Cijene najma apartmana u Rovinju, Dubrovniku i Splitu lete u nebo

0
Split

Usprkos kataklizmičkim najavama o lošem stanju sezone (doduše, posljednji službeni podaci zasad bilježe samo stagnaciju, ali ne još i minus), u stvarnosti se, i po cijenama i po količini slobodnog privatnog smještaja, ipak čini kako će na Jadranu i ove godine prilično dobro zaraditi.

Slobodnih hotela i apartmana, iako se već približavamo blagdanu Velike Gospe, ima malo, no tražene cijene sugeriraju da je slobodno ipak ostalo samo ono najskuplje, kao i da brojni hotelijeri i privatni iznajmljivači ulog u svoje nekretnine pokušavaju rekordno brzo povratiti.

Jutarnji list posljednjih se dana tako dao na mali eksperiment: odabrali smo tri destinacije – Rovinj, Split i Dubrovnik – te na stranicama za iznajmljivanje smještaja pretražili koliko je i kakvih kapaciteta na Jadranu ostalo u periodu od 10. do 17. kolovoza.

Osim toga, zanimalo nas je ima li slobodnih mjesta na letovima iz Zagreba prema ovim destinacijama, kakva je situacija s popunjenošću autobusa te može li se, unatoč zahuktaloj sezoni, pronaći slobodnih mjesta na željezničkim vezama do Splita.

Već vrlo kratko pretraživanje na stranici Booking.com pokazalo je da je u sve tri destinacije ostalo vrlo malo slobodnih kapaciteta.

Točnije, 98 posto smještaja u Dubrovniku bilo je zauzeto, u Splitu je u ponudi bilo četiri posto kapaciteta, a Rovinj je bio gotovo u cijelosti pun, s jedan posto, odnosno tek 15 objekata slobodnih u traženom razdoblju.

Od toga, smještaja je između 10. i 17. kolovoza u Rovinju bilo jedino u dva hotela, hotelu Island Istra po cijeni od 1754 eura za dvokrevetnu sobu te u obiteljskom hotelu Amarina za koji je trebalo izdvojiti znatno više, čak 2639 eura za dvokrevetnu sobu s doručkom.
Prosječna cijena noćenja u slobodnim rovinjskim hotelima tako je vrlo visoka, čak 317 eura po sobi za noć, što je skuplje od Dubrovnika (tamo noćenje u slobodnim hotelima prosječno košta 271 euro), a u Splitu iznosi 196 eura.
Ipak, naš nam je eksperiment izdvojio Split kao destinaciju u kojoj su cijene privatnog smještaja ove godine doista dosegle pomalo sumanute visine.

Najekstremniji je bio slučaj apartmana Dome&Dora koji nam je Booking.com izbacio kao slobodan u traženom periodu, i to za fascinantnu cijenu od čak 260.113 kuna – odnosno 35 tisuća eura za boravak od tjedan dana.

Fotografije dotrajalog apartmana pritom nikako nisu odgovarale traženoj cijeni – riječ je o skromnom apartmanu s tri zvjezdice koji, unatoč tome što je pristojan, teško može opravdati iznos koji vlasnik za njega traži (kao da bi, uostalom, išta takav prohtjev moglo opravdati).
Na sreću, sa stranice Booking.com na naš upit ubrzo dolazi informacija da je riječ o grešci koju je vlasnik, nakon upita Jutarnjeg lista, odmah uklonio čime je Dome&Dora brzo ispao iz igre.

Unatoč tome, na stranici Booking.com i dalje se može uočiti da su cijene apartmana, soba i vila u Splitu ove godine dosegnule nevjerojatne visine.

Na Poljudu je tako u traženom razdoblju bio slobodan jedan apartman u stambenoj zgradi za koji je trebalo izdvojiti 4921 euro – dakle, 703 eura po noćenju.
U njemu su parketi i pločice ugrađeni negdje prilikom izgradnje objekta, kupaonica je dotrajala, a namještaj je iz vremena nekog drugog sistema.
2,1 kilometar od Splita u ponudi je i luksuzni apartman po cijeni od 10.670 eura za tjedan dana, kao i apartman u stambenoj zgradi imena Mamma mia (aluzija na mjuzikl čiji se nastavak snimao u Dalmaciji) za koji je u navedenom periodu trebalo izdvojiti 6.759 eura, odnosno 965 eura po noći.

