Poslije objavljenih rezultata regionalnog pjesničkog konkursa koji je organizovao NVO “Bokeški Forum”, u saradnji sa Opštinom Tivat, pobjednica Aleksandra Matić iz Srebrenice je rekla:
– Danas sam vidjela rezultate i rasplakala se u sred srebreničkih brda u kojima sam i pisala Aninu ljubavnu misleći na sve galebove i sva krila koja su me dotakla u životu. Neizmjerno ste me usrećili, ne zato što je moja pjesma pobijedila, nego zato što ste, izabravši baš nju, pružili šansu nekim malim ljudima sa velikim srcem da pošalju jednu drugačiju priču iz Srebrenice koja je zaslužila da iz sebe ponovo počne slati ljubav. Postoje ljudi koji bi bar pjesmom pokušali mijenjati svijet na dobro, i ja sam samo to pokušala biti.
Cijenim vaš humanitarni rad, i to me je ganulo najviše i želim svim srcem da naš galeb Savo Rili ponovo dobije krila. Da mogu nekog ljubavlju da izliječim, izliječila bih njega. Još Vam jednom neizmjerno hvala, dali ste mi krila da budem još bolji čovjek. Iskreno vas pozdravljam, šaljem zagrljaje i dobre vibracije iz Srebrenice.
Sadnjom 150 sadnica divljeg šipka, koje je obezbijedila Opština Tivat, u novembru će biti nastavljeno pošumljavanje dijela Vrmca iznad sela Peani.
Akcija je predviđena Planom pošumljavanja područja opštine Tivat za period od 2016-2018.godine, koji je donio Sekretarijat za ekonomski razvoj i preduzetništvo Opštine Tivat.
U cilju održivosti i zaštite prostora pošumljavanje se nastavlja modelom agrošumarstva. Pod agrošumarstvom se podrazumjevaju aktivnosti koje uključuju kombinovano gajenje šumskog drveća i voća zajedno sa drugim kulturama uz obostranu korist za ljude, biljke, životinje i uopšte životnu sredinu. U tom smislu su za pošumljavanje i izabrane sadnica divljeg šipka (Rosa canina).
vrmac – tivat
Ovom akcijom u planu je pošumljavanje oko 3500 m2, saopšteno je iz Opštine Tivat.
U nevremenu koje je od nedjelje pogodilo Italiju poginulo je osam osoba, objavila je civilna zaštita, dok su u utorak brojne škole ostale zatvorene.
Uz pet žrtava zabilježenih tokom ponedjeljka, jedan je muškarac poginuo u Venetu pri padu stabla, jednako kao i vatrogasac u regiji Trentino-Južni Tirol, zaposlen u spasilačkim operacijama. Jedna je žena poginula u bujici blata i kamenja u svojoj kući u Trentinu, objavile su vlasti.
Kako prenose agencije, u šest talijanskih regija proglašen je crveni meteoalarm zbog vjetrova i obilnih kiša, a najugroženije su Lombardija, Veneto, Ligurija i Abruco.
U mnogim je talijanskim gradovima obustavljena nastava u školama, među njima i u Rimu i Napulju.
U Veneciji je snažno porasla razina mora, no željeznički promet s ostalim dijelom zemlje odvija se normalno.
Grad Umag nedavno je donio odluku da se ribarima zabrani pristup dostavnim vozilima preko dijela Obale dr. Franje Tuđmana, u dužini od oko 100 metara, do brodica, kao i parkiranje automobila na pristaništu uz brodice koje im je potrebno da bi iskrcali kašete s ulovljenom ribom.
Više od dva desetljeća dio umaških profesionalnih ribara koji u vlasništvu imaju brodice duljine do 10 metara privezuju se i imaju svoju iskrcajnu stanicu na Punti uz Ininu beninsku crpku. Vezište je to za 12 brodica i do sada nije bilo većih problema oko priveza jer posjeduju sve dozvole Lučke uprave Umag – Novigrad kojoj uredno plaćaju vez. No, nedavno su iskrsnuli problemi s Gradom Umagom koji je donio odluku da im se zabrani pristup dostavnim vozilima preko dijela Obale dr. Franje Tuđmana, u dužini od oko 100 metara, do brodica, kao i parkiranje automobila na pristaništu uz brodice koje im je potrebno da bi iskrcali kašete s ulovljenom ribom.
