Policajci iz Grupe za bezbjednost saobraćaja juče su podnijeli prekršajnu prijavu protiv D.V. (25) iz Herceg Novog zbog prekoračenja brzine.
On je, kako su kazali iz Uprave policije (UP), vozio 210 km/h gdje je ograničenje 80 km/h.
“Službenici Uprave policije MUP-a – Grupe za bezbjednost saobraćaja su juče registrovali nekoliko teških saobraćajnih prekršaja, a kojom prilikom je protiv jednog lica podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima, zbog prekoračenja brzine. Naime, službenici Grupe su, 02.08.2018. godine oko 22,40 časova, na magistralnom putu Nikšić – Risan u mjestu Dragalj, zaustavili vozilo marke “VW Golf VI“ hercegnovskih registarskih oznaka kojim je upravljao D.V. (25) iz Herceg Novog, zbog prekoračenja brzine. Uređajem za evidentiranje prekršaja u pokretu snimljena je brzina od 210 km/h, gdje je ograničenje 80 km/h. Protiv D.V. podnijeta je Sudu za prekršaje prekršajna prijava iz člana 318 Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima. Pripadnici saobraćajne policije tokom prethodnih sedam dana, zbog počinjenih prekršaja iz oblasti bezbjednosti drumskog saobraćaja na crnogorskim putevima, izdali su inače 3.770 prekršajnih naloga, podnijeli 408 prekršajnih prijava i oduzeli 240 vozačkih dozvola. Takođe, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, slobode je lišeno 98 lica”, saopštili su iz UP.
Iz policije upozoravaju sve nesavjesne učesnike u saobraćaju da će pripadnici saobraćajne policije i u narednom periodu nastaviti sa pojačanim aktivnostima, kako bi omogućili veći stepen bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
“Još jednom napominjemo da sve analize saobraćajnih nezgoda i njihovih posljedica, ukazuju da je kao uzročnik većine saobraćajnih nezgoda dominantan ljudski faktor, posebno onih sa najtežim posljedicama, pa iz tog razloga ukazujemo na neophodnost poštovanja odredbi Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, kazali su iz UP.
Socijaldemokrate su spremne da ukoliko Vlada Crne Gore nastavi sa sprovođenjem u djelo strategije davanja u dugogodišnji koncesioni zakup aerodroma u Tivtu i Podgorici, sruše Vladu premijera Duška Markovića i izazovu vanredne parlamentarne izbore.
To je danas nezvanično rečeno od više izvora iz partije Ivana Brajovića čiji kadrovi upravljaju državnim preduzećem Aerodromi Crne Gore (ACG). Ta firma koja gazduje vazdušnim lukama u Tivtu i Podgorici jedan je od najupsješnijih u državnoj svojini, na računima ima preko 25 miliona eura „živog novca“ i posluje sa značajnom dobiti uprkos činjenici da na svojim leđima u dobroj mjeri „nosi“ i državnu aviokompaniju Montenegro Airlines kojoj toleriše ogromne dugove kako za opsluživanje njenih aviona, tako i za putnički servis koji MA naplaćuje, ali ne prenosi na račun ACG čiji je to izvorni prihod.
Ministar saobraćaja i pomorstva Osman Nurković (BS) je u srijedu kazao da je Vlada odlučila da ponudi crnogorske aerodrome na koncesiju, a poziv za sve zaintersovane vrlo brzo će biti objavljen na njenom sajtu. Plan je da se aerodromi u Podgorici i Tivtu izdaju na 25 do 30 godina a Nurković ističe da Vlada smstra da će se tako “bolje valorizovati potencijal aerodroma, jer trenutno stanje ne zadovoljava potrebe države i njenih građana.” On je istakao da se pod koncesijama se nalazi većina aerodroma u okruženju, od Ljubljane, preko Zagreba, Prištine, Skoplja do Beograda.
Direktor ACG Danilo Orlandić (SD) nije danas odgovarao na pozive novinara.
“Nemamo komentar dok se Vlada Crne Gore zvanično ne oglasi ovim povodom”- bilo je sve što su juče tim povodom zvanično bili spremni da kažu iz OO SD Tivta koje se ranije žestoko protivio najavama iz kabineta premijera Duška Markovića da će Vlada “valorizovati” aerodrome njihovom privatizacijom ili davanjem u dugoročni zakup. Protiv toga izjasnila se i kompletna tivatska opozicija, a rezervu je izrazila i druga članica vladajuće koalicije HGI.
