Evropska komisija u srijedu je objavila da je još jedan hrvatski proizvod, “lička janjetina”, upisan u evropski registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka geografskog porijekla.
Riječ je o provedbenoj uredbi Evropske komisije koja je obvezujuća i u cijelosti se izravno primjenjuje u svim državama članicama.
Oznaka “lička janjetina” podrazumijeva meso janjadi od izvorne hrvatske pasmine ovce, ličke pramenke.
Janjad ličke pramenke za proizvodnju „Ličke janjetine“ kolje se u dobi od 90-160 dana pri tjelesnoj masi od 22 do 36 kg.
Uzgaja se na zemljopisnom području Like, koja se većim djelom nalazi u Ličko-senjskoj županiji, a manjim dijelom u Zadarskoj županiji.
Lička pramenka je hrvatska izvorna pasmina ovaca izražene otpornosti, čvrste građe i snažne konstitucije, a obitava na planinskim područjima Like. Uzgaja se na tradicionalan način: na pašnjacima provode veći dio godine tijekom dana, a tijekom noći se smještaju u nastambe.
Tokom zime tradicionalno držanje ličke pramenke ne uključuje selidbu u ravničarske predjele već su u tom razdoblju smještene u stajama.
Evropska unija je još 1992. stvorila prve stabilne sustave za zaštitu i podizanje vrijednosti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s oznakom izvornosti i oznakom geografskog porijekla, odnosno oznakom tradicijskog ugleda hrane.
Lastovska riva još nije dočekala sanaciju, i ne zna se kad će...foto Boka News
1 od 7
Donja Lastva - riva
Donja Lastva - foto Boka News
Donja Lastva - riva
Donja Lastva - riva
Put Donja Lastva foto FB
Donja Lastva - riva
Donja Lastva riva - foto Boka News - arhiv
Na press konferenciji Turističke organizacije Tivat, održanoj u četvrtak, na konstataciju i pitanje Boka News-a, da su mještani i turisti nezadovoljni izgledom šetališta i rive u Donjoj Lastvi, i kada će se pristupiti uređenju i sanaciji istih, predsjednik Opštine Siniša Kusovac je kazao „da rekonstrukcija Donje Lastve već dvije godine ulazi u kapitalni budžet, ali da Opština nije u mogućnosti da radi bilo što, zbog pravnog spora“.
„Dok se ne riješi spor oko Ljetnje pozornice nismo u mogućnosti da je rekonstruišemo i dovedemo na zavidni nivo koji zaslužuje. Što se tiče sportsko-rekreativnih sadržaja pri tom kompleksu, završen je glavni projekat. U najskorije vrijeme biće raspisan tender i izabran izvođač radova. Predračunska vrijednost radova iznosi oko 250.000 eura.
Ovih dana završen je tender za izgradnju kanalizacionog sistema kroz Donju Lastvu. Izabran je izvođač radova od koga zavisi kada i koliko kvalitetno će završiti posao, da bi se mogao presvući novi asafalt, nakon čega više neće biti novih radova i sječenja asfalta. To je hronologija događaja koja je predviđena za Donju Lastvu“ – kazao je Kusovac.
„Što se tiče ponte Seljanovo jedan dio će raditi investitior koji je kupio objekat, kao i dio plaže. Ostalo će raditi Opština Tivat i Morsko dobro. Kada će tačno radovi početi ne znamo, ali ćemo potencirati da to bude naredne godine. Dakle, sređivanje plaža, šetališta, trotoara, kao i šetališta Belane je ono što bi trebalo da se radi u narednom periodu“, poručio je Kusovac.
Nakon 4 godine uistinu mukotrpnog rada konačno je publicirana knjiga o jadranskim puževima stražnjoškržnjacima. “Stražnjoškržnjaci Jadranskoga mora – Slikovni atlas i popis hrvatskih vrsta” bogata je publikacija koju potpisuju četiri vrijedna autora, Jakov Prkić, Alen Petani, Đani Iglić i Leo Lanča.
15 novih vrsta za znanost
Knjiga ima 464 stranice i tvrde korice, veličine je 24 x 16,5 cm i težine 1,43 kg. Sadrži kratki uvod, popis svih hrvatskih vrsta i fotografski dio koji zauzima 376 stranica. Na popisu se nalazi 270 vrsta, od kojih je njih 170 prezentirano brojnim fotografijama živih primjeraka, među kojima se posebno ističe 15 vrsta koje su nove za znanost.
