Opština Tivat ponovno je raspisala oglas za riješavanje stambenih potreba „lica koja bira ili imenuje Skupština Opštine i predsjendik Opštine i drugih lica čiji je rad ood posebnog interesa za Opštinu“.
Kako je navedeno u oglasu koji je uoavo postavljen an oglasnoj tabli u zgradi Opštine i na njenom sajtu,riješavanje stambenih pitanja tivatskih funcionera riješavaće se dodjelom stambenog kredita kojim imo mogu graditi ili kupiti stan ili zgradu, za pretvaranje zajedničke svojine ili susvojine u etažnu svojinu i za nadogradnju etađne stambene zgrade, za poboljšanje uslova stanovanja adaptacijom postojećih objekata, odnosno za učešće u dobijanju stambenog kredita kod komercijalnih banaka.
Prjave po ovo konkursu primaju se do 30.januara, a ukupno će na rapsolaganju za podjelu zainteresovanim funkcionerima biti 50 hiljada eura iz budžeta Opštine.
Krediti koje u ove svrhe daje Opštine Tivat bukvalno su pokonjeni jer njihovi dobitnici najčešće na kraju lokalnoj upravi u roku od 10 do 20 godina, vrate samo petinu ukupne sume koju im je Opština dala. Dosadašnje raspodjele ovih kredita pretvorile su se u skandale od kojih je najveći bio krajem 2017. kada je stambena komisija dodijelila „kredir za riješavanje stambenog pitanja kupovinom stana u izgradnji“ od 52.000 eura aktuelnom gradonačeniku dr Siniši Kusovcu (DPS) iako je on u godinama prije nego je dobio ovaj kredit, prijavljivao da je vlansik čak tri stana u Tivtu, a Opština mu je 1999. već jendom bila riješila stambeno pitanje dodjelom placa na Seljanovu po maksimalno diskontovanoj cijeni radi izgradnje poodične kuće. Po prijavu građana da su u vezi sa dodjelom ovog kredita Kusovcu od koga će on za 20 godina Opštini vratiti samo 14.560 eura, izvršili krivična djela zloupotreba službenog položaja i nesavjestan rad u službi, Speciojalno državno tužilaštvo vodi izviđaj protiv Kusovca i odbornika DPS u SO Tivat Dejana Sekulića kao predsjednika Komisije za rješavanje stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i Predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu.
Opština Tivat raspisala je i oglas za riješavanje stambenih potreba službenika i namještenika organa lokalne uprave na koji se prijave primaju do 6.februara, a ukupna sredstva koja su njima na raspolaganju iznose 30.000 eura. Za službenike je predviđena samo dodjela kredita za poboljšanje postojećih uslova stanovanja adaptacijom ili rekonstrukcijom objekata u kojima oni žive.
Za sdaa nije poznato sa koje će budžetske stavke Opština Tivat izdvojiti ukupno 80.000 eura za novu tranšu kreditiranja stambenih potreba i prohtijeva lokalne administracije jer je u budžetu za 2020. za “pozajmice i kredite pojedincima” predvižen samo iznos od 30 hiljada eura.
Inače, ukupna budetska sredstva od 80 hiljada eura koliko je administracija gradonačelnika Kusovca namjerila da ove godine podijeli opštinskim funkcionerima i činovnicima da oni sebi poboljšaju uslove stanovanja, znatno su veća nego što će Opština Tivat ove godine npr. pojedinčano izdvojiti za rad Gerontološke službe (50.000 eura), za transfere NVO organizacijama (60.000), trannsfere za jednokratne socijalne pomoći (60.000), kupovinu knjiga osnovcima i finansiranje đačkog prevoza (60.000), transfere za pomoć institucijama i organizacijama (50.000), transfere Crvenom krstu (15.000), transfere obrazovnim institucijama (15.000), dotaciju Komunalnom preduzeću za odrđavanje čitave mreže javne rasvjete u Tivtu (50.000 eura) itd…
Turska Dogus grupa prodala je poslovanje s marinama pod brendom D-Marin investicijskom fondu CVC Capital Partners iz Luksemburga, koji su time postali vlasnicima i triju hrvatskih marina – Dalmacija u Sukošanu, Borik u Zadru i Mandalina u Šibeniku – kojima je do sada upravljao Dogus.