I ovaj je smještaj pritom opremljen negdje u doba kad je zgrada sagrađena, sa sklepanim namještajem i nešto novijom kuhinjom, ali svakako daleko ispod luksuza kakav bi čovjek trebao očekivati za gotovo tisuću eura po noćenju.
Još je cijeli niz takvih apartmana dostupan u Splitu, što nas je nagnalo da zbrojimo cijene svih slobodnih privatnih smještaja i napravimo neku neslužbenu računicu s prosječnim cijenama najma splitskih apartmana sredinom kolovoza.

Iz računice smo, naravno, izbacili onaj apartman za 35 tisuća eura, ali je brojka svejedno ostala iznimno visoka – prosječnih 174 eura za noć u splitskom apartmanu u traženom periodu, čime je privatni smještaj u Splitu po cijenama praktično dosegnuo hotelski.
U Dubrovniku su prosječne cijene privatnog smještaja, logično, još više, a prema našoj računici, tamo je u preostalim apartmanima sredinom kolovoza moguće noćiti za prosječnih 208 eura, dok se cijena u Rovinju, na vrlo malom uzorku, kreće oko 199 eura za noć.

Najskuplja ponuda u Dubrovniku odnosila se na luksuznu vilu Marin Palace Deluxe koja je, za razliku od vrlo skupog splitskog smještaja, ipak smještena u samom srcu Starog grada, s pogledom na Stradun te u renoviranoj palači iz 17. stoljeća.

Sedam noćenja sredinom kolovoza ovdje će koštati 11.490 eura (1641 euro za noć), dok se noćenje u nešto jeftinijim dubrovačkim vilama kreće između 3 i 4 tisuće eura za tjedan dana.

Putnici pritom neće imati puno poteškoća s prijevozom do destinacija s obzirom na to da je naše istraživanje pokazalo kako mjesta ima na cijelom nizu letova i autobusa prema morskim destinacijama.
Dnevni letoviNaravno, naš izračun možda nije najbolji jer se odnosi na veze od Zagreba prema moru, ali pokazalo se da je sredinom kolovoza prema Splitu odnosno Dubrovniku dnevno moguće birati između 21 odnosno 9 linija, a devet linija dnevno ima i do Rovinja.

Cijene vožnje u jednom smjeru za Split kreću se između 135 i 176 kuna, Dubrovnik je s rasponom od 200 do 225 kuna nešto skuplji, a do Rovinja će put u jednom smjeru koštati od 116 do 190 kuna.

Romantičari do Splita mogu potegnuti i vlakom te putem birati između četiri dnevnih veza, za koje će u jednom smjeru biti potrebno izdvojiti 200-tinjak kuna.
Najskuplja je naravno avionska veza, a tražilica Croatia Airlinesa pokazuje da je uz puno mudrovanja do Dubrovnika i natrag u traženom periodu moguće putovati za najnižu cijenu od 1100 kuna, ali samo ako se jako potrudite.

Na pet dnevnih letova koji su 10. kolovoza vozili prema jugu cijene su se kretale od 670 do 1086 kuna u jednom smjeru, s tim da najjeftinija karta u povratku stoji oko 500 kuna.

Novo priznanje za dvoje konstruktora iz Boke, njihov projekat pobijedio na …

0

Projektni biro „Mardesign“ iz Rijeke čiji su osnivači i vlasnici diplomirani inženjeri brodogradnje, supružnici Vedran Botica iz Tivta i Ranka Vukasović-Botica iz Dražin vrta kod Kotora, pobijedio je na upravo završenom konkursu što ga je za izbor najboljeg novog projekta broda u Hrvatskoj, raspisalo Društvo inženjera brodogradnje iz Splita.

Konkurs za izbor najboljeg idejnog projekta za nova plovila dužine do 24 metra, raspisan je u sklopu namjera Društva da oživi projektantsku scenu u Hrvatskoj i podstakne na stručnu raspravu o aktuelnim i budućim trendovima brodogradnje u svijetu. Uprkos tome što je sa svojom dužinom od 35 metara prevazilazio ograničenja konkursa, projekt modernog višenamjenskog trimarana koji je uradio biro supružnika Botica-Vukasović, zbog svoje inovativnosti i tržišnog potencijala, suvereno se okitio titulom najboljeg i prvom nagradom.