Jedan od autora knjige, Jakov Prkić vlasnik je jedne od najvećih zbirki jadranskih mekušaca na svijetu, koja brojem vrsta i primjeraka višestruko nadmašuje povijesno iznimno važnu zbirku našeg najvećeg malakologa Spiridiona Brusine. Izložio je dio svoje zbirke na dvije velike izložbe jadranskih puževa i školjkaša, 1999. god. u Splitu i 2000. god. u Šibeniku. Za Morski.hr kratko je samo komentirao.
– Jedini sam u Hrvatskoj koji se bavi sistematikom te čitave grupe, i jedini sam koji objavljuje opise novih vrsta za znanost iz tog područja biologije mora. Još od doba Brusine nijedan naš doktor biologije nije pronašao i objavio neku novu vrstu. Žalosna je to činjenica, ali istinita. Surađujem s najvećim svjetskim stručnjacima dok u Hrvatskoj nažalost nemam s kime surađivati.
105 vrsta prvi put registriranih u hrvatskoj literaturi
Na popisu se nalazi 105 vrsta čiji nalazi u Hrvatskoj dosad nisu bili registrirani u literaturi, a među njima je i 79 vrsta čiji nalazi su novi za čitavi Jadran.
U 326 slikovnih tablica (plates) prikazane su 1545 figure/slike, a osim njih ima i 127 podvodnih slika.
Autori u knjizi ističu da je ideja o izradi knjige nastala početkom 2015. godine na inicijativu dvojice koautora Alena Petanija i Đanija Iglića koji su dodatni poticaj dobili od strane posjetitelja njihovih izložbi na temu morske faune, s posebnim naglaskom na malakologiju. Na tim izložbama su bile prezentirane i brojne fotografije živih mekušaca, naročito stražnjoškržnjaka. Među raznim pozitivnim komentarima posjetitelja bilo je i sugestija da bi bilo interesantno sve te fotografije objaviti u formi knjige ili barem kratke brošure.
“Čim mu je prezentirana ta ideja, u pripremu slikovnog i tekstualnog materijala uključio se i prvi autor Jakov Prkić. U početku smo smatrali da se radi o relativno jednostavnom zadatku koji se može završiti u roku od 10-12 mjeseci, međutim brzo se pokazalo da se radi o sporom i mukotrpnom poslu. Jedan od problema s kojim smo se odmah suočili bio je odabir najkvalitetnijih slika između tisuća onih koje smo izradili i imali od početka na raspolaganju. Nakon selekcije slika slijedila je i njihova kompjuterska obrada, a i taj je proces zahtijevao mnogo truda i vremena.
Paralelno s izradom fotografskog dijela knjige stalno su vršena dodatna terenska istraživanja i sakupljanje novih primjeraka, čime je broj novootkrivenih vrsta stalno rastao, a time je rastao i broj fotografija.
Postupno smo od nekolicine prijatelja dobivali i njihove podvodne fotografije, među kojima su najbrojnije one koje nam je ustupio Marinko Marukić iz Lumbarde. Nakon dvije godine rada u pripremu knjige se uključio i četvrti autor Leo Lanča čiji su nalazi u sjevernom Jadranu bili iznimno važni, prvenstveno zbog vrsta koje zasad nisu nađene u Dalmaciji, a ujedno su njegove iznimno kvalitetne fotografije znatno obogatile ikonografski dio”, ističu autori u uvodu.
puzevi
Veliki doprinos poznavanju jadranske malakofaune
Dr. sc. Tatjana Bakran-Petricioli u predgovoru za ovu knjigu između ostalog kaže:
“Kvaliteta slikovnog atlasa nadmašuje mnoge slične strane knjige s kojima sam se susrela kao biolog mora i zasigurno će pridonijeti osvještavanju potrebe očuvanja bioraznolikosti našeg podmorja. Naglašavam da su autori s uspjehom ostvarili oba svoja cilja. U poglavlju Sistematika detaljno su obrazložili na koji način su napravili izmjene i korekcije taksonomije i nomenklature u sistematskom popisu da bi on bio usklađen s najnovijim spoznajama te zašto ipak nisu primijenili novi koncept podjele podrazreda Heterobranchia. Knjigu će kao priručnik moći koristiti kako znanstvenici tako i amateri prirodoslovci, a naročito ronioci i podvodni fotografi.