Vlasnicima marina Dalmacija i Borik Dogus grupa postala je prije osam godina, odnosno 2012., a prije toga 2009. preuzela je upravljanje šibenskom marinom Mandalina, koja je pod brendom D-Marin s poslovanjem počela 2011. godine.
»Fond CVC VII tvrtke Capital Partners kupio je poslovanje tvrtke D-Marin u Grčkoj, Hrvatskoj i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Korištenjem CVC-ove međunarodne mreže te iskustva u izgradnji tvrtki diljem svijeta, novi većinski dioničar namjerava stvoriti vodeću globalnu tvrtku za upravljanje premium marinama kroz organski rast i akvizicije«, priopćili su u srijedu na upit Hine iz hrvatskog ureda Dogus grupe.Ističu i da svi menadžerski i operativni timovi D-Marina nastavljaju obavljati svoje dosadašnje poslove te da taj ugovor ne uključuje hotele Dogus grupe u Hrvatskoj, kojih imaju tri – u Dubrovniku, u Šibeniku i u Zadru (hotel Maraska), na kojemu još rade.
»Hrvatske D-Marin marine ostvarile su još jednu uspješnu godinu s ostvarenim prihodom od oko 16 milijuna eura, dok su i ostale tvrtke Dogus grupe koje posluju u Hrvatskoj poslovale pozitivno i posvećene su daljnjoj optimizaciji poslovanja te usmjerene na novu turističku sezonu 2020. godine«, naglašavaju iz Dogusa.
Dogus je svojedobno bio kupio i paket dionica hrvatskog sustav marina u državnom vlasništvu ACI-ja, uz izjave da ga žele preuzeti, no u ožujku 2019. prodali su svoj udjel od 10,8 posto dionica u ACI-ju.
Krajem maja 2018. godine je Dogus grupa u Zagrebu s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) potpisala ugovor kojim ta banka za 70 milijuna eura preuzima približno 25 posto udjela u kompaniji D Marinas, koja je u to vrijeme kao dio turske Dogus grupe upravljala s deset marina u Hrvatskoj, Turskoj i Grčkoj.
Iz kineskog Nantonga prema Pelješcu krenuo je prvi od tri broda na koji je utovareno prvih 30 segmenata rasponske konstrukcije budućeg mosta Pelješca. Riječ je o dijelovima glavne nosive grede, odnosno kolničkoj konstrukciji mosta. Osim toga iz Kine će brodovima biti dopremljeni i bazni segmenti stupova mosta. Prema dostupnim informacijama, prvi brod s dijelovima rasponske konstrukcije mosta na Pelješac bi trebao stići u roku mjesec dana, piše Jutarnji list.
Montaža rasponske konstrukcije počinje nakon završetka izgradnje stupa mosta. Naime, dijelovi rasponske konstrukcije bit će na početku montirati sa svake strane stupa. Kada krene postavljanje procjenjuje se kako će se na tjedan montirati 48 metara rasponske konstrukcije.
Brodovima će biti ukupno dopremljeno oko 400 segmenata rasponske konstrukcije. Svaki dio dugačak je šest, odnosno 12 metara. Težina svakog 12 metara dugog segmenta je oko 200 tona dok je ukupna težina rasponske konstrukcije mosta više od 30.000 tona.
Gornja limena ploča rasponske konstrukcije izrađena je od čeličnog lima debljine dva centimetra. Konstrukcija je šuplja te će u nju biti smještene instalacije kao i staza za pristup.
