Direktor marine Porto Montenegro Tony Browne imenovan je za predsjednika Instituta globalnih marina (Global Marina Institute). GMI ima ingerenciju i odgovornost za nadzor obrazovanja u sektoru marine, osposobljavanja i certifikovanja članova tih marina kroz institucije Asocijacije u Marina industriji (MIA) i Britanskih marina (BM).
Browne je imenovan za predsjednika Instituta na osnovu desetogodišnjeg iskustva u vođenju i rukovođenju marine Porto Montenegro, dobitnice jedinstvene i prestižne Platinum nagrade, koju dodjeljuje britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA), – s ovim globalnim priznanjem marina Porto Montenegro je jedina marina na svijetu kao nosilac najvišeg ranga iste u jahting usluzi i industriji. Browne je akcentovao da se raduje onovoj funkciji, i da je njegova misija da se svi nautičari obrazuju po najvećim svjetskim standardima, i rade po istim.
Institut globalnih marina (GMI) osnovan je 2011. godine kao partnerstvo Britanskog udruženja marinaca i Asocijacija Marina Industrije – pruža globalnu obuku i certifikate za marine s ciljem održavanja i povećanja standarda u marinama širom svijeta. GMI radi na održavanju postojećih certifikata i razvoju novih puteva certifikovanja i za obuku kako bi se zadovoljile potrebe postojećih marina i marina koje se razvijaju širom svijeta.
Treća u nizu stađunskih manifestacija, Jesenja fešta, biće održana u subotu, 23. novembar, od 10 do 14 sati, u Njegoševoj ulici kao i ispred Gradske kafane u u Herceg Novom.
Izložba rukotvorina i domaćih proizvoda, dobrotvorna degustacija jela i pića, kreativna radionica za djecu.
“Inspiracija za slavljenje hrane ali i dizajna je jesen i ukusi i boje jesenjih plodova kojih kod nas ima u izobilju u ovom godišnjem dobu. Događaj za čitavu zajednicu, ponešto za sve uzraste i interesovanja”– poručuju organizatori, članice NVU Ruke.
Turistička organizacija opštine Budva, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore i turističkom privredom, predstavlja turističku ponudu budvanske rivijere, sa posebnim akcentom na ponudu iz sfere kongresnog turizma, na specijalizovanom sajmu kongresne industrije „IBTM“, koji se održava od 19. do 21. novembra u Barseloni.
Tokom pomenute berze MICE turizma, predstavnici Turističke organizacije opštine Budva održali su sastanke i prezentacije na kojima su predstavljene mogućnosti za organizaciju događaja u Budvi, kao i sama destinacija, avio povezanost i smještajni kapaciteti. Najveće interesovanje pokazano je od strane tkz. hosted buy-eri iz Skandinavije, Francuske, Italije, Izraela, Španije, Velike Britanije, Rusije, Ukrajine i Poljske. Zapažen je utisak da su Budva i Crna Gora prepoznate kao rastuća destinacija na listi najpopularnijih destinacija za poslovna putovanja, posebno iz razloga sve većeg broja hotela sa 4 i 5 *. Primjetno je bilo i povećanje broja onih koji su u Budvi ili u nekom drugom gradu u Crnoj Gori već organizovali događaje, a nose pozitivne utiske.
Prema riječima stručnjaka, kompanije teže da kroz organizaciju raznih događaja, seminara i kongresa, poboljšaju svoje poslovne rezultate i efektnije komuniciraju sa zaposlenima, kupcima i poslovnim partnerima. S tim u vezi, učešće Budve na ovom sajmu je od izuzetnog značaja za dalji razvoj i unaprijeđenje poslovnog turizma, posebno iz ugla produžetka turističke sezone.
Budva na IBTM-u u Barseloni
IBTM predstavlja jedan od dva najznačajnija sajma iz oblasti kongresnog turizma u Evropi, koji je ove godine okupio 2.600 izlagača iz 77 zemalja i preko 2.700 profesionalaca iz ove oblasti.
