Vjernici Srpske pravoslavne crkve nalagali su sinoć Badnjak na trgu ispred hrama Svetoga Nikole u Kotoru. Liturgijsko salvlje predvodio je Protojerej stavrofor Momčilo Krivokapić, arhijerejski namjesnik bokokotorski.
Nalaganje badnjaka okupilo je pred crkvom Svetog Nikole u starom kotorskom gradu brojne vjernike iz Kotora i cijele Boke.
Nalaganju badnjaka prethodio je susret na kotorskoj rivi.
Paroh kotorski Momčilo Krivokapić sa članovima Crkvene opštine kotorske tradicionalno su na rivi dočekli Grbljane koji su donjeli badnjak. Grbljani i Oravčani tradicionalno su ukrstili badnjake nakon čega se uz pjesmu krenulo prema crkvi Svetog Nikole.
Na mejl adresu Katice Čavor, profesorice maternjeg jezika u Osnovoj školi „Drago Milović“ iz Tivta, danas je stigla nesvakidašnja poruka od za nju do sada, potpunih neznanaca – supružnika Šarlote i Pedra Elfosa iz Holandije. Njih dvoje sredinom oktobra u vodama južnog Jadrana našli su jednu od niza poruka u boci koje su par dana ranije, učenici profesorice Čavor – članovi Literarne sekcije OŠ „Drago Milović“, spustili u more pred ulazom u Boku.
Učenici su tada, u literarnoj radionici pod nazivom ”Dobro jutro more”, napisali tekstove sa porukama mira, ljubavi i prijateljstva i ispisane papire stavili u maštovito ukršene boce. Poruke u boci potom su sa broda “Vodena kočija” koji pripada suprugu profesorice Čavor, kapetanu Radomiru – Rajku Čavoru, djeca spustila u more na ulazu u zaliv Boke kod ostrva Mamula i prepustile ih morskim strujama i vjetrovima, da ih odnesu prema svim krajevima svijeta.
Supružnici Elfos koji žive u Holandiji, u subotu su na adresu profesorice Čavor koja je bila na papiru na kome je ispisana jedna od poruka poslatih u bocama, uputili mejl obavještavajući Tivćane da je jedna od tih boca 19.oktobra stigla do njih dvoje, dok su Elfosi svojom jedrilicom plovili južnim Jadranom, prema Cavtatu.
Poruke mira i ljubavi stigle do mornara iz Evrope
„Mnogi puta prije tokom naših plovidbi zbijali smo šale na temu poruka u boci, ali smo se potajno i nadali da ćemo možda jednog dana i naići na jedno takvo pismo. Naći vaše pismo u tom momentu na južnom Jadranu, za nas je bio neočekivani i savršeni poklon. Naime, nekoliko dana prije toga, nas dvoje smo se vjenčali u Portugalu i upravo smo krenuli na medeni mjesec u Hrvatsku. Vaša divna poruka nam je jako puno značila i bilo je upravo magično u moru naći takvo nešto i pročitati tako lijepe poruke i želje“- napisali su supružnici iz Holandije, poželjevši profesorici Čavor i njenim učenicima srećne novogodišnje praznike.
Poruke mira i ljubavi stigle do mornara iz Evrope
Elfosi su izrazili i želju da im profesiorica i učenici iz Tivta u neposrednom kontaktu, objasne više o sebi i tome „kako ste došli na ideju da tako divne poruke pošaljete ljudima morem“.
U blizini albanske luke Medova, danas je održan pomen povodom 103. godišnjice pogibije blizu 400 crnogorskih rodoljuba iz Sjeverne Amerike i Kanade, koji su se na Badnji dan 1916, italijanskim brodom „Brindisi“ zaputili ka zavičaju da pomognu domovini u borbi protiv okupatora.
Parobrod je tog jutra naletio na podvodnu minu i brzo potonuo a među poginulim, bili su i članovi misije Crvenog krsta Amerike na čelu sa Stefani Hempl iz Bronksa. Brodolom je preživio manji broj putnika, koji su se po hladnom vremenu i uprkos ledenoj vodi, ipak domogli albanske obale.
Potpredsjednik Opštine Ulcinj Vaso Radović kazao je da je na pomenu, koji je organiovala Zajednica Crnogoraca iz Elbasana sa predsjednikom Marinkom Ćulafićem, najavljena izgradnja spomen-obilježja svim žrtvama tragedije.
Polaganju cvijeća i vijenaca u more, po hladnom i vjetrovitom vremenu, prisustvovali su i predstavnci crnogorskih udruženja iz Makedonije, Matice Crnogorske, Opštine Ulcinj, ronilačkog kluba „D’Olcinium“ i veliki broj Crnogoraca koji žive u Albaniji.