„Riječ je o plovilu sa tri trupa (trimaranu) dužine 35, širine 19,2, visine 10,5 i gaza od 1,75 metara koje se može koristiti kao izletnički, brod-restoran ili tzv.party brod, sve odjednom. Deplasman broda čelično-aluminijumske konstrukcije je 200 tona, a brzinom od 14 čvorova, pogoniće da dva duzel-motora Yanmar smage po 405 konja“- objašnjavaju Ranka i Vedran svoju najnoviju kreaciju.

Njih dvoje su trenutno na odmoru u zavičaju- Tivtu, gdje su i za naš portal predstavili najnoviji projekat svog biroa koji je do sada dao projektna riješenja za niz više ili manje komplikovanih trgovačkih i ratnih brodova koji se grade u brojnim brodogradilištima širom svijeta- od nekoliko različitih tipova manjih i velikih brodova za prevoz kontejnera, tankera, tegljača, jaružala, ledolomaca,  feribota, do gorostasnih megakruzera.

Kompjuterska animacija Trimarana 35

“Mardesignov” najnoviji projekat “Trimaran 35” posebno je prilagođen potrebama turističke industrije i ugostiteljstva na jadranskoj obali u Hrvatskoj i Crnoj Gori gdje nedostaju moderni tzv. day cruiseri za kraće izlete turista, brodovi-restorani i party brodovi na kojima se može održati sve od koncerta, do ozbiljnog kongresa ili raznih koroprativnih i privatnih svečanosti.

“Ideja je bila da napravimo  fleksibilan i ne preveliki brod, stabilan za veći broj putnika, kojima bi to plovilo pružilo ugođaj luksuzne jahte za mnogo manje uloženog novca. Zahvajujući konceptu sa tri trupa, brod ima veoma prostranu palubu površine 505 kvadrata koja se može iskoristiti na puno različitih načina. Istovremeno, zbog trimaran-koncepta, brod ima odličan stabilitet, a karakteriše ga i velika otvorenost putničkog prostora prema moru,  kao i opcija podmirenja dijela energetskih potreba strujom prikupljenom u solarnim panelima na krovu nadgrađa.”- objašnjavaju supružnici Botica –Vukasović. Njihov trimaran projektovan je za prevoz 82 putnika i člana posade na jednodnevne izlete, kao ploveći restoran ili kafić brod ima kapacitet od 72 sjedeća mjesta, a kao privezani stacionarni noćni klub kapaciteta je 450 ljudi. Natrkiveni prostor na glavnoj palubi može se konfigurisati u više različitih varijanti i brzo prenamijeniti iz jedne u drugu fukciju, krov je po sredini djelimčlno otvoren, a glavna paluba je okružena velikom panoramskom prozorskom površinom čiji se djelovi mogu otvarati ili uklanjati po potrebi. U dva bočna trupa osim strojarnica, su i kabine za smještaj posade sa po četiri kreveta i dva sanitarna čvora, dok se u glavnom-središnjem trupu nalazi veliki sanitarni čvor za goste, skladište i niz tehničkih prostorija. U produžetku glavne palube prema krmi je posebna platforma povšine 81 kvadrat koja je atraktivno mjesto za kupanje putnika u moru prilikom jednodnevnih izleta, a koja se može opremiti ležaljkama, skakaonicama, vodenim toboganima i drugim sadržajima za zabavu.

“Smatramo da na Jadranu postoji značajna tražnja za brodovima-plovećim ugostiteljskim objektima ovakvog tipa jer oni značajno unapređuju ili upotpunjavaju turističku ponudu nekih od jadranskih destinacija, poput bronih ostrva u Dalmaciji, ili npr. zaliva Boke u Crnoj Gori. Cijena ovog broda sa osnovnom opremom bi iznosila od milion do milion ipo eura.”- objašnjavaju Vedran i Ranka Vukasović-Botica.