Na štandu Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, svoju ponudu, pored Turističke organizacije opštine Budva, predstavili su hoteli: “Montenegro Stars Hotel Group”, “Regent – Porto Montenegro”, “The Chedi – Luštica Bay”, kao i turističke agencije: “MTS Montenegro”, “Explorer”, “Intours DMC”, “Montenegro In Style” i “East West Voyage”.
Povodom Dana opštine Kotor u petak 22. novembra će sa početkom u 19 sati u crkvi Svetog Pavla u Starom gradu biti otvorena izložba CRNOGORSKO ĆIRILSKO ŠTAMPARSTVO.
Povod je obilježavanje pet stotina dvadeset pet godina od štampanja „Oktoiha prvoglasnika” odnosno pet stotina godina od štampanja „Psaltira” i „Služabnika” – prvih knjiga Božidara Vukovića Podgoričanina.
Govoriće: predsjednica kotorskog Ogranka Matice crnogorske Mileva Pejaković Vujošević, opštinska sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Marina Dulović i predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović.
U muzičkom dijelu programa učestvovaće profesorka flaute Andrea Živković.
Organizatori su Matica crnogorska – Ogranak Kotor i Opština Kotor.
Razina Jadranskog mora mogla bi se do kraj ovog stoljeća povećati i do jednog metar što se može negativno odraziti na obalna područja, istaknuto je u četvrtka navečer na tribini u Splitu s temom “Klimatske promjene: Što se događa s Jadranskim morem?”
Predavanje je održao dr. Ivica Vilibić znanstveni savjetnik s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, u organizaciji Rotary Club Split.
“Postoji procjena da bi se do 2100. mogla od pola metra od metra podići razina mora u svijetu a tako i Jadrana. Porast razine mora mogao bi ugroziti neka naselja. Zamislite u Splitu more više za metar ili pola metra,” rekao je dr. Vilibić.
Prema tim procjenama u Splitu bi, primjerice, bile učestalije poplave Rive i Dioklecijanovih podruma.
Utjecaj klimatskih promjena, pojasnio je, može se predviđati u desetljećima, a u budućim desetljećima udari valova prouzročit će veće štete jer će se događati na višoj razini mora.
“Klimatske promjene će se razvijati na cijelom Sredozemlju, razina mora će lagano ići gore pa će nevere imati jači utjecaj na obalu koja nije prilagođena tomu i onda se događaju štete,” kazao je dr. Vilibić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Ocijenio je pri tom da su obale “preizgrađene.” Smatra da bi procjene takvih klimatskih promjena mogle utjecati na gradnju u priobalnim područjima pa će se ubuduće graditi “malo dalje od obale.”
“Međutim klimatske promjene mogle bi pozitivno utjecati na turizam u Hrvatskoj jer će se zbog porasta temperature produžiti kupališna sezona,” rekao je dr. Vilibić.
Po njegovim riječima zbog porasta temperature požari će biti učestaliji osobito priobalnim područjima.
Povodom Dana opštine Tivat 21. novembra, izašao je iz štampe treći po redu broj novina „Sa požutjelih stranica“, čiji je izdavač Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti.
Novine sa brojnim zanimljivim tekstovima distribuirane su gostima svečane sjednice Skupštine opštine Tivat. Zainteresovani građani novinu mogu besplato uzeti u zgradi Opštine Tivat.
„Sa požutjelih stranica“ ove godine čitaocima donosi dio tekstova arhivske novinske građe, čija tema je društveni život Tivta i njegovih stanovnika tokom prve polovine XX vijeka.
Uređevački tim čine mr Dubravka Nikčević, Ana Ivanović i Slavko Krstović, koji je za potrebe Opštine prikupio tekstove.
