JU “Muzej i galerija” u sklopu “Tivat world music” festivala priređuje večeras izložbu “Limena glazba” u galeriji Ljetnjikovca Buća. Izložbe za tri dana trajanja festivala predstavljaju prezentaciju nematerijalne kulturne baštine Tivta i Boke, gdje će posjetioci moći da se edukuju o tri različite teme.
Izložba pod nazivom “Limena glazba” prati njen nastanak i razvoj od 1909. godine pa sve do danas. Glazbeno prosvjetno društvo Tivat nastupa u kontinuitetu, postižući značajne uspjehe i rezultate, prepoznatljivi po kvalitetnom muziciranju od samog početka do danas.
Uspješno sarađuju sa duvačkim orkestrima iz Crne Gore i okoline. Društvo je tokom svog 109-godišnjeg rada dobitnik mnogih nagrada i priznanja, a njegov najveći kvalitet pokazuje trajanje i nastupanje, kao i broj muzičara koje su znanje o notama i instrumentima stekli upravo u ovom kolektivu.
Otvaranje izložbe planirano je sa početkom u 19 časova, nakon čega će nastupiti bend pod nazivom “One more time” u čijem su sastavu dvije trube, saksofon perkusije.
AEko ZH Udruga za razvoj, okoliš i kulturu i NVO Naša akcija organizuju svečano otvaranje galerije Eko kolonija 2018. – izložba slika nastalih na likovnoj koloniji na Blidinju, Bosna i Hercegovina.
Izložba će biti otvorena u subotu, 15. septembra u 20 sati u galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurkovic” u Kotoru, i ostaje za javnost otvorena radnim danima od 7 do 15 sati do 21. septembra. Zatim putuje za Podgoricu gde će publika u ovom gradu takođe imati priliku da uživa u likovnim radovima mladih.
Izložba je nastala u okviru projekat “Eko kolonija 2018” koji se financira kroz RYCO program (Regional Youth Cooperation Office) tj. Regionalnu kancelariju za saradnju mladih.
Projekat ima za cilj pružanje mogućnosti mladima za interkulturalno učenje i unapređenje vještina, te utemeljenje interkulturalnog dijaloga i tolerancije kako bi se smanjio govor mržnje, negativni stereotipi u društvu i predrasude između mladih u regiji.
U likovnoj koloniji učesvuju mladi iz 4 zemalja, koji će ovom prilikom i boraviti u Kotoru.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović u radnoj posjeti Opštini Herceg-Novi
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sa saradnicima boravio je u četvrtak u radnoj posjeti Opštini Herceg-Novi i tom prilikom razgovarao sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem.
Sagovornici su ocijenili da između Ministarstva kulture i Opštine Herceg-Novi postoji dobra saradnja, ali i da prepoznaju prostor za njeno dalje unapređenje i dinamiziranje.
Bilo je riječi o nominaciji tvrđave Forte Mare za upis na Unesco listu svjetske baštine. Cijeneći kulturološki i istorijski značaj ove tvrđave za Herceg Novi i cijelu Crnu Goru, Ministarstvo kulture s posebnom pažnjom prati ovo pitanje, kako bi se obezbijedilo ispunjenje svih uslova da se ova tvrđava sa statusom kulturnog dobra nađe na Unesco listi.
Ministar Bpgdanović je kazao da je Ministarstvo kulture u svom budžetu obezbijedilo 100.000 eura za sprovođenje konzervatorskih mjera na tvrđavi i istakao očekivanje da će u saradnji sa Opštinom svi potrebni radovi biti sprovedeni do polovine naredne godine.
Sagovornici su istakli da je od izuzetnog značaja sanacija tvrđave Kanli Kula, za čiji je početak u proteklom periodu Ministarstvo kulture obezbijedilo sredstva. Kako su ocijenili, neophodno je nastaviti sa realizacijom projekta, imajući u vidu trenutno stanje u kojem se ovo kulturno dobro nalazi. Sagovornici su istakli da je realizacija navedenog projekta u zajedničkom interesu Ministarstva kulture i Opštine Herceg-Novi.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović u radnoj posjeti Opštini Herceg-Novi
Predsjednik Opštine Stevan Katić je tokom sastanka iskazao interesovanje Opštine za registraciju Njegoševe škole kao muzeja. Bogdanović je izrazio spremnost Ministarstva kulture da pomogne Opštini, kao inicijatoru i potencijalnom osnivaču ove buduće ustanove kulture u dijelu sprovođenja svih neophodnih aktivnosti, upoznavši sagovornike o svim zakonom propisanim procedurama.
