U nedjelju, 19. avgusta u Betini će se po šesnaesti put održati “Regata za dušu i tilo”.
Sudionici ove vrlo atraktivne regate su isključivo drveni brodovi – gajete, leuti, kaići sa latinskim jedrom. Glavna svrha ove manifestacije je da prezentira bogato tradicionalno naslijeđe hrvatske drvene brodogradnje, a Betina u tomu prednjači, jer ima tristo godina dugu tradiciju brodogradnje u drvu i dan danas vrlo uspješnu industriju brodogradnje što je rijetkost u našim prilikama. Poznata je priča o “betinskim kalafatima”, graditeljima drvenih brodova, koji su pravi majstori svog zanata i čija flota čini oko 70 posto ukupnog broja drvenih brodova koji danas plove hrvatskim dijelom Jadrana.
– Važnost ove tradicije prepoznalo je i Ministarstvo kulture RH, te je u lipnju 2015. godine zaštitilo umijeće gradnje betinske gajete kao nematerijalno kulturno dobro, a 2017. dobili smo i prvo pokretno kulturno dobro RH – gajetu Cicibelu – navodi direktorica betinske TZ-e Ana Mijat.
“Regata za dužu i tilo” početi će i devet sati, druženjem sudionika na Mulu u Betini uz pečene srdele i tunjevinu. Sastanak kapetana najavljen je za 14 sati, a start regate je u 15 sati. Tko će biti najbolji, znati će se u 19 sati kad će biti proglašen pobjednik i uručene nagrade. Potom, kako i priliči, slijedi svečana večera za sve sudionike regate, a u 22 sata na Trgu na moru za dobru zabavu pobrinut će se grupa Amigosi.
Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, u saradnji sa Turističkom organizacijom opštine Kotor, organizovao je u srijedu izložbu pod nazivom ΣYNÉXEIA – CONTINUUM – TRAJANJE, posvećenu arheološkim istraživanjima u Risnu, (na Rimskim mozaicima u Risnu) pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture.
Autor izložbe arheolog, istraživački savjetnik i viši konzervator dr Dejan Gazivoda podsjetio je ovom prilikom na činjenicu da je Risan u prošlosti kao antički grad bio veoma živ trgovački centar, jedan od najznačajnijih na istočnoj obali Jadrana.
“Posljednjih pet godina istraživanja pronaši smo ogroman fond pokretnih nalaza, više od 1.000 imetalskih jedinica i preko 7. 000 fragmenata studijskog materijala. S obzirom na to da je Risan grad koji živi toliko dugo i da ispod današnjeg grada postoji još jedan-antički, to me ponukalo da u samom katalogu napišem da bi lijepo bilo u budućnoti razmišljati da se u Risnu otvori naučno-istraživački centar koji bi imao i muzejsku jedinicu, budući da veliki broj nalaza pronađenih proteklih godina u Risnu zaslužuju da budu predstavjeni javnosti. Oni su za sada u depou našeg centra i čekaju mjesto gdje će biti izloženi. Vjerujem da ćemo narednih godina imati centar koji će biti posvećen radovima u Risnu, u kojem će raditi eksperti iz te obasti, kao i da će se konačno razmišljati o prezentaciji i valorizaciji ostataka ilirskog grada, jer su ti naalzi veoma značajni “, naglasio je Gazivoda.
Izložbu je otvorila direktorica Turističke organizacije opštine Kotor Ana Nives Radović.
,,Risan kao turističko mjesto ima mnogo toga da kaže, mnogo se toga kroz istraživanja otkrilo i saznalo. Dakle, Risan nije jedno od turitičkih mjesta koje mora da izmišlja priče da bi bile interesantne posjetiocima, već samo treba da ih otkrivamo. Upravo zbog toga zahvaljujemo svim institucijama koje su se potrudile da očuvamo ono što imamo”, kazala je Radović.
