Promovisana knjiga pjesama don Branka Sbutege „Križni put i druge pjesme“

0

„Križni put i druge pjesme“ naziv je knjige pjesama don Branka Sbutege (1952 – 2006.) koja je u subotu promovisana u crkvi Rođenja Marijina na Prčanju.

Radi se o do sada neobjavljenim pjesmama koje je priredio don Brankov brat dr Antun Sbutega, istoričar, diplomata i admiral Bokeljske mornarice u nakladništvu KotorArta – Don Brankovih dana muzike.

„Branko je ostavio sve svoje pjesme u rukopisu, a poslije njegove smrti ja sam ih sakupio i priredio prvu zbirku od 60 pjesama koju je pod nazivom „Sebedarje“ 2007. godine objavio KotorArt. Tada sam izabrao pjesme koje su bile najrazumljivije, jer su one pisane na raznim papirima i papirićima, Brankovim teško razumljivim rukopisom, često križane pa dopisivane, neke od njih imaju više verzija tako da ih je bilo vrlo teško razumjeti i rekonstruisati. Najveći broj pjesama, onih koje je bilo teže pročitati, sam ostavio tada za  neko drugo izdanje. Prošlo je 11 godina od izdavanja „Serbedarja“ i evo sam uspio da priredim za štampu još 95 pjesama.

Zbirku sam nazvao „Križni put i druge pjesme“, po pjesmama koje je napisao kao sonetni vijenac“ – kazao je Anton Sbutega.

Sliku „Kristov silazak u Had“, koja je reprodukovana na naslovnoj strani zbirke pjesama naslikao je don Branko 1980. godine u Rimu.

Direktor KotorArta i Don Brankovih dana muzike Ratimir Martinović, kazao je da knjiga  „Križni put i druge pjesme“ predstavlja treće u nizu izdanje KotorArt-a, nakon prve knjige pjesama don Branka Sbutege „Sebedarje“ i dr Antuna Sbutege „Blažena Ozana“.

On je istakao da izdavaštvo nije primarni zadatak, niti misija festivala KotorArt-a, ali jeste čuvanje našeg kulturnog nasljeđa u što svakako spadaju don Brankove pjesme.

Raznovrsni program tokom „Don Brankovih dana muzike“ je slika u malom onoga što Kotor predstavlja i što Kotor treba da bude. Kotor je bio i biće, mjesto tolerancije, uvažavanja različitosti, a to bi vam sigurno i don Branko poručio, naglasio je između ostalog Ratimir Martinović.

Promocija zbirke pjesama don Branka Sbutege

U muzičkom dijelu programa nastupila je Nađa Janković a stihove su čitali glumci Milena Gardašević i Igor Đorđević.

Promociji je prisustvovao predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić. Moramo konstatovati da nije prisustvovao niko od kolega svećenika pokojnog don Branka Sbutege.

Don Branko Sbutega

Don Branko Sbutega je bio župnik crkve Svetog Eustahija u Dobroti. Rođen je 8. aprila 1952. godine u Kotoru gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i muzičku školu. Najprije je studirao medicinu u Beogradu, a nakon toga filozofiju u Beču i teologiju u Zagrebu i Rimu. Za sveštenika je zaređen 15. jula 1979. godine na ostrvu Gospa od Škrpjela.

Nakon zemljotresa 1979., radio je na obnovi sakralnog i kulturnog patrimonijuma Kotorske biskupije. Početkom devedesetih godina osnovao je Centar za pomoć izbjeglicama s prostora bivše Jugoslavije u Padovi, Italija. Po povratku u Kotor, 1996. godine nastavio je sa humanitarnim radom u Caritasu Kotorske Biskupije.

Kao erudita, poliglota i ljubitelj umjetnosti dao je veliki doprinos kulturi. Organizovao je i podržavao brojne lokalne i međunarodne kulturne manifestacije i inicijative, među kojima su: Grupa književnika 99, osnovao je muzički festival Kotor Art i dao da se napravi najveći mozaik na Balkanu, u crkvi Svetog Eustahija u Dobroti, kojeg je uradio Edo Murtić.