Obilježen jubilej 155 godina trajanja Narodne biblioteke Budve
U povodu obilježavanja Dana opštine Budva u srijedu je prigodnim programomobilježeno 155 godina trajanja Narodne biblioteke Budve. Svečanost je otvorio predsjednik Opštine Budva Marko Carević a uvodnu riječ imala je Mila Baljević, direktorica JU Narodne biblioteke Budve. Uokruglom stolu u povodu jubileja učestvovali su: dr Miroslav Luketić, mr Božena Jelušić i dr Predrag Zenović, a prikazan je i film o Biblioteci. U muzičkom dijelu programa nastupile su članice Ženske vokalne grupe Harmonija.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević je otvarajući svećanost istakao da je nemoguće zamisliti istoriju grada a ne uzeti u obzir mjesto koje u toj istoriji zauzima budvanska Biblioteka, da je na području naše opštine nastao prvi srpski bukvar Inoka Save, štampan u Veneciji krajem 16. vijeka, te da je Budva dala velika književna imena kao što su Krsto Ivanović, Zanovići, Antun Kojović, Stefan M. Ljubiša čija djela čuva zavičajna zbirka Biblioteke. Govoreći o sadašnjem trenutku, predsjednik Carević je istakao da Narodna biblioteka Budve ima bogat knjižni fond čime se svrstava među najbogatije biblioteke u Crnoj Gori i šire, a takođe je kao značajne segmente rada istakao digitalizaciju građe i izdavačku djelatnost. „Ovo je institucija od nemjerljivog značaja za naš grad i zaslužuje da u njemu ima svoj dom. Tomo i Stana Luketić, veliki budvanski dobrotvori, ostavili su zemljište u centru grada za izgradnju biblioteke i školovanje budvanske i paštrovske omladine i istrajaćemo na tome da se njihova želja ostvari. Projekat multifunkcionalne zgrade biblioteke i kulturnog centra već je urađen, a nadamo se da ćemo brzo vratiti dom Biblioteci u samom srcu grada. Opština Budva, kao osnivač JU Narodna biblioteka Budve, nastaviće da pomaže i na druge načine rad Biblioteke“ – zaključio je Carević čestitajući jubilej direktorici Biblioteke, zaposlenima i Savjetu ove ustanove.
Uvodnu riječ imala je direktorica Biblioteke Mila Baljević. Ona je istakla da Biblioteka, o kojoj prvi pisani trag postoji od 1864. godine, na skroman način obilježava jublej „kako priliči jednom podstanaru“. „Naša Biblioteka je kroz svoje dugo trajanje rasla sa svojim gradom i njenim građanima, osluškujući njihove kulturne potrebe. Osluškivanje tih potreba i njihova realizacija je primarni zadatak Narodne biblioteke Budve, čija je svrha njegovanje kulturnog duha i očuvanje civlizacijskih temelja. U skladu sa tim, ostvarili smo blisku saradnju sa kulturnim institucijama, sa prosvjetnim ustanovama, sa NVO udruženjima, i pojedincima što je poboljšalo rad naše Ustanove. U ovoj godini smo organizovali preko 100 kulturnih programa koje je posjetilo око 8 000 građana. Biblioteka je organizator 4 festivala: Festival pisaca SO I MORE u saradnji sa pojedincima, Festival ĆIRILICOM organizujemo u saradnji sa Udruženjem izdavača i knjižara Crne Gore, Festival za djecu “Male morske pjesme i priče” u suorganizaciji sa NVO Dramskim studiom iz Budve i Festival “Stripovanje” u saradnji sa NVO Linija. Pokrenuli smo tokom ljeta manifestaciju „Književna komuna“ u Biblioteci Stefan Mitrov Ljubiša u Petrovcu i na taj način Petrovčanima omogućili da prisustvuju brojnim književnim večerima mladih afirmisanih autora iz Crne Gore i regiona. U paštrovskoj biblioteci su se tokom ove godine odvijale 4 radionice, koje je pohađalo 90 učenika od I-IX razreda.