Trodnevni bajkerski skup u Herceg Novom

0
moto skup

Članovi hercegnovskog moto kluba „Cruiser“ organizuju trodnevni međunarodni moto skup koji počinje večeras (petak) od 21 sat na plaži „Ušće“ u Igalu. Za moto skup u Herceg Novom iz godine u godinu vlada sve veće interesovanje i raste broj gostiju koji stižu iz svih bivših jugoslovenskih republika, iz regiona i Evrope.

Zahvaljujući entuzijastima okupljenim u Moto klubu „MC Cruiser“, Herceg Novi će ovog vikenda biti stjecište bajkera i motorista iz čitavog regiona. Međunarodni moto skup, koji klub tradicionalno organizuje posljednjeg vikenda u avgustu, nalazi se u evropskom kalendaru moto skupova, a sve veći broj gostiju najbolje govori o popularnosti ove manifestacije.

“Kao i nekoliko prethodnih godina, a oni koji su već dolazili znaju da ih očekuje opušteno druženje u domaćinskoj atmosferi i nezaboravan provod uz uobičajne bajekerske igre, defile motora i bogat muzički program”, navode organizatori.

Domaćini su osmislili sadržajan zabavni program.

“I ove godine moto susret će obilježiti dobra atmosfera, druženje i zabava na plaži, a uveče rokenrol muzika četiri sjajne grupe. U petak od 21:00 sat svira lokalni bend „High voltage“, a zatim i naši stari prijatelji – „Krugovi u žitu“ iz Trebinja, dok će se u subotu za dobru atmosferu pobrinuti grupe “The Great spirit” iz Sremske Mitrovice i “Vesele `80” iz Kragujevca. Takođe, drugog dana moto skupa građani i gosti Herceg Novog će imati priliku da uživaju u veoma atraktivnom defileu motora od Igala do Meljina, a po povratku će na plaži biti organizovane bajkerske igre. Ulaz ne naplaćujemo, a goste ćemo dočekati uz priganice i lozu, i podijeliti im propagandni materijal o Herceg Novom”, ističu organizatori.

Podmornica „Heroj“ – 50 godina od porinuća u more

1
Podmornica Heroj

Proslava 50. godišnjice od kada je, kao tadašnje „pomorsko čudo“ podmornica P-821 „Heroj“ porinuta u more, biće obilježena u Tivtu u nedjelju 26. avgusta.

Nakon povorke Gradske muzike Tivat kroz glavnu promenadu Porto Monteneegra do Zbirke pomorskog nasljeđa, izložba „Ispod talasa“, inspirisana istorijom i životom posade na „Heroju“, autora Dražena Jovanovića, biće otvorena u 20 sati.

Koncert „Belgrade saxophone kvarteta“ zakazan je iste večeri ispred podmornice „Heroj“, od 21 sati.

Kobilica za izgradnju podmornice P-821 „Heroj“ postavljena je 1965. godine, i naredne dvije godine, u najvećoj tajnosti se gradio novi ponos JRM – 1967.  podmornica od 50,4m dužine, 4,7m širine i punog deplasmana 704,6t konačno je porinuta u more. Nakon završnih radova i probnih vožnji brod je 1968. konačno upisan u flotnu listu i narednih 23 godine bio u sastavu 88.diviziona podmornica, ističe koordinator Zbirke pomorskog nasljeđa Dražen Jovanović, koji, kao nekadašnji podmorničar, sa puno strasti govori o plovidbi gostima koji uživaju u ovom monumentalnom zdanju u nautičkom naselju Porto Montenegro.

„Heroj“ je predstavljao vrhunac ne samo brodogradnje već i ukupne tehnologije kojom je ovladala ondašnja Jugoslavija, svrstavši se tada u red rijetkih država koje su bile kadre i sposobne da samostalno dizajniraju, projektuju i grade podmornice. U doba kada je „Heroj“ ušao u operativnu upotrebu, to je bila jedna od najskladnijih i po svojim karakteristikama najboljih podmornica sličnoga tipa u svijetu, dodao je Jovanović.

Podmornica „Heroj“ je porinuta u more te davne 1967. godine, i nakon 23 godine, kada je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991. godine u Tivtu, imala je ukupno 726 plovidbenih dana, čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što je ekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle.

Od 3. jula 2013. godine, nakon četiri mjeseca restauracije, „Heroj“ je dočekao novi život, ovoga puta kao brod – muzej, na njegovoj restauraciji učestvovalo je i 13 nekadašnjih podmorničara koji su željeli da mu vrate stari originalni sjaj.