Ministar Bogdanović je naglasio i da će Ministarstvo nastaviti sa podrškom projektima i programima iz oblasti kulturne bastine i kulturno-umjetnickog stvaralastva i ubuduće, posebno imajuci u vidu značaj i domete koje postiže Filmski festival Herceg-Novi, manifestacija od posebnog značaja za kulturu Crne Gore.
Bogdanović je na sastanku potencirao značaj što skorijeg utvrđivanja stanja i broja neevidentiranih pokretnih kulturnih dobara ili njihovih elemenata koji se nalaze u muzejima na teritoriji Opštine Herceg-Novi. Ministarstvo kulture će u pogledu neposrednog utvrđivanja stanja pružiti svu neophodnu podršku da se svi eventualni propusti lokalnih ustanova kulture u dijelu nepropisnog evidentiranja blagovremeno i u skladu sa zakonom koriguju.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović u radnoj posjeti Opštini Herceg-Novi
Tokom posjete Herceg-Novom ministar Bogdanovic je obišao i JU “Gradska biblioteka i čitaonica“, tvrđavu Forte Mare, kuću Iva Andrića, muzej „Mirko Komnenović“ i prostor planiranog muzeja „Njegoševa škola“, gdje je sa direktorima i rukovodiocima ovih objekata kulture razgovarao o temama značajnim za njihovo dalje djelovanje. On je istakao da je Ministarstvo kulture na raspolaganju svim institucijama kulture, a sve u cilju daljeg razvoja kulturnog života u Herceg-Novom.
Predstava “Hotel 88”, rađena po motivima komada “Privatni život” Noela Kauarda biće odigrana u subotu, 15. septembra u Dvorani Park – H. Novi u 21 sat.
U pitanju je romantična priča, u adaptaciji i režiji Staše Koprivice, koja spaja savremeni ambijentalni teatar i tradicionalne komedije situacije.
Viktor i Ana dolaze u luksuzni hotel na moru kako bi tu proveli savršen medeni mjesec. Sandra i Marko dolaze u taj isti hotel, sa potpuno istim ciljem. Sve bi to bilo u potpunosti simpatično i romantično da Viktorova Ana i Sandrin Marko nisu prethodno bili u vrlo burnom braku. Tokom jedne jedine noći u Hotelu 88, životi ovo četvoro ljudi doživjeće strasne, ali i urnebesne promjene.
U predstavi igraju: Tamara Krcunović, Anđela Jovanović, Andrija Kuzmanović i Vladimir Aleksić.
Ulaznice po cijeni od 10 € se mogu kupiti na blagajni Dvorane Park u terminima od 9 do 12 i od 19 do 21 sat, a rezervacije izvršiti na broj telefona: 068 851 031.
U slavu i čast precima, učesnicima u ratovima za oslobođenje otadžbine 1912 -1918. godine, sinoć je u Bijeloj upriličeno veče sjećanja i zahvalnosti u porti hrama Polaganja rize Presevete Bogorodice.
Održana je i svečana Akademija, nakon koje je otkrivena spomen česma u čast Bijeljana koji su učestvovali u probijanju Solunskog fronta prije 100 godina.
Svečanoj Akademiji “Otadžbina im je bila u srcu, i vjera i nada” prisustvovali su predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i potpredsjednici Miloš Konjević i Danijela Đurović, Nj.E. ambasador Bosne i Hercegovine Vinko Radovanović, konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, kao i predstavnici opština Kotor i Trebinje.
-Veliki broj ratnih dobrovoljaca sa ovih prostora predstavljaju primjer patriotizma i solidarnosti vrijedan divljenja. Ova spomen česma i večerašnji program podsjećaju nas da su Bokelji, iako po prirodi tolerantan narod, uvijek bili među prvima u odbrani svog imena i porodice, u borbi za slobodu i na braniku otadžbine. Naša je dužnost da njihova hrabrost nikada ne bude zaboravljena, da se ugledamo na patriotska djela i njima poučeni nastojimo da u današnjim vremenima očuvamo slobodu, čast i dostojanstvo, kao neprocjenjive vrijednosti svakog čovjeka, kazao je Katić prilikom obraćanja prisutnima, uz zahvalnost Mjesnoj zajednici i Crkvenoj opštini Bijela na odlično organizovanom događaju.