PROJEKTOVALI I LEDOLOMCE, KRUZERE, FEGATE…

Dvoje bokeljskih inženjera učestvovali su u razvoju projekata i nekih tehnološki izuzetno komplikovanih i zahtjevnih ratnih i trgovačkih brodova, poput T-AKE klase brodova za snabdijevanje Mornarice SAD, fregata za Mornaricu Danske, patrolnih brodova za Švedsku, brodova za prevoz automobila, tankera za prevoz voćnih sokova, putničko-kontejnerskog broda za Kanadu, teretnog kontejnerskog broda-ledolomca za Skandinaviju, velikih RoPAX brodova za naručitelje iz Švedske i Francuske, te čitavog niza specijalnih plovila za off shore naftnu i industriju vjetroelektana na moru. “Mardesign” trenutno radi na projektovanju djelova krmene sekcije novih gorostasnih megakruzera klase “Global” koji će se u Njemačkoj graditi za nauručioce iz Kine. Ovi brodovi od 342 metra dužine i 204.000 bruto-tona, moći će da prime čak 9.500 putnika i 2.200 članova posade.

Porto oprost komunalija – Kusovac potpisuje sasvim drugo od onoga što priča medijima

4
Porto Montenegro

Gradonačelnik Tivta dr Siniša Kusovac (DPS) obmanuo je javmost govoreći o prirodi kontroverznog aranžnana o oprostu 5,6 miliona eura dugovanja Porto Montenegra prema Opštini Tivat na ime komunalija.

Kusovac koji je najavio da će uskoro potpisati taj ugovor da Portom što je prethodno mjesecimna odbijala da uradi njegova prethodnica dr Snežana Matijević, novinarima više medija je prije dva dana kazao da je u pitanju „kompenzacija za komunalno opremanje građevinskog zemljišta”, odnosno za ulaganja koja je Porto Montenegro imao na gradnji nove komunalne infrastrukture na lokaciji nekadašnjeg Arsenala.

“To nije oprost, to je kompenzacija za opremanje gradskog građevinskog zemljišta gdje je strateški investitor uložio novac i shodno uloženom novcu i shodno zakonu, sve pravno regularno, tražili su određeni iznos da se kompenzuje imajući u vidu da su oni to sve uložili, a ono što je bilo obaveza Opštine Tivat u okviru te infrastrukture da ulože. Te prema tome to je kompenzacija za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i ovaj drugi dio pitanja-institucije su rekle svoje. Skupština kao najviši organ Opštine Tivat je rekla svoje, dala zeleno svijetlo, mišljenje takođe Specijalnog državnog tužioca koje je takođe obavezujeće, te tu ne vidim ništa sporno po osonu potpisivanja tog ugovora” – kazao je Kusovac i najavio da će taj ugovor biti potpisan vrlo brzo.

Gradonačelnik je međutim, na ovaj nači obmanuo javmost jer ugovor na koji treba da stavi potpis nigdje ne pominje da je osnov za opraštanje milionskih dugova Porta prema Opštini na ime komunalija za objekte “Aqua”, “Baia” i “Cala”,  ulaganje Porto Montenegra u gradnju nove elektro, kanalizacione, vodovodne, telekomunikacione ili putne infrastrukture na lokaciji bivšeg Arsenala, a da bi se po tom osnovu mogle “prebiti” međusobne obaveze investitora i Opštine. Naprotiv, ugovor Porto Montenegru omogućava da ta firma Opštini ne plati dadžbine koje moraju platiti svi ostali investotzori na ime “sredstava do sada uloženih u ekološku sanaciju lokacije” Arsenala u iznosu od 541.441,37€, „sredstava uloženih u rušenje objekata koji nemaju građevinsku dozvolu“ u iznosu od 827.411,05€, te „umanjenja iznosa, koji se odnosi na stvarne površine objekata izgrađenih prije 1945.godine“, od 4.222.658,82€.

Niti jedan od ova tri u ugovoru navedena osnova po kojima Kusovac potpisivanjem aranžmena sa Portom, pričinjava direktnu štetu gradskom budžetu od 5,6 miliona eura, nema uporišta ni u jednom zakonu o planiranju i izgradnji prostora, odnosno zakonu o finansiranju lokalne uprave koji su važili kako danas, tako i u vrijeme sklapanja ugovora o prodaji Arsenala kompaniji Adriatic Marinas 2006.godine. Naprotiv, u ugovoru jasno stoji da se dobijanjem ove povlastice koja nije data nijednom drugom investotoru, Porto Montenegro ne odriče prava da od Opštine naknadno traži da mu se odobri i dodatno umanjenje njegovih obaveza za komunalije, a po osnovu nespornih ulaganja te firme u izgradnju nove komunalne infrastrukture na lokaciji tivatskog nautičkog centra, što ih je vještak procijenio na 6.642.328,17 eura sa PDV-om. To znači da bi priča u koju potpisom ulazi Kusovac, na kraju mogla da rezultira direktnom finansijskom štetom za grad u ukupnom iznosu većem od 12,2 miliona eura.