Članovi ronilačkog kluba “D’Olcinium” (Foto: Privatna arhiva)
Ostatke broda „Brindisi“ na oko 2,5 nautičkih milja od obale, otkrili su ronioci ronilačkog kluba „D’Olcinium“ na čelu sa Ilirom Čapunijem, sadašnjim predsjednikom lokalnog parlamenta. Ostaci broda rasuti su na dubini od 14 do 30 metara.
Parabrod „Brindisi”, koji je bio vlasništvo „Societa Anonima di Navigazione a Vapore Puglia” iz Barija, izgrađen je u brodogradilištu „Fratelli Orlando” u Livornu. Porinut je u more 25. februara 1895. Nosivost mu je bila 863 tona. Bio je dugačak 62,63 metra a širok 8,40 metara. Pogonila ga je parna mašina sa trostrukom ekspanzijom ukupne snage od 122 NHp. Imao je dva pomoćna jedra. Maksimalna brzina bila mu je 11 čvorova. Obavljao je ulogu poštanskog broda na Južnom Jadranu, a ulaskom Italije u Prvi svjetski rat brod je rekviriran za potrebe Ratne mornarice Italije.
Ulcinjani Arslan Hajdinaga i Senaid Nimanbegu, osnovali su Udruženje za promociju i razvoj islamske ekonomije.
To je prvo udruženje u Crnoj Gori čiji cilj je promocija koncepta ekonomskog sistema i funkcionisanja tržišta, regulisanog prema etičkim principima i načelima islamske ekonomije. Osnivači ističu da je promocija i razvoj Halal industrije u Crnoj Gori, kao najbrže rastuće industrije u svijetu, jedan od primarnih ciljeva udruženja.
“Prema zadnjim podacima, broj kupaca i korisnika usluga Halal industrije trenutno iznosi 1.6 milijardi, dok procijene govore da će taj broj konnzumenata do 2030, narasti na 2.2 milijarde. Halal industrija je širok pojam koji ne obuhvata, kako se do sada tradicionalno shvatalo, samo hranu već i finansije, turizam, putovanja, farmaciju, kozmetiku, modu, zabavu, zdravstvo i obrazovanje”, kažu Hajdinaga i Nimanbegu.
Smatraju da u Crnoj Gori najviše potencijala ima za razvoj halal turizma i finansija kao narastujućih globalnih trendova.
“Prvi projekat Udruženje biće organizacija sajma proizvoda i usluga Montenegro Halal Fair u maju 2019. godine, u Podgorici”, najavili su osnivači.
Islamska ekonomija je poseban naučno-teorijski pristup u okviru ekonomske nauke koji na način, različit od konvencionalnog, pokušava objasniti ekonomske pojave i zakonitosti, te definisati koherentan ekonomski sistem koji će za podlogu imati osnovne vrijednosti i norme islama. Hajdinaga i Nimnabegu ističu da islamska ekonomija nastoji da u ekonomsku teoriju ugradi etičke i moralne principe islama kao religije.
“Ona je na Zapadu prepoznata kao nastojanje uvođenja moralnih i etičkih principa i vrijednosti u konvencionalnu ekonomiju”, tvrde osnivačii.
U okviru manifestacije “Od Božića do Božića” sinoć je na Pjaci od muzeja održano Humanitarno veče posvećeno oriđinalima grada Kotora.
Sav prikupljen novac od prodaje kobasica, vina, čaja i doniranih sportskih bočica, namjenjen je za kupovinu instrumenata Gradske muzike Kotor.
Goste je zabavljao THE BESTBEAT the Beatles tribute band.
Kako su nam kazali iz NVO „Karampana“ o ukupno prikupljenim sredstvima javost će informisati nakon završetka svih programa od „Božića do Božića“, koja se završava u utorak 8. januara, gastro specijalitetima koje spremaju kotorske domaćice “Papaladaom ala maka”.
Trg od oružja je od 18 sati rezervisan za štimung koji će prirediti sastav “Goodbye Windows”.
Po prirodi stvari, ne bi bilo čudno da moje srce zaplače što će lokali Trocadero, Paris, Ambiente, Maltez, Rafaelo i Miami biti zbrisani sa budvanskog šetališta. Te centrale slobodarskog kiča i veličanstveno poprište bagre i bluda opisivao sam u romanu prvijencu Budva, bagra i blud. Za pisca, ti lokali su bogomdani, nešto poput savršene inspiracije ili epifanije, jedva čekaju da neko atmosferu prenese na papir, što sam i učinio 2011. godine.