“ Baljević je istakla dabiblioteka konstantno radi na obogaćivanju fonda i nabavci aktuelnih naslova za čitaoce, te da je za godinu fond uvećan za 4300 knjiga koje su stručno obrađene u elektronskom katalogu, a koji je onlajn dostupan građanima na sajtu Biblioteke. Danas Biblioteka zajedno sa područnim odjeljenjem biblioteke „Stefan Mitrov Ljubiša“ u Petrovcu raspolaže fondom koji broji više od 100.000 monografskih publikacija, a od 2017, kada je pokrenuta izdavačka djelatnost, objavljeno je 29 publikacija. „Izdavačka djelatnost Biblioteke zasniva se na zavičajnom principu, što u osnovi znači da prednost imaju autori i njihova djela koji su rodom iz budvanske opštine ili dugi niz godina žive i rade na ovom području , a svojim stvaralaštvom utiču na razvoj i afirmaciju lokalne zajednice, kao i djela koja su tematski vezana za budvanski kraj. U ovoj godini objavljeno je 12 monografskih publikacija. Svjesna svoje uloge u kulturnom životu grada i svojih dužnosti da građane motiviše i uključuje u mrežu kulturnih dešavanja koju stvara, JU Narodna biblioteka Budve, neprestano organizuje čitav niz raznovrsnih radionica koje su za polaznike besplatne.Posjećenost ovih radionica i više je nego izvrsna i to nije samo rezultat saradnje sa školama i vrtićima, koje su već uspostavljene kao standard, već i realnog osluškivanja potreba stanovništva. Tako je u ovoj godini Narodna biblioteka Budve organizovala čak 14 radionica koje je pohađalo preko 400 polaznika na sedmičnom nivou od februara do novembra 2019. godine. Polaznici ovih radionica različitog su uzrasta i interesovanja, od djece predškolskog uzrasta do građana u poznim godinama.“Biblioteka je prošle godine izgradila vizuelni identitet i svoj sajt, a ove godine postavljena je i platformu za digitalnu biblioteku, koja broji 533 jedinice sa preko 15 000 digitalnih stranica u raznim formatima.“Pored sopstvenog materijala, u Digitalnoj biblioteci se nalazi i zavičajna građa čije su digitalne kopije dobijene zahvaljujući saradnji sa drugim bibliotekama i baštinskim ustanovama u zemlji i inostranstvu. Još davne 2004. godine, na stotu godišnjicu postojanja, otpočeli smo digitalizaciju 5500 stranica “Primorskih novina”, a ove godine je digitalizovan i list “Montenegroturist” sa 1500 stranica. Obje serijske publikacije su svojevrsna istorija Budve za period u kojem su izlazile, a građanima su onlajn dostupni na našoj digitalnoj biblioteci. Posebnu cjelinu Digitalne biblioteke čini tematska kolekcija posvećena Кrstu Ivanoviću. Namjera nam je da našu digitalnu biblioteku izgrađujemo prikupljajući sa svih strana svijeta zavičajnu građu koju nemamo u svom posjedu.“
Obilježen jubilej 155 godina trajanja Narodne biblioteke Budve
Na okruglom stolu u povodu jubileja govorili su dr Miroslav Luketić, mr Božena Jelušić i dr Predrag Zenović.
Dr Miroslav Luketić, istoričar, istoriograf, bibliograf, čestitajući Biblioteci jubilej istakao je da 1972. godine kada je sa Cetinja prešao da radi u Budvu, knjiga u Biblioteci nije bilo mnogo: „Pošto sam došao iz Centralne biblioteke gdje sam radio više od 12 godina, prvo što sam počeo bilo je da se sredi budvanska biblioteka. Tada se nalazila u zgradi Zeta filma i nabavili smo knjige, preuredili smo čitaonicu i svečano otvorili Biblioteku. Tada je došao poznati naučnik i direktor Centralne biblioteke Niko S. Martinović od koga sam i sam učio. Uz pomoć Opštine napravili smo jednu, za ono vrijeme, dobru biblioteku. Želim da kažem što je važno za sve institucije kulture – važan je čovjek, rukovodilac, koji umije, zna i želi da unaprijedi djelatnost. Za današnju Biblioteku i ovakav uspjeh koji bilježi, kaoi za uspjeh u afirmaciji Budve ne samo u republici nego i šire, zaslužni su zaposleni u Biblioteci, u prvom redu direktorica, viši bibliotekar Mila Baljević i tu se vidi koliko je važan čovjek koji želi, zna i umije da program ostvaruje i da sarađuje sa drugima.“