Komunalni ih redari već tjednima upozoravaju na takvo nepropisno postupanje, a kako ribari nisu reagirali, došli su ih upozoriti i u četvrtak. Kako je tada poručeno ribarima, bit će postavljene video kamere i svim će prekršiteljima propisa biti dostavljene novčane kazne. Ribari su to nastojali izgladiti s komunalnom službom, riješiti sve dogovorom, no kako je do sada izostalo razumijevanje i neko alternativno rješenje od strane Grada, odlučili su revoltirani progovoriti u javnosti. Na samoj terasi caffe bara Ina zatekli smo dvojicu mlađih ribara, Milana Ivankovića i Dominika Kovača, uz Tončija Trevižana najstarijeg ribara u Umagu, koji je sve donedavno obnašao brojne odgovorne funkcije u Cehu ribara Bujštine i Istre. Trevižan nam je i pokazao sporno mjesto na kojem se zabranjuje pristup dostavnim vozilima brodu i povremeno parkiranje za iskrcaj kašeta.
Ne može se, kaže, načuditi apsurdnoj situaciji kojom formalno iz Grada Umaga žele uvesti red, a da nisu razmišljali o konkretnim problemima koje će time stvoriti ribarima, jer pristanište i brodovi su njihova jedina radna mjesta.
– Ovo je kontradiktorno. Imamo pravo biti privezani na ovom pristaništu, što znači obavljati iskrcaj izlova, ali zbog rigidno postavljenih prometnih znakova zabrane prometovanja te parkiranja i zaustavljanja na šetnici, spriječen je i nama pristup vozilima do ribarskih brodica na ovom dijelu od stotinjak metara pa ćemo biti prisiljeni parkirati na udaljenije parkiralište. Navodno ćemo ga i plaćati. Stoga bih predložio Gradu Umagu da zaposle ovdje jednog svog djelatnika koji bi prevozio naš izlov 15 do 20 minuta dnevno, prema potrebi, do naših vozila na udaljenom parkiralištu i vozila dobavljača ribe s kojima imamo ugovore, rekao je Trevižan, a kao ekološki osviještenoj vlasti predlaže da to bude na malom električnom kamioncinu i neka tako razvažaju ulov čitav dan.
Osnovni sud u Kotoru, koji je nadležan da odlučuje o prisilnoj hospitalizaciji građana u Specijalnoj bolnici za psihijatriju u Kotoru, na svom sajtu objavljuje puna imena i prezimena građana koji su prisilno smješteni na liječenje, upozoio je portal FOS.
Sudovi su dužni da prilikom objavljivanja odluka vode računa o zaštiti ličnih podataka, odnosno da anonimiziraju sve odluke, kako to nalaže Sudski poslovnik i Zakon o zaštiti ličnih podataka.
Zbog ovakvog postupanja suda je institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, na čijem je čelu Šućko Baković, pokrenula postupak po službenoj dužnosti nakon obraćanja FOS-a.
„Obavještavamo Vas da nismo imali saznanja o okolnostima na koje ste ukazali. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore na osnovu ovih saznanja formiraće predmet po službenoj dužnosti“, saopšteno je FOS-u iz ove institucije koja je nadležna za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
I direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Čedomir Mitrović kazao je FOS-u da će provjeriti činjenično stanje.
„Agencija za zaštitu ličnih podataka nije u saznanju da se na sajtu Osnovnog suda u Kotoru nalaze javno objavljeni podaci osoba koje su smještene u Specijalnu psihijatrijsku bolnicu u Dobroti. Vaše pitanje ćemo tretirati kao inicijativu za vršenje nadzora, tako da će kontrolori Agencije, shodno odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, utvrditi činjenično stanje“, navodi se u odgovoru Mitrovića.
Da stvar bude gora, imena pacijenata koji su prisilno smješteni na psihijatrijsko liječenje objavljivani su u dužem periodu – tokom 2017. i 2018. godine, te sa sa time ko „leži“ u Dobroti mogao upoznati bilo koji radoznali građanin, stranka suda ili neko drugo lice.
Tako, poslodavac može saznati prostim ukucavanjem imena na internetu da li je njegov budući zaposleni bio u prošlosti hospitalizovan na psihijatriju prisilno, iako je možda sada sasvim dobrog zdravstvenog stanja.
