Episkopija Kotorsko-primorska vas poziva na svetu lučindansku liturđiju u crkvi Svetog Petra Cetinjskog Čudotvorca u Starom gradu Kotoru, 31. (18.) X. 2018. sa početkom u 9:45 ura
Sa radošću najavljujemo praznik Lučindan, kada pored Svetog apostola Luke, slavimo i Svetog Petra Cetinjskog, našeg duhovnog pastira, pomiritelja, narodnog ujedinitelja i oslobodioca Boke Kotorske.
Zbog značaja koji ima naš Sveti Čudotvorac za Crnu Goru u cjelini, dužni smo ukazati i na neke negativne odlike duha vremena u kojem živimo i pozvati vjerni narod da ostane privržen pravim vrijednostima Crkve Hristove.
Iz anglosaksonske kulture je kod nas uvezena takozvana “Noć vještica”, koja se obilježava 31. X., svake godine, kada mi proslavljamo Svetog Petra Cetinjskog Čudotvorca i Svetog apostola i jevanđelistu Luku. Širom Crne Gore se zadnjih godina organizuju razni događaji posvećeni vješticama, vampirima i raznim zlim demonima u koje se sve više uključuju i crnogorska đeca, pod izgovorom da su upitanju zabavni sadržaji, razni maskembali i slično.
Kao crkva, čiji je poglavar bio Sveti Petar Cetinjski, u državi za koju se borio i kojom je vladao, imamo dužnost da upozorimo vjerni narod na štetnost takvih uvezenih praznika, koji su u suprotnosti, kako sa hrišćanskom vjerom, kojoj pripada većina naših građana, tako i sa ukupnom narodnom i državnom tradicijom Crne Gore.
Apelujemo na roditelje da razmisle đe šalju svoju đecu. Izdubljena bundeva koja je simbol “Noći vještica” označava dušu koja je izgubljena i koja luta između svijetova. Crnogorcima ne priliči lutanje. Na to nas opominje naš vladika Sveti Petar Cetinjski svojim životom među našim precima i svojim čudotvornim moštima među nama danas.
Opominje nas i Sveti apostol Pavle, koji u svojoj prvoj poslanici Korinćanima, kaže: “Ne možete piti čašu Gospodnju i čašu demonsku; ne možete učestvovati u trpezi Gospodnjoj i u trpezi demonskoj.” (1 Kor. 10, 21)
Proslavljajmo, dakle, naše svetitelje i Hrista Spasitelja kroz koga je naše spasenje, a ne prazne i mračne praznike, koji našu omladinu vode pogrešnim putem. Dovedite vašu đecu u crkvu, na svetu lučindansku liturđiju u crkvi Svetog Petra Cetinjskog Čudotvorca u Starom gradu Kotoru, 31. (18.) X. 2018. sa početkom u 9:45 ura.
„O miševima i ljudima“, naziv je predstave, koju je po noveli Džona Stajnbeka režirao jedan od vodećih reditelja u regionu Dino Mustafić, koja će biti odigrana u srijedu, 31. oktobra u 20 časova u Dvorani Park
Predstava koja je rađena u koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica i Barskog ljetopisa, vanvremensko je djelo koje u osnovi govori o posljedicama ekonomske krize u Americi tridesetih godina prošlog vijeka i u tom smislu odlično korespondira i sa savremenom epohom. Osim teme socijalne pravde, ovo je i jedinstvena priča o prijateljstvu, snovima, iluzijama kao neophodnosti opstanka u surovom okruženju koje marginalizuje drukčije, stare, bolesne i osobe sa smetnjama u razvoju; o bijegu u utopiju kao jedinom mjestu na kojem možemo biti srećni.
U predstavi igraju:Mišo Obradović, Miloš Pejović, Branko Ilić, Pavle Ilić, Vule Marković, Marija Đurić, Dejan Đonović i Božidar Zuber.
Dramatizaciju i dramaturgiju potpisuje Stela Mišković, scenografiju je uradila Smiljka Šeparović-Radonjić, kostime Lina Leković, dok je autorka muzike Tamara Obrovac.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5 € počinje 29. oktobra na blagajni Dvorane Park, u terminima od 9 do 12 i od 18 do 20 sati.
Premda stručnjaci tvrde kako hrvatska strana Jadrana ima odlične predispozicije za kavezni uzgoj ribe i školjkarstvo, a resursi su minimalno iskorišteni, nedavni sukob norveških investitora koji kod Sućurja na Hvaru žele graditi eksluzivni turistički smještaj s općinskim i županijskim vlastima koje su u istoj uvali, Rasovatici, “ucrtali” ribogojilište, ukazao je na nespojivost marikulturne djelatnosti u blizini turističkih zona, a najvažniji je razlog onečišćenje mora i morskog dna, te neugodni mirisi i bučni transport.
Jedan od najuglednijih hrvatskih stručnjaka za marikulturu, prof. dr. Ivan Katavić s Instituta za jadranske kulture u Splitu, ističe kako se kavezni uzgoj ribe nikada ne planira u obalnim prostorima koji su izrazito turistički atraktivni, bilo da su korišteni ili planirani. Također bi trebalo izbjegavati dijelove obale sa sadržajima od povijesnog, tradicijskog, graditeljskog i kulturološkog naslijeđa, područja izrazito vrijedne bioraznolikosti, te zona u kojima bi se ugrozila sigurna plovidba.
– Planiranje dijelova pomorskog dobra za marikulturu u startu nailazi na sukob postojećih i potecijalnih korisnika obalnog pojasa, te objekte marikulture valja smještati na lokacijama gdje druge djelatnosti ne mogu ostvariti svoje interese. Problemi nastaju zbog nedorečenih, konfuznih i polovičnih planskih rješenja koja određuju područja za uzgoj duž istočne obale Jadrana pa dolazi do nepremostivih smetnji drugim investitorima i razvojnim planovima – ističe prof. dr. Katavić, navodeći kako se planiraju velika uzgajališta ribe, poput Gradaca u Splitsko-dalmatinskoj županiji (12 tisuća tona školjkaša i 4800 tona bijele ribe!), a zanemaruju se realne potrebe za infrastrukturnim i logističkim sadržajima na kopnu.