Višegodišnja arheološka istraživanja u Risnu, na lokalitetima Carine i Gradina, realizovana kroz saradnju Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Varšavskog univerziteta, do sada su dala veoma značajne rezultate. Predmetni projekat podrazumijeva arheološka istraživanja u cilju otkrivanja novih saznanja o Rizonu, odnosno, Risiniumu.
Rezultati istraživanja i dio pokretnog arheološkog fonda pronađenog tokom posljednjih pet godina sistematskih arheoloških istraživanja predstavljeni su kroz postavku informativnih tabli, uz prateći katalog.
Tradicionalna kotorska fešta Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana sjutra, sa početkom u 21 sat, a njen početak najaviće kotorska Gradska muzika i jedrilice Jedriličarskog kluba „Lahor”.
Ulaskom u koridor, 44 okićene barke sa 10-ak vučnih brodova predstaviće se publici i žiriju i konkurisaće za nagrade, čiji je fond 4.500,00 eura.
Nakon proglašenja najmaštovitijih kreacija, uslijediće veličanstveni vatromet i sa mora i sa kopna.
Nakon završetka nastupa na akva pozornici fešta će se nastaviti na trgovima po starom gradu predvođena defileom Gradske muzike pjacama i pjacetama.
Domaći i furešti biće u prilici da uživaju u koncertima klape „Contra” i pop rok grupa „Nipplepeople” i „TBF” na glavnom gradskom trgu.
Na pjaci Svetog Luke nastupiće „Justin’s Johnson”, a na Pjaci od muzeja „Little sisters”.
Ostali trgovi rezervisani su za lokalne muzičke grupe. Na Pjaci od brašna nastupiće „Ansambl Toć”, a kod Svetog Tripuna „The grupa” i „Tri kvarta”.
Legendarni „Who see” biće na Pjaci od kina, „Galioti na Pjaci” od mlijeka, a bend „Acustic Therapy” na Pjaci od zatvora.
Ljubiteljima klapske muzike preporučujemo klape „Maris” i „Bisernice Boke” kod crkve Blažene Ozane. Klapa „Incanto” i muzički sastav „Škuribanda” biće na Škaljarskoj pjaci.
Za sve korisnike društvene mreže Instagram i posjetioce manifestacije „Bokeljska noć”, u saradnji sa firmom InstaLab Montenegro organizovali smo nagradnu igru koja traje do 21. avgusta.
U ovom mini konkursu biramo najbolju sliku sa manifestacije, a nagrada je večera za dvoje u piceriji „Galija” u Tivtu. Dovoljno je postaviti sliku uz hashtag #BokeljskaNoc18 čime se stiče pravo učešće u nagradnoj igri.
NA DAN „BOKELJSKE NOĆI” GLAVNI GRADSKI PARKING NA RIVI NEĆE BITI U FUNKCIJI!
Bokeljska noć 2018
Apelujemo na vozače da vozila parkiraju do 20 sati u cilju smanjenja gužvi, s obzirom da se očekuje nekoliko desetina hiljada posjetilaca.
Takođe, skrećemo pažnju na ograničenje brzine vožnje u akvatorijumu, jer će plovna jedinica sa uniformisanim licem kažnjavati sve nesavjesne vozače koji mogu da oštete ukrašene barke – učesnice povorke.
Organizator „Bokeljske noći” je JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor, suorganizator lokalna Turistička organizacija, a pokrovitelj Opština Kotor. Bokeljsku noć je pomoglo Ministarstvo kulture u Vladi Crne Gore.
U sklopu manifestacije ,,Dani kraljice Teute u Rizinijumu“ na Rimskim mozaicima sinoć je održan kulturno-edukativni program pod naslovom ,,Kultura u vrijeme Ilira“.
