Ambasador Hercegnovskog strip festivala, William Simpson

0
Simpson

Hercegnovski strip festival biće održan od 7. do 12. septembra, a na sinoć koktelu priređenom u Gradskoj kafani,  zvanično je za prvog ambasador  ove manifestacije proglašen  jedan od trenutno najpoznatijih svjetskih strip autora, sjajni irski umjetnik, tvorac vizuelnog stila najpopularnije tv serije na svijetu, Igra prestola (Game of Thrones), Vilijam Simpson (William Simpson).

Udurženje ljubitelja stripa HSF, zbog ogromnog doprinosa popularizaciji  manifestacije u svijetu i nesebičnog doprinosa napretku festivala, jednoglasnom odlukom Skupštine udruženja donijelo je odluku da se uvede ova titula i da se ponudi Vilu da on bude prvi titular.

-Sa neizmjernim zadovoljstvom i ponosom konstatujemo da je poznati umjetnik odmah i sa oduševljenjem prihvatio da bude naš ambasador u svijetu uz konstataciju da ćemo ga razmaziti količinom časti koju mu ukazujemo. Zbog rada na devetoj sezoni seriji “Igra prijestola” Simpson nije bio u mogućnosti da prisustvuje proglašenju, pa će ambasadorsku povelju primiti na otvaranju ovogodišnjeg, dvanesetog izdanja Hercegnovskog strip festivala koji je na programu od 7. do 12. septembra.

Simpson se tako priključuje listi specijalnih, ranije najavljenih gostiju, pa su  dolazak potvrdili: Fernando Dagnino, Juanan Ramirez, Giada Perissinotto,  Chris Thompson, Walter Venturi, Joevito Nuccio, Dan Verlinden, Mirko Čolak, Davide de Cubelis, Alessandro Patrovicchio, Lorenzo Pastrovicchio, Jovan Ukropina, Robert Solanović, William Simpson (sve biografije dostupne na našem sajtu http://stripfestival.me/ ). Uz 14 specijalnih gostiju, na ovogodišnji HSF iz regiona stižu u Herceg Novi: Milorad Vicanović Maza, Fran Strukan, Valentina Briški, Vladimir Laci Krstić, Iztok Sitar, Tihomir Tico Tikulin, Filip Andronik, Enis Čišić, Aleksa Gajić, Stevan Subić, Luka Cakić, Vladimir Vešović, Bora Grbić, Dragana Kuprešanin, Milica Mastelica, Rajko Čučak, Stefan Katanić.

Strip festival HN

Svečano otvaranje festivala je 7. septembra na trgu Belavista u starom gradu, nakon čega slijedi obilazak izložbi u galerijama Sue Ryder i Josip Bepo Benković, da bi se sektakluarno otvaranje zaokružilo na tvrđavi Forte Mare koncertom poznatog bokeljskog hip-hop benda Who See.

-Tokom šest dana festivala posjetioci će imati priliku da gledaju uživo crtanje svjetskih majstora stripa, da dobiju i svoj primjerak crteža sa posvetom, ali i da prisustvuju strip radionicima, berzi stripa, školi crtanja, promocijama najnovijih izdanja, predavanjima, predstavljanjima gostojućih festivala. Biće nastavljena saradnja sa osnonvim školama, praksa započeta na prethodnom izdanju HSF-a, u okviru koje će gostojući umjetnici-pedagozi održati po čas crtanja. Radovi koji budu nastali tokom tih časova biće potom izloženi u bašti Gradskog muzeja Mirko Komnenović. Bogat program podrazumijeva i već čuvene HSF žurke, te krstarenje zalivom i posjetu Luštici. Festival će biti završen 12. septembra koncertom jednog od trenutno najpopularnijih regionalnih bendova, beogradskog noise-pop sastava Artan Lili koji će nastupiti na Peoples Beach baru. Svi programi na HSF-u su besplatni za posjetioce, pa i ulazi na koncerte Who see i Artan Lili, saopštili su organizatori.

