JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor u četvrtak, 18. oktobra 2018. godine u Kinu „Boka“ organizuje promociju knjige “Magi – Kao da je bila nekad,” autora Dušana Vesića, jednog od najuticajnijih rock novinara u Jugoslaviji.
Knjiga predstavlja potresnu priču o životu Margite Stefanović, klavijaturistkinje grupe EKV, arhitektice i pijanistkinje.
Na promociji će govoriti Saša Karajović, novinar Radio Kotora i Dušan Vesić, autor knjige.
Demokratska Crna Gora pozvala je opštine Kotor, Herceg Novi i Budva, da preuzmu dug Regionalnog vodovoda prema preduzeću Štrabag.
Poslanik Demokrata Mijomir Pejović ističe da “neodgovorno poslovanje” rukovodstva Regionalnog vodovoda, čiji je osnivač Vlada Crne Gore, za posljedicu može imati restriktivno vodosnabdijevanje primorskih opština.
“Opštine Budva, Kotor i Herceg Novi se pozivaju, da u skladu sa zakonskim propisima, preuzmu obaveze prema preduzeću Štrabag”, navodi Pejović i predlaže da se u zamjenu za ovako preuzete obaveze upravljačka prava u Regionalnom vodovodu ustupe pomenutim opštinama.
Demokratska Crna Gora je, kako ističe Pejović, i u toku samog sudskog procesa koji se vodio između preduzeća Štrabag i Regionalnog vodovoda upozoravala da bi eventualni neuspjeh u tom sporu bio poguban po poslavanje Regionalnog vodovoda, “a što se na kraju, nažalost i obistinilo”.
“Obzirom da je Vlada Crne Gore većinski vlasnik i da ista imenuje upravljačku strukturu u Regionalnom Vodovodu koji po važećim propisima ima monopolistički položaj, prosto je nevjerovatno kako je došlo do toga da jedno takvo preduzeće bude nelikvidno”, kazao je Pejović.
Inicijativa Demokrata, kako je rekao, ima za cilj da se izbjegne plaćanje pomenutog duga iz državnog budžeta ili iz cijene vode Regionalnog vodovoda, a što su, kako dodaje, jedine moguće opcije u ovom trenutku.
“U suprotnom teret plaćanja kriminalnog rukovodjenja Regionalnim vodovodom bi se svalio na teret poreskih obveznika”, zaključuje Pejović.
Ekipe Komunalno-stambenog preduzeća angažovane su na čišćenju, orezivanju palmi na javnim površinama u Herceg Novom.
Prema riječima rukovodioca sektora zelenila Vanje Spaić, nastavljaju se intezivne aktivnosti na uklanjanju palmi. Tokom septembra uklonjene su 34 zaražene palme na području Opštine Herceg Novi. Prije svega, one kojima nije bilo spasa od crvenog “surlaša”. U prethodnom periodu uklonjene su palme u naseljima, na Crvenom krstu, Partizanskom putu, u Orjenskom bataljonu, na području Igala. Samo je kod zgrade Centra bezbjednosti uklonjeno sedam palmi. Nametnik je i dalje aktivan.
– Ovo je period u kojem dolazi do kulminacije napada “ surlaša”. Zaražene su i palme na kojima je bila primjenjena metoda dendrohirurgije. Neke su se obnovile, ali su ponovo napadnute i one se moraju ukloniti. Od pojave “surlaša” obavljena je dendrohirurgija na 70- tak palmi. Koliko stižemo, na sve strane tretiramo palme. Zaposleni su preopterećeni obimom poslova, objasnila je Spaić.
U organizaciji Komunalno – stambenog preduzeća, od početka godine uklonjeno je ukupno oko 70 palmi na javnim i privatnim površinama ,koje su oni radili. Smanjen je broj palmi na kojima se primjenjuje hemijsko tretiranje klasičnim prskanjem. Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja povjerilo je firmi “Zožeta” iz Herceg Novog da obave postupak injektiranja, odnosno, ubrizgavanja insekticida u srž palmi.