Opozicionari su tivatskom parlementu oktobra prošle godine predložili i usvajanje posebne odluke o aerodromu, u kojoj su tražili da Vlada “ne pokreće bilo kakve statusne i druge promjene u Aerodromu Tivat, do održavanje referenduma građana Tivta o ovom pitanju“ i upozorili da Opština ima značajnu svoju imovinu u kompleksu ovdašnje vazdušne luke. Opozicija i SD su mišljenja da je pametnije aerodrome zadržati u državnom vlasništvu i iskoristiti povoljan kredit koji je za njihovu modernizaciju i proširenje spremna da da Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a koja za njegovo vraćanje ne traži garanciju države, jer je ACG sposoban da taj kredit vraća iz redovnog poslovanja. Glasovima DPS ova odluka nije prošla u lokalnom parlamentu,a tivatski DPS je poručio da podržava strategiju Vlade da ovdašnji aerodrom izda u koncesiju, dok je HGI najavila da će ukoliko „rezultati ekonomske analize“ koju po narudži Vlade radi Svjetska banka preporuče takvo riješenje, „aktivno raditi na uvjeravanju laičke javnosti u to“.
„Ukoliko odluka o privatizaciji ili davanju aerodoma Tivat u dugoročni zakup dođe na dnevni red Vlade, ministri iz redova Socijaldemokrata napustiće Vladu”-kazao je sjednici SO Tivat 2.oktobra Igor Petković (SD)
U međuvremenu, niko nije vidio rezultate ekonomske analize Svjetske banke koju je Vlada obećavala u više navrata, a koja bi opravdala njihovu namjeru da aerodrome daju u dugoročni zakup. Analiza EBRD koja je pokazala da vazdušne luke i u državnim rukama mogu profitabilno poslovati i razvijati se, od strane Vlade je skrajnuta i o njoj zvaničnici Ministarstva saobraćaja više i ne govore.
Kako su izvori iz SD kazali da je izjava ministra Nurkovića o davanju aerodroma u koncesiju „možda i probni balon“ jer po njima, Nurković lobira za tursku kompaniju TAV koja je koncesionar nad nekoliko aerodroma u regionu, zaintersovana je da preuzme i crnogorske, a ministar iz redova BS do sada je TAV u više navrata promovisao u svojim javnim nastupima.
„SD neće dozvoliti da se aerodromi tek tako nekome daju u ruke, pogotovo ne u situaciji kada Ministarstvo saobraćaja i pomorstva već duže vrijeme izbjegava da se potpiše kolektivni ugovor na nivou ACG a koji bi zaštitio prava zaposlenih u procesu privatizacije ili davanja koncesije.“- kazao je jedan od sagovornika. Drugi izvor je istakao da su radnici ACG ogorčeni namjero Vlade da kapitalne državne resurse kakvi su aerodromi, prepusti na gazdovanje privatnicima, a ne zadrži u državnim rukama, iako vazdušne luke stvaraju veliku dobit.
„Ukoliko se obistine najave ministra Nurkovića, nije isključeno ni da ćemo organizovati štrajk na nivou ACG i to u skorije vrijeme, dok još traje špic turističke sezone. Jednostavno, „zatvorićemo“ Crnu Goru koja uveliko zavisi od aviosaobraćaja, pa neka gospoda iz Vlade razmisle da li im se isplati inaćenje sa očitim državnim interesom – da Crna Gora zadrži svoje aerodrome u spostvenim rukama“- kazao je on.
Ko želi aerodrome
Aerodrom Tivat
Najviše interesovanja da preuzme gazdovanje nad oba crnogorska aerodroma do sada je pokazivao TAV, najveći turski operator aerodroma, a koji je pod koncesiju uzeo, pored ostalih, i vazdušne luke u Skoplju i Ohridu. TAV gazduje sa 18 aerodroma na tri kontinenta a njegov pojedinačno najveći vlasnik sa preko 46 odsto kapitala, je francuska većinski državna, poslovna grupacija “Aeroports de Paris”.