Zadarski primjer
Dr. Katavić smatra kako je u slučaju Sućurja, kao i u sličnom planiranju, potrebno prvenstveno modelirati izmjenu vodene mase i dovesti u odnos s drugim relevantnim biološkim, ekološkim i socio-ekonomskim parametrima, uvažiti opterećenje i fizičke granice daljnje ekspanzije, definirati nosivi kapacitet akvatorija u kojemu je marikultura samo jedan od korisnika i to na način da ova djelatnost ne umanjuje potencijale turizma i drugih aktivnosti.
– Temeljno je da prostorni planovi ne smiju biti prepreka gospodarskom razvoju jednog sektora umanjujući potencijale drugog, no, nažalost, u slučaju planiranja na našoj strani Jadrana županije još nemaju ujednačene standarde. Dosad je najbolji primjer planiranja područja za uzgoj na moru pokazala Zadarska županija, pripremivši svu potrebnu dokumentaciju vezanu za propise o zaštiti okoliša i prirode, te lokacijske dozvole, čime je značajno pojednostavljen administrativni postupak. Pozitivan primjer daje i Šibensko-kninska županija, također pojednostavivši postupak ishođenja koncesija. Dobro rade i u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kad je riječ o Malostonskom zaljevu i Malom moru. A recentni iskorak načinila je i Primorska-goranska županija u kojoj je primijenjen novi pristup utvrđivanja prostornih potencijala za marikulturu, te je izazvala ogromno zanimanje znanstvene i stručne javnosti na međunarodnoj znanstvenoj smotri. Hoću reći da je to moguće ostvariti i u Splitsko-dalmatinskoj županiji – pojašnjava Katavić, s kojim smo rezgovarali i o štetnom utjecaju ribogojilišta na podmorje i obalni pojas.
Pozitivna sinergija
– Ako se izuzmu rijetki incidenti, poput širenja masnog sloja neugodnog mirisa, prigovori se dominantno odnose na vizualni utjecaj, a znatno manje na kakvoću mora, budući da je uglavnom riječ o farmama manjih kapaciteta s manje od stotinu tona godišnje proizvodnje. Utjecaj na okoliš moguće je svesti na najmanju mjeru ako je izbor zona za uzgoj temeljen na adekvatnim kriterijima i metodologiji, uz zootehniku i zoohigijenu. Ne treba zanemariti ni pozitivnu sinergiju marikulture i turizma, kao dopuna sadržaja poput izletišta, gastroponude, fotosafarija, pustolovnog turizma – plivanja s tunama – otvara se i tržiste na kojemu i mala marikultura može tražiti šansu – ističe prof. dr. Ivan Katavić, dodajući kako se lokalno stanovništvo teško privikava na izmijenjenu sliku morskog krajobraza i obalnih struktura koje prate ove zahvate:
– Loše pozicionirana i upravljana uzgajališta mogu proizvoditi plutajući otpad i nepoželjne mirise, pa je kaveze neophodno smještati na “dovoljnoj” udaljenosti od naselja, turističkih objekata, pomorskih putova i ribarskih “pošta”. Udaljenost će se odrediti poznavanjem smjerova i intenziteta dominantnih vjetrova, smjera i brzine morskih struja… Ipak, može se voditi računa i o socio-ekonomskom značenju za lokalnu zajednicu, jedno dobro organizirano uzgajalište kapaciteta od tisuću tona bijele ribe može zaposliti i pedesetak djelatnika, što je važno u zadržavanju mladih obitelji na otocima – zaključuje dr. Katavić.
Planirano 20 uzgajališta
Marikultura u RH uključuje uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša, a u Splitsko-dalmatinskoj županiji planirano je 17 uzgajališta bijele ribe i tri plave u polikulturi sa školjkašima. Trenutačno je u funkciji jedno uzgajališta s proizvodnjom 500-600 tona godišnje, te šest malih obiteljskih farmi s proizvodnjom ispod 100 tona, dok je školjkarstvo zanamareno zbog nelogične odredbe.
BROJKE
(u Republici Hrvatskoj) 150 uzgajivača:
4 uzgajivača tune (14 lokacija) 30 bijele ribe (55 lokacija)
116 školjkaša (260 lokacija)
Sve je još u pripremi
Iz Splitsko-dalmatinske županije odgovor na upit o situaciji u Sućurju poslao nam je Stipe Čogelja, pročelnik Upravnog odjela za pomorstvo i turizam:
– Predmet je trenutačno u fazi inicijative, odnosno prikuplja se pripremna dokumentacija kako bi se uopće razmatralo pokretanje postupka i ispunili svi propisani uvjeti iz županijskog pravilnika. Čeka se pravomoćna lokacijska dozvola, što znači da su trebale biti prikupljene sve stručne podloge i suglasnosti svih javnopravnih tijela (jedinica lokalne samouprave, zaštita okoliša, kapetanija…). Ribogojilišta i uzgajališta uvrštena su u Županijski prostorni plan na temelju studije koju su radili stručnjaci – naveo je Čogelja.
Ekspresno brz povratak otpisanog predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji za Maticu Boke predstavlja završni čin napora Vlade da protivustavnim zakonskim rješenjima „strateškim investitorima“ otvori put za konačni nasrtaj na privatnu imovinu građana -saopštila je danas Matica Boke.