On je podsjetio da se do sada iz istražene arhivske građe i literature može utvrditi da je u periodu od 1912. do 1918. godine Bokokotorski srez dao 773 dobrovoljca. U tom periodu hercegnovska opština, koja je imala oko 9 hiljada stanovnika, dala je 103 dobrovoljca. O hrabrosti ljudi sa ovog prostora govori jačina doborovoljačkog pokreta, kao i podatak da je Mirko Komnenović jedna od ličnosti koje su ovom pokretu dale poseban doprinos.
Prisutnima se obratio i akademik Zoran Lakić, istakavši da se u pričama o Solunskom frontu neopravdano zaboravljaju brojni Bokelji, kojih je bilo više hiljada. O tim dobrovoljcima se nije imalo odakle učiti, kazao je Lakić.
Spomen česmu otkrio je Ilija Vodovar, sin Vasa – mještanina koji je učestvovao u probijanju Solunskog fronta, a koji se iz rata vratio ranjen.
-Možemo biti ponosni na naše očeve i đedove, što su bili tamo gdje je trebalo braniti svoju domovinu, vjeru i crkvu, svoje ime i ime svog naroda. Naši borci koji su ostali u tuđini, na vječnoj straži, neka im je slava i hvala, i laka zemlja u tuđoj zemlji, kazao je Vodovar.
Prisutnima se obratio i jedan od autora projekta česme arhitekta Slobodan Popović. On i ćerka Anđela Popović donirali su projekat mještanima Bijele, zbog čega su ovom prilikom odlikovani gramatom Mitropolije crnogorsko primorske. Ikonu, koja se nalazi u sklopu spomenika, donirao je mještanin Zoran Šabanović.
U Bijeloj otkrivena spomen česma
-Spomen česma na određeni način simbolizuje i živote tih ljudi, od česme iz koje izlazi voda kao simbol života i rađanja, do Bogorodice sa malim Isusom, koja na svoj način govori o vječnosti tog istog života. I zaista, ti ljudi čija su imena uklesana u spomen ploču, dobili su pravo koje im pripada – pravo na vječnost, kazao je Popović.
Program su upotpunili trubači iz Guče, etno pojac Danica Crnogorčević i hor “Roždestvo”, a prisutni su mogli pogledati i i izložbu fotografija “Iz Velikog rata”, ratnog fotografa Rista Šukovića, počivšeg paroha Bjelskih Kruševica.
Komunalno preduzeće Tivat narednih dana posjeći će još šest velikih stabala palmi vrste kanarska datula sa najudarnije zelene površine u tom gradu- na rivi Pine, a koja su tokom proteklih mjeseci ljetnje sezone uništena od strane štetnog insekta – crvenog palminog surlaša.
U pitanju su tri velika stabla palmi na krajnjem istočnom dijelu Pina, ispred hotela „Astoria“, te tri nešto malo mlađa stabla na sjeverozapadnom kraju gradske rive, u blizini zgrade ispostave Lučke kapetanije. Palme stare preko 90 godina ispred „Astorie“ već su potpuno osušene i izgubile su skoro sve grane u svojim krošnjama, dok su tri stabla kod Lučke kapetanije u nešto manje uznapredovanoj fazi uništenja, ali se i po njihovim krošnjama koje su dobile oblik kišobrana a grane promijenile boju, vidi da ni tim palmama na žalost, nema spasa.
Surlaš je inače, već na Pinima uništio ukupno devet stabala velikih kanarskih palmi starih između 50 i 100 godina, a koja su morala biti posječena lani. Komunalno preduzeće Tivat u međuvremenu je promijenilo način borbe protiv tog štetnog insekta prelazeći na tzv. metodu ukapavanja insekticida direkno u krošnju i stablo palmi. To je jedno vrijeme davalo nade da se situacija popravlja i da je pronađen način da se zaustavi pohara palmi od strane insekta koji na ovom podneblju, nema prirodnog neprijatelja. Međutim, pokazalo se da je ovo, barem za šest velikih kanarskih palmi na Pinima koje su se u međuvremenu osušile, bilo nedovoljno za njihov spas.