Učešće su uzeli mladi saradnici iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara Bogdan Lompar arheolog, Jelena Vidović etnolog antropolog , Jovana Lalošević istoričar umjetnosti i Marina Dulović profesor, ujedno i moderator skupa koja je na početku večeri pozdravila prisutne u ime organizatora i istakla:
,,Kultura je na listi prioriteta NVO ,,Bocche di Cattaro“ , ozbiljno postavljena, temeljno razradjena sa jasnom vizijom i ispravnim ciljem, što je i večeras slučaj i naš glavni zadatak.Naša namjera je da u okviru manifestacije koja se po prvi put održava u Risnu pokažemo brigu o kulturnoj svijesti, kulturnoj baštini, i ukupnoj kulturnoj i turističkoj ponudi našeg mjesta. Takodje smatramo da veća integracija kulture i turizma jedino može donjeti benefite koje perspektivne zemlje vode putem sigurnog napretka. Naše šanse su velike i veoma prepoznate u sferi turizma i turističke ponude a predstavljanje kulturnog identiteta i valorizacija kroz ponudjene programe će Risan učiniti još interesantnijom destinacijom. Našim programom se promoviše opšte kulturno obrazovanje čime je omogućeno svim generacijama da idu u korak sa vremenom u nov i razvijeni svijet. Novo savremeno doba podrazumijeva prohodnost u napredno savremeno društvo a kulturni razvoj je karika u neraskidivom lancu obrazovanja i kulture. Kao što je i najavljeno u okviru manifestacije planirano je više različitih sadržaja a izmedju ostalog i izložba slika Prve slikarske kolonije ,,Teuta“ koja će biti prodajnog karaktera a sve sa ciljem da u budućnosti obezbjedimo prostor za kulturni i društveni život Risna. Veoma je važno da oni koji odlučuju čuju i sagledaju naše probleme a da mi danas pokažemo da brinemo za ovo vrijeme ali i za buduće generacij.
Risan je kroz razne periode svog opstanka i dugog trajanja oduvijek pokazivao stalnu težnju za obrazovanjem i kulturom. Kroz razne strane uprave i okupacije nije se slomila snaga duha ovog naroda što sada u slobodnoj zemlji treba da nam bude putokaz i svjetionik da nastavimo i damo svoj doprinos kulturnom napretku i prosperitetu. Osvrnuli smo se u našu daleku prošlost u vrijeme Kadma i Harmonije, koje nas i danas čini prepoznatim, a vjerujem da će u budućnosti Risan i vrijednosti koje ima koje su otkrivene, i one koje još nisu a na čemu se intenzivno radi, doživjeti svoj puni razvoj. Uz Rimske mozaike Risan ima još šta da pokaže i kroz valorizaciju arheološkog blaga, koje u poslednje vrijeme budi ogromno interesovanje arheologa, ljubitelja starina i umjetnosti, naučnika, istraživača, avantursta, postane još vrijednija turistička i kulturna destinacija“, kazala je Dulović.
Dani kraljice Teute u Rizinijumu
Arheolog Bogdan Lompar je izlagao na temu istorijskog razvoja Risna sa osvrtom na arheološka istraživanja. Tema je nosila naslov ,,Kratak pregled istorijata i istaživanja Risna sa osvrtom na ostatke ilirske arhitekture“.
Jelena Vidović etnolog antropolog je kroz mitove i legende o kraljici Teuti i Ilirima upoznala skup sa kulturom, izgledom, vjerovanjima i običajima u vrijeme Ilirske države, dok je Jovana Lalošević izložila temu sa naslovom ,,Umjetnički elementi i kulturna obilježja ilirskog doba u Rizinijumu“ gdje se bazirala na umjetničku vrijednost i elemente kroz arheološke nalaze iz naše daleke prošlosti.
Na kraju večeri izlaganje pod nazivom ,, Muzička kultura Ilira“ predstavila je Marina Dulović a muzički je veče obojio Stefan Peričić, flautista.
Dani kraljice Teute u Rizinijumu
Program se nastavlja večeras muzičko poetskim programom uz Kvartet ,,Lanterna“, mitove i legende o lijepoj kraljici Teuti uz otvaranje izložbe slika sa Prve likovne kolonije ,,Teuta“. Izložbu će otvoriti direktorica TO Kotor Ana Nives Radović.
