ići na posao i normalno funkcionirati. S druge strane, ta odluka nije naišla na odobravanje određenog broja ugostitelja.
Nije zimi više pustoš
– Mislim da je sadašnja gradska administracija s gradonačelnikom Matom Frankovićem zauzela dobar smjer. Opći dojam Dubrovnika mora biti baziran na Gradu u kojem ljudi žive, susreću se i u trgovinama, u kafićima, na Stradunu…
Turizam je baziran na doživljaju i emociji i to jednostavno ne ide bez ljudi koji u ovom Gradu žive. Neki sadržaji će se morati disperzirati izvan Grada, a ostati sadržaji kojima nije glazba potrebna za iskomunicirati taj primarni ugostiteljski sadržaj – ističe Farčić.
Da je suživot potreban i da ga ima, potkrepljuje podatkom kako je na nedavnom sastanku ugostitelja koji posluju unutar zidina jedan od njih ostalima kazao ‘neka podigne ruku onaj tko ima nesuglasice sa stanovnicima, odnosno susjedima svog lokala’? Od stotinu ugostitelja tek tri ruke su bile u zraku.
Dubrovnik – Stradun foto Boka News
Turistička sezona u Dubrovniku odavno ne traje samo tri ljetna mjeseca. Traje otprilike od 15. marta do 15. novembra, ako je suditi po otvaranju, odnosno zatvaranju dobrog dijela ugostiteljskih objekata.
Dubrovnik zimi više nije ‘pusti Grad bez kučka i mačka’ jer dosta se toga radi i na zračnoj povezanosti Dubrovnika s europskim središtima, a i kruzing sezona svake je godine sve dulja pa se pauza svela na samo dva do tri mjeseca godišnje.
Zato se često može čuti negodovanje javnosti kako zimi turisti koji dolaze u Grad mogu samo besciljno lutati gradskim ulicama jer nailaze na zatvorena vrata ugostiteljskih objekata.
Kako bi se pridonijelo obogaćivanju ponude tijekom zimskih mjeseci, gradonačelnik Mato Franković odlučio je da će svi ugostiteljski objekti koji budu radili tijekom zime biti oslobođeni plaćanja zakupa javne površine, što su svi ugostitelji jednoglasno pozdravili.
– Izazov je raditi zimi jer javna površina je okosnica poslovanja. Trebalo bi dogovoriti s nekoliko ugostiteljskih objekata da, uz zimsku ponudu na koju se Dubrovnik sveo, a to su blagdanske kućice, budu otvoreni još neki dodatni objekti jer stizale su pritužbe od strane Zračne luke i Turističke zajednice, ali to je povezano i s otvorenošću hotela koji su isto zatvoreni zimi, a u njih se nekako manje upire prstom.
Nitko ne garantira da će letovi biti puni i da ćemo mi opravdati poslovanje zimi. Ali trebalo bi iskomunicirati da barem neki objekti u zimskim mjesecima budu otvoreni. S ovom gradonačelnikovom odlukom, s tim beneficijama, mislim da će se neki odlučiti raditi zimi – zaključuje Nikolina Farčić.
Promotivnim plakatima, kojima se u Budvi i širom Bokokotorskog zaliva najavljuje proslava jubileja 100 godina od oslobođenja Boke i ujedinjenja, osim bilborda, od juče su oblijepljeni i budvanski gradski autobusi.
Manifestacije pod nazivom “Pokoljenja djela sude” organizuje Srpski nacionalni savjet, a na promotivnim plakatima prikazana je grupna fotografija srpskih dobrovoljaca pred odlazak na Solunski front 1916. godine.
Predsjednik opštine Budva Dragan Krapović u četvrtak je, u odgovoru na raniji zahtjev ministra kulture Aleksandra Bogdanovića da opština ukloni sporne plakate, odgovorio da se “opština time neće baviti”.
Ministar Bogdanović je, takođe, zaprijetio da će, ukoliko plakati ne budu uklonjeni, Ministarstvo kulture pozvati Vrhovno državno tužilaštvo da preispita da li su se “aktivnim ili pasivnim držanjem istih stekla obilježja nekog od krivičnih djela koja se gone po službenoj dužnosti.
Krapović je na ove Bogdanovićeve opaske odgovorio kako bi “ministar morao biti oprezniji u izjavama koje daje, jer je vrijeme kada se tako obračunavalo sa neistomišljenicima u Crnoj Gori davno prošlo.
Bilbord BD
Proslava stotinu godina od ujedinjenja Crne Gore i Srbije počeće 6. novembra svečanom akademijom u dvorani Park u Herceg Novom.
Kako najavljuju organizatori 7. novembra u tom gradu u manastiru Savina biće služen parastos Bokeljskim dobroboljcima pogonulim u vojskama Srbije i Crne Gore.
Centralna proslava jubileja “Pokoljenja djela sude” organizuje se 7. novembra u Budvi u Mediteranskom sportskom centru.
Ljetno računanje vremena biće završeno noćas u 3 sata, kada će kazaljke na satu biti pomjerene za jedan sat unazad.
Ova praksa koja se primjenjuje već 35 godina mogla bi naredne godine da bude ukinuta, jer je Evropska komisija predložila da se kazaljke više ne pomjeraju dva puta godišnje.
Rok zemljama članicama EU da odluče da li žele zimsko ili ljetno računanje vremena je april 2019. godine.
Ovaj prijedlog Evropske komisije uslijedio je na osnovu ankete koja je ljetos sprovedena, a čiji rezultati su pokazali da 84 odsto anketiranih ne želi više da pomjera kazaljke.
Posljednji put kazaljke bi morale da budu pomjerene u skladu sa ljetnjim računanjem vremena 31. marta 2019. godine.
Nakon toga zemlje članice koje žele da se trajno prebace na zimsko računanje vremena i dalje bi mogle, i to posljednji put, da pomjere sat 27. oktobra 2019. godine.
