Rođendan Federacije evropskih karnevalskih gradova, Dies Natalis ove godine će biti proslavljen u Herceg Novom, od 27. do 30. septembra. Tada će se u H:Novom okupiti predstavnici najveće karnevalske porodice na svijetu i članovi Internacionalnog borda, najavljeno je na konvenciji Federacije u turskom gradu Jalova.
Herceg Novi i Praznik Mimoze predstavljeni su u okviru 39. Konvencije, kojoj su prisustvovali predstavnici 20 zemalja članica Federacije evropskih karnevalskih gradova (FECC) sa 115 učesnika. Članovi internacionalnog borda FECC i predstavnici FECC Crna Gora pružili su punu podršku Herceg Novom i izrazili zadovoljstvo što je upravo naš grad izabran za domaćina 39. Dies Natalisa, i to u godini jubileja, kada je održan 50. Praznik mimoze.
Opština Herceg Novi je već u martu, tokom Praznika mimoze, prihvatila predlog Federacije i podržala kandidaturu, a na Konvenciji u Jalovi predlog je dobio podršku Internacionalnog borda.
Karneval Herceg Novi 2018.
„Herceg Novi je prelijep grad i zadovoljstvo je što će u njemu biti održana proslava 39. rođendana FECC-a – Dies Natalis, jednog od najvažnijih događaja za Federaciju“, istakao je predsjednik Internacionalnog borda, Lars Algel.
Tokom 39. Konvencije održana je Skupština Federacije, na kojoj su Herceg Novi predstavljali Ivan Peulić i Danilo Dabović iz nevladine organizacije „Maškare“, a delegaciju Crne Gore činili su i predsjednik FECC Crna Gora Branko Đurica i Goran Božović ispred Tivatskog karnevala.
Radovi na asfaltiranju puta kroz Kavač trebalo bi da počnu 23. juna i da budu završeni do kraja mjeseca, zaključak je jučerašnjeg zbora građana održanog u ovoj mjesnoj zajednici.
“Dobili smo čvrsta obećanja da će radovi na asfaltiranju početi 23. juna i da će do kraja mjeseca radovi biti gotovi. Raspravljalo se i o drugim problemima koji muče građane Kavča. Tako smo naznačili komunalne robleme i vodosnadbjevanje i dobili obećanja da će se lokalna vlast angažovati da svi ti problemi budu rješeni”, kazao je Radio Kotoru predstavnik mještana Kavča Radovan Vučetić.
On je kazao da Kavčani, koji su prethodno najavili blokadu, vjerovati u još jedno obećanje.
Zboru je prisustvovalo najuže rukovodstvo lokalne vlasti: predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, potpredsjednik Milivoje Mišo Samardžić, direktor Komunalnog preduzeća Mladen Lučić i predstavnik Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora.
Asfaltiranje puta kroz Kavač, finalni dio projekta poboljšanja vodosnabdijevanja ovog dijela opštine, mještani očekuju više mjeseci sa nestrpljenjem jer su, kako navode, probjeni svi rokovi, a cijela situacija im je zbog razvaljenog puta, prašine, kretanja teških mašina, čekanja na kvalitetnije vodosnabdijevanje i problema pričinjenih vlasicima turističkih kapaciteta, svela uslove života na najniži nivo.
Zastupljenost plastičnog otpada na dnu Jadranskog mora je među najvećim u Evropi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora.
Otpad u Jadran stiže od oko četiri miliona ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tokom turističke sezone poveća gotovo šest puta, upozorio je međunarodni tim stručnjaka u studiji objavljenoj u časopisu Marine Pollution Bulletin, prenosi Index.hr.
Poseban problem Jadrana je to što se radi o prilično malom, plitkom i poluzatvorenom moru koje je sa Sredozemnim, koje je takođe poluzatvoreno i zagađeno, povezano Otrantskim vratima, širokima samo 80-ak kilometara.
U južne hrvatske vode većina plastičnog otpada, oko 90 odsto, dolazi zahvaljujući strujama i vjetrovima najviše iz Albanije.
