Opština Tivat još ne zna kada će i u kojoj mjeri popraviti devastirani lokalni put za selo Gornja Lastva.
To staro i veoma dobro očuvano tradicionalno bokeljsko selo nalazi se na oko 300 metara nadmorske visine na brdu Vrmac, a do njega vodi oko 4 kilometra dugi uski asfaltni put koji se uspinje uz brdo od Jadranke magistrale na obali. Put za Gornju Lastvu jedan je od najzapuštenijih u Tivtu, a oštećenja na njemu su na pojedinim mjestima toliko velika da je dovedeno u pitanje i sigurno saobraćanje malih vozila. Kombiji i minibudi gotovo da više uopšte ne mogu proći ovim putem, iako je Opština Tivat nedavno uvela izletničku taksu za organizovane grupe turista koji posjećuju Gornju Lastvu, u visini od 1 euro po turisti. Osim što je gotovo svuda oštećen habajući sloj asfalta na kolovozu, najveći problem je to što su počeli popuštati i potporni zidovi, pa se put već gotovo urušio na nekoliko lokacija. Uprkos tako katastrofalnom stanju jedine drumske veze do jednog od najpopularnijih izletišta i turističkih atrakcija u Tivtu, u Opštini ne znaju kada će i u kojem obimu pristupiti sanaciji ove saobraćajnice.
„Službenici Sekretarijata za komunalne poslove i Direkcije za investicije obišli su pomenutu saobraćajnicu prema Gornjoj Lastvi, o čemu će napraviti kompletan izvještaj koji će biti predat predsjedniku Opštine. Obim radova koji bi se izvodio vezano za sanaciju ove saobraćajnice u potpunosti ili fazno, isključivo zavisi od planiranih sredstava definisanih budžetom za 2019.“- reklisu „Vijestima“ iz lokalne uprave, ne navodeći da li je napravljen bilo kakav predračun ili makar orijentaciona pretpostavka koliko će koštati sanacija ozbiljno oštećenog puta, koji u međuvremenu, sve više propada.
Gornja Lastva
Gradonačelčnik dr Siniša Kusovac preksinoć je na centralnom okruglom stolu sa građanima u javnoj raspravi o nacrtu budžeta Opštine za 2019., kazao da je u budžetu predviđen milion eura za asfaltiranje lokalnih saobraćajnica i 150.000 ulaganja u ostalu infrastrukturu.
„Prije donošenja konačne verzije odluke o budžetu moramo po Mjesnim zajednicama da vidimo koji su to prioriteti za asfaltiranje određenih lokalnih puteva. Da ne bi favorizavali jednu u odnosu na drugu MZ moramo ravnopravno da rasporedimo taj iznos novca i da podjednako svih 6 mjesnih zajednica bude zastupljeno.“, rekao je Kusovac.
Nove prostorije Ribarskog monitoring centra koji funkcioniše u okviru Direktorata za ribarstvo svečano su danas otvorene u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja CG, a u njihovo opremanje uloženo je oko 60.000 eura.
Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, rekonstrukcija i opremanje prostorija realizovani su u okviru projekta Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema kroz zaštitu i gajenje morske faune, koji sprovode sa Norveškom i Opštinom Ulcinj.
“Kroz prethodna dva projekta iz pretpristupnih fondova EU (IPA), vrijedna 1,2 miliona eura, nabavljeni su i opremljeni ribarski brodovi sa uređajima kojim su povezani na satelit, a iz Ribarskog centra uspostavlejna je veza sa satelitom i razvijena aplikacija koja omogućava 24-časovni monitoring ribarskih plovila na moru”, navode u tom resoru.
Ribarski monitoring centar otvorili su potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović, ambasador Norveške Arne Sanes Bjornstad i predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić.
Partnerstvo i u sektoru ribarstva daje konkretne razvojne rezultate
Simović je zadovoljan realizacijom tog zajedničkog projekta i uopšte uspostavljanjem Ribarskog monitoring centra koji, kako je kazao, ima više funkcija u cilju daljeg razvoja ribarskog sektora u našoj zemlji i održivog upravljanja morskim resursima.