Izložba fotografija školskog broda „Jadran“ od njegovog nastanka pa do danas biće upriličena u petak 17. avgusta u Muzeju i galeriji Tivat.
Izložba je organizovana povodom 85. rođendana Jadrana. Izložbu će sa početkom u 20 sati otvoriti kapetan Zoran Ivanovski, dok će posjetioci imati priliku da izložbu pogledaju do 30. avgusta.
Kad bi se sve plastične boce proizvedene 2016. u svijetu poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Većina ih završi u morima…
Plastika u moru
Nije problem samo u “otocima” albanskog smeća, medicinskom otpadu, plastičnim bocama, ambalaži sredstava za čišćenje iz kućanstava… koji nošeni jakim strujama i vjetrovima zagađuju obale Hrvatske i drugih zemalja. Sredozemlje se utapa u plastici, čemu u većoj ili manjoj mjeri pridonose sve zemlje regije, a što je najgore, mikroskopski komadići te plastike koji su na rekordnim razinama završavaju i u hranidbenom lancu i prijete svim morskim vrstama i ljudskom zdravlju, alarmantno je izvješće koje je nedavno predstavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).
Tvrde kako bi najnoviji podaci i niz znanstvenih dokaza koji upućuju na dramatične posljedice pretjeranog korištenja plastike, lošeg gospodarenja otpadom i masovnog turizma na morske ekosustave jedne od najposjećenijih regija u svijetu, pametnima bili razlog za uvođenje hitnih mjera koje bi institucije, tvrtke i građani trebali poduzeti kako plastični otpad ne bi stigao u more. Stoga se traži usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja 100% recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030., nacionalne zabrane za jednokratne plastične vrećice, šalice i slično, a tvrtke, koje su najveći zagađivači, poziva da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike.
Proizvodnja plastike u svijetu 1950. godine, uz populaciju od oko 2,5 milijardi ljudi, iznosila je 1,5 milijuna tona, a 2016., uz populaciju veću od 7 milijardi, više od 310 milijuna tona. Računa se da će se u idućih 20 godina proizvodnja plastike udvostručiti, a do 2050. i učetverostručiti.
– Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlju osjećaju se diljem svijeta i uzrokuju ozbiljnu štetu i prirodi i ljudskom zdravlju. Ako se onečišćenje plastikom poveća, ugrozit će globalni ugled Sredozemlja kao vrhunske turističke destinacije i izvora kvalitetnih proizvoda iz ribarstva, potkopavajući lokalne zajednice koje ovise o tim sektorima – rekao je John Tanzer, voditelj programa za zaštitu mora i oceana u WWF Internationalu. Proizvodi od plastike danas čine 95% otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama, a zemlje koje se ističu u odlaganju plastike u Sredozemno more su Turska (144 t/dan), Španjolska (126), Italija (90), Egipat (77) i Francuska (66). Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40%.
Ugrožene morske vrste
WWF upozorava kako veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemnu medvjedicu. No, upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po četvornom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na “plastičnom otoku” pronađenom u sjevernom dijelu Tihog oceana.
– U Europi proizvodimo golemu količinu plastičnog otpada, od kojih je većina poslana na odlagališta otpada, što rezultira milijunima tona plastike koja ulazi svake godine u Sredozemno more. Taj kontaminirani tok, u kombinaciji s poluzatvorenim Sredozemljem, doveo je do toga da mikroplastika dosegne rekordne razine koncentracije, prijeteći morskim vrstama i ljudskom zdravlju – ističe Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji. Prema izvješću, kašnjenja i „rupe“ u gospodarenju plastičnim otpadom u većini su sredozemnih zemalja, među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja koje je prevelik problem da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u EU, samo jedna trećina se reciklira, što je samo 6% potražnje za plastikom u Europi.