Prema riječima vlasnika Garden centra i poljoprivredne apoteke “Zožeta” Zorana Jančića, od početka primjene u avgustu, injektirano je ukupno 430 palmi u svim opštinama na Crnogorskom primorju, od čega 124 u Opštini Herceg Novi.
– Sve tretirane palme ovom metodom su ostale zdrave . Rezultati su za sada dobri, ova metoda se pokazala kao efikasna u suzbijanju “surlaša”. Nadamo se da će tako i ostati. U potpunosti smo realizovali Akcioni plan za sprovođenje fitosanitarnih mjera u cilju suzbijanja crvenog palminog surlaša, potvrdio nam je Jančić.
Injektiranje se obavlja dva puta godišnje i biće ponovljeno početkom aprila naredne godine. Odrađene su palme u Parku Boka, luci Škver, kod Carine u Zelenici, Omladinskom parku u Igalu, kod kružnog toka, palme u krugu Bolnice u Meljinama, Instituta u Igalu i drugim lokacijama.
Podsjećamo, preparat “revive” nabavljen je iz švajcarske kompanije “Sindženta”. Riječ je o namjenski napravljenom insekticidu u cilju suzbijanja crvenog palminog “surlaša”.
– Na palmama prave četiri otvora dubine od 15 do 30 cm, promjera 6 mm i posebnom spravom injektorom preparat se ubrizgava pod pritiskom od dva bara. Po palmi je potrebno 50 ml tog preparata. Nakon ubrizgavanja stavljaju se čepići kako ne bi došlo do zaraze, potom se sredstvo apsorbuje do krune palme, gdje je leglo larvi i gdje se insekt razmnožava, objasnio je Jančić.
On napominje da “revive” uništava larve “surlaša”, a ne odrasle jedinke. Kad djeluje nema reprodukcije opasnog insekta, koji je desetkovao populaciju palmi.
Da svi strani radnici za kojima Hrvatska vapi popune sva za njih osigurana radna mjesta i dosele se ovamo, niknuo bi novi grad velik gotovo kao Gospić.
Problem i neravnotežu na tržištu rada dodatno su poremetili i regruteri koji u posljednje vrijeme obilaze i BiH i Srbiju, što je susjedni bazen iz kojeg Hrvatska crpi najviše stranih radnika.
Ipak, određeni broj njih još dolazi u Hrvatsku gdje su plate znatno više nego u tim zemljama. Na primjer, na ovonedeljnoj konferenciji o hotelijerstvu HOW Festival u Poreču moglo se čuti da je plata sobarice u Srbiji 300 eura mesečno, a u Hrvatskoj se za taj posao dobije oko 700 eura, uz besplatni smještaj i hranu.
Zato nije čudno što po Srbiji vise oglasi hrvatskih poslodavaca koji platom i smještajem pokušavaju privući radnu snagu.
Iako Vlada zbog potreba tržišta, ali i odliva stanovništva neprestano povećava kvote za strance, oni ne dolaze u očekivanom i potrebnom broju. Jedina tržišta rada iz kojih Hrvatska donekle uspijeva dovući radnu snagu su BiH, Srbija i Makedonija, odakle i dolazi najviše stranaca, piše Poslovni dnevnik.
Prema najnovijim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, strane državljane u Hrvatskoj čekaju još 10.133 radna mjesta. U Hrvatskoj ne žele da rade ni ljudi s visokom spremom ni oni nižeg stepena obrazovanja. Za rad na ribarskim plovilima traži se 540 stranaca, a javio se samo jedan, kao i jedan obućar, a manjka ih 61. Nema interesa ni među softverskim i sistemskim inženjerima gdje se od traženih 150 javilo desetak stručnjaka.