Zakon predlažu poslanici DPS Predrag Sekulić, Marta Šćepanović, Željko Aprcović, Nikola Rakočević i Jovanka Laličić, a podržala ga je i Vlada. Pored ostaloga, zakon daje Vladi široke mogućnosti da nešto proglasi javnim interesom kako bi nekom oduzela imovinu, skraćuju se rokovi za postupak eksproprijacije, vlasnik imovine moći će da se žali na visinu naknade za oduzetu imovinu, ali to ne odlaže postupak eksproprijacije, a taj za koga se oduzima zemljišta moći će čak da uđe u posjed te imovine i prije pravosnažanosti rješenja o eksproprijaciji. Protiv toga se prije tri godine izjasnili ombudsman i Evropska komisija, kao i NVO sektor u Crnoj Gori, te najveći dio opozicionih stranaka.
„Javnost podsjećamo da je ovaj zakonski predlog prije tri godine podijelio sudbinu srodnih kontroverznih zakona, kada je nakon javnih tribina i amandmana Matice Boke i primorskih NVO, kao i opozicionih poslanika povučen iz skupštinske procedure. Očigledno je da su donošenjem katastrofalnog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata u krnjem parlamentu Crne Gore širom otvorena vrata za ovakva i slična zakonska i podzakonska rješenja. Manipulativan odnos prema definisanju „javnog interesa“ po mjeri investitora, formiranje Vladine „prijeke“ komisije koja treba da odredi iznos „pravične“ naknade građanima po hitnom postupku i iznad svega uvrštavanje u dnevni red Skupštine bez javne rasprave, dovoljno govore o čemu se radi.”- saopštila je juče Matica Boke.
Ta NVO ukazuje na činjenicu dap o predlogu poslanika DPS, nije predviđeno da nepokretnosti, koje je korisnik eksproprijacije izgradio na ekspropriisanom zemljištu, poslije izvjesnog perioda (30-50-99 god.) pripadnu državi Crnoj Gori.
“Ovo totalno poništava i obesmišljava institut „Javni interes“ i otvara vrata žestokoj i beskrupuloznoj korupciji, i potire javnost, opštost i neophodnost eksproprijacije. Ako se toma doda neusklađenost sa pravnim tekovinama EU, gdje stoji da ne postoji propis EU sa kojim bi se mogla izvršiti ocjena usklađenosti crnogorskog zakona, u predloženom dokumentu, uz podsjećanje da je delegacija EU i 2015. godine upozoravala na neophodnost „očuvanja ravnoteže i proporcionalnosti između državnih interesa i prava pojedinaca“, onda se naziru i posljedice ovakvoga zakonskog rješenja.”- poručuju iz Matice Boke.
Oni ističu da hrvatski Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade, kao zakon članice EU, “koji je uveliko prepisan u crnogorskom Zakonu o eksproprijaciji, ne poznaje nikakvu naknadu osim tržišne, pa su crnogorski zakonopisci mogli i tu normu da prepišu.” Ukazuju da će se preko leđa građana najviše lomiti norma novog zakona koja predviđa stupanje u posjed eksporpiisane imovine bez prethodne njene isplate i pravosnažnosti riješenja o ekspropijaciji, “a trajanje sudskih sporova vezanih za određivanje naknade može prolongirati do vječnosti.”
“Nakon donošenja famoznog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata, po Boki i Primorju za svega par mjeseci na pjeni od mora niklo je na desetine višespratnica. Ne treba imati previše mašte pa zamisliti šta i nas i zaleđe na trasi autoputa, Buljarici ili Velikoj ulcinjskoj plaži ili Valdanosu, Jazu, Luštici, očekuje kad Zakon o eksproprijaciji ukine preostale „biznis barijere“.- porulila je Matica Boke naglašavajući da je među predlagačima kontroverznog zakona dvoje poslanika DPS sa primorja – Jovanka Laličič iz Tivta i Željko Aprcović iz Kotora. Njih dvoje su pozvali da građanima objasne “lične i društvene „benefite“ protivustavnog nasrtaja na privatnu imovinu”, a poslanike u Skupštni Crne Gore da dobro razmisle “prije nego što dignu ruku za ovakav zakonski predlog koji će imati dalekosežne i teške posljedice.”
“Kako bi očuvali dosljednost u odbrani prava građana, Matica Boke će ukoliko predlog Zakona o eksproprijaciji prođe skupštinsku proceduru, reagovati žalbom kod Ustavnog suda Crne Gore.“- zaključuje se u saopštenju Matice Boke.
Nevrijeme je zahvatilo Jadran, a jako jugo koje puše i do 110 kilometara na sat te kiša stvaraju probleme – otoci su odsječeni od kopna, zatvorene su neke ceste, u prekidu su brojne trajektne, brodske i katamaranske linije.
Izdano je crveno i narančasto upozorenje, a na udaru su Istra, Kvarner, Gorski kotar i jug Hrvatske.
Sve je više izvještaja o srušenim stablima i izlijevanju mora na rive. U Dubravi kod Šibenika ni stoljetna stabla nisu imala šanse. U Dubrovniku je pak zbog najavljenog nevremena na snazi visok stupanj pripravnosti. Zbog velike količine kiše moguće su i bujične poplave. – piše HRT
Na udaru su Istra i Kvarner, Lika i Gorski kotar, ali i jug Hrvatske. Očekuju se velike količine kiše – od 50 do 150 litara po četvornom metru, i to ponajprije u Dalmaciji, unutrašnjosti Dalmacije i gorskim krajevima. Glavnina kiše očekuje se ove noći te s ponedjeljka na utorak.
Kiša i jak vjetar usporavaju promet i vozi se uz ograničenja brzine na autocesti A1 Zagreb-Split-Ploče na cijeloj dionici između tunela Mala Kapela i naplate Karamatići. Zbog jakog vjetra uz ograničenje brzine vozi se i na autocesti A10 na dionici od Čarapina do čvora Ploče.
U prekidu su pojedine trajektne, brodske i katamaranske linije.