„I danas demonstriramo naše partnerstvo koje je garancija uspjeha. Sa nama su i ribari, kojima je u konačnom projekat posvećen, prije svega, da bi oni bili sigurniji na moru u teškom i odgovornom poslu koji rade. Projekat će, takođe, obezbijediti održivo upravljanje osjetljivim ribljim resursima. Ribarski monitoring centar treba da obezbijedi evidenciju i sprječavanje svih nedozvoljenih radnji na moru, prije svega nelegalnog ribolova”, kazao je Simović.
Ministar je ocijenio da je posebna vrijednost uspostavljanja Ribarskog monitoring centra u njegovoj nadogradnji, kojom će biti omogućeno praćenje 24 časa dnevno i kontrola ribarskih plovila na Skadarskom jezeru, za šta će oprema biti nabavljena kroz MIDAS 2 projekat.
Otvaranje-Ribarskog-monitoring-centra
Slijedi otvaranje ribarskih luka i mjesta prvog iskrcaja
Simović je ocijenio da je i ovaj projekat potvrda da je sektor ribarstva pod sve većom pažnjom Vlade, te je uvjeren da će u narednim mjesecima svjedočiti i otvaranju ribarskih luka u Ulcinju, Baru i Herceg Novom, koje će biti realizovane, takođe, kroz MIDAS 2 projekat.
„Ribarima su potrebne ribarske luke i obaveza je države da izađe u susret i ovoj njihovoj potrebi“, poručio je potpredsjednik Vlade.
Takođe, izrazio je sigurnost da će uskoro biti otvorena i mjesta prvog iskrcaja, širom Primorja, što je od izuzetne važnosti za rad ribara, ali i monitoring izlova i praćenje sljedljivosti, bezbjednosti i kvaliteta ribe i morskih plodova.
Prema riječima Simovića, od 10 miliona eura opredijljenih kroz MIDAS 2 za sektor ribarstva, ambicija je da ribarima direktno bude opredijeljeno pet miliona eura, kako bi nastavili sa unapređenjem svoje flote.
„Stoga vas molim da čuvamo ovo naše partnerstvo, dijalog između ribara i Ministarstva, lokalnih zajednica, da unapređujemo to partnerstvo, te da zajedno budemo zahvalni prema našim EU partnerima, Evropskoj komisiji koja snažno ulaže u ovaj sektor, kao i bilateralnim partnerima, kao što je u konkretnom projektu, Vlada Norveške“, kazao je Simović, naglasivši važnost snažne uključenosti i naučnih institucija, prije svega Instituta za biologiju mora koji ima dugu tradiciju i odličan kadrovski potencijal.
Crna Gora se izborila za kvotu izlova koja odgovara potrebama razvoja
Potpredsjednik Vlade kazao je da je Crna Gora potvrdila namjeru da razvija ovaj sektor i u dijelu suočavanja sa globalnim izazovima u ribarstvu, gdje se sagledavaju posljedice prelova morskih resursa u prethodnom vremenu.
„U intenzivnoj komunikaciji sa EK i u okviru Generalne komisije za ribarstvo Mediterana, jasno smo kazali da nijesmo spremni da Crna Gora bude kolateralna šteta posljedica prekomjernog prelova resursa od strane drugih država. Jasno smo kazali da nismo spremni da se na trenutnom nivou razvoja našeg ribarskog sektora zamrznu dozvoljene kvote i za Crnu Goru. I izborili smo se u tome. Crna Gora je pravo na izlov plave ribe povećala sa 40 tona na 2.500 tona. Mislim da su naši partneri iskazali time pravedan odnos, pri čemu nam ostaje dodatna obaveza da ne pravimo greške koje su pravile druge mediteranske zemlje, da čuvamo resurse, održivo ih koristimo i suzbijamo nelegalne aktivnosti“, rekao je Simović.
Podsjetio je da se Crna Gora na planu suzbiljanja nelegalnih aktivnosti, koordiniranim aktivnostima nadležnih institucija, snažno odgovorila i suočila se sa tim izazovima.
Ocijenio je da su rezultati u tom dijelu postignuti, ali da ima još da se radi, a u daljim aktivnostima na tom planu, posebno kroz rad Ribarskog monitoring centra, pojave kakve su upotreba eksplozivnih naprava i drugih nedozvoljenih alata u svrhu izlova ubrzo će, uvjeren je, biti prošlost.
Bjornstad je izjavio da je zadovoljan sto je norveško iskustvo pomoglo Crnoj Gori da zastiti riblji fond i životnu sredinu mora.