Veliko interesovanje da preuzme gazdovanje aerodromom Tivat pokazao je i državni investicioni fond Dubaija ICD koji je od maja 2016. vlasnik nautičko-turističkog centra Porto Montenegro u Tivtu. Tivatski nautičko-turistički centar samo je okosnica njihovih mnogo većih planova u Crnoj Gori koji se tiču vazdušnog i drumskog saobraćaja, nekretninskih i projekata razvoja visokog turizma. Stoga su jako zaintereovani da preuzmu ovdašnji aerodrom koji međutim, ne bi razvijali onako kako je to predvidio Master plan ACG, već bi umjesto vazdušne luke usmjerene prvenstveno na komercijalnu avijaciju koja bi mogla da prihvati 3 miliona putnika godišnje, aerodrom Tivat bio „sveden“ na opsluživanje prvenstveno generalne avijacije – manjih privatnih i poslovnih aviona bogataša, dok bi saobraćaj komercijalne avijacije bio minimiziran.
ICD je pod direktnom je kontrolom Vlade UAE. Njegov predsjednik je šeik Mohamed bin Rašid Al Maktum, premijer UAE i emir Dubaija. U investicionom portfoliu ICD-a pored ostaloga su i udjeli u vlasništvu u „Emirates Grupi“ – najvećem avioprevozniku na Srednjem Istoku, kompaniji „Dnata“ koja je najveći pružalac usluga aerodromskog opluživanja aviona u tom regionu, te jednom od najprometnijih svjetskih vazdušnih luka Dubai International aerodromu, kao i jednom od najvećih lizing kuća za iznajmljivanje aviona u regionu „DAE Capital“.
Interesovanje za privatizaciju ili zakup aeridroma u Tivtu i Podgorici ranije su u raznim formama iskazivale i neke kompanije iz Francuske, Kanade i Izraela.
Šibenski oftalmolog Dražen Grgić na Dan grada i blagdan sv. Mihovila 29. rujna kreće na avanturu života. Kako bi privukao pažnju svijeta na gorući problem onečišćenja mora plastikom, zaputit će se sam na jedrilici na put dug deset tisuća nautičkih milja od Kornata sve do brazilskog otočja Fernando de Noronha.
– Gledamo na more samo kao na resurs koji treba iskorištavati, a ne kao na živo biće koje treba paziti, čuvati i održavati. Plastika koju ne vidimo s plaža, opasna mikroplastika ušla je u prehrambeni lanac morskih stvorenja pa toksini iz plastike ugrožavaju našu hranu i posljedično nas. Takvu situaciju možemo mijenjati isključivo edukacijom i ‘zelenim’ odgojem mlađih generacija o opasnostima jednokratne plastike na živi svijet – kazao je za ŠibenikIN liječnik Dražen Grgić.
Njegova akcija zove se ‘Čisto more, čisto srce’, dodaje, a otok veličine Žirja Fernando de Noronha u Brazilu kao odredišnu točku, kaže, nije izabrao slučajno, budući da je riječ o području pod zaštitom UNESCO-a koje nije samo turistički raj već priroda toliko vrijedna da je broj gostiju koji ga mogu posjetiti limitiran na 400 dnevno.
– Potrebno je čuvati okoliš i smanjiti pritisak ljudi na okolinu, a baš to UNESCO prigovara hrvatskim nacionalnim parkovima koji su preopterećeni posjetiteljima – rekao je Grgić za ŠibenikIN.
Po njegovim predviđanjima, plovidba do Brazila trajat će do mjesec i pol dana, na put nosi oko 300 litara vode i nešto pića za ‘podizanje morala’ te dovoljno konzervirane i dehidrirane hrane.
Plovit će prvo uz obalu Italije, Sardinije i Španjolske, a nakon Gibraltara i Kanara pred njim je otvoreno more Atlantskog oceana.
Samoća na brodu, dodao je Šibenčanin, neće mu biti problem zbog satelitske komunikacije koja omogućuje kontakt sa s obitelji i prijateljima.
U Hrvatsku će se vratiti krajem godine, a izazov će biti put natrag i to kada se nađe u moru po sredini Atlantika gdje će ploviti prema vjetru.
– Zahtjevna je to jedriličarska i sportska ruta, ali imam iskustva na moru i nije me strah, osim one zdrave i potrebne doze poštovanja prema moru. Nadam se da će moja plovidba navesti ljude da promišljaju o okolišu i načinima na koje oni sami mogu nešto poduzeti jer je svaki korak bitan. Ovo je samo početak priče koju ćemo kasnije širiti na šire razine – govori Šibenčanin kojem je zaštita mora hobi i pokretač.
Potporu u tom projektu Grčiću je pružio i Grad Šibenik pa će mu na Dan grada biti organiziran svečani ispraćaj.
Gromoglasnim aplauzom hercegnovska publika pozdravila je jednu od najvećih zvijezda jugoslovenskog filma Milenu Dravić, kojoj je dodijeljena nagrada Milan Žmukić, za izuzetan doprinos afirmaciji Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film festival.