Dan kada je flota predata novoj državi - foto S.L i privatna arhiva
1 od 19
Zarobljeni austrougarski brodovi pod nadzorom saveznika u Tivtu 1919
Spomenik u Tivtu danas
Americki ratni brod USS LEONIDAS
Austrougarske torpiljarke u Boki
Austrougarski brodovi u luci Arsebala pred kraj rata
Bojni brod WIEN i podmornica U14 u Boki
Detalj iz Arsenala Tivat pre kraj rata
Bojni brod WIEN u Boki
Unterseeboot bei Zelinka mit Kommandanten Falkenhausen
Spomenik u Tivtu danas
Iz austrijske vojnopomorske baze
Kaiser Franz Joseph I
Kontraadmiral Artur Katineli
Plan luke Boka 31.oct 1918
Punjenje 15 cm L 50 K 10 Skoda
Punjenje 150 mm topa
Spomenik predaji flote 30-tih godina proslog vijeka
Strazarski brod KRONPRINZ ERZHERZOG RUDOLF u Boki
Zaplijenjeni austrougarski brodovi u Arsenalu Tivat 1919
Neposredno uz jugozapadni obod nekadašnje Tennisplatz-a, a sada otvorenog košarkaškog terena u velikom Gradskom parku Tivta nalazi se jedan devastiran spomenik. Simbolika onoga što predstavlja taj par metara visoki kameni stub na postamentu do kojeg se dolazi kamenim stepenicama što se uzdižu iz donjeg dijela parka, danas je nepoznata većini Tivćana. Na njemu nema nikakvog teksta, ali postoji isklesan datum događaja u čiju je slavu ovaj spomenik svojevremeno podignut – 31.oktobar 1918, dan kada je zvanično kompletna flota Carske i Kraljevske ratne mornarice Austro-Ugarske (K.u.K. Kriegsmarine), predata Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba sa sjedištem u Zagrebu – najvšem političkom predstavništvu jugoslovenskih naroda u Habsburškoj monarhiji.
Oktobra 1918. Prvi svjetski rat je bio završnoj fazi. Austro-Ugarska je bila pred porazom a ta velika višenacionalna država što je obuhvatala veći dio centralne i istočne Evrope, prosto se raspadala na nove države. Tako je u Zagrebu zaživjelo Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba koje je težilo da u novu jugoslovensku državu okupi krajeve Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Vojvodine, Dalmacije i Boke Kotorske što su do tada bili sastavni dio bečke carevine, te da se u dogledno vrijeme oni u toj jugoslovenskoj državi, ujedine sa Kraljevinom Srbijom – jednom od država-pobjednica Prvog svjetskog rata. Austrougarski car Karlo donio 30.oktobra odluku da se kompletna K.u.K. Kriegsmarine zvanično preda u ruke i pod vlast Narodnog vijeća države Slovenaca, Hrvata i Srba u nastajanju. Potpisivanje zapisnika o primopredaji austro-ugarske flote u Puli, Šibeniku i Boki Kotorskoj obavljeno je 31.oktobra u 11 časova na bojnom brodu „Viribus Unitis“ u Puli, a njegovi glavni potpisnici bili su komadant Ratne mornarice, kontraadmiral Mikloš Horti i članovi Komisije Narodnog vijeća SHS iz zagreba dr Ante Tresić-Pavičić, dr Ivan Matija Čok i Vilim Bukšeg.
Spomenik u Tivtu danas
Pored ostaloga, u dokumentu je na kraju stajala i klauzula:
„Carska i Kraljevska flota zajedno sa materijalom i zalihama, predaje se ovim zapisnikom Narodnom vijeću Slovenaca, Hrvata i Srba uz izričito pridržavanje prava vlasništva neslovensih država do sada postojeće Austrougarske monarhije.“
Na osnovu tog dokumenta, austrougarske ratne brodove stacionirane u Puli i Šibeniku već 31.oktobra 1918.preuzeli su jugoslovenskih oficiri i posade u kojima su pored naših, bili i mornari i podificiri iz Češke, Slovačke i Poljske. Na brodovima su tog dana poslije 17 sati, svečano spuštene austro-ugarske i podignute jugoslovenske zastave.
Primopredja u Boki išla je unekoliko komplikovanije – opunomoćenik komande i načelnik Štaba flote u ovoj, drugoj po veličini i važnosti austrougarskoj vojno-pomorskog bazi, bio je proslavljeni hidroavijatičar, poručnik bojnog broda Dimitrije Konjović. On je 31.oktobra u 16 sati na krstarici „Kaiser Franz Joseph I“ održao sastanak sa oficirima iz redova Slovenaca, Hrvata i Srba, a na kome je odlučeno da se za komandanta tog pomorskog saszava u ime Narodnog vijećća SHS iz Zagreba, imenuje kapetan fregate Jozef Leva, dok su brodovima određeni novi, jugoslovenski komadanti. Leva i kontradamiral Vitus Vončina koji ga je na kratko naslijedio, odustali su međutim, već sutradan od imenovanja, pa je dužnost komadanta dotadašnje austro-ugarske, a sada jugoslovenske ratne flote u Boki preuzeo kontraradmiral Artur Katineli-Obradić Bevilakva. On je odmah sa Konjovićem preduzeo niz mjera za učvršćenje reda i discipline na brodovima i mornaričkim jedinicama na obali, nakon čega je 1.novembra i potpisan zapisnik o primopredaji brodova.
„Po najvišem naređenju sve meni podređene jedinice Carske i Kraljevske flotile krstarica i III divizije bojnih brodova, koje se nalaze u Boki Kotorskoj, današnjim danom predajem vojnom zastupniku jugoslavenske države, uz izričito pridržavanje svih prava koja proizilaze iz suvlasništva ostalih djelova austrougarske monarhije.“- stoji u zapisniku koji su tog dana potpisali komadant austrougarskih pomorskih snsga u Boki, komntradmiral Erih Hejsler i kontraadmiral Katineli u ime nove države. Katineli je inače, za tu prliku sebi uzeo i izmišljenu novu titulu „komandujućeg admirala u Južnoj Dalmaciji“.