”Morski resursi Crne Gore imaju veliki potencijal, ali ovim resursima se mora upravljati na održziv način”, rekao je ambasador Bjornstad, zahvalivši Vladi Crne Gore i opštini Ulcinj na dobroj saradnji.
Predsjednik Opštine Ulcinj Ljoro Nrekić je izrazio zadovoljstvo zbog realizacije i ovog segmenta šireg projekta u koji je uključena i ta Opština.
On je kazao da je projekat vezan za održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema započeo 2015. godine sa ciljem suzbijanja nelegalnog ribolova, posebno upotrebe eksplozivnih naprava.
Takve pojave su, kako je naglasio, u vremenu početka realizacije projekta bile učestale, što je imalo za posljedicu da se na projekat u javnosti gleda sa skepticizmom i nevjericom da se nečasnim aktivnostima na moru može stati na put.
“Danas vidimo da su nelegalne aktivnosti svedene na minimum, a projekat dobio puni smisao, kao primjer uspješne saradnje uz podršku međunarodnih partnera, projekat koji nas približava standardima razvijenih zemalja”, zaključio je Nrekić.
Pod pokroviteljstvom Predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, u organizaciji Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, u četvrtak je održana 14. dodjela godišnjih nagrada u turizmu „Wild Beauty Award 2018“ u „Vladinom domu“ na Cetinju.
“Imajući u vidu predloge komisije za dodjelu nagrada koju čine predstavnici Ministarstva održivog razvoja i turizma, Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, medija i turističke privrede, kao i predloge lokalnih turističkih organizacija i zainteresovane javnosti prikupljene putem on line upitnika, odluku o kategorijama i nagrađenima donio je Žiri za dodjelu “Wild Beauty Award 2018”
Žirijem je predsjedavao Damir Davidović, državni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma, a članovi su bili: Željka Radak Kukavičić, direktorica NTOCG, Ćazim Hodžić, direktor Direktorata za razvoj turističke destinacije i turističku infrastrukturu u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, profesor dr Ivo Županović, profesor gitare Srđa Bulatović, profesor kulinarstva Milan Bukarica, Svetlana Popović Vujotić, novinarka RTCG i Sanja Golubović, urednica i novinarka”, navode u saopštenju.
Ovom prilikom dodijeljeno je ukupno 5 nagrada i 4 priznanja pojedincima i organizacijama za izuzetan doprinos unapređenju kvaliteta turističke ponude u 2018. godini.
Dobitnici po kategorijama za nagrade i priznanja WBA 2018 su:
Nagrade WBA 2018:
1. Hotel godine: „The Chedy Luštica Bay“
2. Mali hotel godine: „La Roche“ Tivat
3. Restoran godine: „Murano Restaurant“ Hotel Regent Porto Montenegro
4. Plaža sezone: „Drobni pijesak“ Budva
5. Manifestacija godine: „KotorArt festival“ Kotor
Priznanja WBA 2018:
1. Event destinacija: „Porto Montenegro“
2. Razvoj Agroturizma: „Domaćinstvo Kljajić“ Berane
3. Implementacija standarda u hotelijerstvu: „HG Budvanska Rivijera“
4. Domaći hotelski menadžment brend: „ HG Casa del Mare“ Herceg Novi
Dodjela prestižnog nacionalnog priznanja WBA ustanovljena je 2005. godine u pravcu podsticanja i afirmacije sektora turizma, unaprijeđenja kvaliteta, promocije i konkurencije, kreiranja i prepoznavanja turističkih vrijednosti, a slijedeći strateško opredjeljenje za stvaranje održivog i prepoznatljivog turističkog proizvoda Crne Gore, čija je osnovna premisa kvalitet na svim nivoima turističke ponude.
Prvi primjerci restauriranog namještaja s broda “Galeb”, koji će biti elementi muzejskog postava, predstavljeni su u petak u Muzeju grada Rijeke.
To je 38 naslonjača, stolova, stolaca i drugih dijelova namještaja koji je bio u brodskom salonu te u apartmanima kojima su se koristili Josip Broz Tito i Jovanka Broz.
Direktor muzeja Ervin Dubrović izvijestio je da je muzej preuzeo sav pokretni inventar s broda, uključujući namještaj, električnu opremu i tehničku dokumentaciju, koji se popisuje i po potrebi restaurira.