Pilot se nije javio ni jedan, a traži ih se 20. Deficit je i u kulturi. Iako ih se traži samo troje, godinama se ne javlja ni jedan operski pjevač. A samo jedan baletan – od 12 koliko ih nedostaje – trenutno pregovara o poslu u Hrvatskoj. O nedostatku radne snage svakodnevno svjedoče poslodavci, pogotovo u građevinskom sektoru.
Osim standardne potrebe za ljekarima i stomatolozima, kuvarima, mesarima, vozačima, pastirima… u kvotama za strance predviđena su i radna mjesta za operatora industrijskog liofilizatora za voće tipa EFD, rukovodioca šumskih žičara, radnika u akvakulturi, specijalista za sashimi tržište, instruktore pasa vodiča… za koje se nije javio baš niko.
Vijeće Apelacionog suda ukinulo je stečaj u kompaniji Meljine kompleks, biznismena Duška Kneževića, i vratilo predmet na ponovno odlučivanje Privrednom sudu, koji je juče oduzeo upravljačka prava vlasniku zbog opasnosti od otuđenja imovine i uništavanja dokumentacije, pišu Dnevne novine.
Odluka Apelacionog suda, iako donijeta 2. oktobra, u Privredni sud stigla je tek u petak popodne, a njome je prvostepenoj sudskoj instanci naloženo da propisno dostavi sve akte predstavnicima Meljine kompleksa, ponovo zakaže ročište za raspravljanje o postojanju razloga za otvaranje stečaja i odluči o predlogu za njegovo uvođenje.
Postupajući po odluci Apelacionog, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić zakazao je za 14. novembar ročište na kojem će se odlučiti o ponovnom uvođenju stečaja. Do tada je vlasniku oduzeo upravljačka prava u Meljine kompleksu i ovlašćenja organa firme prenio na privremenog stečajnog upravnika Sašu Zejaka. Time je spriječena eventualna prodaja ili prebacanje imovine Meljine kompleksa na neku drugu Kneževićevu kompaniju.
“Postoji realna opasnost da će doći do otuđenja i prikrivanja imovine nakon otvaranja prethodnog stečajnog postupka i uništavanja dokumentacije, koja je od važnosti za vođenje stečajnog postupka i namirenje stečajnih povjerilaca, ukoliko se stečajni postupak otvori, čime se mogu ugroziti interesi povjerilaca”, navodi se u rješenju koje potpisuje Jovanić.
Zahtjev za uvođenje stečaja u Kneževićevoj kompaniji podnijela je 31. jula izvršna direktorica Olivera Mihajlović-Elez, koja usljed prezaduženosti Meljine kompleksa skoro dvije godine od poslodavca nije mogla da naplati 19.040 eura.
Privredni sud usvojio je zahtjev Mihajlović-Elez i 9. avgusta otvorio stečaj, na šta su predstavnici Kneževićevih kompanija Atlas Cap, Atlas banka i Investbanka Montenegro podnijeli žalbu Apelacionom sudu, koji ju je usvojio 2. oktobra i time u kratkom roku ponovo poništio jednu od odluka Privrednog suda.
Vijeće Apelacionog suda, sastavljeno od sudija Rama Strikovića, Katarine Đurđić i Marijane Pavićević, ocijenilo je da je žalba vlasnika Meljine kompleksa osnovana, te da oni nijesu bili uredno obaviješteni o vođenju postupka čime im nije data mogućnost raspravljanja pred sudom.
“Osnovano se žalbom navodi da je pobijano rješenje zasnovano na bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz člana 367, stav dva, tačka devet Zakona o parničnom postupku jer, propuštanjem dostavljanja, stečajnom dužniku nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. Pored toga, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 367, stav dva, tačka 15 Zakona o parničnom postupku, što se takođe opravdano ukazuje žalbom, jer pobijano rješenje nema valjanih razloga o odlučnim činjenicama, a dati razlozi su nejasni, zbog čega se ne može ispitati”, ističe se u odluci Apelacionog suda.