Prema podacima Akcije za ljudska prava, u 90 odsto slučajeva prisilno hospitalizovani pacijenti ili u roku do 30 dana budu otpušteni iz Bolnice ili izraze spremnost da se dobrovoljno liječe, pa u tom svojstvu nastavljaju da borave u Bolnici.
Nakon što je FOS uputio pitanja kotorskom sudu, na ista nisu odgovorili, ali su zato kasno sinoć dio odluka sa imenima i prezimenima pacijenata uklonili sa sajta, a dio su anonimizirali.
Povodom ovakve prakse kotorskog suda advokatica Marija Radulović za FOS kaže da javnost suđenja, pa samim tim i javno objavljivanje sudskih odluka, predstavlja garanciju za ostvarivanje prava na pravično suđenje, zagarantovanog članom šest Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda.
„Javnim objavljivanjem odluka svakako se omogućava transparentnost i kontrola rada sudova, i ujedno doprinosi ujednačavanju sudske prakse. Međutim, u cilju zaštite prije svega prava na privatnost, potrebno je razlučiti privatnu od javne sfere, i osigurati zaštitu ličnih podataka učesnika u sudskim postupcima, posebno u odnosu na javno objavljene sudske odluke u kojima se navode njihovi podaci o ličnosti“, kaže Radulović.
Ona objašnjava da u odnosu na dostupnost sudskih odluka javnosti, Zakon o sudovima propisuje da se ,,način vođenja evidencije sudske prakse i objavljivanja odluka utvrđuje Sudskim poslovnikom”, dok je Sudskim Poslovnikom propisano da se ,,sve pravosnažne odluke redovno anonimiziraju (što podrazumijeva izmjenu i izostavljanje ličnih i drugih podataka u sudskim odlukama), i objavljuju na internet stranicama sudova.”
„Važno je napomenuti da bi sudovi, prilikom objavljivanja odluka na svojim internet stranicama, trebali primjenjivati Pravilnik o anonimizaciji podataka u sudskim odlukama. Međutim, ono što je evidentna praksa, jeste da gotovo polovina sudova u Crnoj Gori na svojim internet stranicama nema objavljene Pravilnike o anonimizaciji, a među njima ni Osnovni sud u Kotoru, na čije sporne javno objavljene odluke ste ukazali“, kaže Radulović.
Bolnica Dobrota
Potvrda postojanja društvene stigme
Radulović podsjeća da je Sudskim poslovnikom propisana obaveza anonimizacije svih pravosnažnih odluka, dakle, bez predviđenih izuzetaka, što čini još očiglednijom zloupotrebu obrade ličnih podataka od strane sudova kada su u pitanju posebno ranjive kategorije lica, i posebne kategorije ličnih podataka, kao što su podaci koji se odnose na zdravstveno stanje ovih lica.
„Ono što postaje evidentno kada su u pitanju ovakvi slučajevi, jeste da je neophodno podizanje stepena svijesti, u cjelokupnom društvu o vrijednosti i značenju zaštite ličnih podataka, kao i o uvidu u temeljna načela i standarde na kojima se ta zaštita temelji. To je polazna osnova koja bi trebala osigurati da se ovom pitanju pristupi profesionalno i odgovorno, naročito od strane pravosudnih organa, koji bi trebali pružati punu pravnu zaštitu posebno osjetljivim i ranjivim kategorijama lica“, kaže u razgovoru za FOS.
Ona kaže da odgovornost u pristupanju problemu zaštite ličnih podataka u krajnjem za cilj treba da ima ne samo shvatanje značenja ove zaštite, nego omogućavanje ostvarivanja osnovnih ljudskih prava pojedinaca, koje je, kako navodi, u ovom slučaju svakako izostala.
Podsjetimo, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji je, sa svojim izmjenama i dopunama, u primjeni gotovo punih deset godina, jemči zaštitu podataka o ličnosti, sa posebnim akcentom na zaštitu ovih prava u skladu sa principima i standardima sadržanim u u potvrđenim međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava.
