Herceg Novi je danas na Sajmu turizma u Sloveniji, u centru Ljubljane bio predstavljen na poseban način, defileom Karavana 50. Praznika mimoze.
Nakon otvaranja Sajma Alpe-Adria, u centralnoj hali su nastupili Gradska muzika i mažoretke, praćeni klovnovima i trombonjerima koji su dijelili prisutnima grančice mimoze i promotivni materijal o Herceg Novom i Prazniku mimoze, jednoj od najstarijih turističko-propagandnih manifestacija u Crnoj Gori.
Defile je počeo i završio pred štandom Turističke organizacije Herceg Novi, na kojem je vladalo veliko interesovanje za ponudu našeg grada.
Štand Herceg Novog je posjetila delegacije Opštine Herceg Novi, na čelu sa predsjednikom Stevanom Katićem, kao i ambasador Crne Gore u Sloveniji Vujica Lazović i počasni konzul naše zemlje u Sloveniji Vojislav Kovač.
Nakon nastupa na Sajmu, Karavan mimoze je prodefilovao i centrom Ljubljane, pozivajući građane Slovenije da posjete Herceg Novi tokom cijele godine.
Sajam turizma Ljubljana
Upriličen je i prijem kod Gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića za predstavnike Opštine Herceg Novi, na kojem mu je predsjednik Stevan Katić uručio plaketu jubilarnog Praznika mimoze, u znak zahvalnosti i sjećanja na današnje gostovanje i predstavljanje našeg grada u glavnom gradu Slovenije. Tokom sastanka, predstavnici dva grada govorili su o ključnim razvojnim projektima, kao i aktivnostima i planovima za razvoj grada, izrazivši obostrano zadovoljstvo zbog uspostavljene saradnje.
Predsjednik Stevan Katić posjetio je potom i Ambasadu Crne Gore u Sloveniji, gdje se ambasadoru Lazoviću i njegovim saradnicima zahvalio na pomoći u organizaciji Karavana 50. Praznika mimoze.
Sastanak u Ambasadi CG u SLO Ljubljana
Nastupima u Sloveniji Karavan 50. Praznika mimoze zaokružio je aktivnosti kojima su građani u Austriji, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji i Crnoj Gori pozvani da budu gosti Herceg Novog.
Jubilarni, 50. Praznik mimoze počinje 01. februara 2019. godine svečanim otvaranjem i koncertom Zdravka Čolića na platou ispred hotela “Igalo”. Uslijediće 50 dana programa, sve do 23. marta.
U svojoj 73. godini francuski jedriličar je pobijedio u neobičnoj svjetskoj jedriličarskoj utrci nakon 212 dana samovanja na moru bez modernih instrumenata.
Jean-Luc Van Den Heede dojedrio je u utorak u Les Sables d’Olonne u zapadnoj Francuskoj u svojoj 10-metarskoj jedrilici Matmut, piše The Guardian. Prvi je završio 30.000 km dugu utrku „Golden Globe“ ili „Zlatni globus“, a od 19 jedriličara koji su krenuli u srpnju prošle godine, samo ih je pet u utorak još uvijek bilo u utrci.
– Nisam napustio niti jednu utrku ni regatu. Ali priznajem da penjanje na jarbol više nije u skladu s mojim godinama. Popeo sam se sedam puta. – izjavio je nakon prolaska u cilj na tiskovnoj konferenciji.
Utrka „Zlatni globus“ uključuje solo jedriličare koji u navigaciji koriste sekstant, papirnate karte, a komunikaciju s vanjskim svijetom ostvaruju samo povremeno putem kratkovalnog radija.
U novembru 2018. godine zadesile su ga nevolje, kad je njegov jarbol oštećen tijekom oluje u Južnom oceanu. Pristanak na kopno radi popravka, značilo bi diskvalifikaciju iz utrke, pa je prije obilaska rta Horn sam sanirao štetu.
Van Den Heede je potom izjavio da nema planova za još jedno kružno putovanje.
– Brod je na prodaju i sad mogu jedino obučavati druge – izjavio je 73-godišnji jedriličar kojem je ovo bio šesti obilazak svijeta.