Kako se dalje navodi, nije bilo uslova da prvostepeni sud u odsustvu stečajnog dužnika, koji nije uredno pozvan, održi ročište za raspravljanje o postojanju stečajnog razloga, niti da donese rješenje o otvaranju stečaja.
“Osim toga, pobijano rješenje nema razloga kako o postojanju pravnog interesa predlagača za podnošenje predloga za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom, kao povjerioca koji je istovremeno izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik pojedinačno stečajnog dužnika, tako ni o osnovu njegovog potraživanja”, smatraju u Apelacionom sudu.
Jedna je osoba poginula u pomorskoj nesreći koja se u utorak oko 6,30 sati dogodila kod otoka Mauna u Paškom akvatoriju, kada je brodica s četiri člana posade udarila u otočić Mali Brušnjak.
Prema prvim informacijama s terena, na brodici hrvatske zastave bila su četiri hrvatska državljanina, a prilikom udara u otočić Mali Brušnjak kod Mauna, jedan član posade je smrtno stradao, saopštila je zadarska Policijska uprava.
U suradnji s Lučkom kapetanijom, policija provodi očevid radi utvrđivanja svih okolnosti nesreće.
Istekao je rok za predaju radova za pjesnički konkurs koji organizuje “Bokeški Forum” na temu “Napiši jednu ljubavnu”. Bez lažne skromnosti, moramo istaći da smo u organizacionom odboru prezadovoljni odzivom pjesnika. Na naš konkurs stiglo je 182 pjesme iz svih republika bivše Jugoslavije, a poseban značaj ovom konkursu daju i radovi naših iseljenika pristigli iz Njemačke, Austrije, Holandije, Kanade… Ovaj broj učesnika posebno dobija na znaćaju kada se zna da je svakom autoru bilo omogućeno da pošalje samo jedan rad.
Sigurno je da žiriju u sastavu Katica Čavor, Ivana Kružič, Mašo Čekić i Nikola Marković, neće biti lako da odabere pobjednike, kao ni pjesme koje će ući u pjesničku zbirku.
Za kraj da napomenemo, da smo u Bokeškom Forumu odlučili da ovog puta kompletan prihod od prodaje zbirke namjenimo liječenju našeg malog sugrađanina Sava Rilija.
Zahvaljujemo se još jednom svim partnerima koji su pomogli da ovaj konkurs uspješno bude organizovan, kao i Opštini Tivat koja je prilikom raspodjele sredstava NVO, odabrala i ovaj projekat da ga finansijski pomogne, poručuju iz Bokeškog foruma.
Predstavnici TO Kotor učestvovaće na konferenciji “Kulturna raznolikosti – zajedničko naslijeđe čovječanstva” koja se održava 18. oktobra u Sarajevu.
Konferencija je dio Erasmus+ projekta “Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu na zapadnom Balkanu: izgradnja kompetencija za kvalitetno upravljanje baštinom i kulturnim turizmom – CULTURWB” kojeg je pokrenulo Udruženje Sarajevo susret kultura u saradnji sa Univerzitetom Novi Sad, a finansira Evropska unija. U okviru konferencije zvanično će biti obilježen početak rada CULTURWB mreže.
Organizatori konferencije, EU info centar i Sarajevo Meeting of Cultures / Sarajevo susret kultura, uz podršku Evropska unija u Bosni i Hercegovini, Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalnog Ministarstva kulture i sporta i konzorcija ERASMUS+ Culturwb imaju zajednički cilj – objediniti sektore turizma i kulture.
Kulturni turizam, brzorastuća grana turizma, omogućava kulturnu usklađenost i razumijevanje među ljudima. Sveobuhvatnije znanje drugih kultura potiče razumijevanje i želju za saradnjom, stimulišući komunikaciju i integraciju. Pretpostavlja se da, osim što ima važan industrijski i socijalni utjecaj, kulturni turizam jača identitet zemalja pomažući u izgradnji pozitivnog ugleda, ali pomaže i u očuvanju kulturne i historijske baštine.