Ponavljam i ovdje, izgledalo je kao da je Stari grad u Budvi postojao samo kao naknadni dekor, a da su prvo nastali Trocadero, Paris i ostali. Parao je falš Ajfelov toranj nebo iznad Budve. Godinama. Vidimo i vapaj „Morskog dobra“ koje bi valjda trebalo da makar misli dobro moru i gradu, dok oni napominju koliko u budžet donose ti kafići i napominje se da postoje već dvije decenije. Zaista gromko zvuči, srce da zaplače kao da je riječ o kakvoj zadužbini ili muzeju, a ne o lokalima u kojima se često moglo vidjeti kako njiše guzove nauljena igračica uz zvuke najsvježijeg turbo folka. Naravno da nisam puritanac, ali ima i u drugim gradovima takvih klubova, ali obično se do njih putuje jer se nalaze negdje zabačeni u brdima, ne na očigled majki i djece što grickaju šećernu vunu šetajući Budvom na pjenu od mora.
Ministar Radulović mi nije najdraži lik na svijetu, jeste mi drago kad sve redom brije podgoričkim akcentom jer zaista dobro zvuči, što je potkovan i verbalno šklepa novinare koji će se valjda vremenom naučiti da zauzmu malo jači stav i pripreme se kad mu idu na megdan baš kao što to čini Pavle Radulović. Drugi put neće tako lako Ministar moći da stisne petlju pa da se pojavi tamo oko petlje i odbrani bespuće Tare. Do sad je to činio glatko. Uprkos svemu, u ovom slučaju podržavam Pavla Radulovića i uklanjanje ovih kafića zvučnih imena. Sve i da nikne samo zelenilo na tim površinama koje su ti kafići zauzimali, bilo bi u duhu Mediterana, konačno. Pa da se opravda makar malo stih iz pjesme Mića Vujovića kad kaže da za Budvu da je „(hej) kraljice Mediterana“.
Ko danju nije hodao šetalištem koje poprima izgled tunela, između štandova sa majicama, brzom hranom i vonjavim školjama, dok sa druge strane dopiru dnevne probe Dare Bubamare, Bobana Piromana i Sandre Afrike, taj savremenu Budvu ni čuo ni vidio nije. Treštalo je sve do jedan poslije ponoći, a tek kad se zvučnici umire, čulo se more i bila je to Budva. Sreća je što toga više neće biti, makar je u najavi tako nešto.
Nadajmo se da tu neće nići hoteli, već da će se iskoristiti konačno prilika da Budva dobije parče kako joj dolikuje, da bude prikladno, a ne neprikladno, skladno a ne nabacano, Mediteranski a ne betonirano.
Pomenuti lokali zvučnih kič-imena ne da se nisu uklapali u sredinu, već su minirali duh Budve, sklonili u zapećak Stari grad i već dvije decenije slali iskrivljenu sliku tog gradića, činili su da se Budva može povezati sa terminima bagra i blud i da tu ne bude ništa sporno. Koja god da je priča iz toga, uklanjanje tih kafića dobar je mig.
Vidjećemo nakon ove odluke o uklanjanju, da li će Budva prodisati, ili je uklanjanje bilo možda paravan za neki novi Trokadero.
The East Brother Light Station – Photograph: Nick Arnott
Maleni otok sa svjetionikom u blizini San Francisca u potrazi je za dva svjetioničara, a godišnja plata za ovaj posao iznosi 130.000 dolara.
Kako piše Guardian, radi se o ‘svjetlosnoj postaji’ East Brother, koja je osvjetljava sjeverni dio zaliva San Francisca od 1873. godine, te pruža prekrasan pogled na sam grad, prenosi Poslovni.hr.
Iako mnogi misli da se radi o jednostavnom zanimanju, u ovom slučaju svjetioničari, kao jedini radnici u postaji, moraju dosta toga poznavati.
Pošto se zapravo radi i o turističko – ugostiteljskom objektu, oni trebaju znati dobro kuhati, čistiti, pružati razne usluge gostima, organizirati dostavu namirnica, ali i koristiti brod što zahtijeva kapetansku dozvolu od Obalne straže SAD-a.
S obzirom na sve navedeno, mnogo potencijalnih kandidata za ovaj posao je otpalo, a vlasnici su i dalje u potrazi za stručnim kadrom.
U realizaciju projekta izgradnje nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu od njegovog početka u ljeto 2007. do kraja septembra 2018. godine, investiran je ukupno 551 milion eura – tvrdi Vlada Crne Gore.