Kustosica Muzeja grada Rijeke Nataša Babić rekla je da su na namještaju restaurirani drveni elementi, obavljeno je tapeciranje, popravljeni su metalni elementi i zamijenjena stakla. Namještaj će biti u Muzeju grada Rijeke dok se brod ne obnovi.
Tito i Naser na Galebu
U 2019. godini planira se restaurirati preostali namještaj te spomen-pločice sa zapisima putovanja i imenima svjetskih državnika koji su boravili na “Galebu”.
Tom prigodom pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu Ivan Šarar je rekao da je objavljen natječaj za obnovu i prenamjenu “Galeba”. Za prenamjenu broda dijelom u muzej, a dijelom u ugostiteljski i smještajni prostor predviđeno je 27,6 milijuna kuna te se očekuju ponude tvrtaka koje su zainteresirane za taj posao. Natječaj je otvoren do 3. januara.
Prema planu, obnova i prenamjena “Galeba” trajat će do kraja 2019. godine, nakon čega će se urediti unutrašnjost broda, a za javnost bi se trebao otvoriti sredinom 2020. godine. Brod je na vezu u riječkoj luci.
Razvoj kompanpanije za remont i popravu superjahti u Bijeloj je zahtjevan poduhvat, ali konačni benefiti za privredu Crne Gore će biti značajni, jer se očekuje da će se preko 300 ljudi ponovo zaposliti u industriji brodogradnje. Bijela, odnosno Herceg Novi, je istorijska postojbina ovog industrijskog sektora u Crnoj Gori, a sa ovim projektom region će opet pružati priznate usluge ove vrste čitavom mediteranskom pomorskom tržištu- poručili su danas iz Porto Montenegra.
Konzorcijum kojeg čine Adriatic Marinas, kompanija što realizuje projekat izgradnje i upravljanja marinom za superjahte Porto Montenegro, i Damen, kompanija koja se na globalnom nivou bavi izgradnjom brodova i superjahti, u saradnji sa Vladom Crne Gore, od 2012. godine radi na razvojnim planovima u cilju transformacije nekadašnjeg brodogradilišta Bijela u Bokokotoskom zalivu, Crna Gora.
Nedavna finalizacija tehničkih istraživanja i zaključenje ugovora od strane Vlade Crne Gore i Svjetske banke za remedijaciju lokacije omogućili su potpisivanje Koncesionog ugovora za brodogradilišnu luku 30. novembra ove godine. Završetak remedijacije se očekuje početkom 2020. godine, a Konzorcijum će, tokom narednih 12 mjeseci, raditi na razvoju kompanije za remont i popravku superjahti – saopšteno je danas iz Porto Montenegra.
„Planiranje zapošljavanja i obuke putem kredibilne obuke kadrova koju Damen sprovodi putem svoje globalne mreže brodogradilišta već se realizuje. Takođe se radi na planovima za izgradnju nove najmodernije opreme za podizanje plovila iz vode i za njihovu popravku, koja će se dovesti u brodogradilište nakon završetka radova na remedijaciji. U međuvremenu, nadamo se da će se postići privremeni dogovori sa Vladom i kompanijom Valgo koja radi na izvođenju radova na remedijaciji, kako bismo mogli da započnemo ranije obavljanje remonta jahti na zapadnom dijelu lokacije u Bijeloj. Te preliminarne aktivnosti bi mogle započeti već u zimu 2019/20. godine“-poručuju iz menadžementa Porto Montenegra.
Potpisivanje Ugovora o koncesiji za Brodogradiliste Bijela
„Današnji dan označava početak nove faze života brodogradilišta Bijela – naš cilj je da zajedno sa partnerima, osiguramo dugoročan uspjeh djelatnosti održavanja i remonta jahti u Crnoj Gori. Velika baza klijenata u Porto Montenegru zajedno sa iskustvom i znanjem Damen Grupe u oblasti održavanja i remonta jahti će doprinijeti uspjehu ovog poslovnog poduhvata. Imajući u vidu trenutno stanje u kojem se brodogradilište nalazi, ispred nas je period izazova. Međutim, uz stalnu apsolutnu pomoć Vlade i u saradnji sa našim ozbiljnim partnerom i lokalnom zajednicom, naš cilj je da oživimo poslovne uspjehe brodogradilišta, povećamo zaposlenost i iskoristimo odgovarajuće komercijalne mogućnosto kako na lokalnom tako i na međunarodnom nivou koje će doprinijeti da se ponovo izgradi ozbiljno brodogradilište.“- istakao je Rene Berkvens, izvšrni direktor Damen-a.