Tokom 2018. godine, proglašenom Evropskom godinom kulturnog naslijeđa, Evropska unija proslavlja raznoliko kulturno-historijsko naslijeđe u cilju promocije i otkrivanja različitih oblika zajedničkog naslijeđa i naglašavanja te značajne karakteristike koja stvara identitet jednog društva. Promocija manje poznatih evropskih regija je jedan od ciljeva strategija razvoja turizma Evropske unije. Zbog toga, ova živahna industrija, nedovoljna razvijena u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu, zahtijeva pomoć zvaničnih mreža koje će stvoriti mogućnosti za porast ekonomskog rasta budući da se sektor užurbano razvija i čini bitan dio sveukupne ekonomije države.
Kulturna raznolikost
Konferencija nastoji doprinijeti poduzetništvu kulturnih i kreativnih sektora, i poticati razvoj kreativnih inkubatora kako bi se omogućio pristup finansiranju i formirala prikladno poslovno okruženje.
Potencijal ekonomskog rasta, upravljanje kulturnim naslijeđem i njihov doprinos unapređenju turizma, razvijanje politika u okviru kulturnog turizma, upravljanje destinacijama te značaj doprinosa kulturnih vrijednosti razvoju turizma su neke od glavnih tema konferencije.
Na panelima će učestvovati priznati stručnjaci i profesori u području kulturnog turizma.
Radnica jednog budvanskoj butika prijavila je policiji da je nekoliko djevojčica pokušalo da otuđi garderobu iz objekta, da bi policija ubrzo daljim radnjama došla do informacija da se radi o grupi maloljetnica kojima ovo, kako se sumnja, nije jedina krađa.
Naime, maloljetne N.B. (14), S.K. (14), S.V. (14), N.J. (15) su zajedno sa D.V. (11) su, prema sumnjama policije, počinile nekolike krađe u objektu TQ Plaza u Budvi.
Prema našim saznanjima, djevojčice su otuđile stvari iz “Cosmetics-a”, butika “Blue kids”, “OVS-a”, “Kids land-a” i prodavnice “Aroma”, javlja FOS media.
Nakon što su dovedene u službene prostorije djevojčice su priznale sve krađe koje su navodno počinile u istoj večeri. Protiv njih je podnesena prijava, a saslušane su u prisustvu roditelja i socijalnih radnika.
Na teret im se stavlja krivično djelo krađa u produženom djelovanju, a biće saslušane danas kod osnovnog državnog tužioca.
Napominjemo, jedanaestogodišnja djevojčica je krivično neodgovorna i protiv nje se neće voditi postupak.
Svjetski turizam je sve jači, pa se do 2030. godine očekuje 2,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, u čemu će prednjačiti turisti iz Kine, Francuske i SAD, procjenjuje analitička kuća Euromonitor international.
I za ovu godinu predviđen je rast globalnog turizma za pet odsto u odnosu na 2017, sa oko 1,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, i to najviše zbog napretka velikih ekonomija poput SAD, Japana i zemalja eurozone.
Najveći razlog za ovaj turistički globalni rast je jačanje srednje klase i njihovih prihoda, pogotovo u zemljama Azije.
Tome posebno doprinosi brzi razvoj tehnološkog sektora, digitalizacija i sa tim povezana nova tražena i dobro plaćena zanimanja.
Rast prihoda donosi i porast povjerenja u turističku i industriju putovanja među potrošačima širom svijeta, u čemu veliku ulogu sve više imaju mladi iz gradova, koji traže nova iskustva na putovanjima.
“Euromonitor” očekuje da će od 2018. do 2023. godine doći do rasta saobraćaja niskotarifnih vazdušnih prevoznika od šest odsto, čime će biti nadmašeni redovni veliki prevoznici.
Takođe, do 2023. godine turistički posrednici u svijetu premašiće prihode od dva biliona dolara korištenjem digitalnih alata, pogotovo mobilne prodaje.