Plastika u okeanima
Nužna razgradiva ambalaža
Svake se minute u svijetu proda milijun plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20% i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska. Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca, a nastave li se ti trendovi, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde. Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se lako reciklira, ali trend ni približno ne prate rast potrošnje i potražnje.
Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a kako jačaju trendovi zdravog življenja te zabrinutost u vezi kvalitete vode iz vodovoda, raste i potražnja, poglavito u Kini koja iznosi već četvrtinu svjetske, a najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca Cola je, primjerice, odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3400 svake sekunde pa u cilju društveno odgovornog poslovanja i ta, a i niz drugih tvrtki povezanih s „plastičnim otiscima“ najavljuje niz promjena u skoroj budućnosti. Coca-Cola je tako nedavno lansirala “zdrave” napitke u ambalaži koja se većinom sastoji od razgradive sirovine šećerne trske, a prema najavama Nestle Watersa, Nestle Pure Life boce od 700 ml bit će u potpunosti od reciklirane ili tzv. rPET plastike. No plastična ambalaža već je godinama u našem prehrambenom lancu, a i vodi koju pijemo. U istraživanju novinarske organizacije Orb Media na državnom sveučilištu u Fredoniji u New Yorku, otkriveno je i da flaširana voda sadrži sitne čestice plastike.
BBC je objavio kako je ispitano 250 boca kupljenih u devet različitih država – Aquafina, Dasani, Evian, Nestle Pure Life, San Pellegrino, Aqua (Indonezija), Bisleri (Indija), Epura (Meksiko), Gerolsteiner (Njemačka), Minalba (Brazil) i Wahaha (Kina), a kako bi bili sigurni da nijedan uzorak nije kontaminiran, svaka kupnja i transport snimljeni su na videu. Pronađeno je u prosjeku deset plastičnih čestica po litri vode, od čega je svaka veća od debljine ljudske vlasi.
– Ne želimo ni u koga upirati prstom, nego samo pokazati da je plastika prisutna apsolutno posvuda, da je postala tako sveprisutan materijal u našem društvu da prodire i u vodu, i to u sve one osnovne proizvode koje konzumiramo svakodnevno – kazala je kemičarka prof. Sherri Mason sa sveučilišta, dok većina kompanija tvrdi kako i one same provode takva testiranja, ali su svi rezultati u okviru dopuštenih, da se svi procesi odvijaju prema najvišim standardima te da zadovoljavaju sve uvjete kvalitete. Za pitanje mikročestica plastike nema regulative ni standardiziranih metoda ispitivanja, poručili su. Morske vrste unesu plastiku u organizam namjerno, slučajno ili neizravno pri hranjenju plijenom koji je već pojeo plastiku. U Sredozemnom moru 134 vrste žrtve su unošenja plastike u organizam, uključujući i 60 vrsta riba, sve 3 vrste morskih kornjača, 9 vrsta morskih ptica i 5 vrsta morskih sisavaca (ulješura, kitova perajara, dobrih dupina, Rissovih dupina i prugastih dupina). Vlakna i mikroplastika pronađene su u kamenicama i dagnjama, a vrećice čipsa i cigarete pronađeni su u krupnih pelagijskih vrsta riba.
Desetogodišnje istraživanje glavate želve pokazalo je da je 35% ispitanih primjeraka u organizam unijelo plastični otpad, a on je (uglavnom celofan i PET) pronađen i u želucu 18% tuna i sabljarki, u 17% crnoustih mačaka (vrsta morskog psa) na Balearskim otocima. No čak i manje životinje, kao što su dagnje, rakovi, trlja i list, koji se hrane na morskom dnu mogu biti važni akumulatori mikroplastike, sve do zooplanktona (mali organizmi na dnu morskog hranidbenog lanca).