 

Francuska: Zabranjeno pušenje na oko 50 plaža

0
Francuska: Zabranjeno pušenje na oko 50 plaža foto Index.hr

U Francuskoj je ovog ljeta zabranjeno pušenje na oko 50 plaža duž Mediterana i Atlantika u cilju čistije okoline bez opušaka i smanjenja izloženosti pasivnom pušenju.

Nica je bila prvi grad koji je zabranio pušenje na jednoj plaži prije šest godina, a sada ih ima četiri, prenosi eurctiv.

Udruženje Liga protiv raka (Ligue contre le cancer) je pokrenulo prije nekoliko godina kampanju “prostor bez duvanskog dima”, dobivši od lokalnih vlasti širom zemlje 218 mjesta na otvorenom, kao što su parkovi ili plaže, na kojima je zabranjeno pušenje.

Ukupno 29 gradova do sada je prihvatilo tu incijativu, prenela je agencija AFP.

Što je „Remus“ pola godine radio u Zelenici ?

Remus foto www.shipspotting.com

Brod „Remus“ na kome je zaplijenjeno 20 tona hašiša u Italiji u uhapšeno 11 Crnogoraca – članova njegove posade, do prije oko mjesec dana nalazio se u luci Zelenika – potvrđeno nam je iz više izbora bliskih našim pomorskim vlastima.

„Remus“ (IMO broj 8822428),  je presretnut 30.jula u međunarodnim vodama centralnog Mediterana, južno od Italije. Agenti italijanske policije i Gvardije di  finanza, pretresom broda su na njemu našli sakriveno čak 20 tona hašiša, čija se vrijednost na ilegalnom tržištu narkotika, procjenuje na više od 65 miliona eura. „Remus“ je zaplijenjen u luci Palermo na Siciliji, a njegova posada je uhapšena. Ovu akciju kojom je koordinirala američka agencija za borbu protiv krujumčarenja droge DEA, zajedno su sprovele policije Italije i Crne Gore.

Prije nego što je zaplijenjen u Italiji, „Remus“ se više mjeseci nalazio u luci Zelenika gdje ga je njegov vlasnik – jedna brodarska kompanija iz Italije, dovela i stavila u tzv. raspremu jer brod nije imao posla. Na njemu je bilo identifikovano i više tehničkih i administrativnih nedostataka zbog kojih su 21 godinu starom brodu što plovi pod zastavom Paname, bili privremeno oduzeti ili suspendovani sertifikati o tehničkoj ispravnosti. „Remus“ je u Zelenici proveo više od pola godine čekajući na zaposlenje, odnosno otklanjajući uočene nedostatka kako bi od nadležnog klasifikacionog društva dobio validne sertifikate. Prema nezvaničnim informacijama, na  „Remusu“ je za to vrijeme  bio tzv. sceleton crew, odnosno minimalan broj članova posade predviđen za održavanje potrebnog nivoa sigurnosti plovila koje je u raspremi. Navodno, zapovjednik broda za to je vrijeme bio državljanin Crne Gore iz Ulcinja.

„Remus“ je nedavno, popunivši posadu do punog broja i ukrcavši neki teret, isplovio iz Zelenike. Po podacima sa njegovog AIS transpondera, ovaj 47 metara dugi brod za seizmička istraživanja i za opsluživanje naftnih platformi, od 710 bruto-tona, 27.jula je isplovio iz španske luke Las Palmas za Palermo u koji je trebalo da stigne 2.avgusta, ali je prije toga na njega upala policija, pronašla drogu pa je brod zaplijenjen, a posada uhapšena.

Crnogorski policijski zvaničnici prije nekoliko dana kada se govorilo da je na „Remusu“ nađeno dvije, a ne 20 tona hašiša, saopštili su da se brod nakon isplovljenja iz Zelenike, uputio u Maroko gdje je navodno ukrcao drogu namijenjenu za zapadnoevropsko tržište, na koju bi ona došla preko Malte. AIS podaci sa „Remusa“ sa specijalizovanih sajtova pokazuju ipak drugačiju rutu kretanja broda, ali nije isključeno da je „Remus“ ipak boravio u marokanskim vodama, te da je manipulisano sa njegovim automatskim identifikacionim transponderom kako bi se prikrilo pravo kretanje broda.