Inače, Opština je prije nekoliko mjeseci sklopila ugovor sa tivatskom firmom „MK Green Factory“ čija je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija na tenderu koji je lokalna uprava raspisala za nabavku i sadnju ukupno 11 većih novih sadnica palmi vrsta kanarska datula. Tražena su stabla visine od 4 do 5 metara i obima debla od 1,6 metara, a bilo je planirano da se devet sadnica zasadi na gradskoj rivi i šetalištu Pine gdje bi one zamijenile isti toliki broj od surlaša uništenih i lani posječenih palmi, dok su dva nova stabla trebala da budu posađena ispred zgrade Centra za kulturu koja je takođe lani ostala bez prepoznatljivog dekora – dvije velike kanarske palme sa obje strane stepeništa i ulaza u zgradu. „MK Green factory“ je taj će posao trebalo da obavi za 84.483 eura sa PDV-om, međutim, nove palme ni do danas nisu još posađene na planiranim lokacijama. Opština i Komunalno sugerilsali su da se taj posao odloži za nakon završetka špica ljetnje turistilke sezone, ali je i sada neizvjesno da li će se novim palmama na Pinima zamijeniti posječena stabla. Naime, iz Komunalnog upozoravaju da na mjestima gdje su bila stara stabla postoji čitava mreža raznih podzemnih instalaija koje bi se vrlo vjerovatno, oštetile tokom sadnje novih palmi, pa je za sada neizvjesno da li će se i kada obnoviti jedno od prepoznatljivih hortikulurnih obilježja Tivta – drvored palmi na gradskoj rivi.
Najveći investicioni projekat u turizmu i izgradnji rezidencijalnih sadržaja u Crnoj Gori, projekat izgradnje turističke destinacije Luštica Bay biće predstavljen na više od deset jesenjih i zimskih internacionalnih sajmova čime će biti nastavljena međunarodna promocija turističkog naselja i Crne Gore kao turističke destinacije.
Luštica Bay koja se razvija na tivatskom dijelu poluostrva Luštica biće predstavljena na sajmovima i sličnim događajima u Švedskoj, Ukrajini, Monaku, Velikoj Britaniji, Italiji, Njemačkoj, Kini, UAE i Turskoj.
„Imajući u vidu da je ova godina velika prekretnica u razvoju projekta Luštica Bay, budući da je od ove ljetnje sezone Luštica Bay funkcionalna i operativna turistička destinacija, pored aktivnosti na domaćem i regionalnom tržištu, planirali smo intenzivno učešće na međunarodnim sajmovima, od najvećih do prisustva na posebno osmišljenim događajima na marginama ovakvih manifestacija. Prvi sajam koji nas očekuje je Kopa Hus Utomlands 2018 Geteborg u Švedskoj“, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.
U proljećnom ciklusu sajmova, Luštica Bay je nastupila na sajmu nekretnina u Sankt Peterburgu, potom na sajmu IPS u Dubaiju kao i AIPE u Alma Ati, u Kazahstanu. U prvom kvartalu ove godine projekat je predstavljen na sajmovima u Dizeldorfu, Londonu, Stokholmu i Dubaiju.
Luštica Bay Marina naselje 1
Na oko sedam miliona kvadratnih metara na tivatskom dijelu poluostrva Luštica, kompanija Luštica Development razvija projekat Luštica Bay kao rezidencijalnu turističku destinaciju sa dvije marine, sedam hotela, različitom ponudom nekretnina, profesionalnim golf terenom, gradskim jezgrom i ostalim sadržajima neophodnim za život grada.
Ove godine u Luštici Bay su otvoreni marina sa 176 vezova, prvi ulatraluksuzni hotel – Čedi, te marina naselje sa oko 220 rezidencijalnih jedinica. Istovremeno je na jesen ove godine planiran početak radova na izgradnji novog naselja, Luštica Bay Central, osmišljenog kao administratvino, komercijalno i uopšte gradsko jezgro čitave Luštice Bay.
Vještina Rolanda Vlahovića opet je dokazana Rumunjskoj, na Svjetskom prvenstvu za makete brodova u klasi C gdje je osvojio 4 medalje. Na natjecanju u Galati Roland Vlahović predstavljao je Hrvatsku s četiri makete. Svaka je maketa osvojila odličje, od čega su tri zlatna, što uključuje i apsolutno najbolju maketu natjecanja u kategoriji C3A, makete brodova u izgradnji, za HMN Pegasus, piše Novi list.