Dobitnik nagrade Oskar Clint Eastwood se prvi put nakon 2009. godine i filma “Gran Torino” nalazi na dvije strane, rediteljskoj i glavnoj ulozi. Klint Istvud režirao je film prema scenariju Nika Šenka koji je inspiriran člankom Njujork Tajmsa. Istvud je u ulozi Erla Stouna, čovjeka u svojim osamdesetim koji je bankrotirao, sam je i čeka hipoteku nad svojim poslom, kada mu ponude posao u kojem samo mora da vozi. Čini se prilično lako, ali Erl zapravo postaje mula meksičkog kartela. Posao mu jako dobro ide, čak toliko dobro da mu povećaju “teret”, a njega proglase glavnim rukovodiocem. Erl se vrlo brzo nađe i u centru interesa policije, DEA agenta Kolina Bejtsa . Iako su njegovi problemi s’ novcem sada stvar prošlosti, Erlove greške iz prošlosti počinju izranjati, a pitanje je hoće li imati dovoljno vremena ispraviti sve te greške prije nego ga sustignu ruka pravde ili kartel za koji radi.
ESCAPE ROOM
Escape Room je psihološki triler o šest stranaca koji se nalaze u okolnostima izvan njihove kontrole i moraju koristiti vlastito znanje kako bi pronašli tragove ili će umrijeti.
KO SE BOJI VUKA JOŠ
U gradiću u kome ovce i vukovi žive u miru, pojavljuju se dva gosta, polarna lisica i mala ovca. Niko ne očekuje u kakav problem će ih oni dovesti, a moraće da se udruže da bi prebrodili opasnost. Samo timski rad može da riješi probleme i pomogne im da se suoče sa izazovima, jer su zajedno jači.
KOLET
Istinita priča o Sidoni-Gabriel Kolet (Kira Najtli) koja se nakon udaje za uspješnog pariskog pisca Villija (Dominik Vest) seli iz svoje kuće u ruralnom dijelu Francuske u urbani i umjetnički sjaj Pariza. Ubrzo potom, Villi ubjeđuje Kolet da piše pod njegovim imenom. Kolet započinje poluautobiografski roman o duhovitoj i prkosnoj djevojci sa sela po imenu Klaudin, stvarajući bestselera i kulturnu senzaciju. Poslije ovakvog uspjeha, Kolet i Villi postaju tema Pariza i njihove avanture postaju inspiracija za dodatne romane o Klaudin. Koletina borba nad kreativnom vlasništvom i rodnoj ravnopravnosti dovodi do prevazilaženja društvenih ograničenja, revolucije književnosti, mode i seksualnog izražavanja.
MARIJA STJUART KRALJICA ŠKOTSKE
Film “Marija Stjuart kraljica Škotske” istražuje turbulentan život harizmatične Marije Stjuart. Nakon što je sa 16 godina postala kraljica Francuske a sa 18 udovica, Marija odbija pritisak da se ponovo uda. Umjesto udaje, vraća se u svoju rodnu Škotsku da povrati tron koji joj pripada. Međutim Škotskom i Engleskom vlada neodoljiva Elizabeta I. Obje mlade kraljice vide jedna drugu u strahu i slabosti. Rivali u moći i ljubavi, ženski regenti u svijetu u kom dominiraju muškarci, njih dvije će morati da odluče kako da igraju igre oko braka i nezavisnosti. Odlučna da bude vladar a ne samo figura, Marija se poziva na pravo da zauzme engleski tron, prijeteći Elizabetinom suverenitetu. Izdaja, pobuna i zavjera ugrožavaju oba prestola i mijenjaju tok istorije.
Kusovac sa čelnicima tri NVO sa specijalnim stausom
Potpisivanje ugovora između Opštine Tivat i nevladinih organizacija sa posebnim statusom, a po osnovu Odluke o raspodjeli sredstava za te NVO za 2019. godinu obavljeno je danas u kabinetu tivatskog gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS).
Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama odlučila je da se sredstva raspodijele tako što je Glazbeno prosvjetno društvo Tivat dobilo 13.830,00 €, KUD “Boka” Tivat 6.570,00 € i Bokeljska mornarica 809.- podružnica Tivat 3.600,00 eura.