A one životinje koje se ne stignu „najesti“ plastike, imaju i dobru šansu da se uhvate u ribarski najlon, mreže, zamke koji uzrokuju 65% slučajeva zapetljavanja u Sredozemnom moru – što se naziva fenomenom ribolova napuštenim ribolovnim alatom ili fantomskim ribolovom, piše Večernji
Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat
Dva mala poslovna aviona tipa „piaggio P-180 avanti““ koji su oštećeni u naletu pijavice i nevremena na aerodromu Tivat 9.juna, danas su napokon uklonjeni sa pozicija na koje ih je bacila oluja.
Manje oštećeni avion estonskih registarskih oznaka ES-PAL otegljen je na posljednju parking poziciju na krajnjem istočnom dijelu aerodornske platforme za generalnu avijaciju. Danas mu se na tom mjestu pridružio i znatno teže oštećeni P-180 američke registracije N-977RS, za čije je uklanjanje međutim, morala biti angažovana dizalica tivatske firme „Technomarine“.
Ovaj avion kojeg je pijavica podigla i bacila na saobraćajnicu po sredini platforme, uništivši pritom njegov stajni trap u nanijevši mu druga ozbiljna oštećenja, više od dva mjeseca je ometao redovnu upotrebu platforme koja inače, ovih dana „vrvi“ od brojnih malih privatnih poslovnih aviona i helikoptera što slijeću u Tivat. Čekalo se naime, da vlasnik i osiguratelj tog aviona angažuju adekvatno opremljenu i osposobljenu lokalnu firmu koja će ukloniti vazduhoplov i pomjeriti ga na mjesto gdje on neće smetati redovnom odvijanju operacija na aerodromu.
Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat
„Vlasnici i osiguratelji aviona angažovali su „Technomarine“ da asistira specijalizovanim mehaničarima italijanske kompanije „Piaggio“ koja je proizvođač i serviser ovih aviona. Ekipa mehaničara je već doputovala u Crnu Goru i oni će do 1.septembra na posljednjoj parking poziciji platforme generalne avijacije, u posebnom za tu namjenu podignutom privremenom objektu – montažnom hangaru, obaviti radove na oba oštećena aviona. Taj posao oni će završiti roku od mjesec dana, a za svo to vrijeme plaćanje naknadu za korišćenje parking pozicije Aerodromima Crne Gore“- kazao nam je izvor iz ACG. On je dodao da je sve procedure koje će se koristiti prilikom postavlanja montažnog hangara i izvođenja radova na dva oštećena aviona na aerodromu gdje se za to vrijeme neprestano odvijaju redovne vazdušne operacije, prethodno pregledala i odobrila Agencija za civilno vazduhoplovstvo, kao i da se sav taj posao obavlja o trošku vlasnika i osiguratelja aviona, a ne ACG.
Sklonjeni oštećeni avioni sa platforme aerodroma Tivat
„Avion registracije ES-PAL je manje oštećen i on će nakon servisa i zamjene nekih djelova, biti vraćen u letno stanje i redovnu upotrebu. Drugi avion regsitracije N-977RS je po svoj prilici, toliko oštećen da se njegova popravka ne isplati, te će njega mehaničari kompanije „Piaggio“ do kraja septembra rastaviti i sa njega skinuti sve još uvijek upotrebljive djelove“- kazao je naš sagovornik iz Službe bezbjednosti ACG.
Priča o tragičnoj ljubavi između Žižija, visoko kotiranog gangstera, i Bibi mlade djevojke – vozača trkačkih automobila koja pripada visokom staležu, ispričana je u pozadini brutalne vladavine kriminalne bande u Briselu.
MEGALODON: PREDATOR IZ DALEKIH DUBINA
MEG je naučnofantastični akcioni triler snimljen po knjizi Stiva Altensa. Glavnu ulogu preuzeo je nezamjenjivi Džejson Stejtam uz nagrađivanu kinesku glumicu Fan Bingbing i Rubi Rouz.