Pero Tutman iz Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu (IZOR) kaže da od 70 do 80 odsto otpada u mora dolazi s kopna, dok ostalo stiže s mora od transporta, turističkih aktivnosti, nautičkog turizma, ribarstva, s ofšor platformi.
„Nikada ne odustajte, ni po kojem osnovu, nego i onda kada ne uspijete, idite još dalje. Neuspjeh je sastavni dio uspjeha“- poručio je danas gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS), najuspješnijim učenicima osnovnih i srednjih škola iz tog grada, na tradicionalnom prijemu koji je za nosioce diplome „Luča“, dobitnike nagrada na takmičenjima znanja i sposobnosti i za đake generacija, priređen u Opštini.
Kusovac i potpredsjednik Opštine Tivat Ilija Janović (HGI) uručili su prigodne novčane i nagrade u knjigama za najbolje među najboljima u ovoj generaciji tivatskih polumaturanata, maturanata i đaka Osnovne, odnosno Srednje muzičke škole.
Nagrade su dobili „lučevci“ u Osnovnoj školi „Drago Milović“ Petar Vukotić, Marija Luković, Sonja Matijević, Lana Milović, Staša Stojković, Gojko Božović, Ivana Petranović, Jana Mrvaljević, Ksenija Braletić, Nikola Braletić i Ilija Jelić, te nosioci diplome „Lućča“ iz OŠ „Branko Brinić“ iz Radovića, Marko Bogetić, Anđela de Koning i Savo Sredojević. U Srednjoj mješovitoj školi „Mladost“ „lučevci“ su Anja Andrić, Ana Ašanin, Andrea Čavor, Veljko Hercegovac, Mila Radnjić, Nikolina Žižić i Jelena Djordjević, Maša Bogdanović, Mia Kružić, Irina Kusovac, Agata Luković, Sofija Sindik Bubanja, Nevena Perković, Tamara Marković, Darko Lazarević, Tijana Otović, Aleksandar Jašović, Marija Gardašević, Anto Petrović i Mina Stanišić. Istom diplomom u Muzičkoj školi Tivat ove su se godine okitili Sofija Sindik Bubanja, Ksenija Franeta i Anja Sekulić, dok je Tivćanin Pavle Nedeljkov dobitnik “Luče” u ovogodiošnjoj generaciji maturanata Srednje pomorske škole iz Kotora.
Tivatski opštinari nagradili su i đake koji su osvajali nagrade na raznim takmičenjima i smotrama znanja i sposobnosti: Petra Vukotića, Anastasiju Kovačević, Božidara Radonjića, Maksima Kovačevića, Angelinu Radović, Mihaila Nedeljkova i Draganu Popović.
„Znanje je unikat svakog čovjeka i njega vam niko ne može ukrasti. Znanje predstavlja pasoš vaše budućnosti i radite na tome. Kucajte na mnoga vrata. Morate da budete drski, da postavljate pitanja i da kucate i otvoriće vam se. Što više putujte i stičite znanja jer ćete se sa tih putovanja jednog dana vratiti u Crnu Goru i Tivat gdje vas mi toplo čekamo.“- poručio je gradonačelnik Kusovac najuspješnijoj tivatskoj mladosti koju su opštinari juče sa prijema potpuno neprilično toj okolnosti, ispratili uz stihove pjesme „Ne tuguj noćas, digni glavu“.
U ime nagrađenih, Kusovcu i njegovim saradnicima nadahnuto se zahvalio Veljko Hercegovac, đak generacije u SMŠ „Mladost“.
Velikim koncertom duvačkih orkestara nazvanim „Veliki šušur“ povodom 110. godina GPD Tivat u subotu je i zvanično otvorena turistička sezona.
„Što se nas tiče Šušur može da bude svake godine. Bilo je fenomenalno i veliko hvala svim učesnicima na neviđenom štimungu. Sretan rođendan našem GPD Tivat“ poručili su iz TO Tivat, koji su bili pokrovitelji proslave.
Kako nam je kazala direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić, postignut je dogovor sa predsjednikom GPD Tivat Borisom Lancerotijem da se svake godine organizuje koncert limenih muzika iz regiona, koji bi postao tradicionalni i čime bi i zvanično bila otvorena turistička sezona u Tivtu.