Ove NVO sa posebnim statusom dobile su ukupno 24.000,00 € ili 40% od cijelog budžeta opredijeljenog u gradskoj kasi Tivta za podršku rada nevladinih organizacija u 2019..
Prisutnima su se obratili potpredsjednik Opštine Ilija Janović, sekretarka za kulturu i društvene djelatnosti, mr Dubravka Nikčević i sam gradonačelnik Kusovac koji je naglasio koliko su ove nevladine organizacije “autentične u dijelu svoga rada i rezultata, u onome što su napravili do sada i što će tek napraviti.”
Kusovac sa čelnicima tri NVO sa specijalnim stausom
“Vaši rezultati su vidljivi, kroz doprinos kulturi ovog grada. Sam status koji posjeduju ove NVO predstavlja brend grada Tivta.”- kazao je Kusovac obraćajuči se predstavnicima Gradske muzike Bokeljske mornarice i KUD-a “Boka”.
Kako se u ovoj godini obilježava i značajan jubilej, 110 godina od osnivanja GPD Tivat, iskazana je obostrana spremnost i podrška lokalne uprave organizaciji ovog značajnog događaja.
Na inicijativu Ambasade Crne Gore u Sloveniji, u cilju promocije turističke ponude zasnovane na prirodi i aktivnom odmoru, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore učestvovaće na jubilarnom 30. Internacionalnom Alpe-Adria sajmu u Ljubljani, od 30. januara do 02. februara 2019. godine.
„Sa zadovoljstvom ističemo da poslije zajedničkog sajamskog nastupa u saradnji sa NTO CG, u Beču i Štutgartu, nastavljamo sa promocijom turističke ponude svih pet nacionalnih parkova Crne Gore, posebno aktivnog odmora baziranog na turizmu, na jubilarnom 30. Internacionalnom Alpe-Adria sajmu u Ljubljani‟, kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica.
„Izvornost i ljepota zaštićene crnogorske prirode uz raznovrsnu turističku ponudu, jedan su od glavnih motiva posjete Crnoj Gori. Stanovnici Slovenije i regiona oduvijek su bili prepoznati kao ljubitelji prirode, planinarenja i pješačenja netaknutim predjelima, tako da će prirodne ljepote naših parkova i raznovrsna turistička ponuda uključujući rafting rijekom Tarom, krstarenje Skadarskim jezerom, planinarenje, pješačenje edukativnim i pješačkim stazama, kampovanje, posjeta Mauzoleju na Lovćenu i upoznavanje sa značajnim kulturno-istorijskim znamenitostima, odnosno boravak u prirodi, susreti sa gostoljubivim mještanima i degustacija domaće tradicionalne hrane, biti više nego interesantni posjetiocima Sajma i da će, već ovu ljetnju sezonu, planirati da dio svog ljetnjeg odmora provedu u Crnoj Gori.‟
Rafting rijekom Taromu NP Durmitor
Podsjećamo da su Nacionalni parkovi Crne Gore tokom prošle godine ostvarili uspješnu turističku sezonu i broj posjetilaca od oko 450.000 turista što je za oko 30% više u odnosu na 2017. godinu. U saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom u proteklom periodu učestvovali smo na najznačajnijim međunarodnim turističkim sajmovima kao što su Berlin, Minhen, Beč i Štutgart, tokom kojih smo predstavili turističku ponudu zasnovanu na aktivnom turizmu. Ono što je prošle godine dodatno unaprijedilo promociju prirodnih i kulturnih vrijednosti i raznovrsne turističke ponude, bilo je osmišljavanje mobilne aplikacije i veb platforme koje na interaktivan način prezentuju brojne atrakcije zaštićenih područja, kao i novi vizuelni identitet NPCG, koji predstavlja nacionalne parkove kao svojevrstan brend Crne Gore.