Kineska kompanija CRBC na gradilište mosta Pelješac uvedena je 31. srpnja 2018. godine i do sada je izvršena trećina planiranih radova, donosi Jutarnji list.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u četvrtak je objavila kako je prerano za proglašenje međunarodnog izvanrednog stanja zbog epidemije koronavirusa u Kini.
Novi koronavirus, poznat pod nazivom nCoV-2019, prvotno je zabilježen u kineskom gradu Wuhanu, ali su do sada prijavljeni slučajevi zaraze u više zemalja. Do četvrtka je Nacionalna zdravstvena komisija potvrdila 830 slučajeva zaraze, a 25 je osoba umrlo. Većina zaraženih je iz kineskog grada Wuhana. Pretpostavka je da se virus proširio s tržnice trgovanjem ilegalnim divljim životinjama, a preliminarna istraživanja sugeriraju da je u recentnoj fazi evolucije virus prešao sa zmije na čovjeka.
Wuhan, grad s 11 miliona stanovnika, i susjedni Huanggang, u kojemu živi oko 7 miliona ljudi, blokirani su. Željeznička mreža najvećim je dijelom zatvorena, letovi su suspendirani, dok su na glavnim cestama u gradu i izvan njega formirane kontrolne točke. U Wuhanu se oprema nova bolnica s tisuću kreveta za zaražene virusom, a vlasti žele da ona bude spremna za rad do ponedjeljka.
Kina je pojačala mjere suzbijanja širenja koronavirusa, od kojega je umrlo 25 ljudi, a 800 ih je zaraženo, te je obustavila javni prijevoz u deset gradova, zatvorila hramove i hitno oprema novu bolnicu za liječenje zaraženih.
Deset gradova u središnjoj pokrajini Hubei suspendiralo je dio javnog prijevoza, prenosi Hubei Daily u petak. Procjenjuje se da je zabranama putovanja pogođeno oko 37 milijuna ljudi. Neki poznati hramovi zatvoreni su zbog epidemije, poput pekinškog hrama Lama. Haikou, glavni grad poznatog turističkog odredišta otoka Hainana, zatvara knjižnice i muzeje. Šangajski Disney također će biti zatvoren od subote kako bi se spriječilo širenje virusa.
“Privremeno zatvaramo šangajski Disneyland i Disney Town u sklopu prevencije i kontrole epidemije te kako bismo osigurali zdravlje i sigurnost naših gostiju i osoblja”, stoji na mrežnoj stranici zabavnog parka. Strah od epidemije se širi jer će milijuni Kineza ovog tjedna putovati svojim kućama na subotnju proslavu Nove godine. Slučajevi zaraze ovim virusom identificirani su i izvan Kine, u Tajvanu, Filipinima, Tajlandu, Japanu, Singapuru, Južnoj Koreji, a u utorak je potvrđen i prvi slučaj u SAD-u.
Novi virus pripada skupini virusa koja je prouzročila SARS, bolest od koje je prije 17 godina umrlo 800 ljudi širom svijeta, a također se počela širiti iz Kine.
Zajednička firma opština Kotor i Tivat „Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda – PPOV“ koja je osnovana prije dvije godine da upravlja postrojenjem sagrađenim na Klačini u Krtolima kod Tivta, tek će u junu ove godine preuzeti upravljanje tim tehnolopkim kompleskom koje je u pogonu još od ljeta 2016.