U javnosti je prepoznat po mirotvornom angažmanu, promociji suživota tokom godina jugoslovenske krize i tolerancije, uključujući odnos prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi. Bio je veliki zagovornik zaštite čovjekove okoline i obnove crnogorske nezavisnosti. Koautor je knjige “Stara književnost Boke”, a knjiga “Kurosavin nemir svijeta” objavljena je neposredno pred njegovu smrt 27. aprila 2006. godine kao zbornik njegovih tekstova i intervjua.

Na don Brankovu inicijativu, njegovi saradnici i prijatelji osnovali su Fondaciju “Ekumenski centar Don Branko Sbutega” na Prčanju, čiji je cilj promocija vjerske tolerancije i jačanje ekumenske saradnje među hrišćanskim crkvama i interreligioznog dijaloga.

Nevrijeme u Baru, iz mora spašeno 13 osoba i 7 plovila

0
Bar nevrijeme foto UPS CG

Bar je oko u subotu 11. avgusta u 16 sati i 20 minuta pogodilo snažno nevrijeme. Takozvani “neverin” zahvatio je barsku obalu od rta Ratac do Volujice i prouzrokovao ozbiljne probleme na plažama i u priobalju.

Zahvaljući brzoj reakciji spasilačkih timova Uprave pomorske sigurnosti, nije bilo posljedica po ljude i plovila.

Tri broda Uprave pomorske sigurnosti, vratili su sa otvorenog mora 7 plovila i 13 osoba.

“Dvije osobe na čamcu u samoj marini Bar su spasene, jedna jedrilica kojoj je otkinut bio jarbol ostala je bez pogona jer se pokvario motor ona je doteglejna do luke Bar”, kazao je Žarko Lukšić iz Uprave pomorske sigurnosti.

Plovilo SAR3, kako dodaje, bilo je u kontroli pomorskog saobraćaja i u to vrijeme se vraćalo iz Ulcinja.

“Posada plovila je kod petrolejskog terminala Jugopetrola ispratila gumenjak sa četiri osobe i jednu jedrilicu sa dvije odobe”, kazao je Lukšić.

Jači zemljotres u Albaniji, treslo i u CG

0
zemljotres

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je u subotu 11. avgusta u 17 sati i 38 minuta registrovao jači zemljotres, sa epicentrom 20 km jugozapadno od Peskopeje u Albaniji. Zemljotres se značajno osjetio i u Crnoj Gori.

Jačina zemljotresa u hipocentru iznosila je 5.1 jedinicu Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VII stepeni Merkalijeve skale (MCS).

Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 10 km.

Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne stete u epicentralnom području.

Pored Crne Gore, prema Evropskom Mediteranskom Seizmološkom Centru tlo je podrhtavalo i u Srbiji, BiH, Kosovu i Makedoniji.

,,Dani kraljice Teute u Rizinijumu“

0
Risan

U okviru manifestacije ,,Dani kraljice Teute u Rizinijumu“ počela je sa radom Prva slikarska kolonija ,,Teuta“. U organizaciji NVO ,,Bocche di Cattaro“ i pod pokroviteljstvom TO Kotor manifestaciju čini više različitih kulturnih sadržaja.

Prvu slikarsku koloniju vodi akademski slikar iz Risna, Zoran Petrušić koji je ujedno i selektovao mlade umjetnice  iz Crne Gore i Hrvatske. Sanja Raonić, Tea Franca, Ana Aleksić, Dijana Vukićević, Jelena Kašić i Verena Jakuš  će tokom sedam dana vrijedno stvarati a poslednjeg dana  u okviru Muzičko poetskog programa,izložbom slika predstaviti će svoj talenat i umijeće. Petrušić se rukovodio idejom da okupi renomirane umjetnice koje imaju zajedničku nit u kvalitetu i stvaralačku unikatnost. Izložba će imati prodajni karakter a sredstva su namjenjena za obezbjedjivanje prostora za kulturni i društveni život Risna. S obzirom da u Risnu ne postoji adekvatan prostor za takve namjene, sem tokom ljeta poluotvoreni atrijum Rimskih mozaika, namjera nam je da ovakvim i sličnim akcijama u budućnosti obezbjedimo prostor koji bi služio pomenutoj svrsi.