Ova je knjiga veliki doprinos poznavanju jadranske malakofaune. Premalo je istraživača u Hrvatskoj koji se na ovako stručan način bave bioraznolikošću, naročito našeg podmorja. Naša je zemlja poznata po tome da se na njenom teritoriju nalaze vruće točke bioraznolikosti no raznolikost podmorja istočne obale Jadranskog mora nam je slabo poznata. Posebno slabo su poznati organizmi koje ne lovimo za hranu, koji žive sakriveni u bentosu i za koje nemamo stručnjake u Hrvatskoj. Znanstvenicima u našim istraživačkim i akademskim institucijama ovakav se stručni rad na bioraznolikosti ne bi računao u mjerenju znanstvene uspješnosti pa uz sve ostale obaveze oni malo vremena stignu i žele posvetiti ovom aspektu rada na živom svijetu Jadranskog mora.”
Kako do knjige?
Tisak je vrlo kvalitetan, a svaka stranica je dodatno zaštićena postupkom lakiranja.Cijena knjige će biti 300 kn za hrvatsko tržište i 60 eura za inozemno (+ poštarina).
Tko je zainteresiran za kupnju knjige može kontaktirati autore: Jakov Prkic, Split Alen Petani, Zadar Đani Iglic, Zadar
Izložba Francuska i njeni mediteranski gradovi – foto Hina
U organizaciji Hrvatskog pomorskog muzeja u Splitu i Prokulture – Opservatorija kulturnih politika Split, u petak navečer je u tom Muzeju otvorena izložba “Francuska i njeni mediteranski gradovi”, u sklopu 25. obljetnice obilježavanja Dana francuskog jezika i kulture.
U Hrvatskom pomorskom muzeju Split čuva se gotovo nepoznata, a značajna francuska građa koju se želi predstaviti javnosti, uvažavajući u prvom redu muzeološki postulat, te dati jedan pogled na uticaj Francuske na Jadranu, istaknula je na otvorenju direktorica Muzeja dr. Danka Radić.
Također, želi se afirmirati i segment europske suradnje koji se očituje u Splitu i u društvu Alliance Française. Građa predstavljena na izložbi “Francuska i njeni mediteranski gradovi”, upotpunjava nizom dragocjenih pojedinosti, mozaičnu sliku francusko-dalmatinskih, odnosno hrvatskih dodira u jednom od najburnijih razdoblja novije europske povijesti, ocijenila je Radić.
“Mi smo iz fundusa našeg Muzeja izvukli svu onu građu koja se tiče Francuske, a poznato je da počeci veza između Hrvatske i Francuske sežu čak u 9. stoljeće. I veza Francuske i Dalmacije također seže iz srednjeg vijeka, od 12. stoljeća, pa dalje. Mnogo je Francuza putovalo uz hrvatsku istočnu obalu Jadrana tijekom čega su bilježili i opisivali naše gradove. Na izložbi se osim mnogih karata mogu vidjeti brojni podaci, slike, razglednice i isprave, ali i odora, instrumenti, oružje, odlikovanja, te riblje konzerve koje su se izvozile u Francusku”, kazala je Radić.
Istaknula je kako se ne smije zaboraviti veliki utjecaj Francuza kod nas početkom 19. stoljeća, zbog čega na izložbi imaju najviše dokumenata baš iz tog razdoblja. Osim toga je prikazano i vrijeme I svjetskog rata.
Posjetitelji izložbe, Splićani i njihovi gosti, po prvi put na ovoj izložbi mogu vidjeti brojne karte koje su djela francuskih autora. Muzej baštini i impresivnu zbirku peljara i porculana, kao i atlasa koji datiraju iz 16. i 17. stoljeća.
Izložba Francuska i njeni mediteranski gradovi – foto Hina
Predsjednica Prokulture – Opservatorija kulturnih politika Split, Nansi Ivanišević, rekla je kako je bit Dana francuskog jezika i kulture svima približiti, a pogotovo mlađima, različite oblike francuske kulture, te odnosa Francuza prema svojoj kulturi.
Namjera je pokazati kako se vrednuju popularni oblici kulture, prije svega je to šansona iako ima i priče o modi, gastronomiji, svemu onome što vrjednujemo kod nas.
“Uz ovu prekrasnu izložbu u Hrvatskom pomorskom muzeju, u subotu ćemo u Muzeju grada Splita imati predavanje o modi, a u nedjelju u Hrvatskom narodnom kazalištu međunarodno natjecanje mladih izvođača ‘Večer francuske šansone'”, najavila je Ivanišević.
“Kostanjada” tradicionalna manifestacija koju organizuju NVO „Kamelija” i Mjesna zajednica Stoliv, održaće se u nedjelju 4. novembra ispred stolivskog Doma kulture “Niko Bilafer”.