Obilježen jubilej 155 godina trajanja Narodne biblioteke Budve
Mr Božena Jelušić je govoreći o trajanju Biblioteke istakla da je Narodna Biblioteka Budve uvijek bila reprezentativna institucija kulture, te da su fond knjiga i brigu o njegovom uvećanju i raznolikosti za poštovanje. „Nakon zemljotresa, međutim, Biblioteka nikada nije dobila zaista adekvatan prostor. Ipak, dobro je koristila pogodnosti onoga što je imala. Sama njena pozicija je bila najljepša i najviše je privlačila građane i čitaoce kada se nalazila u zgradi buvšeg Zeta filma, iako joj kvadratura tog prostora nije bila dovoljna. Ono što se događalo u godinama tranzicije je svojevrsni znak koliko je u buci i bijesu gradnje bilo beznačajno gdje se nalazi i kako čuva svoj depo najstarija insitucija kulture u gradu. Nezamislivo je da u takvom vrtlogu gradnje nije iskorišćen već postojeći prostor na legatu Luketića. Nadamo se da će u narednom periodu grad smoći snage da se izgradi Biblioteka sa pratećim sadržajima, koji će Budvi vratiti brojne sadržaje koje je imala sedamdesetih i osamdesetih godina. Ipak, ono što je meni posebno značajno kada se proslavlja 155 godina trajanja JU Narodna biblioteka Budve je spremnost da se njeni sadržaji, pristup poslu i potrebama građana prilagođavaju novom vremenu. Širom svijeta biblioteke više nisu iste. Govori se o smrti knjige, pa ipak ona ne umire, jer se i sve što nalazimo na interentu zapisuje, kao uknjizi. Međutim, mijenjaju se oblici pristupa, drugačije su potrebe građana, posebno mladih, i bibloteke nastoje da idu ukorak sa vremenom.One postaju mjesta gdje se knjigama pritupa i u skriptivnoj i u digitalnoj formi, gdje se vodi računa o repozitorijumima radova, jer je za njima naprosto nemoguće tragati da nije novog pristupa obradi informacija. Tako i ova Biblioteka sve više postaje mjesto susreta, obuka i radionica, a ne mjesto na kojem se samo iznajmljuju i čuvaju prašnjava izdanja. Sve to iziskuje određena sredstva, svakako daleko manja od onih koje je zajednica vrlo često spremna da plati za trivijlane sadražaje i potrebe. Da je drugačije, i da je više spremnosti, Biblioteka bi još snažnije razgranala svoju djelatnost“- zaključuje profesorica Božena Jelušić.
Obilježen jubilej 155 godina trajanja Narodne biblioteke Budve
Predsjednik Savjeta JU Narodna Biblioteka Budve, dr Predrag Zenovićistakao je da je 155 godina ogromno trajanje i kontinuitet jedne institucije koja je institucija pamćenja, a da zapravo pamćenje čovjeka čini čovjekom i daje sliku njegovog trajanja, trajanja grada i vremena, pa Biblioteka u tom smislu ima veliki značaj. „Biblioteka je i institucija pisane kulture i posebno na ovom našem prostoru koji baštini epsku, usmenu kulturu, mislim da je ovakva jedna ustanova vrlo važna i da osnaživati sve one kapacitete koji čine biblioteku i svu njenu aktivnost koja spada u ono što zovemo bibliotečkom djelatnošću, čuvanje, prezentacija knjige kao jednog vanserijskog civilizacijskog otkrića, mislim da je za našgrad jako važno. Nama, kao Savjetu, nije bio veliki problem da radimo zajedno sa direktoricom Biblioteke upravo zbog te ogromne motivacije koju ona svakodnevno unosi u ovu ustanovu i saglasan