Pod sloganom „Skoči na prirodu“ (Jump into nature), Izložbeni i kongresni centar GR – Ljubljana, 30. januara, otvoriće vrata za 30. po redu, turistički sajam u Sloveniji, Alpe – Adria. To je pre svega sajam za putnike, sportiste, alpiniste, planinare, aktivne rekreativce, ljubitelje džoginga, bicikliste, zavisnike od adrenalina u prirodi i ove godine kao novost, ljubitelje kampovanja i karavaninga. Aktivni odmor u prirodi predstaviće mnoge organizacije iz Slovenije, kao i iz regiona i drugih zemalja Evrope. Takođe će tradicionalno biti dodijeljena Jakobova nagrada za kvalitet i izvrsnost u alpsko-jadranskom regionu
Nastavak razvoja rezidencijalno-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu biće orijentisan na dvije do sada u potpunosti neiskorištene veće površine na sjevernom, odnosno sjeverozapadnom obodu tog kompleksa.
Već do kraja godine, prema riječima Dejvida Margasana, izvršnog direktora kompanije Adriatic Marinas koja stoji iza Porto Montenegra, počeće gradnja novog multifukncionalnog kompleksa na sjevernom dijelu tog kompleksa.
„Trenutno smo u završnoj fazi radova na dvije nove velike rezodencijalno poslovne zgrade – „Baia“ i „Elena“ koje ćemo dovršiti i kupvima predati do kraja maja. Odlučili smo da u neposrednoj budućnosti nećemo graditi na istočnom dijelu kompleksa iza zgrade međunarodne škole Knightsbridge prema velikom Gradskom parku u Tivtu. Stoga smo taj dio zatravili i pretvorili ga u veliku oblast za sport i rekreaciju. Uz taj kompleks, namjera nam je da dodatno uredimo sportski kompleks oko naše upravne zgrade – bivšeg Doma Vojske, sa naglaskom na teniska igrališta i vježbališta. Ipak, fokus naših aktivnosti ove i par narednih gdona, biće na sada nerazvijenom području kompleksa Porto Montenegra koji se pruža od glavog kolskog ulaza u kompleks na Jadranskoj magistrali sve do objekata Porto Montenegro Yacht Club-a na obali“ – kazao je nam je Margasan.
Riječ je o dijelu kompleksa sjeverno od ulice koja se sa magistrale kroz Porto spušta prema obali, a koji obuhvata još postojećih par skladišta i hala starog Arsenala. One će u najskorije vrijeme biti srušene i na njihovom mjestu već do kraja godine počeće gradnja novog, prvenstveno poslovnog kompleksa. Ovaj novi projekat u menadžmentu Adriatic Marinasa interno nazivaju „The Cove“ (Uvala), a pored manjeg broja novih rezidencijalnih, sadržaće i komercijalne objekte koji sada nedostaju tom rezidencijalno-turističkom kompleksu i doprinose namjeri aktuelnog vođstva Porta da cijelo naselje više i bolje uvežu sa samim gradom Tivtom i učine što atraktivnijim i za same Tivćane.
„Taj novi dio Porto Montenegra imaće prvenstveno cjelogodišnje komercijalno-zabavne sadržaje koji nam sada nedostaju, poput recimo, modernog bioskopa sa renomiranim operatrerom a kojeg ekonomski nije lako ovdje dovesti, ali intenzivno radimo na tome. Tu će biti i novi moderatni zabavni centar za djecu sa sadržajima i na otvorenom i u zatvorenom prostoru, za kojeg već imamo zainteresovanog operatera, a ovdje će biti i novi manji hotel, jeftiniji od prestižnog Regenta u centru Porto Montenegra. Novi hotel će svojom ponudom biti više orijentisan na konferencijske i aktivnosti organizacije raznih poslovnih i sličnih skupova. Uz to, ova kompleks imaće i par lijepih izložbenih salona za automobile ili plovila, kao i vrlo lijepi novi javni trg okružen trgovinama i ugostiteljskim objektima čija su ponuda i cijene pristupačne i za širi krug ljudi koji su ovdje i zimi, a ne samo tokom ljetnjih jeseci špica sezone.“- objašnjava Margasan.
Kompjuterski prikaz sjeverozapadnog dijela Porto Montenegra
Sa druge strane, još se razmišlja o konceptu po kojem će biti razvijen i uređen sjverozapadni dio kompleksa Porto Montenegra, na prostru između zgrade Porto Montenegro Yacht Cluba, Lido Mar otvorenog bazena, Zbirke pomorskog nasljeđa i nadstrešnice nekadašnjeg Arsenalovog sinhro-lifta koji je ljetos izuzetno uspješno debitovao kao nova multifunkcionalna javna Scena Synchro na kojoj su održani brojni koncerti, modne revije i slična veća javna dešavanja.