Remus foto www.shipspotting.com

Odgovore od Ministarstva saobraćaja i pomorstva, odnosno Lučke kapetanije Kotor-Ispostava Zelenika na pitanja o tome koji su bili zvanični razlozi neuobičajeno dugog boravka „Remusa“ u toj crnogorskoj luci, kao i kada je tačno brod isplovio iz Zelenike, što je prijavio da će mu biti naredna luka u koju će uploviti, te što je pisalo u crew listi i tzv. cargo manifest-u da su članovi posade, odnosno teret sa kojim je „Remus“ krenuo iz Zelenike, za sada nismo dobili.

Prema podacima sa specijalizovanih sajtova, vlasnik „Remusa“ je kompanija „Elizabete Venture Ltd“, registrovana u Hong Kongu, a na čijem je čelu jedan italijanski preduzetnik.

Morsko dobro apeluje na kupače i učesnike u pomorskom saobraćaju

0
Plaža Trsteno

Povodom određenog broja pomorskih nezgoda koje su evidentirane na crnogroskom primorju tokom aktuelne kupališne sezone, Javno preduzeće za upravljanjem morskim dobrom Crne Gore, u cilju povećane bezbjednosti, podsjeća sve kupače na zabranu plivanja izvan ograđenog prostora uređenih kupališta (bova) ili na udaljenosti većoj od 100 metara od obale prirodnog kupališta.

Sa druge strane, podsjećamo da je u skladu sa Zakonom o sigurnosti plovidbe propisano da se čamci ne smiju približavati obali na udaljenosti manjoj od 150 m, a brodovi na udaljenosti manjoj od 300 metara.

U vodenom prostoru kupališta, plovni objekti moraju da se drže 50 metara od ograde kupališta, a skuteri na udaljenosti od 200 metara od obale.

Kanui, kajaci i ostali plovni objekti koji nisu na motorni ili mlazni pogon mogu da plove na udaljenosti manjoj od 50m od obale.

Dodatno, u članu 20 Zakona, na svim uređenim i prirodnim kupalištima zabranjena je plovidba, pristajanje, sidrenje plovnim objektima na motorni i mlazni pogon, upozoravaju iz JP Morsko dobro.

Ak primijete bilo kakve nepravilnosti pozovite Službu sigurnosti na moru na broj 129.

Ploče: Tanker udario u pristanište – otežano snadbijevanje naftinim derivatima u Dalmaciji i regionu

0
Tanker udario u pristanište foto SD

Zbog havarije broda STI Poplar, koji plovi pod zastavom Maršalovih otoka, u luci Ploče otežana je snadbijevanje naftom i derivatima čitave Dalmacije. Tanker koji je u sebi imao oko 27 hiljada kubika nafte udario je u pristanište, survavši u more dio doka i aparaturu za iskrcavanje nafte i plina, koji su potonuli. Ono što je ostalo od doka, cijevi i uređaji za iskrcaj nafte također su oštećeni i trenutačno nisu za upotrebu, piše Slobodna.

Šteta se, tvrde stručnjaci, mjeri u milionima eura.

Upućeniji u tu problematiku kažu da je pri manevru broda netko nešto gadno pogriješio. Jesu li to pilotari, kapetan ili remorkeri, koji su vukli brod, pokazat će istraga, koju provode Lučka kapetanija i inspekcije Ministarstva pomorstva.
Budući da je pristanište uništeno, na čekanju su drugi brodovi koji ne mogu prići u Luku Ploče i iskrcati teret. Petrolov veliki brod čeka vani na otvorenom moru, ali naftu ne može iskrcati jer je dok uništen. Što će biti s tim teretom, nitko ne zna. Hoće li brod uspjeti iskrcati naftu u nekoj drugoj luci, također je nepoznanica, a očekuje se dolazak još nekoliko brodova nakrcanih naftom i derivatima koji plove prema Luci Ploče.