Postrojenjem upravlja njemačka kompanija WTE koja je i sagradila taj infrastrukturni objekat kapaciteta 72.500 ekvivalent stanovnika, vrijedan 12,2 miliona eura, a sa njom je do sada zbog nespremnosti opštinske firme PPOV da to uradi, u nekoliko navrata produžavan ugovor po kojem Njemci taj posao obavljaju za opštine Tivat i Kotor. Posljednjji takav aneks potpisan je prije tri dana, a po njemu, WTE će sa postrojenjem na Klačini upravljati do 31.maja ove godine. To će dvije opštine Njemcima plaćati nešto više od 11 hiljada eura mjesečno, čime se nastavlja rast nepredviđenih troškova vezanih za preuzimanje upravljanja postojenjem koje suporeske obveznike Tivta i Kotora od septembra 2018. kada je to trebala da počne raditi opštinska firma do sada koštale 327 hiljada eura. Zajednička opošptinska firma PPOV u međuvremenu nije zaživjela u punoj mjeri jer su svi napori njenog v.d. direktora Srećka Tripovića (HGI) da riješi početne porbleme i firmu stavi na noge bivali blokirani od Odbora direktora u kojem je većinu članova imala Opština Kotor, pa je Tripović stoga ljetos podnio ostavku na tu funkciju. U međuvremenu je imenovan novi direktor Radoje Vučević (DPS) i promijenjeni svi članovi Odbora direktora jer je se u Kotoru na vlast ponovno vratio DPS koji sada lakše sarađuje sa stranačkim kolegama iz DPS-a koji su na vlasti u opštini Tivat.
Ipak, PPOV-u kojeg sada vodi Vučević ostalo je da riješi čitavo brdo problema jer je u međuvremenu, krajem avgusta prošle godine, već istekao i garantni rok za svu opremu na postrojenju, pa će sada značajno porasti i troškovi njenog održavanja.
“Dodatni problem je što WTE upravlja i održava PPOV od početka rada, više od tri godine, pa u PPOV-u nema dovoljno informacija o problemima u dosadašnjem radu i funkcionisanju opreme i sistema u cjelini, kao i troškovima tekućeg održavanja. To je nepovoljna okolnost, jer tim koji bude formiran u PPOV mora da počne od „nule“, sa opremom koja je djelimično amortizovana i već imamo zamjenu pojedinih komponenti novim, kao što su pumpe, frekfentni regulatori, ležaji i drugo.”- piče u Planu i prgramu rada PPOV za 2020. koji su Vučeviću usvojili odbornici na posljednjoj sjednici SO Tivat. Zanimljivo je da postrojenje koje radi već više od tri godine do danas nije uspješno prošlo tehnički prijem i dobilo upotrebnu dozvolu, a pitanje je da li će nedostaci koji su evidentirani u njegovom do kraja maja biti otklonjeni o trošku WTE-a, jer je garantni rok istekao.
Otvoreno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za Tivat i Kotor
Novo rukovodstvo PPOV sistematizovalo je 10 radnih mjset au toj firmi sa ukupno 13 izvršilaca, od čega će u početku biti popunjeno njih 8, ali obuka svih tih kadrova da prezmu upravljanje i održavanje sofisticiranog postrojenja sa SBR tehnologijom prečišćavanja otpadnih voda, tek treba da bude završena da bi optinski PPOV kako se očekuje, u junu mogao konačno da počne raditi ono za što je osnovan.
Ta firma, kako piše u Programu rada, suočena je i sa nizom drugih problema od prozaičnih tipa da službeno vozilo i kamion koji su kupljeni jop 2016., do dana nisu registrovani jer njihovi papiri ne glase na PPOV, već na WTE, do onih veoma ozbiljnih kakav je činjenica da država Crna Gora nije sistemski riješila pitanje odlaganja kanalizacionog mulja koji je nusprodukt rada ovakvih postrojenja. Stoga se mulj sa Klačine za sada preko jedne privatne firma izvozi za Albaniju što jako puno košta. Mjesečno se na postrojenju akumulira oko 140 tona mulja, odnosno oko 1.680 tona godipnje, a čiji transport i odlaganje u Albaniju valja platiti skoro 55 hiljada eura.