„Prošle smo godine na ovom prostoru pomalo eksperimentisali sa novim našim malim Beach Clubom i naišli na veliki entuzijazam ljudi i uspjeh tih ideja. Sada razmišljamo kako da na najbolji način integrišemo Yacht Club, Synchro i cijelu tu okolinu u nešto što će postati „drugo srce“ Porto Montenegra na sjevernom dijelu kompleksa, nešto što će biti jako, sadržajno i privlačno za ljude da dođu ne samo na gradsku rivu Pine i na nju oslonjeni dosadašnji glavni dio Porta na jugu, već i ovaj kompleks na strani prema Seljanovu.“- kaže Margasan.
O konceptu po kome će se razvijati taj sekundarni centar tivatskog nautičko-turističkog naselja, razgovaralo se prošle nedjelje i na sjednici Borda direktora Adriatic Marinasa, ali je izvjesno da će glavna razvojna nit ovdje biti novi, kako Margasan kaže, interesnatni i uzbudljivi zabavni sadržaji. Muzika, moda, umjetnost i zabava su ono na čemu će se temeljiti sadržaji tog dijela Porta.
„Definitivno želimo da gradnju novog dijela na sjevernom dijelu kompleksa počnemo u drugoj polovini godine, možda već i na samom kraju glavne sezone jer je to područje udaljeno od aktuelnih glavnih sadržaja Porta i građevinski radovi neće smetati turistima i žiteljima. Za nove sadržaje bliže obali u sjeverozapadnom dijlu kompleksa biće međutim, prilično izazovno naći odgovarajućeg operatera pa će ta gradnja krenuti i malo kansije.“- ističe Margasan dodajući da Adriatic Marinasu u daljem razvoju ova dva dijela Porto M;ontenegra, velike prilike pruža tek usvojeni novi Vladin program ekonomskog državljanstva po osnovu investicija.
„Stoga još razmišlamo što od sadržaja i ponude može biti uspješno na prvenstveno ovoj sjeverozapadnoj lokaciji uz obalu, kako bi razvoj tog dijela Porta možda mogao dobiti i malu „pomoć sa strane“ u obliku investitora zainteresovanih da ovdje ulože i iskoriste pogodnosti programa ekonosmog državljanstva“- zaključio je Margasan.
Nabavka parkomata, uvođenje android aplikacije i plave zone u planovima su preduzeća Parking servis Herceg Novi za ovu godinu, čime bi podigli nivo usluga i u značajnoj mjeri regulisali mirujući saobraćaj u gradu. Direktor Parking servisa Miladin Bato Vidaković kaže da planiraju da parkomate postave na četiri lokacije.
“Radimo na nabavci četiri nova parkomata, koja će biti postavljena kod Tonsatija, zatim u centru grada kod Atlas banke , na Dubravi i u Igalu, na potezu od zgrade Sole mara prema Institutu. Riječ je o centralnim i lokacijama na kojima nema puno trafika za prodaju parking karata. Već smo krenuli u proceduru nabavke parkomata, dva bi trebalo da stignu za oko 40 dana, a naredna dva za nekih 30 dana nakon toga. Do sezone a moguće i prije bi trebalo da sve bude realizovano”-kazao je za Radio Herceg Novi Vidaković.
U preduzeću razmišljaju i o uvođenju i treće, plave koja će u pojedinim dijelovima zamijeniti crvenu zonu, u cilju rasterećenja mirujućeg saobraćaja u strogom centru grada i lakšeg pronalska parking mjesta.
– Svjedoci smo da je u strogom centru, pogotovo u periodu radnog vremena, nemoguće naći parking. Uvođenjem treće zone, u crvenoj bi zadržavanje bilo maksimalno dva sata. Od centra ka periferiji bi bila plava, a treća bi bila žuta zona. To je još u postupku usaglašavanja a nadamo se da ćemo do sezone i to završiti -objasnio je Vidaković.