U ruke Jugoslovena u Boki, tako je i prije dolaska na ovo područjje jedinica Vojske Kraljevine Srbije i Jugoslovenskog odreda koje su nadirale iz pravca Podgorice ka primorju, prešla kompletna impozantna austro-ugarska vojna baza u Boki i flota što se ovdje zatekla a činila su je 3 bojna broda, po jedan oklopni krstaš, stražarski brod i obalska oklopnjača, 4 krstarice, 3 razarača, 17 torpiljarki i 7 podmornica. Pored njih bilo je tu još 13 remorkera, 5 manjih transportnih parobroda, dva plutajuća doka, 3 hulka i 3 pontona, dok je u Kumboru predata hidroplanska baza sa šest hangara i 47 hidroaviona.
Strazarski brod KRONPRINZ ERZHERZOG RUDOLF u Boki
Austro-Ugarska ratna mornarica tako je prestala da postoji i prije zvanično potpisanog primirja u Prvom svjetskom ratu, (4.novembra 1918.), prije nego što su u Boku Kotorsku kopnenim putem došle 6.novembra prve jedinice srpske vojske – prethodnica 2.jugoslovenskog puka, čak i prije nego što je u zaliv 5.novembra 1918. uplovio prvi ratni brod snaga Antante –francuski razarač „Kabyle“. Odluka austrougarskog cara Karla da se flota uz službeno sastavljenje i potpisivanje zaopisnika preda predstavnicima Narodnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba iz Zagreba, potvrđivala je da ona nije predata revolucionarnim putem, već je ovaj postupak baziran na legitimizmu, značio samo promjenu njenog vlasnika. Sve se odvijalo u redu i miru,, bez sukoba i prolivanja krvi, pa je jugoslovenska država u nastajanju, u svoje ruke dobile moćnu ratnu flotu – putem pregovora i pod uticajem primirja što se naziralo na horizontu nakon četiri teške ratne godine, a ne organizovanom revolucionarnom akcijom.
Prema izvještaju komandanta Jadranskih trupa Vojske Kraljevine Srbije, što ga u svojoj doktorskoj disertaciji „Ratna mornarica Kralhjeivine SHS i Kraljevine Jugoslavije“ prenosi dr Kažimir Pribilović, situacija u Boki 8.novembra 1918. bila je sledeća:
„Vlada red i mir – proglašena je nezavisnost svih jugoslovesnkih zemalja koje su bile u sastavu Austro-Ugarske i njihovo ujedinjenje. Jugoslovenska flota dočekala je oduševljeno srpsku vojsku kojoj se stavila na raspolaganje i želi da je ona uzme u zaštitu. Poslovima u Boki upravlja Narodno vijeće koje je podređeno Središnjem odboru Narodnog vijeća u Zagrebu. Sve jeidnice u Boki su razoružane i postoji veliki plijen. Svi Njemci (Austrijanci) i Mađari odlaze brodovima i vozovima u domovinu, dok Slovenci, Hrvati i Česi ostaju radi organiziranja narodne odbrane. Komadant flote je kontraadmiral Katineli, ali svi očekuju naredbe od srpske Vrhovne komande. Kroz Boku se povlači svojim kućama velika austrougarska vojska (preko 150.000). Zbog odlaska nejugoslavena flota je oslabljena i njeno brojno stanje se smanjilo na samo 114 ljudi pa je nesposobna za akciju ako joj saveznici ne priteknu u pomoć. Narodno vijeće moli da se što prije pošalju inženjeri radi preuzimanja mornaričkog Arsenala i ostalih postrojenja, a traži i hranu. Austrougarske vojne vlasti još uvijek rade, ali samo na organiziranju transporta vojske u domovinu i predaji opreme. Oficiri Jugoslaveni stavili su se na raspoloženje Narodnom vijeću. Sve tvrđave (forovi) predane su Narodnom vijeću, ali će srpska vojska preuzeti njihovo čuvanje, a i Arsenala i cjelokupnog materijala. Jedan italijanski potpukovnih došao je u Kotor i tražio od austro-ugarske Komande da se preda saveznicima cijeli ratni materijal koji se zatekao u Crnoj Gori na dan primirja. Odgovoreno mu je da je sve predano Narodnom vijeću za Boku. Mornarički oficiri izražavaju bojazan da će jugoslavenska flota prema uslovima primirja, biti predana Italijanima, pa izjavljuju da će je radije dići u vazduh, nego njima predati. Narod je ogorčen zbog iskrcavanja Italijana u Trst, Pulu, Šibenik i na otoke. U Boki je do sada bio samo jedan francuski razarač, ali je otplovio.“
Austrougarske torpiljarke u Boki
Već 10.novembra 1918 u Boku dolaze veće savezničke vojno-pomorske snage: italijanski, francuski i britanski ratni brodovi pod zajedničkom komandom francuskog kontraadmirala Luja Kobea. Saveznici naravno, ni najmanje ne fermaju to što je austrougarska ratna flota u Boki nekoliko dana prije, već predata predstavnicima Narodnog vijeća države Slovenaca, Hrvata i Srba, te preduzimaju mjere da sve brodove i bogate materijalne resurse pobijeđene strane, stave pod svoju kontrolu. Tako su skoro svi razoružani austrougarski ratni brodovi što su se zatekli u Boki, izuzev onih vrijednijih koji su po ugovioru o primirju trebali biti predani savezniima, privezani u luci Arsenala u Tivtu, ali su veoma slabo čuvani od saveznika, pa su uskoro počele razne krađe i devastacija. Italijani su u međuvremenu svim mogućim sredstvima kod saveznika nastojali postići da Jugoslovenima ne pripadne nijedan bivši austrougarski ratni brod i osujetili su namjeru francuskog konrraadmiral Kobea koji je već 10.novembra htio pismeno priznati Jugoslovenskoj ratnoj mornarici pravo na austrougarske ratne brodove u Boki.