Inače, PPOV čiji je osnovni prihod naknada za prečišćavanje otpandih voda koju ta firma treba da naplaćuje preduzečima Vodovod i kanalizacija iz Tivta i Kotora (idirektno svim građanima koji plaćaju usluge kanaluizacije) još uopšte nije ni određena. PPOV naime, do sada nije mogao napraviti tu kalkulaciju jer nije imao uvid u sve operativne troškove postrojenja kojim upravlja WTE, troškove radne snage koju tek zapošljava i ostalog, ali je svakako izvjesno da će ta konalna tržišna cijena usluga ove firme, biti prilično visoka i da će je građani Tivta i Kotora itekao osjetiti na svojim računima za vodu i kanalizaciju, kada ona bude konačno fakturisana lokalnim ViK-ovima.
Inače, prema Planu i programu rada PPOV će ove godine raspolagati sa ukupno 416.600 eura- sve na ime dotacija koje će za rad te firme dobiti direktno iz budžeta opština Kotor (250.000) i Tivat (166.600 eura). Troškovi rada PPOV iznosiće najmanje isto toliko novca, pri čemu će najviše – 158.616 eura biti izdvojeno na plate i doprinose za zaposlene, materijalni troškovi iznosiće 128.800 eura, a troškovi za razne usluge još 127.684 eura.
PPOV inače, planira da ove godine u postrojenju na Klačini tretira ukupno 3 miliona kubika otpadnih voda iz Tivta i Kotora pri čemu se očekuje da se zadrži dosadašnji generalni odnos količina kanalizacije koje dolaze na preradu od oko 60 prema 40 odsto u korist Kotora.
TREBA POPRAVLJATI UNIŠTENI PODVODNI ISPUST U ZALIVU TRAŠTE
Podmorski dio cjevovoda koji odvodi prečišćene otpadne vode iz PPOV na Klačini do ispusta u more na oko 3 kilometra od obale u zalivu Trašte je oštećen.
“Iz tog razloga prečišćene otpadne vode se izlivaju u more prije predviđenog ispusta Trašte. U narednom periodu treba planirati snimanje postojećeg podmorskog cjevovoda, utvrditi mjesta i obim oštećenja, kao i procjenu potrebnih radova i sredstava u cilju sanacije ovog dijela cjevovoda. Jer, svaki problem ili zastoj u funkcionisanju postrojenja za posljedicu može imati izlivanje neprerađenih otpadnih voda u more u neposrednoj blizini obale gdje su izgrađeni značajni turistički kapaciteti.”- piše u Planu i programu rada PPOV za 2020.
Dio cijevi podmorskog ispusta u zalivu Trašte lani je isplivao na povrpinu i more ga je potom izbacilo na obalu u blizini popularne plaže Oblatna na tivatskom dijelu Luštice, što znači da se prečišćena otpadna voda iz PPOV sada izliva u neoposrednoj blizini marine i luksuznog turističkog kompleksa Luštica Bay, a ne na preko tri kilometra dalje odatle na pučini kako bi to trebalo biti.
U Planu i programu rada PPOV za 2020. piše i da “treba izvršiti funkcionalne probe pojedinih djelova sistema, jer predviđene su situacije u vanrednim okolnostima kada postrojenje može privremeno da zaustavi prijem otpadnih voda zbog problema u funkcionisanju i kada se otpadne voda mogu preusmjeriti direktno u more postojećim cjevovodom.”
“Ovakav scenario je moguć i pitanje je samo vremena kada će se to desiti. Zato treba pripremiti sistem za ovakve situacije. Posljedice neće biti iste ako se neprerađene otpadne vode ispuste u more na oko 3,5 km od obale i dubini od oko 30 mertara ili ako se to desi u neposrednoj bilzini obale.”- stoji u tom dokumentu.
Predsjednik Opštine Željko Aprcović primio je danas ambasadorku Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Nj.E. Judy Rising Reinke.
Prvi čovjek grada je izrazio zadovoljstvo susretom te istakao da su Sjedinjene Američke Države dugo prisutne na teritoriji opštine, u smislu jačanja kapaciteta i kao finansijska podrška – preko programa USAID-a, IRD-a kao i preko programa saradnje sa pobratimskim gradom Santa Barbarom.