Kako je velika potražnja za naftom ne samo u Hrvatskoj nego i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, lučka su skladišta prazna i takva će ostati tko zna koliko dugo. Distribuciju nafte preuzimaju skladišta u Solinu i Rijeci. Riječ je o milijunskim štetama koje trpe Luka Ploče i naftne kompanije, što će, prema međunarodnom pravu, morati nadoknaditi brodarska kompanija STI Poplar. No, o tome će konačnu riječ reći inspekcijske službe i stručnjaci za pomorsko pravo.

Tako se u Pločama očekuje dolazak brojnih inspekcija za istraživanje pomorskih nesreća koje će tražiti krivce, a tek nakon toga slijedi popravak doka. Međutim, dodatni je problem što je vrhunac sezone pa Ina i druge naftne kompanije ostaju bez robe. Točnije, naftu i derivate prema jugu će morati prevoziti iz skladišta u Solinu ili Rijeci.vakako je na naftnom tržištu u Hrvatskoj zbog oštećenja doka u luci Ploče nastao veliki poremećaj. Upućeniji u ovu problematiku tvrde da je riječ o enormnim odštetama koje se mjere u desecima milijuna dolara i koje će potraživati brodarske kompanije koje čekaju iskrcaje.

Sanacija veza

I brod je nakon udara prilično oštećen te je izvučen na sidrište. Na svu sreću nije probijen jer su tone nafte mogle iscuriti u more. Bila bi to ekološka katastrofa nesagledivih razmjera u pločanskom akvatoriju.
– Preko suda je brodu izrečena mjera zabrane isplovljavanja dok god ne polože novac za naknadu pričinjene štete – pojasnio nam je ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur.

S druge strane, Lučka kapetanija zabranila je upotrebu veza dok se sve ne sanira, Lučka uprava je upravitelj veza i obale i dužna je izvršiti kompletnu sanaciju, rekao je Batur, naglašavajući da su već angažirani stručnjaci koji ispituju sadašnje stanje te se uskoro očekuje izrada projekta sanacije.Međutim, to bi, doznajemo, moglo potrajati i nekoliko mjeseci.
– U ovom trenutku ne možemo točno reći vremenski rok sanacije – rekao je Batur koji tvrdi da se šteta procjenjuje u milijunima eura. To je šteta same sanacije te šteta izgubljene dobiti za klijente.

– Takve stvari se događaju u svijetu. Brodarska kompanija je dužna nadoknaditi štetu jer kada brod udari u obalu, odgovornost je na brodu i na kompaniji, što uostalom reguliraju međunarodne osiguravajuće kuće – kaže Batur. Epilog havarije je da brodovi do daljnjega neće moći iskrcavati naftu u Luci Ploče. Razmatraju se i neka privremena rješenja prema kojima će se tankeri iskrcavati u Splitu ili Rijeci, zbog čega je realno očekivati i poremećaje na tržištu derivata u Hrvatskoj.
Kako neslužbeno doznajemo, Lučka kapetanija je sa strane sigurnosti plovidbe protiv zapovjednika broda, ruskog državljanina, pokrenula istražne radnje.

Ina: Šteta se utvrđuje, a snadbijevanje nije upitno

Zbog broda koji je prevozio Inino gorivo, a koji je srušio dio tankerskog pristaništa u luci Ploče i onemogućio daljnji promet, oglasila se i Ina.
– Prilikom pristajanja na tankerski vez Lučke uprave Ploče, brod dobavljača koji je Ini trebao isporučiti robu u luku Ploče udario je betonsku utvrdicu za privez i u brodski pristan s pripadajućim instalacijama za istovar naftnih derivata – potvrdili su nam u Ini, u kojoj kažu da istragu incidenta i procjenu nastale štete provode nadležne institucije, a zbog veće materijalne štete predmetni brodski pristan je do daljnjega stavljen izvan funkcije. Što se tiče opskrbe tržišta, ističu da se ona odvija redovno iz ostalih Ininih skladišta.