Izložba “U LIKU SERENISSIME: Ogledi iz istorije peraškog graditeljstva (1687-1797)” arhitekte Luke Pajovića biće otvorena sjutra u galeriji Muzeja grada Perasta u 20 sati.
Kako je najavljeno, tom prilikom će uz ključne artefakte iz Nadžupske zbirke i Arhiva grada Perasta biti predstavljeni i crteži do sada nemapiranih peraških crkava i zvonika, kao i drugi rezultati istoimenog naučno-istraživačkog projekta.
“U LIKU SERENISSIME: Ogledi iz istorije peraškog graditeljstva (1687-1797)” – prati prostorni i graditeljski razvoj Perasta tokom posljednjeg vijeka mletačke vladavine i to prvenstveno kroz tri javna projekta koji do danas dominiraju urbanom topografijom grada. Otkrivajući veze, zajedničke uzore i sličnosti između projekata zvonika, nove Nadžupske crkve Sv. Nikole i zavjetnog svetilišta Gospe od Škrpjela, kao i manje poznate nerealizovane alternative, ova izložba za cilj ima prezentaciju do sada manje proučavanih tema iz graditeljske istorije Perasta.
Ideja za izložbu je proistekla iz nezavisnog istraživačkog projekta koji je autor kao stipendista Kraljevskog instituta britanskih arhitekata, sproveo od septembra 2018. do juna 2019.godine.
Luka Pajović je rođen 1995. godine u Podgorici. Nakon dvogodišnjeg školovanja u internatu St. Peter’s School u Jorku (UK) osnovne studije arhitekture je upisao na arhitektonskom fakultetu univerziteta Cambridge, gdje je kao puni stipendista Trinity College-a dvije godine za redom postigao najviši rezultat u klasi. Nakon studija je godinu dana proveo stičući praksu u višestruko nagrađivanom londonskom studiju Tim Ronalds Architects, a potom i u Crnoj Gori, gdje već nekoliko mjeseci radi na spomenutom istraživačkom projektu. Luka će od sredine jula 2019. Postdiplomske studije nastaviti na univerzitetu Yale (SAD) kao puni stipendista odsijeka za arhitekturu.
Izložba ćebiti otvorena do sredine jula” – stoji u najavi iz Muzeja grada Perasta.
Turistička organizacija opštine Kotor organizuje Izložba risanskih artifakat i promociju knjige Mozaici na području Kotora, koji će biti održani sjutra sa početkom u 12 sati na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu.
Događaj se organizuje u saradnji sa Centrom za konzervaciju i arheologiju Crne Gore, područno odjeljenje Kotor.
Kako je najavljeno, posjetioci će imati priliku da vide reprezentativne artefakte nađene na Carinama u toku dugogodišnjih arheoloških istraživanja kao i da prisustvuju prezentaciji knjige “Mozaici na području Kotora”, čiji je izdavač Turistička organizacija opštine Kotor.
U muzičkom dijelu programa nastupiće duo Anđela Vukčević – flauta i Dejan Krivokapić – klavir nakon čega će biti upriličen koktel.
Hercegnovski antifašisti iz NVO UBNOR-a i antifašista Herceg Novi prisustvovali su 16.06.2019.godine proslavi 76.godišnjice Bitke na Sutjesci.Više hiljada antifašista iz Crne Gore i regiona,u zanimljivom programu,obnovilo je svoja nadahnuća na ovom mjestu,vrhuncu ljudskih napora,bezprimjerenog herojstva partizanskih boraca do pobjede.
Operacijom „Švarc“,poznatijom kao V ofanziva,koju su predvodile njemačke snage,sa italijanskim,bugarskim,ustaškim vojnicima,ukupno 117000 moderno opremljenih vojnika,uz snažnu podršku artiljerije i avijacije:“Štukama“,“Rodama“,planirano je uništenje oko 22000 partizana u Operativnoj grupi divizija sa Vrhovnim štabom.