Bivši „Petrovac“ skončao na Braču

1
LIPI ŠKOJI ex PETROVAC

Turistički brod „Petrovac“ koji je nekada pripadao čuvenoj budvanskoj turističkog agenciji „Montenegro Express“, uništen je minulog vikenda u Hrvatskoj gdje se taj brod nalazio od 1991 godine.

Pod imenom „Lipi škoji“, bivši budvanski turistički brod, u petak veče, nešto iza 19 sati, potonu je dok je bio na mrtvom vezu u Milni na Braču. Iako na brodu nije bilo nafte i maziva, olupina čiji veći i dalje viri iz vode u plitkoj uvali, opasana je plutajućom branom. Ovaj drveni brod će najvjerovatnije biti izrezan na licu mjesta, pa se time i završava interesantna odiseja bivšeg „Petrovca“ koja u Hrvatskoj traje već 27 godina.

Naime, nekadašnji „Petrovac“, najveći brod u floti izletničkih plovila „Montenegroexpressa“ koja su nekada turiste vozila po Crnogorskom primorju, ali i Skadarskom jezeru, jedinstven je slučaj pokretne imovine jedne crnogorske firme koja je igrom ratnih dešavanja početkom devedesetih u bivšoj SFRJ, ostala u Hrvatskoj. U drugom pravcu – iz Hrvatske u Crnu Goru, posebno sa dubrovačkog i područja Konavala stigle su mnoge vrijedne pokretne stvari pokradene na ratištu – počev od televizora i namještaja iz privatnih kuća, preko brojnih privatnih automobila, glisera, do autobusa dubrovačkog „Libertasa“ i vrijedne opreme sa aerodroma u Čilipima. Za vrijeme tih ratnih dešavanja,  brod „Petrovac“ zatekao se u brodogradilištu „Greben“ u Vela Luci na Korčuli gdje je 1991. prije izbijanja sukoba u eks-SFRJ, on bio upućen na redovni remont. Osamsostaljenjem Hrvatske , „Petrovac“ je ostao na Korčuli i 1992. godine zvanično je zaplijenjen kao „imovina SRJ Jugoslavije“ na teritoriji nove države. Do kraja 1993. brod se i dalje vodio kao imovina budvanske turističke firme, da bi 1994. kao njegov vlasnik bilo upisano Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatke – Državno ravnateljstvo za robne zalihe iz Zagreba. Brod koji je tokom osamdesetih prevozio turiste duž Crnogorskog primorja, potom je od hrvatske države kupila firma „Arcobaleno tours“ iz mjesta Povlja blizu Splita, dala mu novo ime „Lipi škoji“ i u julu 1998. završila njegovu rekonstrukciju, započetu tri godine ranije u brodogradilištu „Lučica“ u Sumartinu. U novoj je ulozi i pod novim imenom, bivši „Petrovac“ u Hrvatskoj plovio do 2010. kada je ponovno rekonstruisan u posebnu jahtu za ronilački turizam, brisan iz registra trgovačkih brodova i upisan u registar jahti.

U međuvremenu „Arcobaleno tours“ zapada u teškoće a sva imovina koja je došla u ruke vlasnice te firme Lucije Vlahović od hotela na Braču do brodova, postepeno propada i biva uništena. Tako su i „Lipi škoji“ godinama bili napušteni u četverovezu u Milni, o brodu se niko nije brinuo sa izuzetkom toga što su svakih nekoliko dana iz njega ispumpavali more koje je prodiralo kroz oštećeni i truli drveni trup, da brod ne potone. To se na kraju, ipak desilo u petak veče kada je brod potonuo i na taj način se tužno završila priča o nekadašnjem „Petrovcu“ budvanskog „Montenegroexpressa“.