“Prijateljska razmjena na poljima sporta i kulture kao i projekat kulinarske akademije su opravdali u cjelosti potpisanu Povelju,” kazao je predsjednik Aprcović.
On je posebno istakao nemjerljiu podršku Sjedinjenih Američkih Država evroatlantskim procesima koje Crna Gora uspješno sprovodi.
“Vaša podrška nam daje snagu da istrajemo u svemu onome što smo od obnove nezavisnosti radili na polju integracije i stabilizacije regiona”, rekao je predsjednik Aprcović.
“Pored toga što je Kotor grad svjetske baštine od univerzalne vrijednosti, Kotor je i pomorski grad. Nažalost, usljed sankcija i dešavanja 90-ih godina naša pomorska privreda je bila uništena. Radimo na obnovi Crnogorske plovidbe iz razloga što oko 5 000 naših sugrađana plovi na inostranim kompanijama. Trenutno imamo 2 broda u odnosu na 27 koliko smo ih imali na početku 90-ih”, rekao je predsjednik Opštine Kotor.
On je dodao i da se moramo oslanjati na turizam.
“Turizam koji proizvodi određene benefite, ali nameće i ograničenja lokalnom stanovništvu i njihovom životu. Treba naći balans između onoga što jesu ekonomski interesi lokalne samouprave u odnosu na ono što je želja investitora i ograničenja koja imamo kao grad pod zaštićenim statusom UNESCO-a”, zaključio je Aprcović.
Ambasadorka Judy Rising Reinke se zahvalila na informacijama o glavnim pravcima razvoja grada i predstavljanju razvojnih izazova sa kojima se lokalna samouoprava suočava i najbitnijih investicionih projekata.
“Smatram da ste već uspjeli u ambiciji da uvrstite Kotor na listu top 10 turističkih destinacija na svjetskom planu. Jedna od uticajnijih svjetskih publikacija ‘Blumberg’ stavila je Crnu Goru na prvo mjesto na svojoj listi. Mislim da je Vaš najveći izazov da održite razvoj na zavidnom nivou, ali, naravno, ne na uštrb prirodne ljepote grada”, istakla je Nj.E. Judy Rising Reinke.
Ambasadorka je kazala i da bi željela vidjeti što više američkih kompanija i investitora koji će biti partneri Opštine Kotor.
“Tokom naše dvodnevne zvanične posjete Kotoru trudiću se da identifikujem neke oblasti u kojima bi američke kompanije mogle biti vaši partneri”, rekla je ambasadorka, i dodala da iskreno vjeruje da će se uzajamna saradnja i prijateljski odnosi nastaviti razvijati i ubuduće.
Predsjednik Aprcović je u zaključku predložio da se napravi iskorak u dijelu koji se tiče saradnje na polju kulture i da je neophodno da dvije strane u narednom periodu uspostave dijalog u dijelu ulaganja na području opštine Kotor.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020. foto dr Stevan Kordić
1 od 9
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Protestna šetnja ulicama Kotora 23. januar 2020.
Više hiljada vjernika na čelu sa sveštenstvom Mitropolije crnogorsko-primorske večeras su protestnom šetnjom u Kotoru izrazili protest zbog usvajanja Zakona u slobodi vjeroispovjesti.
Moleban u crkvi Svetog Nikole u Starom gradu služiio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Kako je bilo u Kotoru na fotografijama dr Stevana Kordića urađene iz ptičije perspektive – dronom.
Domaćin Svjetskog foruma o holokaustu i lideri savezničkih zemalja zaslužnih za oslobađanje zatvorenika iz nacističkog koncentracijskog logora Auschwitza pozvali su u četvrtak u Yad Vashemu na zajedničku odgovornost i borbu protiv antisemitizma kako se mračna povijest ne bi ponovila.
“Nakon Drugog svjetskog rata počela je nova era, era odgovornosti”, rekao je svjetskim čelnicima u Jeruzalemu domaćin 5. Svjetskog foruma o holokaustu, izraelski predsjednik Reuven Rivlin.