sam sastavom da instituciju čine ljudi i ova ustanova je imala tu sreću da je čine stručni ljudi i da njenu istoriju obilježe oni koji su bili zaljubljeni u knjigu i znali značaj ovakve ustanove za razvoj grada i mladih i uopšte za razvoj cijele jedne zajednice. Ono što mi u Savjetu prepoznajemo kao nekakve buduće smjernice razvoja Biblioteke u svakom slučaju jeste rješavanje pitanja prostora, posebno diferencijacija Dječijeg odjeljenja koje je nužno, zatim Zavičajne zbirke, takođe i rad na stranoj knjizi, dakle da te sve jedinice koje postoje u okviru Narodne biblioteke postanu izdvojene i da mogu u punom kapacitetu, svaka za sebe, da rade. Tu je naravno i pitanje biblioteke u Petrovcu koja je nastala nešto malo kasnije u odnosu na budvansku i da situacija petrovačke Biblioteke treba da nam bude alarm i jeste zabrinjavajuća i vjerujem da ćemo dati sve od sebe da i građani Petrovca imaju biblioteku kakvu zaslužuju i kakva priliči. Važan je i razvoj ljudskih resursa, jer bez ljudi nema institucije, u prvom redu edukacija bibliotekara. Kad je u pitanju izdavačka djelatnost, mislim da smo ušli u kategoriju srednjeg izdavača, što je za jednu malu, gradsku biblioteku vrlo pohvalno, ali vjerujem da tu treba da idemo još dalje da postavljamo još više standarde posebno kada su u pitanju određene edicije Biblioteke, naći možda urednike određenih edicija i tako na neki način profilisati izdavačku djelatnost. Ja vjerujem damožemo ići i u pravcu izdavanja audio-knjiga, posebno kada su u pitanju naši zavičajni autori. Kada je digitalizacija u pitanju, mislim da smo tu predvodnici jednog dobrog kursa, dobrog pravca. I konačno ono što je ključno i zbog čega se ova Biblioteka možda jedina s pravom zove narodna jeste to da je stvarno narodna u vremenu kada je malo što ostalo narodno, kad je sve uzeto i otuđeno, i malo što je ostalo da bude baš narodno, a ova Bibloteka to zaista jeste i u ove protekle tri godine otvorila je svoja vrata za sve građane ovog grada i pružila im programe koje zaslužuju. Mislim da i tu moramo ići korak dalje posebno kada se radi o socijalnoj inkluziji, o onim građanima koji su posebno socijalno ugroženi, takođe o starima, zatim o romskoj populaciji, osobama sa invaliditetom, dakle to su neki slojevi društva kojima se mi kao Biblioteka i u buduće moramo obraćati. I konačno funkcionalna pismenost, posebno mladih, medijska pismenost , rad na računaru, uopšte informatički svijet koji biblioteka mora da usvoji i uvede.“
Po završetku okruglog stola u povodu jubileja 155 godina trajanja Narodne biblioteke Budve, prikazana je radna verzija filma o Biblioteci koji je radila glavna urednica RTV Budva Iva Bajković.
Kiša, jugo, valovi, plima, bujica, toplina… neka su od glavnih meteoroloških obilježja aktualnog novembra. Danas smo zakoračili u posljednju trećinu novembra, odnosno posljednju dekadu klimatološke jeseni.
I danas je u Dalmaciji bilo promjenjivo s umjerenim jugom i povremenom kišom. Iako ćemo ukupnu količinu oborina za studeni znati tek na samom kraju mjeseca, već sada se zna da će ovaj mjesec biti jedan od kišovitijih posljednjih deset godina. U dijelovima Zagore mnoge su lokacije u dosadašnjem tijeku mjeseca primile preko 400, a uz obalu preko 200 litara kiše po kvadratnom metru. Kišu prate jugo i natprosječno visoke temperature zraka. Mnogi se pitaju ima li kraja kiši, južini i toplini, te kada će zapuhati bura. Iako će i do kraja mjeseca povremeni biti kiše, ona neće biti ni približno česta i obilna kao do sada.