„Međutim, sasvim sam sigurna da bi, detaljnijom analizom primjene Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, postalo upitno u kojoj mjeri su rukovaoci podacima o ličnosti upoznati čak i sa samim značenjem izraza iz ovog Zakona. Mišljenja sam da su građani u još manjoj mjeri upoznati sa pravima sadržanim u ovom Zakonu i mogućnostima za njihovo ostvarivanje. U konkretnom slučaju, praksa sudova u odnosu na objavljivanja podataka o ličnosti u odlukama suda koja se odnose na smještaj mentalno oboljelih lica u psihijatrijsku ustanovu, svakako predstavlja drastično kršenje prava ovih lica, koja samo potvrđuje postojanje društvene stigme i nedovoljnog razumijevanja i znanja o pravima mentalno oboljelih lica kao posebno ranjive kategorije“, kaže Radulović.
Ono što je karakteristično, jeste da bi i Zakon o zaštiti i ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica, trebao omogućiti ostvarivanje prava i sloboda ovih lica u skladu sa međunarodnim dokumentima i opštim pravilima međunarodnog prava.
„U praksi, međutim, nerijetko srijećemo slučajeve u kojima čak postupajući tužioci i sudovi, ignorišu potrebu da se utvrdi postojanje uračunljivosti kod okrivljenog, već postupanje mentalno oboljelog lica kvalifikuju kao ,,posebnu upornost i bezobzirnost u izvršenju djela”, što u krajnjem vodi ka tome da se mentalno oboljelom licu određuje i produžava pritvor, umjesto smještaja u specijalizovanu psihijatrijsku ustanovu. Sve ovo je potvrda ili nedovoljnog znanja i razumijevanja prava ove kategorije lica u sudskim postupcima, ili sveopšte nedovoljne senzibilnosti društva. Ono što je međutim, sasvim očigledno jeste da u svim ovim slučajevima u krajnjem izostane profesionalna odgovornost nadležnih za ovakvo postupanje“, objašnjava Radulović.
Treba istaći da se lični podaci ne mogu obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade niti se mogu obrađivati na način koji nije u skladu sa njihovom namjenom. Objavljivanje ličnih podataka mentalno oboljelih lica, bez prethodne anonimizacije, u rješenjima kojima se istima postavljaju advokati po službenoj dužnosti svakako nije neophodno za postizanje svrhe obrade.
„Ukazujem da je obaveza rukovaoca zbirke ličnih podataka (u ovom slučaju predsjednika suda) da obezbijedi tehničke, kadrovske i organizacione mjere zaštite ličnih podataka od objavljivanja i zloupotrebe. Štaviše, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti propisuje kazne za prekršaje za odgovorna lica u državnim organima, učinjene kršenjem odredaba o zaštiti podataka o ličnosti. Takođe, ovim Zakonom propisana je i odgovornost za naknadu štete rukovaoca zbirke ličnih podataka u skladu sa opštim pravilima o naknadi štete, za štetu koje je lice pretrpjelo zbog povrede prava propisanih ovim zakonom. Meni, iz dosadašnjeg rada i prakse, međutim, nije poznat slučaj da je bilo koji sud, niti predsjednik suda, odgovarao za naknadu štete zbog kršenja prava propisanih Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti“, zaključila je Radulović u razgovoru za FOS.
Povodom oktobra, mjeseca posvećenog zdravlju žena, Sekretarijat za mlade, sport i socijalna pitanja OpštineTivat, u saradnji sa Domom zdravlja Tivat, juče je organizovao radionicu na temu reproduktivnog zdravlja zaučenike i učenice VIII i IX razreda Osnovne škole „Drago Milović“.
Dr Julija Samardžić ginekologica tivatskog Doma zdravlja govorila je o zdravstveno rizičnom ponašanju u adolescenciji i rizicima od neželjenih trudnoća i polno prenosivih bolesti.
“Edukacija je dio prevencije pa je to i cilj predavanja posvećenog zdravstveno rizičnom ponašanju” navela je dr Samardžić.
Prema njenim riječima, prva interesovanja za polne aktivnosti javljaju se u tinejdžerskom dobu, odnosno u periodu od 15. do 17. godine i veoma je važno da su u tom periodu obezbijedjene relevantne informacije i uputstva.
Održana radionica
Akcenat predavanja bio je upravo na polnoprenosivim bolestima, uzrocima i posljedicama, odnosno problemima koje kasnije mogu izazvati.