Teuta

U okviru istog programa, 16 avgusta u 20 sati na Rimskim mozaicima će biti organizovan eukativno-kulturni program vezan za daleku prošlost i vrijeme kraljice Teute i Ilira. Predavanje nosi naslov ,,Kultura u vrijeme Ilira“ a predavači su Bogdan Lompar arheolog, Jelena Vidović etnološkinja, Jovana Lalošević istoričarka umjetnosti i Marina Dulović profesorica.

Narednog dana , 17 avgusta u 20 sati na glavnom gradskom trgu biće održan muzičko poetski program uz Kvartet Lanterna koji njeguje mediteranski zvuk,  mitove i legende o ,,lijepoj“ kraljici i biće otvorena izložba Prve slikarske kolonije ,,Teuta“.

Rimski mozaici Risan foto Boka News

Poslednjeg dana, 19 avgusta u jutarnjim časovima od 8-11 sati, biće organizovan Sajam starih zanata ,,Teuta“. Učešće su uzeli brojni izlagači i vlasnici starina, predmeta i alata koji su vezani za kulturnu prošlost Risna i Boke Kotorske.

Cilj manifestacije je upotpunjavanje ukupne kulturne i turističke ponude Boke Kotorske kao i želja ljudi okupljenih oko organizacije da se Risnu vrati sjaj bivših vremena i predstavi kulturno naslijedje naše daleke prošlosti i vrijednosti koje nas čine prepoznatim na kulturnoj mapi Crne Gore.

Kotor – Prva podvodna izložba fotogrfija “Živo more Crne Gore”

0
Podvodna-izlozba-Zivo-more-Crne-Gore

Prva podvodna izložba u našoj državi pod nazivom „Živo more Crne Gore“ biče otvorena u nedjelju, 12. avgusta sa početkom u 12 sati u akvatorijumu ispred Instituta za biologiju mora u Kotoru.

Izložba se organizuje u okviru Kotor Art festivala u saradnji sa ronilačkim klubom „Svet ronjenja“ iz Beograda i trajaće do 18 časova.

Na izložbi će biti predstavljeno 20 fotografija, dimenzija 30 x 40cm, podvodnog svijeta Crne Gore, makro detalja morskih organizama kao i podvodnog ambijenta. Izložba je namijenjena i osobama bez ronilačkog iskustva jer će ovim putem dobiti priliku da se oprobaju u ovoj podvodnoj aktivnosti uz asistenciju instruktora ronjenja.

Autori fotografija su Ivana Orlović Kranjc i Janez Kranjc. Oni su profesionalni ronioci, instruktori ronjenja i profesionalni fotografi. Ronjenjem se bave preko 30 godina a zahvaljujući tome posjetili su različite krajeve planete. Ronili su u sudaru dva okeana u Južnoj Africi, u nestvarnim podvodnim ambijentima Maldiva i Filipina i učestvovali u mnogim ekspedicijama u Crvenom moru. Preko deset godina bave se profesionalno podvodnom fotografijom.

Veliku predanost i vrhunski kvalitet prepoznala je i kompanija ronilačke opreme “Mares” čiji su suprućnici Kranjc globalni ambasadori. Rezultat njihovog rada su fotografije objavljene u mnogim časopisima širom svijeta, nekoliko autorskih i grupnih izložbi kao i nagrađivanih dokumentarnih filmova. Stalni su saradnici časopisa National Geographic Srbija.

Saradnja ronilačkog kluba „Svet ronjenja“ i Instituta za biologiju mora Kotor postoji već duži niz godina. Ivana i Janez su nesebično ustupili svoje fotografije za potrebe sajta akvarijuma Boka, a sada za potrebe podvodne izložbe, uz fotografije ustupaju i svoju opremu i stručni rad.