Izvršni direktor Adriatic Marinasa David Margason je istakao da timovi dviju kompanija već duće vrijeme zajedno sa Vladom rade na realizaciji ovog „zahtjevnog i uzbudljivog projekta“.
„Zadovoljstvo nam je da smo uradili veliki korak i vjerujemo da je ovaj poduhvat idealan primjer kako će crnogorski brzorastući turizam i nautička industrija ponovo dovesti do stvaranja radnih mjesta u povezanim kreativnim i proizvodnim industrijama, što će dovesti do velikih, integrisanih i održivih mogućnosti zaposlenja za buduće generacije u Crnoj Gori.“- zaključio je Margason.
Opština Herceg Novi će finansijski pomoći sanaciju krova crkve Sv. Leopolda u Starom gradu, zaključeno je tokom prvog zvaničnog susreta predsjednika Opštine Stevana Katića sa novim hercegnovskim župnikom don Sinišom Jozićem. Sastansku su prisustvovali i kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati i sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Krov crkve posvećene katoličkom svecu koji je rođen u Herceg Novom u veoma je lošem stanju i neophodna je njegova sanacija. Župni ured obratio se za pomoć Opštini, koja je pozitivno odgovorila na ovu inicijativu. Projekat je urađen i radovi će biti kvalitetno izvedeni, kazao je don Jozić.
Postoji obostrana dobra volja za saradnju, potvrdio je predsjednik Opštine Stevan Katić.
Don Robert Tonsati zahvalio se Opštini na dobroj saradnji u prethodnom periodu i prepoznavanju ove inicijative. Podsjetio je da se radi o crkvi koja je posvećena svecu omiljenom među vjernicima rimokatoličke vjeroispovjesti, te da su trajno zahvalni lokalnoj upravi na učešću u odličnoj organizaciji dolaska moštiju ovog sveca u njegov rodni grad.
Tema razgovora bilo je „oživljavanje“ Trga Mića Pavlovića kroz bolju turističku valorizaciju, kao i izrada nove turističke signalizacije za rimokatoličke crkve. Kako je ocijenjeno, crkve Sv. Jeronima i Sv. Leopolda objekti su od izuzetne istorijske, kulturne i turističke važnosti za Herceg Novi, zbog čega će Opština i Kotorska biskupija zajedno iznaći rješenje da one tokom sezone, koja sve duže traje, budu cijelog dana otvorene za posjete.
U galeriji Ljetnjikovca Buća u subotu od 19 časova u organizaciji NVO „Bokeški Forum“ održaće se promocija zbirke poezije „Jedna ljubavna“.
Ova zbirka štampana je nakon konkursa na kojem je prvo mjesto osvojila Aleksandra Matić iz Srebrenice. Odluku o pobjedniku donio je žiri u čijem sastavu su bili: Katica Čavor, Ivana Kružić, Mašo Čekić i Nikola Marković. Stihove iz zbirke čitaće učenici SMŠ „Mladost“ iz Tivta, a u muzičkom dijelu programa učestvovaće Mia Kružić.
Kompletan prihod od prodaje zbirke NVO „Bokeški Forum“ doniraće za liječenje Tivćanina Save Rilija.
Producentu koji u Crnoj Gori uloži najmanje 100.000 eura za snimanje filma, izmjenama Zakona o kinematografiji – o kojima će se poslanici izjasniti narednih dana – garantuje se povraćaj 25 odsto uloženih sredstava, umjesto dosadašnjih 20 odsto. Time se, prema riječima direktorice Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo pri Ministarstvu kulture, Dragice Milić, stvaraju uslovi za povećanje inostranih snimanja, koja nas godinama zaobilaze a koja zemljama regiona donose značajne prihode.
Ona vjeruje da povećanje stope za povraćaj sredstava može pozitivno uticati na mnoge aspekte naše kinematografije.
„Omogućava se angažman profesionalaca u filmskim produkcijama i koprodukcijama, obezbjeđuju se poslovanje i saradnja producentskih kuća, povećava se iskorišćenost naših filmskih kapaciteta, promovišu izuzetne lokacije za snimanje, doprinosi popunjenosti turističkih kapaciteta i stvaraju se uslovi za razvijanje nove grane turizma, tzv. filmskog turizma“, kaže Milić za Portal Analitika.