Na natjecanju je sudjelovalo 90 brodomaketara, a osim Vlahovića, koji je predstavljao Republiku Hrvatsku, sudjelovale su reprezentacije Rumunjske, Kine, Italije, Bugarske, Kazahstana, Rusije, Bjelorusije, Češke, Ukrajine, Francuske, Poljske, Njemačke i Nizozemske, s 214 maketa u svim natjecateljskim kategorijama.
U takvoj konkurenciji Vlahović, osim za HSM Pegasus, osvojio je zlatna odličja s maketama HMS Alert s 96 bodova u kategoriji C3A i L’Amaranthe s 95.33 boda u kategoriji C3D, a s maketom RMS Titanica i 93 boda osvojio je srebrno odličje u kategoriji C6.
S našim najuspješnijim brodomaketarom na Svjetskom natjecanju su bili predstavnici Hrvatskog saveza brodomaketara predsjednik Mladen Mitić i tajnik Nikola Budimir. Mitić je na natjecanju sudjelovao kao međunarodni sudac, dok je Budimir asistirao u suđenju iskusnijim kolegama te je time zadovoljio uvjete da postane međunarodni sudac za makete brodova.
No, tijekom svog sudjelovanja u Rumunjskoj imali su još jednu važnu ulogu – predati kandidaturu Hrvatskog saveza brodomaketara za organizaciju sljedećeg Svjetskog natjecanja.
I kandidatura je prihvaćena! 2020. godine najbolji brodomaketari na svijetu stižu u Rijeku. To je rezultat višegodišnjeg nastojanja Hrvatskog saveza brodomaketara da po treći put dovede najbolje makete brodova u Republiku Hrvatsku. Podsjećamo, 2006. godine Svjetsko se natjecanje održalo u Dubrovniku, a 2012. u Rijeci.
Odlazak hrvatske reprezentacije brodomaketara u Rumunjsku podržali su Hrvatska zajednica tehničke kulture, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Općina Lovran.
Od dalekog svemira do ulica predgrađa, lov se ponovo vraća kući, u novoj verziji franšize Predator reditelja Šejna Bleka.
Sada su lovci svemira jači, pametniji i smrtonosniji nego ikada prije, budući da su se genetički nadograđivali sa DNK materijalom drugih vrsta. Kada mladić slučajno aktivira svoj povratak na Zemlju, samo brižna posada bivših vojnika i nezadovoljni učitelj mogu spriječiti kraj ljudske rase.
RINGE RINGE RAJA
Dva izgubljena pačeta, šesnaest dana stara Či i njen mlađi brat Čao, odvojeni su od svog jata, zahvaljujući ludorijama prevelikog entuzijaste Penga, slobodoumne guske koja će radije da vježba akrobacije u vazduhu, nego da se pridruži ostalim guskama prilikom tradicionalne selidbe u toplije krajeve. Uplašeni i usamljeni, u želji da se vrate svom jatu, pačići će zatražiti pomoć od Penga, koji će ih odbiti, jer ova dva mališana urušavaju njegov imidž odmetnika. Međutim, Peng zadobija tešku povredu krila koja će ga učiniti ranjivim. Tek tada on pristaje da pomogne pačićima da se vrate jatu i tako uz šetnju sa njima prikriva svoju povredu.
Od tog momenta njih troje će se upustiti u zajedničko putovanje, krčeći svoj put kroz prelijepe kineske predjele, u potrazi za svojim jatom a pod pritiskom zime koja dolazi.
Istovremeno, divlja Palasova mačka po imenu Banzu je u potrazi za lakim plijenom, baš kao što su ranjena guska i bespomoćni pačići.
Ovo nije samo priča o dugom i teškom putovanju, već i avantura o pronalaženju puta kroz životne prepreke, o odgovornostima prema zajednici i porodici.
SLATKA MALA TAJNA
Film prati mamu vlogericu Stephanie Ward (Anna Kendrick) i njenu najbolju prijateljicu, glamuroznu i prekrasnu, Emily Nelson (Blake Lively) koja jednog dana nestaje nakon što zamoli Stephanie da pokupi njenog sina iz škole.