Kada se međunarodni podvodni centar, kog vode kineski naučnici, nađe na udaru nepoznate opasnosti dok na dnu Marijanskog rova stoji uništena i onesposobljena podmornica, dr. Zhang Sujin, vodeći okeanograf u centru, poziva u pomoć bivšeg pomorskog kapetana i stručnog ronioca Džonasa Tejlora. Džonas Tejlor tada ulazi u avanturu koja je ravna samoubistvu.
KRISTOFERE ROBINE, GDJE SI?
U novom flmu koji nam dolazi iz studija Dizni, pratmo životnu priču Kristofera Robina, sada kao odraslog čovjeka i starih, omiljenih likova, Vinija Pua i njegove družine.
Kristofer Robin je odrastao, ima svoju porodicu i svoj posao, ali životne obaveze udaljavaju ga od snova i bezbrižnosti života. U trenutku kada pomisli da nema izlaza iz kolotečine, ponovo se sreće sa starim drugom, Vinijem, koji će mu pomoći da vrati radost u svoj život.
CVRLE, NIKAD NE LETIŠ SAM
Film donosi jednu dirljivu priču o avanturi koja će zabaviti cijelu porodicu.
Glavni junak je Cvrle koji nije naučio da leti na vrijeme kad njegova porodica migrira u toplije krajeve, te on mora da nađe način da se izbori sa zimom, neprijateljima, ali i samim sobom, kako bi ponovo bio sa svojom porodicom u proljeće. Cvrle kreće u veliku avanturu u kojoj će mu pomoći i prijatelji.
Četvrti Luštica fest, filmska smotra u Klincima, na najvećem crnogorskom poluostrrvu, završena je za ovu godinu, uz odličnu posjećenost.
Publika je u četiri dana festivala imala priliku da vidi pet filmova selektovanih da prikažu raznovrsnost i svježinu postjugoslovenske kinematografije.
“Veoma sam zadovoljan kako je festival protekao, eto jedino nas je nevrijeme omelo posljednjeg, petog dana kada nismo mogli da održimo projekciju i prikažemo i šesti film. Međutim sve je ostalo bilo na stvarno sjajnom nivou i zahvaljujem se publici koja je dolazila u Klince dan za danom i pratila projekcije”, rekao je organiozator festivala, Bogdan Kaluđerović iz Klinci Village resorta.
Ambijent porte crkve Sv Arhangela Mihaila u Klincima još jednom se pokazao kao izvrstan izbor za održavanje kuturnih manifestacija, a među posjetiocima nisu bili samo stanovnici i gosti Luštice, već i brojni Novljani koji su se na festival zaputili preko mora.
“Ideja je ovog festivala da ljude između ostalog dovedemo u portu crkve, da se tu dešavaju kulturni događaji i da ih približimo svima. Beskrajno smo zahvalni i Mitropoliji i mještanima Klinaca koji su se složili da već četvrtu godinu održavamo festival ovdje na ovom predivnom mjestu”, kazao je Kaluđerović. On je izrazio nadu će ovakvi događaji stvoriti naviku da ljudi češće posjećuju Lušticu i Klince i ostala sela i sadržaje na našem najvećem poluostrvu.
“Luštica ima ogroman potencijal koji nije izražen samo kroz kulturno-istorijsko nasljeđe već i kroz savremenu ponudu i programe koji baštine to naše nasljeđe i u skladu sa tradicijom se unaprijeđuju prateći pozitivne trendove. Iskreno se nadam da će i turisti ali i naši sugrađani iz okolnih gradova Crne Gore steći naviku da češće dolaze u Klince i na Lušticu jer ovdje ima mnogo toga za vidjeti i doživjeti, a još mnogo toga pripremamo i najavljujemo za godinu koja je pred nama. U svakom slučaju želimo da pokažemo sve ljepote Luštice koja je prebogata i prirodom i duhom”, zaključio je Kaluđerović.
Organizator Luštica festa je Klinci village resort, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Mjesne zajednice Luštica.