Do kraja sedmice zadržat će se promjenjivo s izmjenama sunčanih i oblačnih razdoblja, tek povremeno uz slabu i prolaznu kišu. Kiše će biti nešto češća na moru, a rjeđa na kopnu. U petak će puhati umjereno, a u subotu jako jugo. Jugo će puhati još u prvom dijelu nedjelje, a prema kraju dana, teško je povjerovati zapuhat će slaba do umjerena bura. U ovom slučaju, ponovno zanimljivo, to malo bure označit će početak novo zatopljenja, pa će u nedjelju najviše dnevne temperature zraka biti od 14 do čak 20°C. Ako čekate sunčan dan u cijelosti, dočekat ćete ga u ponedjeljak. Osim toga, puhat će slaba do umjerena bura koja će uspjeti sasušiti silnu vlagu iz zraka, a dodatno će zatopliti pa će dijelovi Dalmacije u ponedjeljak mjeriti preko 20 Celzijevih stupnjeva. Prilično je vjerojatno da će u nedjelju i ponedjeljak diljem Dalmacije padati dnevni temperaturni rekordi za studeni!
Od utorka do kraja sljedećeg tjedna bit će ponovno malo promjenjivije, većinom uz jugo, i tek neznatno svježije nego u ponedjeljak što znači da zime jednostavno nema na vidiku do daljnjega!
Crofish – međunarodni sajam ribarstva, ribarske opreme, akvakulture, sportskog ribolova i sportova na vodi osim u nazivu raste i u sadržaju pa u svom 13. izdanju nudi vrlo bogat izložbeni i edukacijski program. Od 22. do 24. novembra u sportskoj dvorani Žatika u Poreču, te na gradskoj rivi predstavit će se 95 izlagača iz pet zemalja. Jedinstveni događaj takve vrste u Hrvatskoj obuhvaća cjelokupni sektor ribarstva, kompletnu opremu za profesionalni i sportski ribolov, ribarska plovila i nautičku opremu.
Uz okupljanje zainteresiranih gospodarstvenika iz domene ribarstva i akvakulture, a u ozračju međunarodne i međuregionalne suradnje, ciljevi sajma su jačanje pozicije ribarskih proizvoda u lokalnoj prehrani, uređenje tržišta ribarstva, izgradnja ribarske infrastrukture, unapređenje poslovne suradnje i pristupa ribarstvu, intenziviranje proizvodnje i izvoza, te povećanje konkurentnosti ribara.
Značaju ovog sajma značajno će pridonijeti stručna predavanja o aktualnom stanju i perspektivi hrvatskog ribarstva, invazivnim vrstama, novim tehnologijama i međugraničnoj suradnji. U sklopu manifestacije održat će se svakodnevni kuharski program sa srdelama, pedočima i ribljim brodetom po promotivnim cijenama, a zainteresirani za ronjenje moći će pogledati i zanimljivu podvodnu izložbu fotografa Marijana Radovića. U akvatoriju Poreča održat će se i jedriličarska regata za optimiste, te natjecanje u podvodnom ribolovu.
Ulaz na sve manifestacije je besplatan, a više informacije može se pronaći na internetskoj stranici www.crofish.eu
Iako do najluđeg shopping dana u godini, Crnog petka koji označava početak sezone blagdanske kupovima ima još osam dana, poznati avioprijevoznici već su sada odlučili započeti s popustima, prenosi novac.jutarnji.hr.
Tako, irski Ryanair već tradicionalno ruši cijene svojih letova za 25 posto. Ove godine putnicima će na raspolaganju biti oko 100.000 različitih letova, a za neka odredišta kupci karte mogu pronaći i za 74 kune. Uz niske cijene letova, ovaj avioprijevoznik svojim putnicima nudi i popust na rent-a-car usluge.
Osim ovog niskotarifnog diva, niže cijene karata u periodu od 23. do 26. novembra nudi i Air France popuste, ali i EasyJet koji je prošle godine svojim putnicima omogućio popuste na letove za više od 60.000 gradova. Jeftinije karte ponudit će tako i Wizzair, Norwegian, Tui, dok Lufthansa sprema popuste i do 40 posto.
Kako navodi dnevnik.hr od svih destinacija najjeftinije će biti ponude iz Milana, Venecije, Beča i Budimpešte.
No, unatoč velikim popustima stručnjaci upozoravaju da za kupnju jeftinijih karata ne treba čekati sami petak jer mnogi avioprijevoznici niže cijene nude prije samog dana Crnog petka, dok na taj dan one mogu biti čak i skuplje od uobičajenih cijena, prenosi novac.jutarnji.hr.