“Židovi su ljudi koji pamte … pamtimo jer ako to ne budemo činili, povijest se može ponoviti”, rekao je Rivlin.
Rivlin je osudio antisemitizam i nazvao ga “bolešću na koju nijedno društvo nije imuno” i pozvao sve zemlje koje još nisu usvojile IHRA-inu definiciju antisemitizma da to učine.
“Antisemitizam nije problem samo Židova, već i svih drugih. Antisemitizam vodi slabljenju demokracije”, upozorio je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Smatra da je potrebno spriječiti “uvlačenje naše djece u diskurs mržnje”. “Govor mržnje i rasizam su otrovi, a vjerujem da je edukacija naš protuotrov”, odlučno je rekao Macron.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da je “holokaust uvijek bio duboka rana i tragedija koju nećemo nikada zaboraviti”. Holokaust je opisao kao jednu od “najmračnijih i najsramotnijih stranica povijesti” i pritom napomenuo da “koncentracijske logore nisu vodili samo nacisti, već i njihovi pomagači iz brojnih europskih zemalja”.
“Auschwitz je za mnoge simbol zla, a za Židove je to i simbol njihove bespomoćnosti”, upozorio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Američki potpredsjednik Mike Pence kazao je da “danas imamo odgovornost i moć osigurati da se ono čega se prisjećamo, više nikada ne ponovi”.
Izraelski premijer se u svom govoru zahvalio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i Penceu jer su se “suprotstavili tiraniji Teherana”, dok je Pence rekao da “svijet mora ostati snažan pred Iranom”.
Yad Vashem, memorijalni centar holokausta u Jeruzalemu, u četvrtak je ugostio gotovo 50 svjetskih lidera, među kojima je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kako bi se na tom mjestu obilježila 75. obljetnica oslobađanja nacističkog koncentracijskog logora Auschwitza u kojem je pogubljeno više od milion Židova.
Treća trka karića, u organizaciji Nevladine organizacije Maškare, biće održana 7. marta u Herceg Novom, a prijave za najluđu vožnju ulicama grada počeće u petak 24. januara.
Trka karića je prva trka takve vrste u Crnoj Gori i Herceg Novom, a i ove godine organizujemo je u saradnji sa Opštinom Herceg Novi, Turističkom organizacijom i JUK Herceg Fest, u sklopu Programa 51. Praznika mimoze.
Prijave, za autentičnu trku djetinjstva i mladosti Novljana, koja vraća zaboravljeno, trajaće od 24. januara do 29. februara u ponoć.
Trka će biti organizovana 7. marta sa početkom u 12 sati, čemu će prethoditi lična prijava takmičara, tehnički pregledi ispravnosti samih karića i provjera zaštitne opreme. Pravilnik i propozicije će biti, kao i do sada, bez izmjena, i biće dostupne za svakog ko se želi prijaviti. Prijave će biti „on line“, što znači da će se svi prijavljivati direktno preko linka https://docs.google.com/forms, s tim da će se moći prijaviti i usmenim putem na brojeve telefona:
+38268279905 i +38269196272
Pravo da se prijavi imaju svi od 14 godina pa naviše. Staro, mlado, žensko i muško, u kategorijama jednosjeda, dvosjeda i trosjeda. Napominjemo, da je trka međunarodnog karaktera i da se mogu prijaviti i učesnici iz regiona. Takmičari od 14 do 18 godina jedino moraju uz dopuštenje jednog od roditelja i pisane izjave istog da se prijave.
Trka karića – Karotrc 2018
Nagradni fond će biti veći u odnosu na prošlu godinu i kako bude trka starija tako ćemo se i mi truditi da budemo što interesantniji za takmičare.
Što se tiče izmjena same trke, neće biti ništa što će uticati na konačan ishod rezultata, osim u djelu što atraktivnijeg događaja.