NEKADAŠNJI MINOLOVAC  JRM

U Hrvatskoj uništen u ratu zaplijenjeni nekadašnji crnogorski turistički brod

„Petrovac“ je izgrađen 1959.godine u brodogradilištu Lošinj kao M-120 „Brgulje“, jedan od ukupno sedam minlovaca klase M-117 za nekadašnju Jugoslovensku Ratnu Mornaricu. Ovi brodovi koje su u JRM popularno nazivali “bokeljci”, bili su u sastavu 3. odreda 16. protivminskog diviziona JRM u Pločama. Relativno kratko su se zadržali ulozi minolovaca, tako da su neki prerađeni u pomoćne brodove remontnih zavoda JRM i nakratko u školske brodove, koji su kasnije prodati civilnim turističkim preduzećima. Tako je i budvanski “Montenegroexpress” 1985.od JRM kupio 30,7 metara dugi i 5,7 metara široki M-120 “Brgulje” i u Korčuli ga preuredio u turistički brod za dnevne izlete na Crnogorskom primorju. Bijelo ofarbani nekadašnji ratni brod od 140 bruto-tona, pod novim imenom “Petrovac” i sa prepoznatljivim narandžasto-plavim amblemom i natpisom  te čuvene turističke firme na bokovima, potom je šest godina plovio u floti “Montenegroexpressa”, prije nego što je zaplijenjen u Hrvatskoj zbog ratnih dešavanja.

Kazna za kruzer „Le Lyrial“ zbog nepoštovanja ograničenja brzine plovidbe u Boki

LE LYRIAL u Boki

Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor kaznila je francuski kruzer „Le Lyrial“ zbog nepoštovanja ograničenja brzine plovidbe u Boki.

Ovaj 142 metra dugi kruzer od skoro 11.000 bruto-tona, na mjestu gdje je dozvoljena najveća brzina plovidbe od 10 čvorova, vozio je brzinom od 11,4 čvora.

Prekršaj je registriovan preko VTMIS sistema za elektronski nadzor plovidbe Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore, a desio se u akvatorijumu u blizini Rosa dok je francuski kruzer išao prema poziciji za ukrcaj pilota koji bi ga uveo u luku Kotor.

Inspektor sigurnosti plovidbe Željko Lompar potvrdio nam je da je brod kompanije „Compagnie du Ponant“ kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.500 eura, a njegov zapovjednik kao odgovorno lice sa još 200 eura, te da su Francizi priznali prekršaj i odmah platili izrečenu im kaznu.

Uspješno održana manifestacija „Svi na Crkvice“

0

„Svi na Crkvice“  naziv je manifestacije koja je juče uspješno održana na Crkvicama u organizaciji Turističke organizacije opštine Kotor, Opštine Kotor i suorganizatora Opštine Herceg Novi.

Manifestaciju je otvorio otvorio predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić, a prisutne su pozdravili  predsjednica Skupštine Opštine Kotor, Dragica Perović, potpredsjednik Opštine Kotor, Milivoje Samardžić kao i vojni ataše Ambasade Austrije, Thomas Ahammer.

Prema nezvaničnim procjenama bilo je preko 700 posjetilaca.

Sponzori događaja bili su: Kotor open Tour ( sponzor prevoza), Piper doo, Komunalno preduzeće Kotor, Planinarki klub Subra, Streličarski klub Kotor, Vatrogasno drustvo iz Perasta.

Kotor – Prva podvodna izložba fotografija u Crnoj Gori

0

U akvatorijumu kotorskog zaliva, ispred Instituta za biologiju mora, juče je održana prva podvodna izložba u Crnoj Gori. Izložba je organizovana u okviru Kotor Arta, a fotografije pod vodom vidjelo je preko 100 posjetilaca.

Riječ je o izložbi pod nazivom „Živo more Crne Gore“, autora Ivane Orlović Kranjc i Janeza Kranjca. Pod morem je bilo izloženo 20 fotografija podvodnog svijeta Crne Gore, makro detalji morskih organizama, kao i podvodnog ambijenta, dimenzija 30 x 40cm.

Bila je to jedinstvena prilika za ljubitelje ronjenja, ali i one bez ronilačkog iskustva, kao i zaljubljenike u podmorski ekosistem, da vide jedinstvenu izložbu.

“Riječ je o plastificiranim fotografijama, koje su postavljene ispod vode na pola ili metar dubine, pričvršćene koncima za bove koje plutaju po površini. Prikazano je podmorje, morski organizmi i makroelementi, odnosno detalji morskih organizama,” kazala je ranije Branka Pestorić iz Instituta za biologiju mora.