Primjena podsticajnih mjera u zemljama regiona – u kojima je stopa povraćaja takođe 25 odsto – ukazuje, prema riječima naše sagovornice, na činjenicu da se za svaki euro uložen po ovom osnovu državi vrate tri.
„Takođe, mnoge evropske zemlje koje kroz ovaj podsticaj razvijaju filmski turizam ostvaruju znatan ekonomski profit. Primjera radi, prema svojevremeno dostupnim podacima, Velika Britanija po ovom osnovu prihoduje skoro tri milijarde eura godišnje, a svaki deseti posjetilac u toj državi je filmski turista. Srbija je u 2011. godini prihodovala 8,5 miliona eura, Mađarska ostvaruje 90 miliona eura godišnje, dok Češka, odnosno Prag, prihoduje 50 miliona eura“, naglašava Milić.
U Domu starih “Grabovac” u Risnu “oživjeli” su nekadašnji praznik, 29. novembar Dan Republike, dan kojim se u bivšoj SFRJ obilježavala godišnjica Drugog zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943. godine. Korisnici Doma starih jednoglasno su pjevali pjesme iz NOR-a, i prisjećali se davnih dana i radnih akcija.
Osamdesetčetvorogodišnji prof. Radoje Radulović je prijatno iznenađen programom koji su iz uprave osmislili za njih.
“Ja sam već 4 godine ovdje i ovo je prvi put da imamo ovakav program, to je veliko iznenađenje, a ja kada bih imao moć, vratio bih ono staro vrijeme da idemo ponovo na neke zajedničke akcije, zajedno da gradimo, i da budemo ljudi na prvom mjestu i rodoljubi. Bio sam učesnik na pet radnih akcija i ne mogu to nikada zaboraviti”, ističe Radulović.
Devedesetogodišnji Đuro Pribilović, kaže: “Ja sam učestvovao u ratu, kao dijete od 14. godina, i pamtim mnogo toga, vrijeme socijalizma je nešto najdragocjenije, tu su mi najljepše uspomene, tu je moj život. Bio sam učesnik i na radnim akcijama i u partijskim školama. Mnogo sam iznenađen programom večeras, vratili su me u neko drugo vrijeme”.
Petar Pajković- šef socijalne službe u Domu starih vjeruje da će ovaj program postati tradicionalan u njihovom kalendaru događanja.
“Većina korisnika doma stvarala je ovu zemlju i oni još uvijek doživljavaju praznik kao svoj, i vrlo rado ga se sjećaju. Mi mlađi ne pamtimo, ali znamo upravo najviše iz priča naših korisnika”, kaže Pajković.
Korisnici su nedavno ima i “Noć mode”, redovno im uprava doma organizuje izlete, pozorišne predstave, projekcije filmova, i trude se da bude što više društvenog angažovanja, jer se na taj način ljudi u domu osjećaju korisnim i zadovoljnim. Ono što je novina je da objavljuju i časopis “Glas Grabovca” koji izlazi jednom mjesečno, gdje tekstove pišu upravo korisnici.
Milosav Miško Prelević, organizator i učesnik programa ističe da su pjesmama iz NOR-a, poezijom i igrom vratili brojne korisnike u neko drugo vrijeme, a da se podsjete pionirske zakletve, korisnici i učesnici su nosili marame i kape.
U programu su učestvovala i djeca koja su polagala pionirsku zakletvu, pjevala i glumila.
Pjesnici Milosav Miško Prelević, Miroje Vuković i pjesnikinja Vjera Bojanić, govorli su stihove, a za muzički dio programa osim hora Doma starih “Grabovac” zadužen je bio umjetnik Marinko Pavićević.
Prva izložba suvenira i razglednica iz prošlosti Tivta otvorena je u četvrtak u OŠ “Drago Milović“ u sklopu Novembarskih dana.
Izložbu su pripremili i profesori i nastavnici Aktiva za istoriju i geografiju, uz pomoć učenika i njihovih roditelja.
Izloženo je blizu 100 predmeta koji su izazvali veliko interesovanje učenika.
Najveću pažnju učenika privukli su pegla stara 160 godina.
“Marljivo se radilo na pripremi izložbe koja mnogo znači za njegovanje kulture i tradicije našeg kraja. Svi izloženi predmeti sakupljeni su sa teritorije naše opštine“ – kazala je Ružica Lazarević, direktorica OŠ“Drago Milović“.