Herceg Novi foto Boka News
Još jedna novina u cilju pružanja bolje usluge je uvođenje android aplikacije koja bi pokazivala na kojim lokacijama je najlakše naći parking a preko aplikacije bi bilo dostupno plaćanje putem master i visa kartice. Vidaković kaže da u preduzeću razmatraju sve segmente kako bi pružili bolji servis građanima i turistima.
Planom privremenih objekata predviđeno je iscrtavanje tri nova parking prostora – na Savini, Toploj i u Meljinama.
-Na Savini je riječ o Ulici Prve bokeške brigade, dionici u kojoj se ljeti stvaraju velike gužve. Stanari te ulice su pokrenuli inicijativu, prikupili potpise da se iscrtaju parking mjesta. Kako bi ušli u taj posao Sekretarijat za komunalne poslove mora da reguliše smjer kretanja vozila. Na Toploj je lokacija kod spa centra Relax. To je opštinska zemlja na kjoj je planom predviđen parking prostor. U Meljinama je planirano iscrtavanje na lokaciji između supermarketa Voli i nekadašnje Fontane. Čekamo da vidimo da li je vlasnik Fontane raspoložen da uzme pod zakup cijeli prostor što bi nama bila olakšavajuća okolnost-objasnio je Vidaković.
Naš sagovornik smatra da bez izgradnje garaža nema kvalitetnog rješavanja parkiranja a prioritet će biti iznalaženje mogućnosti za njihovu izgradnju u saradnji opštine i preduzeća ili kroz privatno – javno partnertsvo. Premda je riječ o dugoročnom projektu, najaktuelnije su od osam lokacija koje predviđa Prostorno urbanistički plan lokacije između Opštine i zgrade Pošte i na Toploj ispod semafora.
U protekloj godini Parking servis je ostvario bolji prihod za 30 odsto u odnosu na 2017. Cijene se, kaže Vidaković, nisu mijenjale u poslednjih 10 godina a nastojaće da za građane Herceg Novog budu na istom nivou kao i do sada.
“Cijene parkinga u Herceg Novom su dosta niže u odnosu na gradove u okruženju. U Kotoru u prvoj zoni je sat parkiranja 1, 2 eura, a kod nas u zimskom periodu 0, 60 eura. U Podgorici su cijene iste kao u našem gradu. Ukoliko budemo imali planova za unapređenje parkinga i većih investicija u skladu s tim ćemo razmotriti i cijene” – kazao je Vidaković.
JU Narodna biblioteka Budve i NVO „Sedma sila mladih“ organizuju promociju 12. broja časopisa „Krug mladih“ u subotu, 2. februara sa početkom u 18 časova.
Tim povodom u amfiteatru Akademije znanja biće upriličen okrugli sto „Bolesti zavisnosti i mladi u Crnoj Gori, imamo li razloga za zabrinutost?“ na kojem će biti riječi o porastu broja korisnika psihoaktivnih supstanci kod mlađe populacije, uzrocima i liječenju.
Učesnici okruglog stola biće Dijana Milošević psihološkinja u JU Kakaricka Gora, Jovan Dašić – NVO Juventas, Otac Blažo Božović – zajednica „Zemlja živih“ i Jelena Stanić – Krug mladih.
Moderatorka će biti Zorica Radenović, predsjednica NVO „Sedma sila mladih“ i urednica časopisa i portala „Krug mladih“.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević dobio je pozivnicu da prisustvuje Molitvenom doručku, koji će se šezdeset sedmi put održati u Vašingtonu prvog četvrtka u februaru.
Ovo je jedinstven događaj koji decenijama okuplja lidere, političare, biznismene iz čitavog svijeta, bez obzira na rasu, vjeru, nacionalnu ili političku pripadnost. Radi se forumu koji je ustanovljen iz želje da se na trenutak zaborave političke razlike i da se u dobroj komunikaciji, bez formalnih opterećenja, lideri iz različitih oblasti političkog, društvenog i privrednog života sastanu i razmijene informacije, namjere i platforme za djelovanje.
Doručak ima dva specijalna govornika predsjednika SAD (2019. godine će treći put to biti Donald Tramp) i jednog specijalnog gosta čiji identitet se ne otkriva prije početka događaja.
SAD Molitveni doručak
Drugi dio programa rezervisan je za bilateralne sastanke učesnika sa kongresmenima, senatorima, privrednicima i drugim značajnim zvaničnicima iz SAD.