Diva konematrografije naših prostora je iz opravdanih razloga bila spriječena da svečano otvori Festival , iako je došla u Herceg Novi. Nakon odgledanog isječka iz filma “Mali film o velikoj Mileni” reditelja Miloša Radovića, novinarka Tatjana Nježić pročitala je Mileninu poruku:
“Draga i predivna publiko, došao je taj divni, srećni trenutak da otvorimo 32. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro film festival. Festival u slavu filma, u slavu umetnosti. Umetnosti koja je lepša, a snažnija i stvarnija od svega. Umetnosti koja jeste najbolji deo čoveka, pre svega onog za koga se stvara.
HNFF
Fizički sam tu blizu, puna radosti i nade, zbog vas sam došla u divni Herceg Novi. Na žalost moje zdravstveno stanje danas i odluke lekara me drže prikovanu za sobu, primoravaju da vam budem samo blizu, ali sam i i dušom i srcem sa vama i uz vas. U pomoć mi je priskočila i ova pisana reč. Od sveg srca vam je upućujem. Duboko vam se klanjam i pozivam vas da čuvate film, umetnost i kulturu. Kultura je kao ljubav, ona svoje ljude poštuje i višestruko uzvraća. I pozivam vas da zajedno iz sveg srca uskliknemo; Festival je otvoren. I, nek se zatrese velelepna, stoletna Kanli kula, nek zatrepere i zvezde i nebo od odjeka reči: Festival je otvoren. Za najbolji deo svih nas, za filmsku umetnost, za lepotu koja vezuje ljude tananim a čeličnim nitima: Neka dani filma počnu. I, nek nam je sa srećom”.
Sedma umjetnost zavladala Herceg Novim
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić poručio je sa bine Kanli Kule da je privilegija ovog avgusta biti u Herceg Novom.
“Hercegnovski filmski festival još jednom će pokazati da film nije samo vizuelna projekcija u pokretu – on je umjetnost koja prikazuje život, svjedočanstvo o svijetu i slika vremena. Sedma umjetnost će zavladati jedinstvenim pozornicama koje ima samo naš grad – tvrđavama Kanli Kula i Forte Mare, trgom Mića Pavlovića i Kućom nobelovca Ive Andrića koja je otvorena u rekonstrukciji. Donijeće nam slike, zvuk, priče i izraze vrhunskih umjetnika, nove poetske avanture i poglede, izazvaće emocije, poslaće važne poruke, pozvati na razmišljanje i druženje, spojiti ljude iz cijelog svijeta”, rekao je Katić.
Istakao je da se načaj Filmskog festivala za Crnu Goru i cijeli region, za afirmaciju umjetnika i promociju kvaliteta, za okupljanje filmskih profesionalaca iz svih domena industrije – ogleda i u tome što je ovo manifestacija od nacionalnog značaja. Stoga, Filmski festival ima neupitnu podršku Opštine Herceg Novi i države Crne Gore.
”Trajanje jednog događaja dokaz je da on ima dušu i kvalitet, a to nam potvrđuje puna Kanli Kula nakon 32. godine. Vjerujem da bi Milan Žmukić bio ponosan da je večeras sa nama”, kazao je Stevan Katić, dodajući da su garant svijetle budućnosti Festivala poštovanje tradicije, novi programi i tim mladih stvaralaca koji su udružili svoje energije, znanje i kreativnost.
”Istina je da hercegnovska smotra filma ima toliko snažan uticaj na ljude i kinematografiju naše zemlje da je prerasla svakog pojedinca i instituciju. Filmski festival je kulturni kapital i odrednica našeg grada i cijele države”, zaključio je predsjednik Opštine Herceg Novi.
Ministar kulture Crne Gore Aleksandar Bogdanović rekao je da brojnost publike na hercegnovskom filmskom festivalu pokazuje da film i dalje ima onu magiju koja može da nadiđe svu zavodljivost raskošne pojavnosti ljetnjeg života u jednom primorskom gradu.
”Toj vjernoj publici omogućeno je da se u ambijentu koji i sam nosi nešto od filmske magije, upozna sa onim ostvarenjima koja predstavljaju aktuelnu reakciju sedme umjetnosti na protivrječnosti epohe u kojoj živimo, otkrivaju nam njeno lice i naličje, pokrenuću našu maštu ali i savjest”, rekao je ministar Bogdanović. Kako je dodao, film je umjetnost koja najubjedljivije može da odrazi kompleksnost ovog vremena,a ta moć uspjeva da održi interesovanje šire publike za teme koje nadilaze dnevne i površne fascinacije, sprečavajući da iskustvo savremenog čovjeka bude lišeno velikih priča i sve one začudnsoti koju nosi novo doba.