Najmanje dva automobila oštećena su danas u odvojenim incidentima koji su se dogodili na naplatnom parkiralištu u Arsenalskoj ulici u centru Tivat, a niko od odgovornih iz preduzeća Parkig servis Tivat (PST) koje gazduje parkiralištem, nije ni pokušao da kontaktira vlasnike oštećenih vozila i dogovori se oko nadoknade štete.
„Ulazila sam na parking, pritisnula taster, uzela parking kartu i krenula automobilom da prođem podignutu rampu kada se ona bez ikakve najave stropoštala i udarila krov mog vozila. Metalna reklamna tabla koja se nalazi na rampi pritom je ulubila lim i izgrebala veći dio krova mog potpuno novog automobila“- kazala je nam je Tivćanka M.R. čija je nova „toyota CH-R“ oštećena u ovom incidentu.
Ona inače, svakodnevno koristi naplatni parking u Arsenalskoj ulici jer radi u jednoj od obližnjih firmi i na plaćanje parkinga potroši i do 8 eura na dan. Uprkos tome i činjenici da je sve vidjela službenica PST koja je bila dežurna u naplatnoj kućici na koju je postavljena rampa, niko iz te opštinske firme nije kontaktirao M.R. i pokušao da se sa njom dogovori oko nadoknade štete.
Pala rampa 2
„Kad je moj auto oštećen oko 11 časova, na parkingu se zateklo nekoliko ljudi kojima se isto to desilo neposredno prije nego meni. Među njima je bio i turista iz Leskovca čiji je „BMW“ takođe oštetila rampa koja se na njega srušila dok je vozilo ulazilo na parking, a koji je bio posebno ogorčen jer se niko od službenika PST nije pojavio na licu mjesta, uprkos obećanjima da će doći neko iz direkcije te firme“- ispričala je M.R. dodajući da je ona lično pozvala policiju da izađe na lice mjesta i načini zapisnik, ali su je oni obavijestili da su im sve patrole zauzete i da se obrati rukovodstvu PST. Pozvala je direktora te opštinske firme Slavišu Ognjanovića koji joj je kaže, u telefonskom razgovoru rekao da on nema vremena da se time bavi i da će na lice mjesta poslati nekog od svojih saradnika, što se međutim, prema riječima M.R. nije desilo.
„Neshvatljivo je ovakvo neodgovorno i bahato ponašanje rukovodstva PST prema nama lokalnim stanovnicima koji svakodnevno koristimo i plaćamo njihove usluge, a još i gore prema turistima kojima su na ovakav način upropastili ugođaj tokom ljetovanja“- istakla je M.R.
Ognjanović je našem novinaru u telefonskom razgovoru kazao da je upoznat sa incidentom, ali je tražio da mu se pitanja o toome pošalju preko Kabineta predsjednika Opštine Tivat, dr Siniša Kusovca, obećavši da će novinar iz Kabineta i dobiti odgovore.
PST: NIJE DO NAS I NIJE BILO ŠTETE
Iz PST Tivat je danas odgovoreno da je u konkretnom slučaju pozvana policija da napravi uviđaj “ali pošto je konstatovano da nije bilo materijalne štete na vozilima, kao i da nije bilo povrijeđenih u datoj situaciji, zapisnik nije sačinjen“.
„Naplatna rampa na parkiralištu u Arsenalskoj ulici instalirana je od strane „Leotar,, d.o.o. Bar i predstavlja najsavremeniju opremu u ovom domenu, a instalirana je prije šest mjeseci. Magnetne petlje, koje obezbjeđuju nesmetan rad, montirane su prije dva mjeseca, takođe od strane navedene firme. Magnetne petlje rade po principu da, kada vozilo prođe iscrtanu odnosno usječenu liniju na asfaltu, šalju signal da se letva rampe spusti. Sljedeći put se letva može podići jedino kada se pritisne dugme na ulaznom štampaču, pod uslovom da je ulazak odobren”- rekli su iz PST-a ne objasnivši međutim, kako se dogodilo da se rampa zatvori prije vremena i udari najmanje dva automobila.