Spomenik u tivatskom Gradskom park koji podsjeća na te istorijske događaje od prije talon 100 godina, uskoro će biti obnovljen. Kompanija „Projektor“ iz Tivta će za 14.950 eura obaviti radove na obnovi ukupno tri nepokretna kultuna dobra u parku – ovog i spomenika narodnim herojima Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri podignutog sedamdesetih godina prošlog vijeka, te spomen- obilježja utemeljivačima velikog Gradskog parka iz 1892. godine. Ista firma obaviće i radove na samim spomenicima u skladu sa konzervatorskim uslovima koje je izdalo Ministarstvo kulture. Izradu projekta i sprovođenje konzervatskih radova finansiraće Opština Tivat.
KRALI I AMERIKANCI
Kada je 2.decembra 1918 komandni brod flotile američkih lovaca podmornica USS „Leonidas“ AD-7, doplovio sa Krfa i pristao u Tivtu radu krcanja uglja, njegova posada je ušla u Arsenal. Pod opravdanjem da sakupljaju uspomene, američki mornari su sa austrougarskih razarača i torpiljarki uzeli zastave, hronometre, barometre, pištolje, puške, pribor za jelo, hranu i druge predmete. Na torpiljarki Tb 87 ušli su u oficirske prostorije i otvarali ormare, a na pomoćnom brodu „Cyclop“ uzeli su cijeli oficirski pribor za jelo. Iz Arsenala su uzeli i telefonske kablove, a takođe su provalili i u neke magazine. Osim mornara, „uspomene“i „suvenire“ tada su sakupljali i neki američki oficiri sa „Leonidasa“. Komandant jugoslovenske flote u Boki kontraadmiral Artur Katineli je protestovao kod američkih oficira i komandanta savezničkih pomorskih snaga, kontraadmirala Kobea. Nešto ukradenih predmeta je vraćeno, ali su međusobni odnosi bili poremećeni. Ovo uzimanje „suvenira“ od saveznika je imalo negativnih posljedica, jer je sa austrougarskih ratnih brodova pod njihovom kontrolom u Boki, počela nestajati pod raznim izlikama, vrlo vrijedna oprema i drugi materijali.
OD IMPOZANTNE FLOTE JUGOSLAVIJI OSTALE MRVICE
Sredinom februara 1919. u Boki su se još nalazili sledeći bivši austrougarski ratni brodovi: bojni brodovi “Erzherzog Franz Ferdinand“, „Erzherzog Ferdinand Max“, „Erzherzog Freidrich“, „Erzherzog Karl“ i „Monarch“, oklopni krstaš „Sankt Georg“, krstarice „Novara“, „Helgoland“ i „Kaiser Franz Joseph I“, razarači „Dukla“, „Uzsok“, „Orjen”, „Lika“, „Triglav“, „Csepel“, „Reka“, „Dinara“, „Pandur“, „Ulan“, „Scharfshutze“ i „Satellit“, velike torpiljarke Tb 81, Tb 82, Tb 83, Tb 84, Tb 85, Tb 86, Tb 87, Tb 88, Tb 89 i Tb 90, male torpiljarke 15, 16, 17,18, 19, 20, 21, 22, 23 i 24, podmornice U 14, U 21, U 22, U 31, U 32, U 40, U 41, U 43 i U 47, stražarski brod „Kronprinz Erzherzog Rudolf“, te pomoćni brodova „Pola“, „Teodo“, „Dalmat“, „Cyklop“, „Vesta“, „Basilisk“, „Dromedar“, „Gigant“, „Pluto“, „Buffel“ i „Kaiser Max“. Na kraju cijele priče koja se potegla naredne dvije godine do okončanja Versajske mirovne konferencije i dogovora o podijeli ratnog plijena, Jugoslovenima su ostale samo mrvice od nekada moćne austrougarske flote koja se njima predala, pa je Kraljevina SHS na kraju dobila samo 12 torpiljarki i nekoliko zastarjelih pomoćnih brodova. Sve ostalo, razgrabljeno je i otišlo put Italije, Francuske, Velike Britanije i SAD.
Jedriličari JK Delfin bili su uspješni na Otvorenom prvenstvu Hrvatske za neolimpijske klase koje je održano od 26. do 28. oktobra u Omišu, Hrvatska, u organizaciji JK Omiš.
Ilija Marković osvojio je prvo mjesto u konkurenciji do 17. i treće mjesto u konkurenciji do 19. godina u klasi Laser Radial, a Stefan Anđelić treće mjesto u klasi Laser 4.7 na Otvorenom prvenstvu Hrvatske za neolimpijske klase.
Prvenstvo je održano u organizaciji JK Omiš a učestvovalo je više od 100 jedriličara iz Hrvatske, Švajcarske i Crne Gore.
Takmičari su odjedrili 5 regata po jugu. U petak je vjetar bio jačine 10 do 15 čvorova, u subotu od 18 do 28 čvorova, a u nedelju se nije jedrilo zbog olujnih udara vjetra ječine od 34 do 40 čvorova.
Start Omis
Na regati su jedrili još i Delfinovi jedriličari Danilo Jončić, 20. generalno i Nikola Golubović, 41. generalno u klasi Laser 4.7.
Herceg Novi danas obilježava 74 godine od kada su borci narodnooslobodilačke vojske – Prve bokeške brigade, Desete hercegovačke brigade i Druge dalmatinske oslobodili od fašističkog okupatora.
Povodom Dana oslobođenja – 28. oktobra, delegacija Opštine Herceg Novi predvođena predsjednikom Opštine Stevanom Katićem, predsjednikom Skupštine Opštine Milošem Bigovićem i potpredsjednicima Danijelom Đurović i Milošem Konjevićem, zatim Vojske Crne Gore, predstavnika parlamentarnih stranaka i boračkih udruženja položila je vijence na spomen obilježja na Sat kuli, kod manastira Savina i kod spomenika Bezmetković.
Proslava Dana opštine HN
Radili smo za SVE građane, bez razlike, za sve krajeve naše opštine – vjerujući da je dobar samo ravnomjeran razvoj, koji nikoga ne isključuje, poručio je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić na današnjoj svečanoj sjednici SO.