Stephanie istog trena pokušava otkriti istinu vezanu za iznenadni nestanak svoje najbolje prijateljice Emily iz grada. Stephanie se udružuje s’ Emilynim mužem te se ubrzo počinje pitati poznaje li svoju najbolju prijateljicu onoliko dobro koliko je mislila.
IZUZETNO PUTOVANJE JEDNOG FAKIRA
Nakon smrti majke, Aja, mudri ulični mađioničar iz Mumbaija, kreće na neobično putovanje kako bi pokušao da pronađe oca kog nikad nije upoznao.
Pronalazi ljubav u švedskoj prodavnici namještaja Ikea, nailazi na opasne situacije sa migrantima u Engleskoj, stiče slavu kroz plesanje u Rimu, a proživljava i avanturu leteći balonom iznad Mediterana. Na kraju shvata šta je pravo blago u životu i ko zaista želi da bude.
SA TATOM NA PROPUTOVANJU
Nakon srčanog udara, svjetski poznati glumac koji pati od alkoholizma primoran je da putuje preko cijele države kako bi prisustvovao vjenčanju svoje ćerke.
U ovu posljednju i neobičnu avanturu upušta se sa otuđenim sinom koji je usput i svjedočio protiv oca na parnici za razvod braka. „Sa tatom na proputovanju“ je crna komedija o odnosu između oca i sina koji od potpune suprotnosti karaktera dolaze do zaključka da su puno sličniji nego što su mislili.
SVE ZBOG JEDNOG MEDE
Mišel je na aerodromu izgubio plišanog medu svoje ćerke nakon čega je aerodrom oblijepio oglasima da pronalazaču slijedi nagrada.
Radnik na aerodromu vidi to kao priliku za zaradu pa će pokušati da slaže Mišelu da je našao medu. Iako Mišel saznaje da nije u pitanju pravi meda, zajedno će se uputiti u potragu za izgubljenom plišanom igračkom bez koje njegova ćerka ne može da zaspi. Ova potraga posvećenog tate, ispada mnogo komplikovanija, ali i smješnija, od očekivanog.
Opština Tivat je obezbjedila sredstva za beskamatnu kreditnu liniju u cilju poboljšanja energetske efikasnosti. Realizacija kreditne linije se sprovodi u saradnji sa NLB bankom.
Korisnici kredita mogu biti građani sa prebivalištem na teritoriji Opštine Tivat koji u svom posjedu imaju stan ili kuću na teritoriji opštine Tivat.
Iznos pojedinačnih kredita zavisi od građevinskog poduhvata koji će se realizovati, a čiji cilj svakako mora biti smanjenje potrošnje energije za zagrijavanje prostora ili za zagrijavanje vode u kući ili stanu. Namjenski krediti mogu biti utrošeni za: izgradnju ili rekonstrukciju omotača objekta (termoizolacione fasade), poboljšanje energetskih karakteristika krova objekta (toplotna izolacija), zamjenu vanjske bravarije energetski efikasnijom od postojeće, ili izgradnju solarnog sistema za zagrijavanje vode na krovu objekta. Namjenski krediti se u druge svrhe ne mogu koristiti. Iznosi pojedinačnih kredita mogu biti najviše do 3.000,00€ za jednog korisnika, a period otplate može biti od jedne do četiri godine, u zavisnosti od potreba i mogućnosti korisnika kredita, što korisnik definiše sa Bankom.
Korisnik kredita sa Bankom sklapa ugovor. Prije odobravanja kredita neophodno je da korisnik pripremi opis, predmjer i predračun materijala i radova i profakturu, i isto dostavi Banci na razmatranje. Uz zahtjev korisnik je dužan da dostavi dokaz o pravu svojine i dokaz o prebivalištu na teritoriji opštine Tivat. Nakon dostavljanja zahtjeva, Banka će odlučiti da li je dostavljeni opis radova i dokumentacija u skladu sa uslovima kreditiranja.
Kreditna linija će biti aktivna do utroška obezbjeđenih sredstava namjenjenih za finansiranje kamate i troškova obrade kredita, a koja sredstva iznose 10.000,00€, odnosno najkasnije do kraja 2018. godine.
Svi zainteresovani za dodatne informacije mogu se obratiti Sekretarijatu za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, u prostorijama Opštine Tivat, kao i poslovnici NLB banke u Tivtu.