Služba zaštite i spašavanja Opštine Tivat dobila je juče donaciju od njemačke humanitarne organizacije „Help“ u vrijednosti od oko 4.000 eura. Donacija se sastoji od vatrogasnih crijeva i naprtnjača, a njemački humanitarci iz “Helpa” finansijski podržavaju i obuku više mladih Tivćana i polaganje ispita za zvanje “dobrovoljni vatrogasac”.
Taj dio obuke do sada je prošlo 20 članova nedavno formiranog Dobrovoljnog vatrogasnog voda koji funkcioniše pri Službi zaštite i spašavanja.
Dio juče dobijene nove opreme Služba zaštite i spašavanja će ustupiti Dobrovoljnom vatrogasnom društvu “Krtoli” iz Radovića.
Ponuda kompanije „Tehnoput MNE“ iz Podgorice rangirana je kao najpovoljnija na tenderu koji je Opština Tivat raspisala za gradnju druge faze nove pristupne saobraćajnice MR1 za kompleks Luštica Bay u Krtolima.
Tender procjenjene vrijednosti 3,6 miliona eura, raspisan je 28.maja, a na njega su se prijavila četiri ponuđača.
Za izgradnju ceste sa dvije kolovozne trake u dučini od 3,2 kilometra, te kompletnom infrasrukturom i javnom rasvjetom, „Tehnoput“ je tražio 2.774.000 eura sa PDV-om. „Bemax“ je za isti posao tražio 2.968.722 eura, podgorička firma „Toškovići“ 3.049.489 eura, dok je najskuplja bila ponuda “Crnagoraputa” i iznosila je 3.202.154 eura. Opština Tivat tražila je da se posao završi u roku od 10 mjeseci od dana uvođenja odabranog izviođača u posao .
Od četiri prispjele ponude za vršenje tehničkog nadzora nad gradnjom druge faze MR1, kao najpovoljnija odabrana je ona firme „Geotechnics Project&Consultimng“ iz Podgorice, u iznosu od 22.869 eura sa PDV-om.
Opština Tivat izgradnju ove saobraćanice koja bi trebalo da spoji postojeći lokalni put Tivat-Radovići kod Solila, sa već izgrađenom prvom fazom MR1 u Đuraševičima, najvećim dijelom finansira sredstvima dobijenim iz državne kase, kao što je to bio slučaj i sa 2,5 miliona eura već završenom prvom fazom MR 1 puta. Ta cesta koja u prvoj fazi ide od lokalnog puta prema Plavom horizontu do sela Đuraševići u dužini od 2,5 kilometara završena je početkom jula, a firma „Tokovići“ koja ju je gradila, kasnila je sa završetkom posla sedam mjeseci u odnosu na ugovoreni rok.
Tradicionalna Lastovska fešta koja se održava po 44. put biće održana u subotu, 4. avgusta od 21 sat ispred crkve i Doma kulture „Ilija Marković” u Gornjoj Lastvi.
Fešta se održava prve subote mjeseca avgusta i uvijek počinje kolom Bokeljske mornarice koje plešu članovi Tivatske podružnice uz muzičku pratnju Glazbeno prosvetnog društva Tivat. Goste će zabavljati “Next band” iz Omiša.
Foto kino klub Mladost iz Donje Lastve upriličiti će izložbu fotografija ”Poljoprivredni pejzaž Gornje Lastve”
Službenici Uprave policije MUP-a – Regionalnog centra granične policije „Jug“ su proteklih dana, u saradnji sa službenikom Inspekcije za morsko ribarstvo, realizovali akciju sa ciljem sprječavnja krivičnih djela u vezi sa nezakonitim ribolovom, i tom prlikom pronašli skriveni eksploziv i municiju, dok je kontolom plovila zatečeno jedno lice da vrši izlov ribe sredstvima za koja nije posjedovalo dozvolu. Protiv tog lica je podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi i izdat mu je prekršajni nalog.