Početak programa je u 11 sati.
Programom je predviđena prezentacija i degustaciju proizvoda od kostanja i zdrave hrane, degustacija domaćih vina, kulturno-zabavni program, izložba radova likovnih umjetnika i dječjih školskih radova, sportski program na terenima „Pod kostanje”, te izlete pješačkim stazama u Gornji Stoliv i na Vrmac.
Kostanjada 2018 – Stoliv
“Radi se o manifestaciji koja se priređuje u cilju valorizacije biljne vrste kostanja koja raste na padinama brda Vrmac. Siguran sam da će i ove godine naši dragi gosti biti maslinari, proizvođači vina i zdrave hrane, kao i pčelari iz svih krajeva Boke i Crne Gore. Pozivam sve zainteresovane da prisustvuju ovom gastro-turističkom događaju, biće dovoljno kostanja, vina i dobre muzike”, kazao je ispred organizatora, Romeo Mihović, predsjednik Upravnog odbora NVU “Kamelija” Stoliv.
Baraka koju ce zamijeniti nova visespratnica ispred lamele C-1 na Seljanovu
Opština Tivat odlučna je da izgradi integrisani multifunkcionalni objekat na urbanističkoj parceli 5c u zahvatu DUP „Seljanovo“, u kome će biti smješten Dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, Crveni krst, prostor mjesne zajednice i dnevni boravak za stare osobe koji će opsluživati geronto domaćice – saopšteno je danas iz kabineta tivatskog gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS).
„Za realizaciju projekta na ovoj lokaciji već postoje sve neophodne pretpostavke u vidu planske dokumentacije, odnosno projekat i građevinska dozvola. Sredstva za izgradnju su obezbijeđena kapitalnim budžetom Opštine Tivat i iznose oko 450 hiljada eura. Raspodjela prostora među institucijama koje će dobiti prostorije u budućem objektu biće definisana sporazumom o regulisanju međusobnih prava i obaveza, a o kome će se prethodno izjasniti Skupština Opštine Tivat“- navodi se u saopštenju.
Novi objekat će biti izgrađen na mjestu postojećeg – barake koju koristi Crveni krst „a koja se jednim dijelom nalazi ispred jednog od ulaza susjedne stambene zgrade“.
Na toj lokaciji je, tvde iz lokalne uprave, prema urbanističko tehničkim uslovima, dozvoljena visoka spratnost-podrum, prizemlje i tri sprata, „te je planirani objekat potpuno u skladu sa propisanim.“ Stanari obližnje lamele C-1 koja ima dva sprata, već duže vrijeme bune se protiv namjere Opštine da im na manje od 4 metra od njihovih fasada podigne trospratnicu koja će ih kako kažu, poklopiti i narušiti im uslove života i obezvrijediti omovinu.
„Visina budućeg objekta, takođe, ne prelazi visinu objekata u okruženju te se ne radi o bilo kakvom „poklapanju“ okruženja. Opština je već izradila idejni projekat tog objekta za koji su, i građani u razgovoru sa predstavnicima Opštine, naveli da je veoma dobar i na, kako su sami istakli, svjetskom nivou“- kažu iz Kusovčevog kabineta dodajući da prethodno razmatrana lokacija za Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama u parku, u blizini zgrade Doma zdravlja Tivat „nije odgovarajuća iz više razloga“.
„Najvažniji su da je lokacija u neposrednoj blizini Službe hitne pomoći i na par metara od gradske kapele. Takvo okruženje je neprihvatljivo za lokaciju bilo kakvog smještaja starih osoba i djece“- uvjereni su u Opštini.
U okviru projekta “WELCOME”, Interreg IPA programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobromje u saradnji sa NVO “Zelena mreža – Green net”tokom protekle sedmice realizovalo aktivnosti sakupljanja i selektovanja otpada iz mora sa izabranih plaža.
Akcije sakupljanja i selektovanja otpada sprovedenepo unaprijed definisanim transektimana djelovima Velike plaže u Ulcinju, Bečićke plaže u Budvi i plaže Igalo u Herceg Novom, predstavljaju drugu u nizu akcija koje će biti realizovane ukupno 6 puta tokom realizacije projekta. Otpad sa ovih plaža je selektovano sakupljan kako bi se omogućilo recikliranje materijala kao što je drvo, plastika, staklo i aluminijum. Rezultati istraživanja otpada sakupljenog na gore pomenutim plažama pokazuju da količine i vrste otpada variraju te da je na svim plažama dominantan otpad plastika. Najviše otpada sakupljeno je u Herceg Novom gdje je pored plastike zabilježena i najveća količina prirodnog drveta. U poređenju sa Herceg Novim i Ulcinjom najmanje otpada, i ovog puta, sakupljeno je u Budvi. Naredna istraživanja će svakako omogućiti dalju kvantitativnu i kvalitativnu analizu i dobijanje mjerodavnih podataka o otpadu iz mora.