Podmornica P-821 Heroj

Stati za kormilom podmornice i otkriti kako je 28 podmorničara u njoj, duboko u moru, ispisivalo nepredvidive istorijske trenutke jugoslovenske flote, rijetka je edukativna atrakcija na evropskom tlu. Danas se u podmornicu ulazi kroz veliki izrezani otvor čvrstog trupa debelog 28 milimetara, u njenu skučenu i raznovrsnim uređajima i opremom nabijenu unutrašnjost – od komandantove kabine, torpednih cijevi kalibra 533mm na pramcu, radio stanice i borbene stanice, elektromotornog prostora prema krmi gdje je smješten glavni električni pogonski motor „Heroja“. Nije vraćena samo materijalna eksponatska vrijednost podmornice, već i život kroz priče podmorničara koji sa strašću objašnjavaju kako su po mjesec dana boravili pod vodom, sa kojim opasnostima su se suočavali, kako su ručali na torpednim cijevima i spavali na sklopivim ležajevima gdje god se moglo naći mjesta.

„Heroj“ je jedna od najvećih atrakcija Tivta i nastavlja vezu grada sa podmorničarskom tradicijom, a često je i mjesto susreta bivših podmorničara ex-Yu koji se često sastaju.

„Malahne“ – novi sjaj stare holivudske zvijezde

Na udarnom mjestu promenade tivatske marine i nautičkog centra Porto Montenegro, u korenu mula 1, već nekoliko dana ljujuška se jedan od najljepših i najinteresantnijih jahti koje su ove sezone pohodile tu marinu – prelijepa stara tzv. klasična džentlmenska jahta  „Malahne“.

Već i površan pogled na atraktivnu staru damu pokazuje da je „Malahne“ nešto sasvim drugačije, ljepše i mnogo plemenitije od bezličnih, konfekcijskih, modernih i ulstarskupih megajahti koje svojim kontroverznim izgledom više govore o (ne)ukusu svojih vlasnika, nego o njihovoj iskrenoj strasti prema brodovima, estetici i pravom uživanju u moru i plovidbi. „Malahne“ sa druge strane, je sve što nove megajahte nisu – skladan, nenametljiv a odmah prepoznatljivo luksuzan brod za opušteno uživanje na moru za sretnike koji ga sebi mogu priuštiti, ili su u stanju „iskrcati“ 154.000 funti koliko košta sedmični najam ovog luksuznog broda.

Elegantne, klasične linije trupa i nadgrađa jahte „Malahne“ (odnosno njen „shipshape“ izgled kako bi to rekli Englezi), poznavaocima odmah otkriva da je u pitanju oldtajmer konstruisan i sagrađen u vrijeme kada su jahte zaista bili brodovi, a ne plutajuća zabavišta i luna parkovi kakve su većinom moderne superjahte.

„Malahne“ ima dugu i bogatu istoriju jer je za njom čak 81 godina plovidbe svjetskim morima. Ova jahta sagrađena je i porinuta u more 1937.godine, od strane za jahte čuvenog  britanskog specijalizovanog projektantskog biroa i brodogradilišta Camper&Nicholson. Luksuznu jahtu dizajniranu i dekorisanu u tzv Art Deco stilu kakav je preovlađivao tridesetih godina prošlog vijeka, a vrhunac svog izraza našao je u tada impresivnom novom francuskom transatlantiku „Normandie“, naručio je bogati britanski biznismen i nautičar, Vilijam Lorens Stivens.

Pedeset metara duga, 7,9 metara široka i sa gazom od 3,4 metra ova jahta ima deplasman od 475 tona. U šest luskuzno opremljenih kabina brod može primiti do 10 godtiju o kojima brine 11 članova posade. Ovu čelično-aluminijumsku jahtu koja je 2015. u britanskom brodogradilištu Pendennis prošla obiman remont i rekonstrukciju u kojoj joj je u najvećoj meri vraćen originalni izgled iz 1937. , brzinom od 15 čvorova pokreću dva „Caterpillar“ dizel motora. Zanimljivo je da je njena unutrašnjoj u Atr Deco stilu obnovljena po dizajnu i nacrtima Gaja Olivera, čovjeka koji je pored ostaloga, bio dizajner enetrijera za rezidenciju britanskih premijera u Dauning stritu broj 10 u Londonu. „Malahne“ nosi i čitav niza manjihj plovila i sredstava za zabavu na vodi kao i ronilačke opreme, a glava atrakcija je njen 7,5 metara dugi „Cockwells“ brzi gliser, urađen u retro-stilu od posebno pripremljenog mahagonijevog drveta.

Jahta koja se sada ljuljuška na valovima uz gatove Porto Montenegra ima slojevitu prošlost u kojoj je promijenila više vlasnika i nosila je razna imena. „Malahne“ je tako po izbijanju Drugog svjetskog rata 1939., mobilisana u britansku ratnu flotu, dobila je prefiks HMS (His Majesty`s Ship/ Brod Njegovog veličanstva)  kojeg nose svi britanski ratni broodovi i služila je  kao patrolno plovilo u vodama La Manša. Godine 1940. pred kapitulaciju Francuske, “Malahne” je bila dio flote koju je činilo na stotine manjih i većih jahti, čamaca, ribarica i svega što je moglo ploviti, a koju su Britanci u operaciji “Dynamo”,  poslali preko La Manša da sa obala Francuske kod Dankerka, evakuišu na stotine hiljada odsječenih britanskih, francuskih i begijskih vojnika koje su okružili Njemci. Pod konstantim napadima njemačkih aviona ipod kišom bombi,  i “Malahne” je na plažama Dankerka ukrcala i u Britaniju evakuisala nekoliko stotina vojnika, a dio te episode iz života ovog broda opisan je i u blokbaster-filmu “Dunkirk” režisera Kristofera Nolana iz 2017. Kao živo svjedočatsvo svoje uloge u operaciji koja je od 26.maja do 4.juna 1940. spasila preko 300 hiljada života savezničkih voinika, “Malahne” i danas na svom pramčanom zatsvnom koplju nosi tzv. “Dunkirk Jack” – plamenac koji su dobili civilni brodovi što su učestvovali u toj, jednoj od najvećih vojnih evakuacija u istoriji. Do kraja rata 1945. “Malahne” je nastavio vojnu službu, ovog puta u Škotskoj u ulozi školskog broda za posade britanskih hidroaviona.

“Malahne” inače, ima slojevitu vezu sa filmskom indsustrijom jer je ovu jahtu početkom šezdesetih kupio poznati holivudski filmski producent Sem Spigel. Ovaj trostruki dobitnik Oskara, svoju je jahtu pretvorio u stjecište filmskog džet-seta, a “Malahne” je tada pored ostaloga, u Persijskom zalivu služila i kao logistički brod- sjedište produkcije, prilikom snimanja Spigelovog velikog hita – ratne epopeje “Lorens od Arabije” sa Piterom O`Tulom u glavnoj ulozi, te Alekom Ginesom i Entonijem Kvinom u sporednim ulogama. Poznati producent potom je na svojoj jahti narednih godina ugošćavao i krstario sa mnogim poznatim glumcima i pjevačima, pa su tako na “Malahne” plovili i Frenk Sinatra, Grejs Keli, Elizabet Tejlor, Kirk daglas, Džek Nikolson… Na ovoj jahti su 1973. čak su snimane i scene filma “The Last of Sheila” sa Rakel Velč i Džejmsom Mejsonom u glavnim ulogama.

Slavnu filmsku jahtu 1983. kupuje jedan saudijski šeik koji joj na žalost, potpuno mijenja izgled i unutrašnjost. Nekadašnju “Malahne” 2009. od Arapa je otkupio britanski nautički preduzetnik Nikolas Edmiston i mukotrpno, nakon nekoliko godina, uspio da brodu vrati slavno ime i do zadnjeg detalja restaurira njegov originalni sjaj. Koliko uspješno – svjedoči i nagrada koju je “Malahne” dobila 2016. kao najbolji ikada izvedeni projekat restauracije jedne klasične jahte.

“Jazz pod zvijezdama”

0
Gornja Lastva
Gornja Lastva

Kulturno-zavičajno društvo “Napredak” iz Gornje Lastve prirediće u tom starom bokeljskom selu na obrncima Vrmca u subotu 25.avgusta sa početkom u 22 sata, koncert pod nazivom “Jazz pod zvijezdama”.

U neuobičajenom ambijantu – na docima ispred objekta Doma kulture “Ilija Marković” nastupiće  Novak Mijovic (truba), Sara Jovović (klavir),  Miodrag Šule Jovović (gitara), Milivoje Pičurić (kontrabas) i Blažo Tatar (bubnjevi).

Gornja Lastva – Vrmac

Obezbijeđen je i besplatan prijevoz do sela,  a kombi kreće sa autobuske stanice u centru Tivta u 21.40 sati.

Odustali od gradnje hotela Kraljičina plaža

0
Kraljičina plaža

Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Miločer i kompanija Adriatic properties, grčkog biznismena Petrosa Statisa, odustali su od gradnje hotela Kraljičina plaža u Miločerskom parku.

Oni su obavijestili Ministarstvo održivog razvoja i turizma da odustaju od zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, ali nijesu naveli zbog čega. U Ministarstvu su, nakon toga, donijeli rješenje o obustavljanju prethodno pokrenutog postupka, pišu Vijesti.

„Podnosioci zahtjeva su pisanim aktom obavijestili Ministarstvo da odustaju od zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju hotela sa pet zvjezdica“, navodi se u zaključku o obustavi postupka.

To je drugi put u proteklih godinu i po da se obustravlja postupak izdavanja građevinske dozvole.

Nova budvanska vlast blokirala je prije godinu izdavanje građevinske dozvole kompaniji Miločer, u vlasništvu Vlade, i Statisovoj firmi, koja je zakupac hotelskog kompleksa Sveti Stefan – Miločera.

HTP Miločer je vlasnik postojećeg hotela Kraljičina plaža.

Lokalna uprava je tada zaključila da se u Miločerskom parku ne smiju graditi stanovi za tržište.

HTP Miločer i Adriatic propertis su prije dva i po mjeseca ponovo pokrenuli postupak izdavanja građevinske dozvole, ali je i u tom slučaju bila potrebna saglasnost opštine.

Neretva – očekuje se urod do 50 hiljada tona mandarina, glavni problem nedostatak radne snage

0
Stabla mandarina

Predstavnici proizvođača istaknuli su kako se ove godine očekuje urod do 50 hiljada tona mandarina. Kao jedan od glavnih problema istaknuli su nedostatak radne snage, a naglasili su kako su proteklih godina otkupljivači imali dobre uvjete te kako je većina novac uložila u svoje kapacitete. Istaknuto je kako je padom Agrokora neretvanska mandarina izgubila svoje mjesto na policama u četiri zemlje u okruženju.

Predstavnici proizvođača na sastanku sa Županom Nikolom Dobroslavićem u Opuzenu, dodali i kako mandarina postaje jedina isplativa kultura koja ne može, poput primjerice lubenice, biti ugrožena raznim uvoznim proizvodima iz Tunisa, Italije itd.

Napomenuli su i kako se dio proizvođača još uvijek ‘snalazi’ nakon što je prije nekoliko godina uslijed uvođenja sankcija izgubljeno rusko tržište. Kao rješenje, istaknuta je nužnost širenja tržišta na druge zemlje s obzirom da više od 80 posto mandarina ide u izvoz.

Na sastanku je rečeno i kako će prema sadašnjim pokazateljima ovogodišnja berba biti vrlo kvalitetna, a tome pogoduje i mali broj prijavljenih jedinki voćne muhe.

Predstavnici otkupnih centara istaknuli su kako im veliki problem predstavlja nedostatak radne snage te kako su prisiljeni tražiti radnike u zemljama okruženja. Zatražili su pomoć u rješavanju dokumentacije u tu svrhu.

Izvjesna promjena vremena, od utorka opet…

0
Prevlaka foto Ž.Starčević

U nedjelju i ponedjeljak nas očekuje prolazno osvježenje, već u utorak ćemo imati rast temperature, kazao je sinoptičar Dragan Burić.

“U nedjelju i ponedjeljak biće kiše, a od utorak opet stabilizacija i rast temperature. Očekujemo pad temperature za 6 do 8 stepeni”, saopštio je Burić gostujući u Jutranjem programu TVCG. On je kazao da nas i u septembru očekuju topli dani.

“Možemo reći da nas i početkom septembra očekuje to Miholjsko ljeto, da će se produžiti ljetnji uslovi”, kazao je Burić.

Juče je izmjeren maksimalna temperatura za ovo ljeto, 38,1 stepen u Podgoricu.

“Na današnji dan 24. avgvusta 2007. u Podgorici je izmjereno 44,8 stepeni, što je apsolutni maksimum kada je Glavni grad u pitanju”, kazao je Burić.

Navodi i da su svi mjeseci bili iznad prosjeka, ali nije bilo vremenskih ekstrema, ako izuzmemo pijavicu u julu na primorju.

“Ukupno u Podgorici bila su 92 tropska dana i 64 tropske noći. U avgustu smo imali sve tropske dane i noći”, kazao je Burić.

On je saopštio i da nerado komentariše dugoročne prognoze, jer im je tačnost mala.

“Prognoza je sve manje pouzdana što je period za koji se daje duži”, kazao je Burić.

Izložba slika Zorana Živkovića u Galeriji solidarnosti

0
Živković izložba

Galerija solidarnosti, koja djeluje u okviru Opštinske javne ustanove ‘Muzeji’ Kotor, organizuje izložbu akademskog slikara Zorana Živkovića iz Kotora.

Živković će se kotorskoj publici predstaviti sa tridesetak ulja na platnu.

Živković je završio Pravni fakultet u Beogradu i Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, smjer slikarstvo. Na istom je fakultetu i magistrirao, smjer zidno slikarstvo i mozaik.

Samostalno je izlagao u Podgorici, Cetinju, Herceg Novom, Beogradu, Ljubljani, Berlinu i Talinu, kao i na više grupnih izložbi i bijenala.

U palati Pima izložba će biti otvorena u nedjelju, 26. avgusta u 21 sat.

Herceg Novi: Upao u jamu duboku 50 metara, pa ga spasili vatrogasci i alpinisti

0
Upao u jamu foto Služba sapasavanja HN

Krsto Ćirović, mještanin sela Bjelotina u zaleđu Herceg Novog, koji je danas pao u jamu duboku 50 metara kasno poslije podne je spašen i prebačen u Bolnicu Meljine. Povrede koje je zadobio prilikom pada nisu opasne po život.

 Ćirović je pao niz kamenu strminu, potom se  zaglavio između dva kamena i stabla, na nasipu zemlje, pa se odatle skotrljao I pao u jamu duboku oko 50 metara iz koje nije mogao izaći.  Svo vrijeme bio je svjestan i komunicirao je sa sestrom koja je bila na obodu jame

Načelnik Službe zaštite Zlatko Ćirović kaže da su poziv iz Centra bezbjednosti dobili u 13,15 sati.

“Odmah smo poslali tri vatrogasca , zatim smo uputili još pet pripadnika naše Službe,pozvali smo alpiniste a stigli su i pripadnici policije i Službe hitne pomoći”. Akcija je trajala skoro četiri sata, Ćirović je izvučen i oko 18 i 20 dovezen u Opštu bolnicu Meljine. Povrijeđen je, ali nije životno ugrožen”, kazao je načelnik Službe zaštite.

Akcija spasavanja trajala je skoro četiri sata.

Upao u jamu foto Služba sapasavanja HN

Dejan Verigo alpinista I speleološki instruktor sa kolegama Nikolom Brajević i Dejanom Tušup i osam pripadnika Službe zaštite učestvovao u akciji spasavanja,

Objašnjava da su iz jame postavili tri linije za izvlačenje.

“Uspjeli smo da izvučemo Ćirovića čije su majka i sestra bile pored jame svo vrijeme uz ostale koji su učestvovali u akciji” – kazao je Verigo.

Janović i Maslovar ponovno u potpredsjedničkim foteljama

2
Opština Tivat

Umjesto dosadašnja tri, Tivat će ubuduće će imati dva potpredsjednika Opštine, a te funkcije obavljaće Dejan Maslovar (SD) i Ilija Janović (HGI).

Njih dvojica bili su potpredsjednici Opštine do početka jula kada je konstatovana ostavka dotadašnje gradonačelnice dr Snežane Matijević (DPS), pa je kako je istaknuto, Maslovaru i Janoviću morao po sili zakona prestati mandat jer je prestao mandat i gradonačelnika koji ih je predložio.

Zanimljivo, ta zakonska odredba tada nije primijenjana i na trećeg potpredsjendika Opštine kojeg je takođe predložila Matijevićeva- dr Sinišu Ksuovca (DPS) kojem je naprotiv, povjereno da grad vodi kao v.d. predsjednik Opštine. Kusovac je u međuvremenu 9.avgusta izabran za novog gradonačelnika u punom mandatu, a sada se u skladu sa koalicionim sporazumom DPS, SD i HGI, i kadrovi dvije manje stranke vraćaju u potpredsjedničke fotelje.

Kusovac je već u srrjedu 22.avgusta, dobio riješenje o imenovanju Maslovara i Janovića za potpredsjednike Opštine, ali na to formalno treba da daju saglasnost i odbornici na  predstojećoj sjendici lokalnog parlamenta koja je zakazala za 29.avgust.