Od 15.maja do 15.juna 1943.godine u dolini Sutjeske,okruženom visovima Zelengore,Volujaka,Ozrena,Vučeva,odvijala se epska bitka đe je poginulo 7366 partizanskih boraca.Dragoš sedlo,Donje Bare,Milinklade,Ljubin grob…bila su mjesta pogibije,ali i neviđenog herojstva kako reče pjesnik:“Tu niko nije umro ko je umro.“
10.juna na Ljubinom grobu II četa 3.bataljona Četvrte crnogorske brigade vodila je odlučujuću bitku za proboj iz višestrukog obruča,dostojnu bici u Termopilskom klancu spartanskog kralja Leonide.Ginuli su partizani i desetkovani poslali čuvenu poruku Vrhovnom štabu:“Dok god budete čuli na Ljubinom grobu pucanje iz naših pušaka,Nijemci neće proći.A kad toga ne bude,znajte da na njemu više nema živih proletera.“Ljubin grob nije pao što je omogućilo da se Glavnina sa Vrhovnim štabom probije u pravcu Bosne.
U obriču je ostala III divizija.13.jula 1943.godine borci Pete crnogorske proleterske brigade posljednji put su čuli poznati gromoviti poklik heroja Save Kovačevića:“Na juriš proleteri“.Preko njegovog tijela ,nošeni njegovim primjerom,komadanta Treće udarne divizije,preskakali su borci,razbijajući zid smrti,kovali pobjedu uz ogromne žrtve preko polovine boračkog sastava.
Napuštajući Tjentište,Sutjesku,Spomen-kuću sa freskama Krsta Hegedušića, Spomenik, shvatili smo da je tamo svaka stopa zemlje i svaki kamen spomenik sa osnovnom porukom da nema bezizlaznih situacija u borbi za ljude koji su sa svojom sviješću i visokim moralom kadri da odole iskušenjima.
18. Međunarodni festival klapa Perast biće održan od 27. do 30 juna, programom kojim i zvanično počinje KotorArt 2019.
Festival klapskog pjevanje počinje u četvrtak 27. juna koncertom acappella grupe Fool Moon iz Mađarske, koncert će biti održan na Pjaci Sv.Nikole u Perastu od 21 sat. Fool Moon izvodi najveće svjetske hitove, jedna je od najboljih acappella grupa, ulaz za sve posjetioce je slobodan.
Svečano otvaranje 18. MFK Perast planirano je u petak 28.juna, na na Pjaci Sv.Nikole od 21 sat koncertom „Trubaduri u Perastu“, čime želimo potsjetiti na zajedničku muzičku i pjesničku tradiciju Boke i Dubrovnika, poručuju iz MFKP.
Maestro Ibrica Jusić je glavna zvijezda večeri, tokom večeri nastupiti će i klape Alata, Assa Voce (Crna Gora), Libero (Srbija), Kaše i Subrenum (Hrvatska).
– Oživljavamo i perašku ljubavnu legendu po noveli Pustinjak, don Srećka Vulovića, o Kati Kalfić i Antu Sloviću, koji su sahranjeni na ostrvu Sv.Đorđe, a čućemo i horsku obradu Kola Bokeljske mornarice, maestra Marija Katavića iz Sarajeva, našeg velikog i poštovanog saradnika, koji je inače obradio za klape preko 400 pjesama iz Boke, sopštili su organizatori.
Takmičarski programi su 29. i 30. juna, u kategorijama ženskih (7) i muških (7) i Nove klapske pjesme (8)
U subotu 29. juna od 21 sat u kategorijama ženska klapa i nova klapska pjesma nastupiti će Primorkinje, Castrum Vallis, Senjkinje, Bellezza, Uzorita, O’ Dive belcanto, Luše, Castel Nuovo, Slavić i u revijalnom dijelu koncert će održati klapa Contra.
U nedjelju 30. juna od 21 sat u kategoriji muške klape i nova klapska pjesma nastupiti će Mriža, Asa Voce, Libero, Valdibora, Štiglić, Zvizdan, Contra, Camerton, Uzorita.
Almanah 18. Međunarodnog festivala klapa Lirica br. 7 biće promovisana 28. juna u 11 sati u Muzeju grada Perasta.
Odbijam da povjerujem kako grad koji ima bolnicu – pod bilo kojim obrazloženjima – može da postane grad koji nema bolnicu.
Herceg Novi ima bolnicu, i to je ima poodavno.