Otpad sakupljen u ovim akcijama će dalje biti analiziran i kategorisan od strane Instituta za biologiju mora, koji je reavnopravan partner u projektu “WELCOME”. Rezultati istraživanja će omogućiti praćenje otpada iz mora u naredne 2 godine kao i poređenja podataka i identifikaciju vrste i porijekla otpada koji na plaže dolazi iz mora i ušća rijeka.
Aktivnosti sakupljanja i selektovanja otpada sprovode se u skladu sa unaprijed definisanom metodologijom zasnovanom na Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji (MSDF) koja prepoznaje otpad iz mora kao indikator dobrog ekološkog statusa mora.
Bolski Zlatni rat, po mnogima jedna od najljepših plaža na cijelom svijetu, ovih je dana doživio veliku transformaciju.
Srećom, promjene nisu posljedica ljudskih intervencija, već se priroda još jednom poigrala s prepoznatljivim oblikom popularne plaže.
Zlatni rat foto Roni Marinković
U samo jedan dan snažna južina koja je puhala početkom tjedna uspjela je potpuno izokrenuti puntu Zlatnog rata, a zanimljive prizore snimio je i na svom Facebook profilu objavio bolski fotograf Roni Marinković.
Međunarodni napori da se na Antarktici uspostavi najveći morski rezervat, pet puta veći od Njemačke, naišli su na prepreku nakon što su ih blokirale Kina i Rusija, rekao je izaslanik na konferenciji za mrežu Al Jazeera.
Za plan za zaštićeni prirodni rezervat koji bi se prostirao na prostoru više od 1,8 milijuna četvornih kilometara Weddellova mora zauzimale su se Europska unija i Njemačka a podržavale ga mnoge zemlje, uključujući Indiju.
Međutim plan je naišao na zapreke nakon dva tjedna pregovora na sastanku povjerenstva za očuvanje života na Antarktici (CCAMLR) u Hobartu u Australiji.
U određenoj mjeri sam razočaran. Mogli smo postići neku vrstu razumijevanja, a to razumijevanje na žalost nije se pojavilo nakon što smo potrošili tako mnogo dana, rekao je Maruthadu Sudhakar, indijski predstavnik na konferenciji i dodao: Sada nema izgleda. Gotovo je.
Sudionici smatraju Rusiju i Kinu krivima za blokiranje plana, a neku vrstu otpora pružila je i Norveška. Dvadeset i četiri zemlje postigle su povijesni dogovor 2016. da označe 1,55 milijun četvornih kilometara antarktičkoga Rossova mora kao zaštićenog morskog područja na 35 godina.
Pregovarali su šest godina.
Weddellovo more, najveće među više od deset mora u Južnom oceanu, jedno je od posljednjih netaknutih ekosustava na svijetu. Dom je to za više od 300.000 carskih pingvina, tuljana i rijetkih morskih ptica.
Turistička organizacija Tivat uskoro će početi da naplačuje izletničku taksu za posjete organizovanih turističkih grupa lokalitetima izuzetnih prirodnih i kultuno-istorijskih vrijednosti na području te Opštine.
Vlada Crne Gore u četvrtak je dala saglasnost na predlog Odluke o uvođenju izletničke trakse, a koju u konačnom treba da usvoji Skupština Opštine Tivat na svojoj prvoj narednoj sjednici.
Po toj odluci, za lokalitete izuzetnih prirodnih i kultuno-istorijskih vrijednosti u Tivtu proglašeni su staro selo Gornja Lastva na obroncima brda Vrmac, odnosno veliki Gradski park. Za posjetu organizovanih turističkh grupa tim loalitetima, ubuduće će se tokom cijele godine naplaćivati izletnilka taksa u iznosu od 1 euro po turistu.
Ova taksa je prihod Turističke organizacije Tivat i koristiće se za podsticanje, organizovanje i realizaciju promotivnih aktivnosti. Turistilka organizacija Tivat u obavezi je da najkasnije do 31.decembra, donese Plan upotrebe sredstva izletnilčke takse za narednu godinu.