Pored Carevića, Molitvenom doručku će prisustvovati na poziv i njegov kolega, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, kao i predstavnici državnog vrha Crne Gore.
Pelješki most radovi – Foto Tom Dubravec/HANZA MEDIA
Mala Komarna, dosad poznata po svom najpoznatijem vikendašu, dugogodišnjem političaru barba Luki Bebiću, ali u vrijeme Jugoslavije i kao ljetovalište bosanskohercegovačkih moćnika i intelektualaca, postat će u sljedeće tri godine najživlje gradilište u Hrvatskoj, a kad se dovrši najveći most (Pelješki) u zemlji, dobit će i pravu građevinsko-turističku atrakciju!
Komarna je nastala sedamdesetih godina kao vikend-naselje, da bi danas imala nešto više od 170 prijavljenih stanovnika, zimi ih je pedesetak, a ljeti i do dvije tisuće s turistima. Već sada nema dana da pedesetak stalnih stanovnika ne obiđu novinarske ekipe, mještani su se već naviknuli, izvještili u davanju izjava, a svi ponešto znaju i o tehničkoj strani megaprojekta pelješkog mosta vrijednoj 420 milnona eura, od kojih se 85 posto financira nepovratnim sredstvima Evropske unije, dok radove izvodi renomirani kineski građevinski div China Road and Bridge Corporation.
Ne samo da će ovaj most zakoračiti preko Malostonskog zaliva, zagaziti jednom stopom u Komarnu, a drugom u Brijesti na Pelješcu, on će spojiti Hrvatsku nakon ravno 303 godine, koliko je prošlo otkad je Dubrovačka Republika 1718. ustupila područje Neuma Turskom Carstvu. Dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, nosit će četiri prometna traka. EU financira i popratnu infrastrukturu: pristupne ceste, tunele, dodatne mostove i vijadukte kao i obilaznicu kod Stona dužine osam kilometara.
Radovi su počeli, gradilišta s obje strane zaljeva se uređuju, a upravo se polažu piloti za temelje koji će se ukupati u muljevito dno, čak stotinjak metara ispod morske površine. Kineski brod dovezao je 24 pilota duljine od 126 do 128 metara koji se ugrađuju kao temelji za dva središnja stupa budućeg mosta, a bit će postavljena 148 pilota. Nakon toga slijedi izvlačenje mulja čija je naslaga na sredini zaljeva oko 70 metara te upumpavanje armiranog betona u cijevi pilota.
Kišnog i hladnog jutra zatekli smo kineske radnike upravo na tom zadatku. S komarnjanske strane bit će u apartmanima smještani kineski i hrvatski inženjeri, a na pelješkoj strani podignut će se kontejnersko naselje za sedam stotina kineskih radnika. Bit će to pravi grad uz more.
– Vidimo ih, prolaze ovuda, malo su u početku bili šutljivi, a sad se već pozdravljaju s mištanima. Glavni kuvar zna reć ‘dobar dan, doviđenja i gut’, a mi, bojin se, još ni beside kineskoga. A čuješ, da je nas sedan stotina u Kini već bi tamo cila zemlja navijala za Hajduka i pivala ‘Marjane, Marjane’ – smije se Komarnjanin Mile Brljević (64), predviđajući kako će do ljeta 2021. kad je završetak radova na mostu, Komarna biti poznata kao Zagreb, stalno su na televizijama i po novinama.
– Ovdje su smješteni inženjeri i radnici koji su neposredno uključeni u projekt, a od Opuzena do Ploča unajmljuju sobe naši i europski kontrolori, promatrači, svi oni kojima je posao nadgledanje, tako da će naši ljudi i zimi i ljeti iznajmljivati a i restorani će biti popunjeni. Sve u svemu lipo. Ima inženjera iz Sarajeva, Beograda, Zagreba, Splita, tako da smo se svi lipo našli na jednome mistu, Kinezi gledaju struku i ništa drugo ih ne zanima, a naše firme iz Doline Neretve radile su pripremne radove, postavljali ograde, polagali asfalt, table, tako da je bilo posla za sve – kaže Mile.