Običan čovjek više ne može da prati pravne zavrzlame po kojima nešto što je narodno polako počinje da biva ne-narodno, tj. privatno, ili da se pak Bolnica „prenamijeni“ u nešto drugo, što bi svakako imalo turističku namjenu – i sve bogatijeg vlasnika s rizortom na pjenu od mora.
Nismo od juče, unutar odnarođenog sistema.
Pratimo kako „pravno“ mnogo toga što je postigao narodni znoj prelazi u ruke malobrojne političko-mafijaške kaste.
Pensamo. I u nama raste bijes.
Ako lupežima koji su bacili oko na Bolnicu, ili tačnije, bolčničku lokaciju, kažemo: – Sram vas bilo! – samo će se nasmijati. Vremenom im je obraz postao debeo kao đon. Ta vrsta više nema savjesti. S obzirom da se stalno ugledaju na lupeže još veće, sve što otmu im je malo, pa su stigli dotle da otvoreno od naroda otimaju i ono što se nikad ne uzima – narodna Bolnica.
Tu smo narodnu Bolnicu mi izgradili, mi održavali, kroz poreze i samodoprinose. To nije Bolnica u Meljinama kako mnogi misle, nego je to Bolnica na Savini.
Savinska Bolnica smještena je na mjestu gdje idilična dubrava sa manastirom u kome stanuju i duhovni ljekari silazi na pjenu od mora, gdje je naugodnije bolesniku.
Imao sam prilike da stotinu puta gledam kroz bolnički prozor, i uvijek sam gledao neka sivila. Čovjek koji se oporavlja u savinskoj Bolnici u kojoj do sada nisam noćivao ali jesu mnogi moji, ima oko sebe najljepši ambijent na svijetu, i pogled koji liječi! Mudra država tokom koje je Bolnica začeta baš tu, baš na obali – znala je šta radi. Znala je gdje se gradi utvrda, gdje zgrada, a gdje liječilište.
Ukoliko bi Hercegnovljani izgubili Bolnicu onda bismo ispali najveći magarci, dokazano anahroni – jer su Bokelji tokom istorije znali da se izbore za svoje povlastice. Pravo na Bolnicu spada u osnovno. Ne tražimo leba preko pogače. Samo kažemo: Crnogorci, nemojte preko ove granice! Akužali ste više negoli miritate, sada je dosta! Dalje ruke od Bolnice, da ne biste izazvali novi zemljotres, u kome bi vam, jadni ne bili, i taj novi hotel na mjestu Bolnice mogao da postrada.
Kakav novi zemljotres?
Pa, od nepravde, nezasiti uljezi, od grehote što dirate u narodno, i što bolesnima izmičete postelje da biste na to mjesto stavili rent-a-krevete!
Frabuti jedni avarni!
Ažmadeli, bertoldi, diškoli i falaci jedni!
Ganci i imbruljuni, karonje i maškalcuni. Setobandijere!
Šotokuci i štriguni! Zavajoni i žmerduni jedni pokvareni!
No što je nama činiti?
Dva su načina. Prvi je da vidimo ima li u Herceg Novom stranaka orijentisanih prema narodu, ili ima samo stranaka orijentisanih prema ličnim interesima? Ako ima stranaka, neka lideri (jer između ostaloga i zato služe, da bi služeći bili žrtve) stanu prvi da tijelom brane Bolnicu. Kada? Kada, mic-po-mic dođe ključ u bravu ili prvi bager.
Drugi način je da stanemo pred Bolnicu mi, narod koji je Bolnicu podigao, opremio i održao. Pa uz pomoć Savinske Bogorodice više negoli uz pomoć novske Komunitadi, urazumimo mnoge Jude iz Opštine Herceg Novi, te povratimo vjeru da će ono što je naše – zauvijek i ostati naše. Jer, sve ipak zavisi od potpisa iz Herceg Novog. Iz kabineta s pogledom na sve manju našu teritoriju.
Oficijelni Herceg Novi izdao je Mamulu, pa može i Bolnicu.
Mi smo na potezu. Narod se pita. Istina je da naroda nema bez vođe, ali je ovo odlična prilika za netom stasalog lokalnog političara.