Izložba podvodnih fotografija

Autori izložbe, Ivana i Janez Kranjc vlasnici su ronilačkog kluba “Svet ronjenja” u Srbiji. U početku su se ronjenjem bavili rekreativno, zatim profesionalno, da bi na kraju pasiju prema ronjenju prenijeli na fotografiju.

Dragoljub Đuričić i „Balkanska lavina“ u utorak u Kotoru

0
dragoljub-djuricic-bubnjar

Proslavljeni bubnjar Dragoljub Đuričić i ansambl „Balkanska lavina” nastupiće u utorak, 14. avgusta u Kotoru, na Trgu Sv. Tripuna.

Balkansku lavinu čine brojni bubnjari čiji se zajednički nastupi smatraju spektaklima, a ovo je prvi put da se predstavljaju u ovakvom ambijentu.

Organizator koncerta je Turistička organizacija opštine Kotor. Nastup počinje u 22 sata, a ulaz je slobodan.

Ekipa Stablina pobjednici 21. neretvanskog Maratona lađa

0
Maraton lađa

Pobjednici 21. neretvanskog Maratona lađa su ekipa Stablina, iz naselja u blizini Ploča, koji su put od 22,5 kilometra od Metkovića do Ploča preveslali za dva sata i 14 minuta, druga je ekipa “Argo” iz Bjelovara, a treći su u cilj uveslali “Gusari” iz Komina.

Na jučerašnjoj svečanosti pobjednici će dobiti na dar prijelazni veliki Domogojev štit i mali štit u trajno vlasništvo.

 Pobjednička ekipa Stablina ostvarila je rezultat od 2 sata i 14 minuta, što je jako blizu najboljega rezultata ostvarena na dosadašnjim maratonima, od dva sata i devet minuta.

 Bjelovarski lađari, ekipa “Argo”a koji su na cilj stigli  kratko nakon pobjednika, su i jedina ekipa koja nije iz doline Neretve, a pobijedili su na maratonu. Prijelazni veliki Domogojev štit i mali štit u trajno vlasništvo pripali su im 2016. a na prošlogodišnjem jubilarnom – 20. Maratonu lađa – također su, kao i ove godine, osvojili drugo mjesto.

Do sada najtrofejnija ekipa – kominski “Gusari” ovaj su put u cilj ušli treći.

Maraton duž Neretve, od 22 i pol kilometra, kako se procjenjuje,  pratilo oko 40 tisuća ljudi.

 Maraton lađa, 21. po redu, počeo je u subotu poslijepodne ispod mosta u Metkoviću gdje je plotunom kuburaške skupine označen start 26 posada. U svakoj od posada je deset veslača, te bubnjar i parićar, odnosno kormilar.

Natjecanje je, ploveći u posebnome brodu, pratila i predsjednica Republike Kolinde Grabar Kitarović, pokroviteljica manifestacije u društvu izaslanika predsjednik Vlade Damira Krstičevića, izaslanika predsjednika Hrvatskoga sabora Branko Bačić, zapovjednika Hrvatske ratne mornarice Ive Raffanallija, zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandić i drugi.

Predsjednica Grabar-Kitarović uručit će pobjednicima u subotu navečer u Pločama veliki prijelazni Domagojev štit, te mali štit u trajno vlasništvo.

Jadransko more svake godine toplije za 0,6 stepeni

0
Boka Kotorska - foto Boka News
Boka Kotorska – foto Boka News

Prosječna temperatura vode u Jadranskom moru svake godine poraste za 0,6 stepeni Celzijusovih, saopštili su iz Instituta za biologiju mora u Kotoru.

U saopštenju se navodi da to pogoduje razvoju invazivnih biljnih i životinjskih vrsta.

“Tu su, prije svega, ribe, rakovi i drugi morski organizmi, koji u najvećem dijelu negativno utiču na morski ekosistem, a jedan od presudnih faktora jeste i povećanje temperature morske vode”, kaže se u saopštenju, prenosi Srna.

Iz Instituta dodaju da nove, otpornije, životinjske vrste potiskuju domicilne i samim tim čine štetu u ribarstvu jer zauzimaju prostor domaćim vrstama.