NVO Maškare, kao organizator u skladu sa Pravilnikom, može izmjeniti neke detalje koji će ići u prilog što boljoj organizaciji samog događaja.
Staza ostaje ista na dionici od starog Rudnika do Škvera, đe će biti upriličena gozba za takmičare i posjetioce uz muzički dio programa.
Trka karića – Karotrc 2018
Ulica od Novljanke do Škvera će biti zatvorena za sva motorna vozila i s tim u vezi „NU bez konja i benzina“ doprinjet ćemo i čistijem vazduhu, bar na 1 dan.
Još jednom pozivamo sve koji su zainteresovani da se prijave, a građane ako nisu do sad, da ovaj put sa kamerama i dlanovima isprate ovaj jedinstveni događaj.
Mi smo jako ponosni na ovakav projekat i to što smo prvi put u Crnoj Gori organizovali jedan ovakav događaj daje nam još veću motivaciju da budemo najbolji u svemu što radimo.
trka karića
Napominjemo i da će sedam dana kasnije, 14. marta, uz podršku Opštine Herceg Novi, a u organizaciji NVO Maškare, biti organizovan 5. međunarodni karneval u Herceg Novom, koji će biti na ulicama grada u popodnevnim časovima.
To je uvertira u ceremoniju zatvaranja 51. Praznika Mimoze, tradicionalnom spaljivanju krnevola, i velikom koncertu Željka Joksimovića.
Definitivno sve miriše na fešte, poručuju organizatori.
Skala radio i njegov glavni urednik Slavko Mandić povrijedili su pravo na čast, ugled i dostojanstvo Ljiljane Popović-Moškov, predsjednice kotorskog odbora URA, i dužni su da informaciju o presudi objave u programu Skala radija, izmire obeštećenje Popović-Moškov od 500e i pokriju sudske troškove, to stoji u presudi Višeg suda u predmetu koji je Popović-Moškov 2017. godine pokrenula protiv „Skala radija“ i njenog glavnog urednika Slavka Mandića.
„Nakon sudskog procesa koji je trajao gotovo dvije i po godine, Viši sud u Podgorici je presudio u moju korist i naravno da sam više nego zadovoljna ishodom“, ističe Ljiljana Popović-Moškov, predsjednica kotorske URE.
„Nakon niza uvredljivih tekstova objavljenih na portalu Skala radija iz Kotora, tokom 2016. i 2017. godine, koji su na krajnje ružan i primitivan način vrijeđali moj ljudski integritet i lično dostojanstvo, odlučila sam podići tužbu protiv ovog medija. I ako su mi mnogi govorili da to nema svrhe i da će to biti samo gubljenje vremena, smatrala sam da je moja građanska i moralna obaveza pravdu potražiti na sudu“, navodi Moškov.
Pojašnjava da je u ovom slučaju Osnovni sud u Kotoru, kao prvostepeni sud, dva puta presuđivao na njenu štetu, uprkos jasno datim instrukcijama Višeg suda u Podgorici, ali da nije gubila nadu, baš kao ni njena advokatica Nađa Al Saraji, za koju Moškov ističe da je bila uporna u cilju da dokaže da je „Skala radio“ flagrantno povrijedio njeno pravo na čast, ugled i dostojanstvo, a što je u konačnici, kaže Moškov i uspjela.
„Lično me naknada štete nikad nije interesovala, a motiv za tužbu je bio dobiti proces i na sudu pokazati i dokazati da mediji moraju biti kažnjeni ukoliko zloupotrebljavaju svoju moć i ne vode računa o novinarskoj etici ili ne prave jasne granice između argumentovane kritike javnih osoba, odnosno osoba koje se bave javnim poslovima i nepristojnog „naklapanja“ i vrijeđanja ljudi bez ikakvog osnova“ dodaje Moškov ističući veliku moralnu satisfakciju zbog dobijanja ovog sudskog spora.
Presuda je konačna i na istu ne postoji pravo žalbe.