“Iako djeci izgleda daleko, adolescencija, odnosno tinejdžersko doba je period koji mora doći i vrlo je važno da se znaju zaštititi na pravi način i u pravo vrijeme. Upotreba psihoaktivnih sredstava nepovoljno utiče na rasudjivanje što doprinosi lakšem stupanju u nesigurne polne odnose. Zdravstveni pregledi su vrlo bitni nakon prvog polnog odnosa, jer neke prenosive bolesti nemaju simptome čak godinama”, istakla je dr Julija Samardžić.
Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) prihodovaće u narednoj godini 4,32 miliona eura, što je za 3,51 odsto manje u odnosu na ovogodišnji plan prihoda, navodi se u Planu rada ove institucije za 2019.
“Shodno Digitalnoj agendi za zemlje Zapadnog Balkana i uz posredovanje Evropske komisije, očekuje se da se do aprila 2019. godine postigne saglasnost i potpiše novi sporazum o sniženju cijena usluga rominga između svih zemalja Zapadnog Balkana”, stoji u planu rada EKIP-a.
Vlada je na prošloj sjednici dala mišljenje na taj dokument kojim se precizira da će najveće učešće imati prihodi po osnovu naknade za vršenje poslova regulacije i nadzora tržišta elektronskih komunikacija. Najveću stavku u planu rashoda čine bruto zarade zaposlenih 41,97 odsto i veće su za tri odsto u odnosu na ovu godinu, što je posljedica nedavnih izmjena Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru.
“Od izuzetnog značaja je i vršenje stručnog nadzora u oblasti elektronskih komunikacija i poštanske djelatnosti, pa podržavamo aktivnosti EKIP-a na zaštiti i obezbjeđivanju sigurnosti i integriteta elektronskih komunikacionih mreža i usluga, posebno na sprovođenju mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu prava i interesa korisnika”, ocijenila je Vlada.
Među ključnim aktivnostima EKIP-a u narednoj godini je nadogradnja baze podataka elektronske komunikacione infrastrukture georeferencama, kako bi se povećala sigurnost sistema, a operatorima omogućilo da podatke unose direktno putem web portala.
Planirano je i mapiranje dostupnosti širokopojasnog interneta, naročito oblasti u kojima operatori nemaju ekonomski interes da razvijaju mreže ruralnih i slabo naseljenih područja.
Sistem za kontrole brzine pristupa internetu treba da bude unaprijeđen time što će se mjerenja vršiti i iz mobilne i iz fiksne mreže, a dobijeni rezultati prikazivati na geografskoj karti.
Uprkos upozorenju o orkanskom jugu, dvojica mladića u ponedjeljak su popodne otišli surfati u blizini Savudrijskog svjetionika.
Izlazak dvojice surfera na valove organskog juga nešto poslije 17 sati u moru kraj Umaga dignuo je na noge članove potražno spasilačke ekipe na moru.
Prema posljednjim informacijama surfer, hrvatski državljanin, uspio se dočepati obale i izaći iz podivljalog mora, dok je potraga za slovenskim državljaninom u ovom trenutku moguća samo s kopna.
Naime, koordiniranom akcijom Nacionalne središnjice za traganje i spašavanje na moru Lučke kapetanije, Obalne straže , Pomorske policije odmah nakon dojave , započela je potraga za nestalim surferima ali se zbog podivljalog juga, nemogućnosti isplovljavanja, te opasnosti za spasitelje, akcija traganja trenutno odvija s kopna.
No, s prvim naznakama stabiliziranja vremenskih prilika akcija spašavanja se nastavlja.
Razina mora u Veneciji danas je iznosila 149 centimetara iznad uobičajene razine, te je poplavljeno 70 podsto ulica i trgova tog grada na vodi, saopštile su gradske vlasti.
Meteorolozi su najavili nov rast razine mora koji bi već danas mogao doseći 160 centimetara iznad uobičajenog razune.
Posljednji put je ovaka visoka razina mora u kanalima u Veneciji bila 2012. godine.
Ceste su poplavljene i brojne škole zatvorene u ponedjeljak u Italiji, koja je u pripravnosti na nevrijeme s udarima vjetra do100 km na sat, obilnim kišama i rastom vodostaja, a stanje je dramatično u Veneciji u očekivanju možda najveće poplave u gotovo 40 godina.
Crveni meteoalarm oglašen je za sjever Italije u pokrajinama Ligurija, Lombardija, Venecija, Friuli i Trentino te u središnjoj talijanskoj pokrajini Abruzo, piše agencija AFP. Dodaje da je narančasti meteoalarm oglašen za velik dio preostalog Apeninskog poluotoka i za Siciliju.
Zatvorene su sve škole u Veneciji, Rimu, Genovi, Messini na Siciliji te u brojnima općima u Pijemontu i Toskani.
Najveća zabrinutost vlada na sjeveru, gdje je vodostaj rijeke Po narastao za 2,5 metara u 24 sata. Kako je u rujnu bilo vrlo malo oborina, suhoća tla pojačava opasnost od poplava i zato se Venecija priprema za najtežu poplavu od 1979., prenosi agencija dpa.
Očekuje se da bi visoka razina vode, poznata kao »acqua alta«, mogla dosegnuti 160 centimetara oko 15 sati, što znači da bi 77 posto povijesnog središta grada na vodi bilo poplavljeno.
Na dan 22. decembra 1979., acqua alta iznosila je 166 centimetara iznad referentne točke na Punta della Salute, južnome ulazu Velikog kanala ispred Trga sv. Marka.
Međutim, najgora poplava u moderno doba koju pamti Venecija dogodila se 1966. godine, kada je razina vode dosegnula 194 centimetara.
Civilna zaštita je na visokom stupnju pripravnosti u mnogim dijelovima Italije. Talijanski vatrogasci objavili su da su tijekom jutra obavili gotovo 500 intervencija vezanih uz vremenske nepogode koje su počele u ponoć.
Na jugu je oluja poharala pokrajini Brindisi u nedjelju i pričinila štete čupanjem maslina, kako mladih tako i stoljetnih stabala.
Filippo De Micolis, čelnik lokalnog sindikata zaposlenika u poljoprivredi govorio je o »apokaliptičnoj slici počupanih stabala i polja prekrivenih tepisima maslina«
Specijalna bolnica „Vaso Ćuković” Risan dobila je od danske humanitarne organizacije „Danish Christian Medical Association“ medicinsku opremu u vrijednosti od šezdesetjednu hiljadu eura.
Donirano je 2 EKG aparata, operacioni sto, 25 invalidskih kolica, 20 hodalica sa točkovima, 30 štaka, 10 aparata za mjerenje pritiska, 14 mašina za vježbanje za fizikalnu rehabilitaciju, 7 mašina za elektrohirurgiju, 12 stolica za toalet i razna medicinska sredstva i oprema.
Direktor bolnice dr Vlado Popović je ukazao na izuzetno veliki značaj ovakvog vida pomoći ustanovi koja u određenim segmentima funkcioniše sa veoma starom medicinskom opremom, koja dugi niz godina nije obnavljana.
On se zahvalio Danskoj humanitarnoj organizaciji i naglasio da se kroz ovakve vidove donacija modernizuje i osavremenjava zdravstveni sistem i podiže i unaprjeđuje zdravstvena zaštita građana šireg regiona Crne Gore.
Istakao je da je, s obzirom na lokaciju ustanove i značajnog broja stanovništva pograničnog dijela susjednih država i veoma velikog broja turista koji gravitiraju ka ovoj ustanovi, pomenuta donacija posebno značajna.
“Kao ustanova sa dugogodišnjom uspješnom tradicijom prepoznata je i priznata kao vodeća ustanova u regionu za djelatnost kojom se bavi ( ortopedija, neurohirurgija, neurologija) što, takođe, daje dodatni značaj donaciji koju smo primili” – saopšteno je iz ove ustanove..
“S obzirom na tešku situaciju u zdravstvu i nemogućnost da samostalno finansiramo nabavku neophodnih sredstava, jedno od rješenja vidimo kroz ovakve i slične postupke humanih ljudi i organizacija, a sve u cilju očuvanja zdravlja cjelokupne populacije” – kazao je dr Popović..
Direktor se posebno zahvalio predstavnicama Danske humanitarne organizacije „Danish Christian Medical Association“ – gospođama Rasmunsen i Bodilsen, koordinatorkama ove humanitarne akcije iz Crne Gore Radi Đurković i Vesni Baošić koje su inicirale donaciju kao i prethodnom direktoru ove bolnice dr Miliću Jaukoviću koji je pokrenuo pomenutu saradnju.