“Jadran” slavi 85. godišnjicu – defile brodova starom ljepotanu u čast

0

Desetak turističkih brodova, mega i manjih jahti te, jedrilica i glisera okupilo se danas na zajedničkoj plovidbi u zalivu Boke sa školskim brodom Mornarice VCG, jedrenjakom „Jadramn“ čime je počela zvanična ceremonija obilježavanja „Jadranovog“ 85. rođendana.

Najljepši i najvrijedniji brod Mornarice VCG u službu je stupio 19.avgusta 1933. kada je zvanično uopisan u Flotnu listu tadašnje Kraljevske mornarice Jugoslavije. Od tada do danas „Jadran“ je svojevrsna „škola pod jedrima“ za brojne generacije pomorskih oficira i ploveći je spomenih tehničke kulture i pomorske tradicije svih jugoslovenskih naroda.

Obiježavanje jubijela 85 godina školskog broda „Jadran“, počelo je juče defileom brodova koje je predvodio ovaj jedrenjak na ruti od Tivta do Perasta i Dražin rta. U konvoju koji su iz Tivta ispratile brojne jedrilice lokalnog JK „Delfin“, te sirene jahti iz Porto Montengra, kao i vodeni topovi tamošnjeg vatrogasno-spasilačkog broda, pored ostalih bili najveći turistički brod u Crnoj Gori „Le coche d eau“, dvojarbolni jedrenjak „Patronice“, te 42-metarska mega jahta – jedrenjak „Riana“, brzi RHIB čamac „valiant“ Mornarice VCG i niz manjih plovila i glisera.

Na palubi „Jadrana“ bili su brojni gosti – prijatelji tog broda i zvanice iz Ministarstva odbrane, Opštine Tivat, ovdašnje privrede i medija, a sve njih pozdravio je komandant školskog broda, kapetan korvete Zoran Ivanovski. On je podsjetio na bogat istorijat „Jadrana“ i njegov značaj za Mornaricu, ali i cijelu državu Crnu Goru čiji je ovaj atraktivni ploveći oldtajmer najbolji ambasador na svjetskim morima. O tome je svjedočilo i dvadesetak zastava stranih država u čije je luke do sada uplovljavao ovaj jedrenjak na svojim krtsrenjima, a koje su juče bile istaknute u nizu nad njegovom manevarskom palubom. Koliko je „Jadran“ uspješan u promociji države i Mornarice, najbolje pokazuje podatak da je australijski biznismen Romi Havat koji je vlasnik „Riana Grupe“ što posluje u Crnoj Gori i koji povremeno živi u Tivtu, danas otkazao već unapred zakazanu čarter-plovidbu svoje reprezentativmne jahte „Riana“ za Dubrovnik i dao prednost učešću u svečanosti povodom „Jadranovog“ rođendana, istakavši da mu je čast da sa svojim brodom učestvuje u defileu i zajedničkoj plovidbi sa tako lijepim u značajnim brodom kakav je „Jadran“.

Jadran proslava 85.godišnjice

Tokom plovidbe na ruti od Tivta do Perasta i natrag, na „Jadranu“ okićenom velikom zastavnom galom, priređena je prodajna izložba nekoliko desetina velikih fotografija tog broda. Fotografije koje datiraju iz raznih perioda života jedrenjaka – od Kraljevine, preko socijalističke Jugoslavije do nezavisne Crne Gore, na platnu je uradio i poklonio brodu barski umjetnik Goran Grković, a prihod od njihove prodaje biće uplaćen u humanirarne svrhe.

Konvoj brodova predvođen „Jadranom“ danas je bio glavna atrakcija za brojne turista koji su sa drugih plovila i obale posmatrali dešavanja i mahanjem pozdravljali stari jedrenjak. Do je konvoj ulazio u tjesnac Verige sa kopna su ga sirenama i rotacionim svjetlima pozdravila vatrogasna vozla Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, a potom i trajekti „Pomorskog saobraćaja“. Povorci su se pred Perastom i ostrvima Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe pridružili i turistički brodovi „Knez Lipovac“ i „Knez Lipovac II“, te niz manjih plovila, a nad brodovima je kružio helikopter tipa „gazela“ Vazduhoplovstva VCG. „Jadran“ i ostali brodovi potom su sirenama pozdravili grad Perast a na što im je zvonima uzvratila crkva sa drevnog svetilišta bokeljskih pomoraca – Gospe od Škrpjela.

Proslava 85.rođendana školskog broda „Jadran“ nastavlja se u srijedu, 15.avgusta kada je zakazan  “Dan otvorenih vrata” na “Jadranu”. Stari jedrenjak vezan na rivi Pine u Tivtu, tada će biti otvoren za posjete građana u vremenu od 9 do 19 sati. Iste večeri sa početkom u 21.30 sati, na Pinima će se održati i poseban koncert u čast “Jadrana” kojeg kao poklon jedrenjaku i njegovoj posada, priređuje Turistička organizacija Tivat, a nastupiće poznata hrvatska pjevačica Vanna.

KotorArt – Emir Kusturica & No Smoking Orchestra oduševili publiku

1

Na prepunoj Ljetnjoj pozornici u Kotoru sinoć su nastupili, po prvi put u Crnoj Gori, Emir Kusturica & No Smoking Orchestra. Publika je bila oduševljena duhovitošću, energičnošću i temperamentom Kusturice ali i visokom muzičkom spremnošću, uigranošću, koja djeluje u momentima kao improvizacija. Na bini, a i u gledalištu je vladala pozitivna atmosfera, dok su publiku na noge digli igrački ritmovi i sjajni solisti na trubi (Strahinja Banović), harmonici (Zoran Milošević) i  violini (Dejan Sparavalo) iz sastava „No Smoking Orchestra“.

Po prirodi nomadi, donosioci radosti i simboli slobode, ovi muzičari spadaju u značajne fenomene antiglobalističkog (muzičkog) pokreta i svojevrsni su paradoks sredine iz koje dolaze.

Poznatiji su i priznatiji na međunarodnoj sceni nego u svojoj državi koju uspјešno proslavljaju širom svijeta, od Pariza, Beča, Berlina, Madrida i Moskve do Buenos Ajresa, Tokija, Njujorka, Tel Aviva, Sao Paola i Sidneja.

Emir Kusturica & No smoking orchestra

Prva decenija djelovanja, s „raspojasanim“ unca, unca zvukom, ritmom gitare zasnovanim na brzom dvočetvrtinskom metru srpskog kola kao balkanaskoj verziji rumbe koja objedinjuje karakteristike roka, ciganskog štimunga i šumadijsku „dvojku“, u kombinaciji s drugim „graničnim“ umjetničkim konceptima 20. vijeka – potvrđuje da u vremenima sve većih nerazumijevanja postoji igračka/plesna muzika s neodoljivim sadržajem, jer „ne postoje te noge koje mogu ostati mirne“ dok Orkestar svira.

Među objavljenim kompakt-diskovima su Life Is a Miracle (2004), Live in Buenos Aires (2005), Time of the Gypsies (2007), The Best of (2009), UnzaUnza Time (2013), Corps diplomatique(2018).

Sarajevo ruši turističke rekorde

0
Sarajevo
Nakon što je u julu imalo rekordan broj posjetilaca, više od 70 hiljada, Sarajevo bilježi ovog mjeseca još bolje turističke rezultate.
U prvoj trećini avgusta, prema podacima Turističke zajednice KS, već je registrovano 50 hiljada posjetilaca, a tek je počeo Sarajevo Film Festival.
Popunjeno je sve, od privatnog smještaja do najskupljih hotela. Emina Šehalić, koja vodi vodi dva smještajna objekta. ima od 600 do 700 gostiju.
“Da imamo još ovoliko soba, sve bi bilo popunjeno. Sada nam je najveći problem što imamo gostiju, a nemamo gdje da ih smjestimo”, kazala je Šehović za TV N1.
Posjetioci dolaze iz BiH, regije, EU, a mnogo ih je i sa Dalekog istoka, iz Turske…
Podaci o povećanom broju gostiju grada stižu i sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo koji je u julu dočekao ukupno 159.380 putnika, što predstavlja povećanje za 14 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Ovim je oboren rekord po pitanju broja prevezenih putnika u jednom mjesecu, najviše u istoriji aerodroma.
U periodu od 1. januara do 31. jula 2018. godine prevezeno je ukupno 589.522 putnika, što je za 13 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine.

„Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“

0
Kapetani i jedrenjaci Herceg-Novog

Knjiga „Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ autora Petra Palavršića predstavljena je u četvrtak u bašti Gradskog muzeja Mirko Komnenović, u organizaciji Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi.

O knjizi su govorili prof. dr Drago Šerović, dr Goran Komar i autor Petar Palavršić.

„Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ je spomen-knjiga posvećena pomorcima i jedrenjacima novske opštine, a namijenjena novim generacijama koje žele da upoznaju prošlost svoga kraja i da iz nje uče.

Ovo djelo obrađuje period od 1720. do 1900. godine, tačnije glavne istorijske događaje i ličnosti koji su uticali na razvoj pomorstva našeg kraja. Nastalo je zahvaljujući sačuvanim dokumentima, većinom u arhivskim, ali i privatnim zbirkama. Sadržaj je obogaćen sa oko 170 fotografija kapetana, jedrenjaka, lučkih gradova i pomorskih karata mora kojima su plovili novski pomorci.

Petar Palavršić

„Mišljenja sam da knjiga, nastala kao rezultat dugotrajnog istraživanja istorijskih dokumenata iz oblasti pomorstva 18. i 19. vijeka našeg kraja, koja je autor radio pedantno, stručno i sa puno ljubavi, predstavlja pravo bogatstvo za istoriju hercegnovskog kraja i veoma značajan materijal za razna izučavanja i istraživanja“, rekao je o ovom djelu prof. dr Drago Šerović.

Kapetani i jedrenjaci Herceg-Novog

„Kapetani i jedrenjaci Herceg Novog“ izuzetno je vrijedno svjedočanstvo o pomorstvu današnje opštine Herceg Novi, navodi u svom mišljenju novinar Siniša Luković. On ističe da se radi o svojevrsnoj mini-enciklopediji pomorstva i zaključuje da je samo „iz pera iskusnog dugogodišnjeg kustosa pomorsko-tehničke zbirke Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, mogla nastati ovako vrijedna i kompleksa knjiga, koja Herceg Novi sagledava onako kako ga je do sada malo ko sagledavao – sa mora.“

/foto www.jbbgalerija.me/

Promocija knjige pjesama don Branka Sbutege

0
Don Branko Sbutega (1952 – 2006.) foto Boka News
U Bogorodičnom hramu na Prčanju večeras, subota 11.avgust, sa početkom u 21 sat biće održana promocija knjige pjesama don Branka Sbutege, pod nazivom „Križni put i druge pjesme“.
Radi se o do sada neobjavljenim pjesmama koje priređuje dr Antun Sbutega, istoričar, diplomata i admiral Bokeljske mornarice.
Knjiga predstavlja treće u nizu izdanje KotorArt Don Brankovih dana muzike nakon prve knjige pjesama don Branka Sbutege „Sebedarje“ i dr. Antuna Sbutege „Blažena Ozana“.
Promocija knjige

Na promociji u Bogorodičinom hramu govoriće direktor KotorArt Don Brankovih dana muzike Ratimir Martinović kao i admiral Antun Sbutega.

U mujzičkom dijelu programa nastupiće uspješna, mlada gitaristkinja Nađa Janković, dok će poeziju čitati glumci Milena Gardašević i Igor Đorđević.