Procjenjuje se da idućih sedam do 15 dana to pristanište neće moći primiti niti jedan brod, što će, prema upućenima, najviše osjetiti Crna Gora i BiH, koje se opskrbljuju preko Luke Ploče. Zbog toga tvrtke koje posluju preko Luke Ploče, kao što su Ina, Petrol i jedan od najvećih operatora u svijetu VTTI, traže privremena rješenja.

/Stanislav Soldo/

Na put oko svijeta za 160 eura, u brodu kojeg je napravio na balkonu stana!?

0
Evgeny-Gvozdev

Nakon prvog oplovljavanja svijeta od 1992. do 1996., u 5,5 metara dugačkoj Leni, Evgenij Gvozdev iz Mahakčkale na obali Kaspijskog jezera poželio je to ponoviti.

Kako nije imao brod, odlučio ga je sam napraviti, što nije tako čudno koliko je čudno mjesto njegove gradnje – na balkonu stana. U brod je ugrađivao drvo koje bi našao ili od nekoga dobio.

Kada je brod, dug 3,6 m (maksimum za balkon), bio gotov, Evgenij ga je nazvao Said (Prijatelj na arapskom) i izračunao da je za gradnju potrošio oko 160 eura.

U njemu se 1999. otisnuo na drugi put oko svijeta, koji je trajao do 2003. Na brodu nije imao ni radio, ni telefon, ni GPS, a navigavao je pomoću kompasa, plastičnog sekstanta i karti koje bi mu usput darovali drugi pomorci.

U rujnu 2008. Evgenij se, u dobi od 74 godine, zaputio na treće oplovljavanje svijeta. Ploveći Mediteranom zadobio je udarac u glavu kojem nije pridavao pažnju, ali koji se poslije pokazao fatalnim.

Mrtvog Evgenija i njegov brod more je izbacilo na obalu pokraj Castelporzija u južnoj Italiji.

Temperature mora blizu 30 stepeni

0
Boka Kotorska – foto Boka News

Dok se temperatura vazduha penje iznad 36 °C, svi vape za osvježenjem. Teško ga je naći i u moru. Uz velike vrućine i more se zagrijalo na temperaturu 27°C.

Temperatura mora juče u 13 sati Herceg Novi: 27 Bar: 27 Petrovac: 26 Budva: 26 Ulcinj: 25

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 25 do 37 stepeni.

Subota 11. avgust: Pretežno sunčano i veoma toplo. Poslijepodne promjenljivo oblačno, mjestimično uz kratkotrajnu kišu ili pljusak sa grmljavinom. Ujutru na sjeveru po kotlinama magla. Vjetar slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha 12 do 23, najviša dnevna 25 do 37 stepeni.

Temperatura mora na Mljetu 29,9 stepeni

Kako pokazuju podaci DHMZ-a, Malo jezero na Mljetu juče u 14 sati bilo je na 29.9 stepeni, a Veliko jezero na 28.6. To su juče najviše zabilježene temperature mora u Hrvatskoj.

U Splitu i Komiži temperatura mora iznosi 28 stepeni, a u Crikvenici, Malom Lošinju, na Krku i Rabu u 14 sati izmjeren je stepen niže.

Opština Herceg Novi obezbijedila besplatne udžbenike za učenike prva tri razreda osnovne škole

0
Kompleti udžbenika

Opština Herceg Novi će i ove godine obezbijediti udžbenike za osnovce – i to za 1.054 đaka prva tri razreda osnovne škole u našem gradu.

Proteklih godina lokalna uprava je poklanjala knjige svim đacima-prvacima na teritoriji Herceg Novog, a ove godine se dobra praksa nastavlja i unapređuje. Tako će poklon udžbenike prvog dana škole dobiti svi đaci prva tri razreda osnovnih škola „Dašo Pavičić“, „Milan Vuković“, „Ilija Kišić“ i „Orjenski bataljon“.

Komplet udžbenika je obezbijeđen za ukupno 1.054 učenika – 337 u prvom razredu, 334 u drugom razredu i 383 u trećem razredu.

Opština Herceg Novi na ovaj način obezbjeđuje vrijedan i koristan poklon mladim sugađanima koji su krenuli putem obrazovanja, ali i značajno pomaže njihovim roditeljima. Namjera je da se iz godine u godinu broj đaka koji dobijaju besplatne knjige povećava, a u konačnom da lokalna uprava obezbijedi komplete za sve osnovce, ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.

Osim udžbenika, Opština će obezbijediti i kompletan đački pribor za učenike iz porodica sa lošijim materijalnim stanjem.

Lokalna uprava stalna podrška hercegnovskim školama

Kupovina udžbenika samo je jedan od načina na koji Opština Herceg Novi, preko Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, pomaže školovanje mladih ljudi i rad prosvjetnih ustanova u našem gradu.

„Saradnja lokalne uprave sa sve četiri osnovne škole, srednjom mješovitom i Muzičkom školom je na zavidnom nivou. Pomoć u radu i unapređivanju uslova za školovanje mladih Novljana ono je na šta smo trajno usmjereni“, kaže Zambelić Pištalo.

Podrška se ogleda kroz učešće u različitim projektima i pozitivne odgovore na incijative, što nije zakonska obaveza lokalne uprave, ali svakako jeste slika odgovornog odnosa koji grad Herceg Novi ima prema prosvjetnim ustanovama, navodi Zambelić Pištalo i dodaje da će ista praksa biti nastavljena.

Opština Herceg Novi

Opština Herceg Novi je do sada za rekonstrukciju krova objekta Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“ obezbijedila sredstva u visini od 18.300 eura.

U saradnji sa Osnovnom školom „Dašo Pavičić i Ministarstvom prosvjete, Opština je opredijelila 3.000 eura za prilagođavanje prostora u ovoj školi, a radi organizacije produženog boravka za učenike.

Sekretarijat za kulturu i obrazovanje inicirao je akciju „Oslikaj me“, u okviru koje će đaci oslikavati zidove škola likovima znamenitih ljudi koji su živjeli i stvarali u Herceg Novom. Pozitivan odgovor do sada je stigao iz osnovnih škola  „Dašo Pavičić“ i „Orjenski bataljon“ koje će opredijeliti površinu za slikanje i raspisati konkus na zadatu temu. Sekretarijat će nagraditi najbolje i obezbjediti materijal za realizaciju, koja se očekuje u septembru.

Novost je i da su studentske stipendije omogućene ne samo za studente u Crnoj Gori i Srbiji već i u drugim zemljama. Na ovaj način dato je pravo učešća većem broju mladih ljudi iz Herceg Novog.

Osim toga, lokalna uprava je omogućila besplatan prevoz tokom cijele školske godine svim đacima iz novskih sela i prigradskih naselja, kao i onima čije su porodice u teškoj materijalnoj situaciji i štićenicima Dječijeg doma „Mladost“.

Vrijedi napomenuti i da lokalna uprava u kontinuitetu pomaže odlazak učenika na državna i međunarodna talmičenja, posjete sajmovima i sličnim edukativnim okupljanjima, kao i štampanje školskih listova.

 

Više neće pucati na živog kokota u Perastu

Perast – Gađanje kokota
Više neće pucati na živog kokota u Perastu
Zavjetni dan – gađanje kokota 2019.

Manifestacija “Gađanje kokota” koja se još od 17. vijeka održava u Perastu, od sada će morati da se nastavi bez pucanja u živoga kokota, saopšteno je iz Korina Animalsa.

Organizatori će, kako navode, po uputstvu veterinarske inspekcije od sljedeće godine morati da koriste maketu kokota.

Podsjetimo, zavjetni dan 15. maj Peraštani obilježavaju u slavu pobjede svojih predaka nad Turcima 1654. godine. Tada su Peraštani braneći grad pogodili Mehmed-agu Rizvanagića i savladala brojčano nadmoćnu tursku vojsku.

U znak sjećanja na slavni događaj Peraštani gađaju kokota na plutači oko 200 metara od obale.

“Ova manifestacija lokalnog tipa i ove godine je izazvala posebnu pažnju javnosti i mnoštvo osuđujućih reakcija kada se na društvenim mrežama proširila vijest da se umjesto u maketu, puca u pravu životinju”, navode iz ove organizacije.

Gađanje kokota foto Korina Animals

Iz Korina Animalsa su uputili zahtjev za pokretanje inspekcijog postupka Upravi za veterinu, koja je, kako dodaju, potvrdila njihove, stanovište da je u pitanju ozbiljno kršenje Zakona o zaštiti dobrobiti životinja.

“Na veliku radost javnosti, sa ovim surovim načinom zabave će se prekinuti sledeće godine, kada će veterinarska inspekcija propratiti manifestaciju da bi bila sigurna da se zakon poštuje, po obećanju organizatora. Vjerovatno niko neće odgovarati za prethodnih 10 godina kršenja zakona (jer do 2008. Crna Gora nije imala zakon o zaštiti dobrobiti životinja), ali nama nije za cilj da stvaramo neprijateljstva, već da se fokusiramo na bitku za pravdu nad slabijima i nezaštićenima, a to su u ovom slučaju životinje. Ovo je naša velika pobjeda!”, poručli su iz Korina Animals.

„Jadran“ slavi 85.rođendan

Jadran foto Stevan Kordić

Ministarstvbo odbrane, Mornarica VCG, Opština i Turistička organizacija Tivat pripremili su bogat program manifestacija kojima će u naredne dvije nedjelje biti obilježen veliki jubilej – 85 godina školskog broda MVCG, jedrenjaka „Jadran“.

Fešta posvećena rođendanu najljepšeg i najvrijednijeg broda Mornarice VCG, počinje u subotu 11.avgusta za kada je zakazana specijalna vožnja „Jadranom“ po Boki za sve posebno pozvane prijatelje broda. Jedrenjak će isploviti sa gradske rive Pine u Tivtu u 11.30 sati nakon čega će mu se u akvatorijumu ispred Krašića pridružiti više turističkih i drugih brodova i manjih plovila. U koloni predvođenoj „Jadramnom“, konvoj brodova će se uputiti prema tjesnacu Verige prije kojeg će ih sa obale sirenama i vodenim topovima pozdraviti vatrogasna vozila Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat, dok će sa mora to učiniti vatrogasni brod Porto Montenegra.

Prošavši kroz Verige, brodovi će  vozeći u stroju,  napraviti polukrug oko ostrva Gospe od Škrpjela, a potom sirenama pozdraviti grad Perast. U reonu Dražin rta predviđeno je razdvajanje brodova lijevo i desno od “Jadrana” sa međusobnim pozdravljanjem i fotografisanjem, a sve ove aktivnosti će biti i medijski ispraćene sa mora i vazduha snimanjem i fotografisanjem. Tokom vošnje na “Jadranu” će se održati i prodajna izložba posebno pripremljenih fotografija tog broda u velikom formatu na platnu.

Jadran foto S.L

Za srijedu 15.avgust zakazan je “Dan otvorenih vrata” na “Jadranu”. Stari jedrenjak vezan na rivi Pine u Tivtu, tada će biti otvoren za posjete građana u vremenu od 9 do 19 časova. Iste večeri sa početkom u 21.30 sati, na PInima će se održati i poseban koncert u čast “Jadrana” kojeg kao poklon jedrenjaku i njegovoj posada, priređuje Turistička organizacija Tivat, a nastupiće poznata hrvatska pjevačica Vanna.

Školski brod Jadran

Dva dana kasnije u JU “Muzej i galerija” Tivat biće otvorena posebna izložba fotografija iz 85 godina dugog života i službe jedrenjaka “Jadran” dok će  se 18. avgusta dana u akvatorijumu Tivatskkog zaliva jedriti se posebna jedriličarska regata. Centralna proslava Dana broda “Jadran” sa svečanim prijemom na jedrenjaku kojem će, pored ostalih,  prisutuvovatu i ministar odbrane Predarg Bošković i brojni drugi zvaničnici, zakazana za 20.avgust uveče.