U Informaciji o realizaciji kapitalnih projekata u turizmu Crne Gore za period od kraja jula do kraja decembra prošle godine, a koji je Vlada usvojila na posljednjoj svojoj sjednici u 2018., piše da planirana investicija u realizaciju čitavog projekta Porto Montenegro koji je još uvijek vrlo daleko od ostvarenja u punom planiranom obimu, iznosi 450 miliona eura. Po računici Vlade do sada je već investirano čak preko 100 miliona eura više od te sume. Ipak, kada se pogleda struktura ukupne do sada realizovane investicije, a što u svojimn materijalima priznaje i sama Vlada, u Porto Montenegro njegovi prijašnji vlasnici (kanadski biznismen Piter Mank i njegovi partneri), odnosno aktuelni vlasnici (korporacuija ICD iz Dubaija), uložili su ukupno 345 miliona eura kapitalnih investicija, dok se u ostatak njihovih ulaganja računa čak 206 miliona eura operativnih troškova (plata zaposlenih, poreza i doprinosa, računa za struju i vodu) koje je Porto Montenegro imao u ovih 11 godina poslovanja. To znači da administracija premijera Duška Markovića (DPS) vodi čudnu računicu po kojoj u strana ulaganja ubraja i plate, poreze i režijske troškovce koje plaća jedna crnogorska kompanija – Adriatic Marinas iz Tivta, koja razvija prijekat Porto Montenegro.
I najnovija Vladina informacija potvrđuje da je dinamika razvoja ovog projekta značajno usporila posljendjih godina – u Porto Montenegru se naime, tenutno grade samo dva nova objekta, rezidecijalno-poslovne zgrade „Baia“ i „Elena“ sa kupno ko 30.000 kvadrata površine. Oba objekta su u fazi zanatskih radova i biće završena i kupcima stanova predata u maju ove godine.
Regent Porto Montenegro
U Vladinoj Informaciji nema nagovještaja da li će, kada i koje nove objekte u Porto Montenegru Adriatic Marinas početi da gradi nakon završetka ove dvije zgrade. Izvjesno da u narednih nekoliko godina ta firma sigurno neće početi da širi tivatsku marinu za mega i super jahte do njenog punog planiranog kapaciteta od 850 vezova, jer je i većina od sada raspoloživih ukupno 455 vezova za jahte, prazna i to čak i tokom samog špica ljetnje turističke i nautičke sezone, a Adriatic Marinas se već neko vrijeme primjetno muči da privuče nove ili vrati stare klijente koji bi svoje jahte vezivali u toj marini.
Prema najnovijoj Vladinoj Informaciji, u periodu od jula do kraja decembra Adriatic Marinas je u Porto Montenegru uložio ukupno 14,46 miliona eura što je manje od planiranih 15,69 miliona eura investicija očekivanih u tom periodu.
Ukupno na porektu Porto Montenegro radi 497 ljudi u Adriatic Marinasu i njegovim kćerkama-kompanijama, dok u cijelom kompleksu rade i još 63 zaposlena u obezbjeđenju kod firme Securitas. Prema Vladinim podacima, u špicu ljetnje sezone u trgovinama i ugostiteljskim objektima u Porto Montenegru radi oko 400 zapslenih, što se tokom zime smanjuje na 220 radnika. Vlada tvrdi da je prosječan broj članova posade jahti u tivatskoj marini tokom sezone 1.200, dok se u periodu od oktobra do maja on smanjuje na samo 200. Na gradilištu dvije nove zgrade tog kompleksa krajem novembra bilo je angažovano i 216 građevinskih radnika kompanije Strabag i njenih podizvođača.
U nesreći na Jadranskoj magistrali kod Dubrovnika danas oko 13 sati ozlijeđene su tri osobe kada je kamen pao na vjetrobransko staklo taksi vozila. Taksist je prevozio troje korejskih turista, od kojih je dvoje lakše ozlijeđeno, a jedan s težim ozljedama hitno je helikopterom prevezen u Split.
Inače, nije ovo prvi put da kamenje pada sa Srđa na magistralu i ugrožava sigurnost. Direktor dubrovačke bolnice Marijo Bekić potvrdio je da je korejski turist na suvozačevom sjedištu teško ozlijeđen te je helikopterom HRZ-a prevezen u splitsku bolnicu.
– Ozlijeđeni muškarac ima teške tjelesne ozljede vaskularnih struktura i morao je biti prevezen u KBC Split gdje će biti operiran, rekao je Bekić.
Za vrijeme očevida promet se odvijao naizmjenično jednim kolničkim trakom.