Naime, službenici RCGP „Jug“ su u saradnji sa službenikom Inspekcije, 30.07.2018. godine u vremenu od 06,00 do 12,00 sati, na lokalitetima priobalnog dijela i u akvatoriju unutrašnjih morskih voda od ostrva Mamula do uvale Nerin – ispod naselja Zagora realizovali akciju sa ciljem sprječavanja krivičnih djela u vezi sa nezakonitim izlovom ribe.
Tom prilikom, u mjestu Bigova, u blizini bivšeg vojnog odmarališta, u šahti za vodu, pronađena su dva pakovanja eksploziva kao i 236 komada puščanih metaka kalibra 7,62 mm. O pronalasku eksploziva i municije obavješteni su Dežurna služba Odjeljenja bezbjednosti Kotor, kriminalistički tehničar kao i Direktorat za vanredne situacije MUP-a. Pronađeni municija i eksploziv su izuzeti sa lica mjesta i predati su službeniku Direktorata za vanredne situacije MUP-a .
Takođe, u sklopu ove akcije izvršena je kontrola plovila inostranih registarskih oznaka kojim je upravljao N.L. (45) iz Bigova. On je zatečen da vrši izlov ribe sredstvima za koja nema dozvolu čime je počinio prekršaj iz Zakona o morskom ribarstvu i marikulturi. Od strane službenika Inspekcije za morsko ribarstvo ovom licu je izdat prekršajni nalog za naplatu novčane kazne u iznosu od 250 eura, kaže se u saopštenju Uprave policije.
Udruga za zaštitu i prava životinja Prijatelji životinja u sklopu kampanje „Poštujmo naše more” apelirala je na trgovačke lance da ne prodaju žive ribe i rakove namijenjene za ljudsku prehranu.
“Držanje i ubijanje životinja u prostoru trgovine za značajan broj kupaca predstavlja mučan prizor koji ih odbija od kupnje, a za životinje to znači produljenu agoniju i patnju prije ionako teške i nasilne smrti. Trgovine ne bi trebale biti mjesta gdje će se životinje mučiti i ubijati”, ističe udruga u saopštenju.
Dodaje da držanje riba i rakova u trgovinama nije regulirano zakonskim odredbama, ali da trgovački lanci mogu samostalno odlučiti hoće li žive životinje držati u svojoj ponudi.
Prijatelji životinja zato pozivaju trgovačke lance da prošire svoju poslovnu etiku i pokažu da razumiju patnju slabijih te da su spremni priključiti se nastojanjima u svijetu za stalnim povećanjem zaštite životinja.
Udruga također poziva građane da ne kupuju žive životinje koje se drže i ubijaju u trgovinama za ljudsku prehranu.
Kampanju „Poštujmo naše more” Prijatelji životinja pokrenuli su u suradnji s krovnom evropskom organizacijom za dobrobit životinja Eurogroup for Animals, te osim apela trgovinama i trgovačkim lancima da ne prodaju žive ribe i rakove, obuhvaća i educiranja javnosti o poštivanju mora i života.
Tako su ranije pripremili edukativne natpisne ploče vezane za zabranu pecanja na plažama koje su ponudili gradovima i opštinama, a planiraju i daljnje aktivnosti.
Peraštanin, čitalac našeg portala (ime poznato redakciji), poslo nam je e-mail u kome izražava nezadovoljstvo brojem kanti za otpad u Perastu, načinom čišćenja, ponašanjem turista. U e-mailu se između ostalog kaže.
„Kroz Perast ima ako se ne varam 2 ili 3 kantice za smeće i još jedna jedina na donjem putu između Muzeja grada i restorana Armonia preko puta mula (marine) i to je sve (ima još većih kontejnera na jedan i drugi kraj Perasta ali ovdje je riječ o kantama za sitni otpad kroz grad)
Slijede fotografije prije nego li prođe čistač
Problem smeća u perastu
1 od 2
Otpad u Perastu
Otpad u Perastu
A ovako izgleda kanta poslje čišćenja od gospodina čistača:
problem smeća u perastu
1 od 2
Otpad u Perastu
Otpad u Perastu
Nekultura nekih koji zbog lijenosti neće poći do kontejnera nego će baciti običnu kesu punu smeća u ovoj kanti i “trud” čistača koji uzima iz kante samo veće komade đubreta dovelo Perast u ovakvoj situaciji.
Komunalna policija valjda nema oči ili vremena da ovo riješava… Izgleda da je važnije naplaćivati kazne restoranima.
Koliko ljudi dnevno prođe kroz Perast pa trebalo bi 20 ovakvih kanti a ne 3 ili 4 u cijeli Perast, zaključuje čitalac.