“Postavili smo jasne prioritete za godinu koja je pred nama. Najznačajniji je, svakako, izgradnja nove Autobuske stanice u Igalu gdje smo završili idejno projektno rješenje i očekujem u toku 2019 godine da radovi na izgradnji započnu, čime ćemo rješiti jedan od najznačajnijih problema za naš grad.
Poluostrvo Luštica i zaleđe najveći su potencijali za dalji razvoj. Preduslov je svakako izgradnja puteva, što će biti višemilionski i višegodišnji poduhvat. Izgradnja putne i vodovodne mreže na Luštici izvjesna je i biće realizovana u saradnji sa investitorima i državom. U toku je tender za izradu glavnog projekta regionalnog puta na poluostrvu, a slijedi i za projekat snabdijevanja vodom čime konačno otpočinjemo proceduru za rješavanje ovog značajnih pitanja za život svih stanovnika Luštice.
Nastavljamo izgradnju i uredjenje šetališta duž naše obale,gdje ćemo do kraja ove godine završiti sa popločavanjem na dionici od restorana mimoze do Galeba,a paralelno sa tim radimo projekat nastavka rekonstrukcije od Galeba do Titove vile. Takođe nastavljamo i sa izgradnjom sekundarne kanalizacione mreže u mnogim naseljima na teritoriji naše opštine,a paralelno sa tim se i dalje suočavamo i riješavamo probleme iz predhodnog perioda na izradi glavnog kanalizacionog kolektora i postrojenja za prečišćavanje voda gdje je naša Opština dovedena u nezavidan položaj usled lošeg upravljanja projektom od onih koji su u predhodnom periodu bili zaduženi za to.
Namjeravamo da, korak po korak, riješimo problem nedostatka parking prostora izgradnjom parking garaža,gdje sagledavamo sve mogućnosti,a krećemo i u rekonstrukciju pijaca u Herceg Novom i Igalu koje su predhodnih godina bile u jako lošem stanju. One će postati uređeno mjesto za prodaju lokalnih proizvoda, konačno usklađeno sa kulturološkim i turističkim značajem pijace za mediteranske gradove.
Planiramo uređenje i osvjetljenja Starog grada i tvrđava kao i rekonstrukciju glavne Njegoševe ulice,jer ulice i stepenice kojima su hodili velikani zaslužuju da im se posvetimo sa posebnom pažnjom.
Katic svecana sjednica – foto RHN
Briga o ranjivijim članovima zajednice ostaje naše trajno usmjerenje. Slijedi izgradnja i trajno rješavanje pitanja prostora za rad Dnevnog centra za osobe sa smetnjama i teškoćama u razvoju, kroz projekat na kojem Opština sarađuje sa ambasadom Sjedinjenih Američkih Država.
Posvećeno nastavljamo da radimo na onome što je neizostavan dio zdravog društva – njegujemo umjetničke i kulturne domete, stvaramo preduslove za bavljenje sportom, podržavamo obrazovanje, podstičemo stvaranje novih vrijednosti. Imaćemo nove simbole, grb i zastavu dostojne kraljevskog grada.
Uprava smo koja prati dinamičan razvoj grada. Sarađujemo sa svima koji žele odgovorno da ulažu u Herceg Novi, nastojimo da sklopimo nova, pouzdana parnerstva, uklanjamo poslovne barijere. Dok očekujemo usvajanje Prostorno urbanističkog plana opštine, radimo na strategijama koje će ga pratiti, novim projektima i odlukama.
Herceg Novi ostaje pouzdan partner gradova Evrope. Svoju sposobnost, znanje i odgovornost potvrdili smo realizacijom više prekograničnih projekata, a poziciju ćemo učvrstiti novim aplikacijama.
Činjenica je, za razvoj su neophodni državni projekti. Opština Herceg Novi, nažalost, zbog sve jače centralizacije odlučivanja i raspolaganja imovinom, ima značajno limitirane mogućnosti,te smo kao ozbiljan grad u ovoj državi imali veliki broj primjedbi na predloge zakona koji na žalost u velikom broju slučaja nisu prihvaćeni. Očuvanje Bolnice Meljine i Instituta Igalo, ukidanje putarine na međudržavnoj saobraćajnici Meljine – Petijevići, obilaznica oko Herceg Novog, izgradnja škole u Igalu, sanacija tvrđave Kanli Kula, razvoj kruzing turizma samo su dio pitanja gdje očekujemo konkretan i brz odgovor od strane države.
Ponesite danas sa sobom ovu poruku: Herceg Novi je grad u kojem se radi po mjeri građana” – poručio je Katić.
Dodjeljena Oktobarska nagrada i Povelja
Odluka o ovogodišnjim dobitnicima Oktobarskih nagrada i Povelje Herceg Novog donesena je jednoglasno, podsjetio je na svečanoj sjednici SO HN predsjednik žirija dr Nenad Sekulić.
Dobitnice Oktobarske nagrade su Olivera Doklestić, za zaštitu i promovisanje kulturne ostavštine grada, i Zorica Drakulić Vidaković, za humanitarni rad, dok je Povelja pripala Tanji Bošković.
Novčani dio nagrade Zorica Drakulić Vidaković podjelila na osam porodica
Zorica Drakulić Vidaković je na osam porodica za koje zna da im je potrebna pomoć raspodijelila novčani dio (1800 eura) najvećeg gradskog priznanja.
Sredstva su namjenjena za lijekove, hranu, drva za ogrijev, za plaćanje računa, riječju za sigurniji i mirniji život!
Pomorci iz Regiona koje su pirati oteli uz nigerijsku obalu, pušteni su na slobodu.
Oslobođeno je dvanaest pomoraca, među kojima su Hrvat, Bosanac i Slovenac a koje su prije više od mjesec dana uz nigerijsku obalu oteli pirati. Sve članove posade pregledali su ljekari i na putu su kući, potvrdili su iz kompanije u čijem je vlasništvu brod Glarus s kojega su oteti.