A s kineskim je poslodavcima najbliži Ivo Jerković Bili, okretni 24-godišnjak koji je do 2021. godine otkazao sve najavljene turiste i sedamdesetak ležaja iznajmio inženjerima, prevoditeljima i logistici, a kod njega kineski kuhari spremaju i spizu, dok je i dio ureda smješten kod njega.
Foto Tom Dubravec/HANZA MEDIA
– Prvi su došli u julu, dva šefa i inženjeri, a onda ih je dolazilo još i još i još… Trenutno je kod mene pedesetak kineskih i isto toliko hrvatskih inženjera. Ne može se ne primijetiti ozbiljnost kojom Kinezi pristupaju ovom poslu; pri zapošljavanju traže referencije, sve papire i iskustvo, ne zanima ih ništa ‘preko veze’. Bio je i glavni direktor, jako mlad, čini mi se 1986. godište. Svaki šef ima svoga šefa, a izjave i fotografiranje ili ulazak u zonu gradnje je najstrože zabranjeno bez dozvole s vrha. Nema ćakula i zaustavljanja, nema šanse da se lipa isplati a da ne ide preko računa.
– Većina fizikalaca, koliko sam shvatio dolazi u aprilu i spavat će u kontejnerskom naselju. Mislim da nama koji smo iznajmili apartmane i otkazali našim ljetnim turistima neće biti štete, ali bogme, ne stajem dan-noć, stvarno je puno posla – objašnjava Ivo, koji će pored svog restorana otvoriti ovog ljeta – logično – i kineski restoran.
– Glavni kineski kuhar je profesionalac sto-nasto, hrana koju priprema je izvrsna, samo sam primijetio da stavljaju u sve đumbir. Ako bude moguće, zamolit ću ga za pomoć pri otvaranju kineskog restorana. A znate što mi je bilo najčudnije; ovog ljeta pored tisuća gostiju koje imamo iz cijele Europe, prvi put su mi bili – Kinezi. Je l’ to podudarnost slučajna, a ko zna. Uglavnom bit će nam živo i veselo ove tri godine – kaže Ivo Jerković, koji nas je gliserom provozao oko kineske dizalice, broda s elementima i remorkera usidrenih u malostonskom zaljevu: kad se zabijaju piloti duboko u dno, odjekuje kilometrima uokolo…
Po pustoj, kišnoj i oburenoj Komarni teško je naići na mještanina, ali imamo sreće, namjerili smo se na pravu osobu, Matu Dragobratovića, bivšeg načelnika Općine Slivno i nekadašnjeg predsjednika Općinskog vijeća kojoj pripada mjesni odbor Komarne.
Zanimljivo je kako je Mate dvaput bio na otvaranju radova na pelješkom mostu, a posebno je u javnosti ostalo zapamćeno svečano otvaranje pod vodstvom premijera Ive Sanadera. Sada se ta betonska platforma, s koje se pelješki most trebao dobaciti na drugu stranu – ruši.
– Nije to bilo skroz bezveze kao što se danas u Hrvatskoj smatra za sve, taj je čin bio od psihološke važnosti – da se narod upozna kako je moguće da Hrvatska jednog dana bude konačno spojena. Od tada se neprekidno pričalo o pelješkom mostu, bilo je podmetanja svakojakih, ali uspjeli smo i važnost mosta će biti neizmjerna, kako za nas ovdje, tako i za cijelu državu – smatra Dragobratović, jedan od osnivača HDZ-a, dodajući kako je bez novca most bio samo u snovima, ali ulaskom u EU san je bilo moguće ostvariti.
– Bit će među Hrvatima uvijek onih koji će kritizirati ovaj velebni projekt, ali mi smo jednostavno takvi. Ipak nema sumnje da će ovaj most kao jedan od pet najvećih u Europi privlačiti pažnju kako naših ljudi tako i stranaca, ipak je to jedna rekao bih turističko-građevinska atrakcija – drži Mate, koji svoje apartmane ipak neće iznajmiti kineskim građevinarima.
– Imamo svoje stalne goste iz cijele Evrope i mislim da ne bih profitirao kad bi još i zimi iznajmljivali, a naše tradicionalne goste zaustavili – objasnio nam je Dragobratović, na odlasku poručivši:
