Srpski tenisač Novak Đoković i američka gimnastičarka Simone Biles dobitnici su nagrade “Laureus” kao najbolji sportisti za 2018. godinu na svečanosti održanoj u Monte Carlu.
Đoković je po četvrti put osvojio nagradu koja slovi kao sportski Oscar, nakon 2012., 2015. i 2016. godine, a među šest nominiranih bio je i kapetan hrvatske nogometne reprezentacije i dobitnik “Zlatne lopte” za 2018. godinu Luka Modrić.
Đoković je prošle godine po četvrti put osvojio Wimbledon te treći put podigao pobjednički pehar na US Openu i u tom trenutku stigao do 14 osvojenih “grand slam” naslova u karijeri. Tu je brojku povećao na 15 osvajanjem Australian Opena prošloga mjeseca. Četvrtim “Laureusom” Đoković se približio na samo dva do još jednog tenisača, Švicarca Rogera Federera koji je prestižni kipić osvajao šest puta.
Za Biles je ovo drugi “Laureus”, prvoga je osvojila prije dvije godine. Na prošlogodišnjem Svjetskom prvenstvu u Dohi Biles je osvojila šest medalja, četiri zlata i po jedno srebro i broncu.
Nagradu za najbolju ekipu godine dobila je francuska nogometna reprezentacija koja je osvojila naslov svjetskog prvaka u Rusiji.
Za najboljeg sportistu s invaliditetom proglašena je slovačka alpska skijašica Henrieta Farkašova koja je na POI u Pjongčangu osvojila četiri zlata i jedno srebro.
Francuski nogometni trener Arsene Wenger, koji je 22 godine vodio engleskog prvoligaša Arsenal dobitnik je nagrade za životno djelo, dok je kenijski atletičar Eluid Kipchoge osvojio nagradu za osobit doseg postavljanjem svjetskog rekorda u maratonu kada je srušio stari rekord za minutu i pol.
Na svečanosti u Monte Carlu dodijeljeni su “Laureusi” u 12 kategorija među kojima se ističe i ona za društvenu dobrobit koju je dobila indijska fondacija Yuwa koja se uključivanjem djevojčica u sport bori za njihovu bolju obrazovanost.
U Kotoru je danas počela završna faza radova na rekonstrukciji zatvorenog bazena “Nikša Bućin”. Objekat će do kraja godine biti u otvoren, poručuju nadležni.
Ministar sporta i mladih Nikola Janović je tom prilikom poručio da je kotorski bazen simbol crnogorskog vaterpola i plivačkih sportova, te da ima ogroman značaj za crnogorski sport, kao i za djecu i omladininu u cijeloj Boki.
„Ja sam jedan od onih koji je prvi zaveslaj u karijeri učinio baš u ovom bazenu. Zbog toga znam njegov značaj i njegov potencijal. Dio politika Vlade i Ministarstva sporta i mladih odnosi se na uspostavljanje sportske infrastrukture u svakom gradu, na svakom mjestu gdje je to moguće. Rekonstrukcijom ovog bazena, vaterpolo sport se vraća u Kotor“ – kazao je ministar Janović.
Dodao je da će sportski objekti biti rekonstruisani ili građeni širom Crne Gore te da se u Ministarstvu već od danas nastavlja sa jasnim politikama i mjerama – da sport zaživi u svakom crnogorskom kvartu, u svakom naselju.
Direktor Uprave javnih radova dr Rešad Nuhodžić poručio je da je Vlada obezbijedila sav novac koji je potreban za naredne faze rekonstrukcije ovog bazena, a da će Uprava javnih radova obezbijediti da radovi budu završeni u roku od osam mjeseci, kako je i predviđeno planiranim periodom izrade.
„Kao što smo obećali prilikom zaključenja ugovora o početku druga faze rekonstrukcije bazena u Kotoru, danas smo ministar Janović i ja obišli gradilište i zvanično uveli u posao i izvođača radova i nadzor. Sada nam predstoji da u rokovima koji su ugovoreni, a to je do kraja ove godine, završimo rekonstrukciju i bazen stavimo u funkciju“ – rekao je direktor Uprave javnih radova.
Dodao je da posebno zadovoljstvo pričinjava to što je riječ o objektu koji, pored vaterpolista, koriste i građani Kotora što je dodatni motiv za završetak radova u roku i u potpunosti.
„Ono što ću iz pozicije direktora Uprave javnih radova posebno insistirati kod izvođača je da se radovi završe u ugovorenom roku, kao i da njihov kvalitet bude u skladu sa najvišim standardima“ – kazao je direktor Uprave javnih radova.
Sredstva namijenjena kupovini kolposkopskog aparata za JZU Dom zdravlja Tivat prikupljena su na donatorskom balu pod maskama u organizaciji Rotary kluba Kotor održanom u subotu veče u poslovnom centru „Vukšić D-Event”.
Zahvaljujući učešću članova Rotary kluba i kotizacijama više od 120 zvanica, novcem od prodaje lutrije i maski, kao i brojnim pojedinačnim donacijama ukupno je prikupljeno 7.790 eura.
Akciji su se odazvala brojna preduzeća i pojedinci koji su izdvojili sredstva za ovu namjenu i to Opština Tivat, Turistička organizacija Tivat, Aerodromi Crne Gore, Rotary klub Bar, Voli Trade, Autobuska stanica Tivat , Rotary klub Pljevlja, Vodovod Tivat, Montefish, Ivan Stipanić iz Tivta , Besix Tivat , Tea Gallery Tivat, NVO Maškarada, Kovinić Company, Komunalno Tivat, Račica, Yachting Services – Marković, Dubovina Tivat, Apoteka „Poen“, Arh Ing, A Team, Objekta, Mansa Medica, Đurović Inženjering, Nikola Radulović, Dejo Pajović , Larisa Company , Gani Resulbegović , UNA , Status i Dika Saveljić.
Nagrade za lutriju obezbijedili su članovi Rotary kluba Kotor, kao i kotorska i tivatska preduzeća Hemijska čistionica „Limili”, kozmetički salon „Beauty”, Meridian DMC, frizerski salon „Isidora”, hemijska čistionica „Polar Clean”, Beauty center „Queen“, konoba „Bacchus“, Caffe Sapori, kozmetički salon „Žana”, frizerski salon „Helena”, parfimerija „Life”, frizerski salon „Belami“, cvjećara „Nina”, frizerski salon „Miro”, „City Hall“, „KLM“ Tivat, FBZ „Bajlo”, Vlado Hair Design, „Big Ben”, hotel „La Roche” i restoran „Bevanda“, D.O.O. „Školjke Boke”, „Blue Laguna“, poslastičarnica „Minjon“, Caffe poslastičarnica „Forza“ i „Organic Concept Store”. NVO Karampana i Olivera-Olja Risteljić su ustupili maske, i na taj način tradicionalno doprinijeli uspjehu donatorskog bala.
Događaj je organizovan u duhu karnevalske tradicije koja je predstavljena gostima Kotora iz Rotary klubova Distrikta 2483 kroz program tokom kojeg su nastupili NVU Maškarada, koja se ujedno i odazvala humanitarnoj akciji, kao i mažoretke plesnog kluba Bellissima iz Tivta.
Ovo je drugi donatorski bal pod maskama kojeg organizuje Rotary klub Kotor, koji je prošle godine ovakvu priliku posvetio prikupljanju sredstava za nabavku EKG aparata za jedinicu Hitne medicinske pomoći kada je sakupljeno 3.135€.
Super junaci, vitezovi i princeze, kauboji i indijanci, likovi iz bajki i crtanih filmova, motivi Herceg Novog i Praznika mimoze ispunili su juče Institut Igalo na velikom Dječijem maskenbalu. Družilo se, zabavljalo, plesalo i igralo oko 600 maskiranih mališana. Od najmlađe maske, stare tri mjeseca, do najbrojnije koja je imala 35 članova, djeca su pokazala da Herceg Novom ne nedostaje mašte, volje i vještine za maškaranje.
Brojne maske isticale su se idejom i kvalitetom, pa nije bilo lako izabrati najbolje, a posebno su vrijednovane ručno rađene maske, za koje su najčešće, pored djece, bile zaslužne mame i tetke.
Među maskama starijim od 7 godina, nagradu za najbolju grupnu masku osvojila je ”Ne bacaj, nemaš izgovor”, maska kojom 18 mališana šalje ekološku poruku, da treba da čuvamo more. Drugu nagradu osvojila je ”Bajka o ribarima i ribici”, a treću ”Ringišpil”. Specijalna nagrada dodijeljena je maski Pleme, za najbrojniju grupu od čak 35 članova.
”Novske novine”, maska koja poziva na feštu, uči šta je to ”govor po bokeljski” i pokazuje kako je izgledao Praznik mimoze nekad, a kako sada izgleda, osvojila je prvu nagradu među individualnim maskama starijim od 7. godina. Druga nagrada pripala je maski ”Reciklaža”, u potpunosti napravljenoj od starih novina, a treća ”Minjonu”. Specijalne nagrade pripale su ”Kauboju” i maski u čast jubileja ”50. godina Fešte”.
Nagradu za najbolju grupnu masku do 7 godina osvojili su ”Topljanski vojnici”, šestočlana četa maskirana lovorikama. Druga nagrada pripala je ”Sunđer Bobu i ekipi”, a treća ”Malim doktorima” koji se bore protiv gripa. Specijalnu nagradu za najmlađu masku dobio je ”Zeko” od tri mjeseca, a za šarm rasplesane”Mačkice tačkice”.
Među individualnim maskama mlađim od 7 godina, prvu nagradu je osvojila maska ”Sladoledžija”, drugu ”Vesela mimoza”, a treću ”Labud”, sve tri ručno rađene maske.
Vesela mimoza
Sva maskirana djeca dobila su poklon paketiće, kao nagradu za učešće na maskenbalu.
Generalni sponzor dječjeg maskenbala 50. Praznika mimoze je Crnogorska komercijalna banka, a sponzori su Javna ustanova kulture „Herceg fest“, Institut „Dr Simo Milošević“ Igalo, kompanije „Vitinka“ i „Swisslion“ i restorani „Al posto giusto“ i „Grifone“.
Nikolina, jedna od članica maske ”Ne bacaj, nemaš izgovor” kaže da je njihova poruka jasna – ”ne zagađuj more”. Masku su osmislili i uradili uz pomoć vaspitačica i nevladine organizacije ”Riznica mudrosti”.
Boris, maskiran u Novske novine, otkrio nam je da su tetka i sestra najviše pomogle da osmisli masku i njome prikaže Praznik mimoze nekad i sad i kako se ”govori po bokeški”.
”Na maskenbal se ide da bi se zabavilo”, poručuje sladoledžija Hana.
Sunđer Bob Aleksa sa društvom kaže da su igrali igre, da im je bilo lijepo i radiće masku opet kad bude maskenbal.
Član Plemena, Ana kaže da je nazabavnije bilo dok su igrali igre podijeljeni na žute i zelene, borili se balonima i rješavali zagonetke.
Bajka o ribaru i ribici
”Mi smo ovdje svake godine. Djeca se zaista raduju maskenbalu. Uglavnom su to grupne maske i zajedno dolazimo, a planiramo da nastavimo i dalje”, kaže mama Ivona Tomašević, koja je učestvovala u pripremi maske ”Topljanski vojnici”, što je zahtijevalo desetak dana rada.
Mali ribar Nemanja otkrio je da je ideja za ribicu bila njegova, a mame i tetke su pomogle da ona oživi. Kaže da sa prijateljima iz odjeljenja svake godine dolazi na maskenbal i da mu je prelijepo.
”Svake godine se trudimo da pokažemo nešto novo, ove godine smo smislili da to budu bokeški ribari i zlatna ribica. Djeca su jako zahvalna, učestvuju i pomažu nam. Zadovoljstvo nam je da pravimo kad oni zaista učestvuju”, kazala je jedna od majki Mirjana Kovačević, koja je zajedno sa još dvije mame i djecom izradila masku ”Bajka o ribarima i ribici”. Kako kaže, dugo se pripremaju i sa pažnjom izrađuju maske, pa već krajem festivala počinju da smišljaju masku za naredni.
Dvodnevna prezentacija slobodnih radnih mjesta u tivatskoj kompaniji Luštica Development i hotelu Čedi Luštica Bay (The Chedi) za sve zainteresovane kandidate biće održana u petak i subotu, 22. i 23. februara u hotelu Čedi u Luštica Bay marina naselju. Radi se o oko 100 slobodnih radnih mjesta u hotelu i 15 u kompaniji Luštica Development, koja razvija projekat izgradnje turističkog grada Luštica Bay. U pitanju su operativni i administrativni angažmani u oblasti turizma i ugostiteljstva, i u najvećem procentu sezonskog karaktera.
Razgovori sa potencijalnim kandidatima će se održati od 13 do 17 časova u petak, odnosno od 10 časova do 14 sati u subotu. Aplikantima se savjetuje da ponesu više kopija rezimea, jer ih očekuju i personalni intervjui sa članovima timova hotela Čedi i kompanije Luštica Development. Biće organizovan i besplatan prevoz iz Tivta, Kotora i Budve za zainteresovane kandidate.
Tokom dvodnevnog programa, svi zainteresovani će imati priliku da se upoznaju sa radom hotela i planovima za predstojeću sezonu, budućem radu kompanije, te da apliciraju na licu mjesta za preko stotinu sezonskih i godišnjih poslova koje hotel i kompanija nude.
Posjetiocima sajma biće predstavljene onlajn forme za prijavljivanje za radne pozicije, ali i omogućeno da u direktnom razgovoru predaju radne biografije i dokumenta za zapošljavanje.
Svi posjetioci će imati priliku da obiđu najveći projekat u Crnoj Gori, Lušticu Bay.
Luštica Bay Marina naselje
Predstojeća prezentacija je drugo izdanje sajma zapošljavanja u Luštici Bay, budući da je kompanija prošle godine kroz četiri događaja tokom mjesec dana na primorju i u Podgorici predstavila slobodna radna mjesta.
Luštica Development na tivatskom dijelu poluostrva Luštica razvija projekat Luštica Bay, vrijedan 1,1 milijardu eura koji podrazumijeva izgradnju sedam hotela, dvije marine, šampionskog golf terena sa 18 rupa, stanova, vila i porodičnih kuća, te sve neophodne sadržaje za život grada. To je najveći projekat u turizmu Crne Gore i izgradnji rezidencijalnih zajednica.
Prošlog ljeta u kompleksu je otvoren Čedi hotel, kao prvi luksuzni hotelski objekat sa pet zvjezdica na poluostrvu Luštica i jedan od najvećih u Boki.
Presudom Apelacionog suda Crne Gore, Opština Tivat i Turistička organizacija su na ime neizmirenih dugova PAM-u, Organizaciji za zaštitu prava autora muzike Crne Gore, dužne uplatiti 250.000 eura.
Riječ je o dugu za autorska prava za razne muzičke događaje koje je lokalna TO organizovala od 2014. do 2017. godine, zbog čega je PAM pokrenuo sudsku proceduru. Presudu Apelacionog suda u korist PAM, potvrdio je direktor ove organizacije Vasilije Raičević.
On ipak nije želio da govori o novčanim iznosima za koje ima pravosnažno sudsko rješenje pred sudskim instancama, ali je rekao da je u pregovorima sa Opštinom Tivat o izmirenju dugova. S obzirom na to da je riječ o konačnoj sudskoj odluci, Opština Tivat i LTO su iscrpile sve mogućnosti žalbe i prinuđene su da izmire dug.
Kako saznajemo dug prema PAM-u nije konačan jer LTO i Opština nijesu plaćali za prava izvođenja muzike u poslednje dvije godine od kada na obali Pine organizuju novogodišnji program koji je okupio brojne regionalne muzičke zvijezde, pa PAM od njih potražuje, kako saznajemo, još oko 80.000 eura. Iz LTO tvrde da su programe uredno prijavljovali PAM-u.
Izmirenja duga prema PAM-u bila je i tema sjednica novih saziva IO i Skupštine LTO koje su održane prošle sedmice iza zatvorenih vrata. To će biti i glavni predmet rasprave na sastanku koji danas treba da bude održan u prostorijama LTO kojoj će pored njihovih pravnih zastupnika prisustvovati i predstavnici Opštine a pozvani su i predstavnici PAM-a.
Oko 28 liječnika svakodnevno nedostaje dubrovačkoj bolnici, a mladi specijalizanti koji i žele ostati i raditi u preskupom Dubrovniku ne mogu si dugoročno riješiti stambeno pitanje pa tako ni planirati budućnost. Iz Grada se obećanja slušaju predugo, a liječnici traže konkretna rješenja.
Jedna od 50-ak specijalizanata dubrovačke bolnice i domova zdravlja koji žele ostati u Dubrovniku je Marija Pelin iz Zagorja. No problema s kojima se susreću jednostavno je previše.
“Skupi stanovi, manjak stanova, nestalnost unajmljenih stanova, mnogo kolega pred sezonu mora otići iz stanova ili im se višestruko povćeva cijena najma, te u konačnici dugoročno gledano velike cijene nekretnina ukoliko se odlučimo na kupnju nečeg”, kaže Marija, specijalizantica ginekologije.
A dubrovačkoj bolnici kronično nedostaje medicinskog osoblja te čak 28 liječnika iz gotovo svih specijalnosti, piše Dnevnik.hr
“Ovdje je cijena prosječno 3.900 eura, u Zagrebu je 1.900, to je velika razlika, a moja plaća u Dubrovniku i kolege u Zagrebu je jednaka”, dodaje Marija.
Godinama se obećava rješenje ovog problema, no sve je tek puko planiranje – kao i bolničko zemljište na kojem bi se gradili stanovi.
“Grad bi osigurao cjelokupnu dokumentaciju, ishodio građevinsku dozvolu, platio komunalije. Ne bi bilo više od 1500 eura po kvadratu”, kaže Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.
“Svakako da bi se ne samo riješio problem deficitarnosti kadra već bi se privukao i novi kadar koji nam je nepohodan za razvijanje zdrastvenog sustava”, smatra ravnatelj bolnice Marijo Bekić.
Jer razvijeniji sustav očekuju upravo građani od kojih brojni plaćaju višu cijenu života u razvikanoj turističkoj destinaciji.
“Trebali bi sagraditi neku zgradu kraj bolnice samo za liječnike. To je odlična ideja, samo ne znam kad će to biti”, kaže Mišela iz Dubrovnika.
Iz bolnice poručuju kako će proći sigurno dvije godine dok se projekti realiziraju, no pitanje je do kada će mladi liječnici to čekati.
Gradonačelnik u razgovoru kaže da Grad nema zakonsku mogućnost ograničiti na neki način ovakav silan rast privatnog smještaja u turizmu, no s druge strane nikada nisu takvu inicijativu uputili Vladi. Modeli Barcelone i Amsterdama – namjenski ograničavaju prostore, zone za turističko iznajmljivanje i zone za dugoročno stanovanje.
Amsterdam je zabranio kratkoročno iznajmljivanje smještaja u središtu grada. Barcelona je u jednom trenutku stopirala dozvole za gradnju novih hotela i apartmana za iznajmljivanje, uskratila dozvole za kratkoročni najam stanova. Dubrovnik je možda najbolji primjer ovog problema, ali isto se događa i u drugim gradovima na Jadranu, pa i Zagrebu – gdje cijene rastu jer mnogi idu u turistički najam, a u Zagrebu tu cijenu i te kako plaćaju studenti.
Svakako da je ovo tema za raspravu na državnoj razini o kojoj se za sada još ne govori, a ako se uskoro ne krene za 10 godina bi ovo mogli biti ozbiljni problemi koji se onda neće tako lako riješiti.
Agencija za zaštotu prirode i Oppština Tivat sprovode postupak odlučlivanja o tome da li je potrebno izraditi Elaborat o procjeni utricaja na živitnu sredinu privremenog objekta – montažnog uzletišta/sletišta za helikoptere u okviru kompleksa Porto Montenegro. Zainteresovana javnost svoje primjedne i sugestije stim u vezi, Agenciji za zaštitu životne sredine može dostaviti do 22.februara.
Kako je navedeno u popratnoj dokumentaciji, privremeni objekat – montažno uzletište/sletište za helikoptere (helipad) se planira na urbanističkoj parceli UP-20 u obuhvatu Državne studije lokacije Arsenal-Porto Montenegrao. Riječ je o malom poluostrvu između otvorenog bazena Porto Montenegro Yacht Cluba i tzv. oficirskog mula ispred zgrade bivšeg Doma Vojske na Seljanovu – sada upravne zgarde Adriatic Marinasa.
Na toj lokaciji prethodno je godinama tokom rada Arsenala skladišten otpadni grit, a tokom izgradnje Porto Montenegra ovdje su bile smještene građevinske mašine i material za gradnju novih djelova obale te marine. Na ovom sada neuređenom prostoru, tamponiranjem i asfaltiranjem, napraviće se helipad koji obuhvata uzletišno/sletišni krug prečnika 30 metara, te pristupnu saobraćajnicu dužine 44 i širine 6 metara. Mjesto na kojem će slijetati helikopteri sada je udaljeno 100 metara od najblićeg objekta – Upravne zgrade Porto Montenegra (nekadašnjeg Doma Vojske) na Seljanovu.
Heliped je predviđen za saobraćaj dvomotornih helikoptera klase 2 i jednomotornih helikoptera klase 3, prilazno-odlazna ravan mu je planirana prema moru, u pravcu zapad-jugozapad, a saobraćaj na njemu će se odvijati pod kontrolom Aerodromske kontrole letjenja sa obližnjeg aerodroma Tivat.
I pored brojnih obećanja čelnika Barske plovidbe, od kupovine novog putničkog broda, koji bi povezivao Bar i Bari, još uvijek nema ništa.
Redovna pomorska linija Bar-Bari-Bar povezivala je Crnu Goru sa Evropom više od 50 godina. Međutim ta linija ukinuta je u decembru 2016. godine kada je putnički brod Sveti Stefan 2, koji je ovdje vezivan otišao u staro gvožđe. Iz Barske plovidbe tvrde da kupovina putničkog broda nije završena priča, ali da na realizaciju ove investicije utiče više faktora.
“Moramo da nađemo brod koji svojim tehničim karakteristikama i svojim kapacitetima odgovara našim potrebama i naravno ono što je najbitnije moramo da nađemo brod za koji možemo realno obezbijediti sredstva za njegovu kupovinu”, kazao je izvršni direktor Barske plovidbe, Tihomir Mirković.
Jedan od tih brodova pronašli su u Egiptu. Predviđen je za 399 osoba a može da primi i 52 kamiona ili oko 250 automobila. Brod, koji trenutno plovi između Španije i Maroka, ima licencu naredne 4 godine, koja se može produžiti uz adekvatno održavanje.
“U konstantnom smo kontaktu sa vlasnikom tog broda. Međutim s obzirom da Barska plovidba nema dovoljno sopstvenih sredstava, da sama isfinansira nabavku tog broda, jednostavno nismo mogli još uvijek da damo neku konkretnu ponudu prema vlasniku tog broda, a on znate kako u pomorstvu ne može predugo da čeka, tako da postoji realna opasnost da taj brod bude prodat ili na neki način ode na neku drugu stranu što nama naravno ne bi odgovaralo”, rekao je Mirković.
Zato će pokušati da preko Investicionog razvojnog fonda obezbijede novac, a za ovaj brod treba im oko 7 miliona eura.
“Naravno i IRF će sa svog aspekta sagledati opravdanost te investicije s obzirom na činjenicu da je Barska plovidba već dosta zadužena za teretne brodove”, rekao je Mirković.
Bivši kapetan, koji je preko 30 godina plovio na relaciji Bar-Bari-Bar, smatra da bi prije kupovine broda trebalo razmotriti ekonomsku opravdanost te linije, koja je, kako tvrdi, pod znakom pitanja.
Rakočević kao problem navodi i to što Barska plovidba ima više od 50 zaposlenih.
“Kupovinom feribota, ako bi ostavili ovaj broj zaposlenih, gdje ima više u kancelariji ljudi nego na brodu, onda je pitanje može li sve to da opstane”, rekao je Rakočević.
I dok se čeka brod koji će zamijeniti čuvenog Sveca, Crnu Goru sa Italijom i u narednom periodu povezivaće brod “Dubrovnik” hrvatske Jadrolinije.
NVU “Maškarada” iz Tivta učestvovala je u subotu na Donatorskom balu pod maskama u organizaciji Rotary Club of Kotor u poslovnom centru D Event, sa ciljem prikupljanja novčanih sredstava za nabavku kolposkopa za JZU Dom zdravlja Tivat.
Pored gracioznog performansa sa maskom Tivatska vlastela sa bogatim renesansnim kostimima, kojim je oduševila prisutne goste, Maškarada je donirala novčani prilog u iznosu od 160 eura.
„Maškarada se sa velikim zadovoljstvom odaziva humanitarnim akcijama. Zahvalni smo organizatoru na ukazanoj prilici da damo doprinos Donatorskom balu svojim učešćem i posebnim novčanim prilogom. Naročito smo srećni što je bal u konačnici bio uspješan u smislu prikupljenih sredstava. Čast je biti dio događaja kojim se iskazuje humanost kao temeljna društvena vrijednost” poručili su iz NVU Maškarade.