Podsjetimo, nigerijski pirati su brod švicarske kompanije Massoel presreli u delti rijeke Niger dok je prevozio žito. Popeli su se na brod dugim merdevinama i prerezali žicu na palubi, potom su uništili veći dio opreme za komunikaciju.
Iz kompanije zahvaljuju svima koji su učestvovali u oslobađanju pomoraca, ali detalje oslobađanja neće objaviti kako ne bi ohrabrili slične pokušaje.
“Massoel želi naglasiti profesionalnost i stoicizam posade broda Glarus i njihovih porodica tokom ovog teškog, traumatičnog i zahtjevnog razdoblja. Pozdravljamo njihovu hrabrost i pružit ćemo im svu potrebnu podršku u predstojećim mjesecima”, navodi se u saopštenju švajcarske kompanije.
Oslobođenje pomoraca što su ih oteli nigerijski pirati potvrdio je za Media Servis i Neven Melvan iz Sindikata pomoraca Hrvatske.
Baraka koju ce zamijeniti nova visespratnica ispred lamele C-1 na Seljanovu
Stanari lamele C-1 u Zagrebačkoj ulici broj 15 na Seljanovu, pokrenuće tužbu protiv Opštine Tivat i gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS) kao lica odgovornog za zakonit rad lokalne uprave, zbog namjere Opštine da na placu koji se nalazi odmah ispred ove zgrade, podigne veliku višespratnicu.
Na ovoj lokaciji još od 1979. godine nalazi se dotrajala baraka površine oko 250 kvadrata u vlasništvu Crvenog krsta Crne Gore. Plan opštinara je da na placu ne mnogo većem od gabarita aktuelne barake, izgrade veliku zgradu spratnosti P+3 sa potkrovljem, a u kojoj će u prizemlju biti smješten Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, a na spratovima prostorije će dobiti tivatski Crveni krst, Mjesna zajednica i Dnevni centar za starije osobe. Inače, lamela C-15 izgrađena 1982., spratnosti je P+2, a u njenih 11 stanova živi skoro 50 ljudi. Dvadeset i petoro njih punoljetnih i još 11 –toro djece, još prije dvije godine su potpisali peticiju protiv izgradnje višespratnice što bi se nalazila na samo 4 metra od najbližeg dijela fasade njihove zgrade, te bi im potpuno zaklonila i vidik i sunčevu svjetlost, kao i ugrozila privatnost njihovih stanova. Bivša tivatska gradonačečnica dr Snežana Matijević lani je bila prihvatila argumentzaciju nezadovoljnih stanara i sa njima postigla dogovor da se projekat nove zgrade preradi i njena spratnost svede samo na prizemlje, prvi sprat i potkrovlje, a što je bilo prihvatljivo za stanare lamele C-1.
Međutim, aktuelni gradonačelnik Siniša Kusovac je odmah po dolasku na dužnost nakon što je Matijevićka ljetos prinuđena da da ostavku, „bacio pod noge“ njen dogovor i sporazum sa stanarima i vratio stvari na početak, odlučivši da Opština odmah gradi novu spornu višespratnicu. Kuusovac je to učinio uprkos tome što su ga iz Udruženja djece sa posebnim potrebama upozorili da njima za Dnevni centar za tu djecu mnogo više odgovara druga lokacija starog dispanzera u velikom Gradskom parku na kojoj je Matijevićka htjela graditi ovaj objekat, a arhitekte čak izradile i poklonile gradu njegovo idejno riješenje.
Nova višespratnica bez gotovo ikakve okućnice, a koja će im nići „ispred nosa“, smatraju stanari lamele C-1, biće građena potpuno mimo svih urbanistilkih standarda koji su do sada poštovani na Seljanovu – jedinom tivatskom naselju koje je prije 40 gdina podignuto saglasno svim urbanističkim normama, sa adekvatnim rastojanjem između stambenih višespratnica, saobraćajnicama, parkinzima i zelenim površinama.
Predsjednik Skupštine stanara lamele C-1 Petar Ercegović je prije dvije noći na javnoj raspravi oko Strateškog plana Opštine Tivat za 2019-2022. a koji uklučuje i gradnju spornog objekta na mjestu barake Crvenog krsta, insistirao da mu gradonačelnik Kusovac odgovori zašto se odustalo od dogovora kojeg su mještani postigli sa Matijevićkom. On je pitao zašto Kusovac sada insistira na zgardi povrpšine preko 500 kvadrata, kada se ne mijenjaju relativno skromni gabariti prizemlja namijenjeni Dnevnom centru za djecu sa posebim potrebama iz revidiranog projekta smanjene spratnosti, ali nije dobio konkretan odgovor. To je Ercegovičla navelo na zaključak „da se ovdje vjerovatno radi o koruptivnim radnjama i namještanju nekome poslova i izgradnji stanova“.
Kusovac je indirektno poručio da će se ipak graditi višespartnica koju u komšiluku ne žele, „jer je to po DUP-u, Opština već ima građevinsku dozbolu, a to je opštinska parcela i ona ima parametre da se na njoj može napraviti takav objekat, a imamo i potrebe za tim prostorom od raznih zainteresovanih korisnika“.
Stoga su stanari odlučili da „presaviju tabak“ i tuže gradnačelnika i Opštinu zbog narušavanja uslova života i obezbređivanja njihove imovine, a najavljuju i druge protestne akcije protiv gradnje višespratnice pod svojim prozorima.
Kao crkva, čiji je poglavar bio Sveti Petar Cetinjski, u državi za koju se borio i kojom je vladao, imamo dužnost da upozorimo vjerni narod na štetnost takvih uvezenih praznika, koji su u suprotnosti, kako sa hrišćanskom vjerom, kojoj pripada većina naših građana, tako i sa ukupnom narodnom i državnom tradicijom Crne Gore.
