Ne prestaje se tresi tlo pod Albanijom ni jutros, javljaju Seizmološke službe. U ranim jutarnjim satima potres jačine 3,3 stupnja dogodio se u Jadranskom moru kod Albanije. Sljedeći potres snage 3,6 stupnja dogodio se u Crnoj Gori, sedam kilometara od Cetinja.
Nedugo nakon njega, dogodio se još jedan potres u Albaniji, jačine 4,1 stupanj, s epicentrom 27 kilometara od Tirane. Jutros oko 6 sati ponovno se zatreslo u Albaniji, a riječ je o potresu jačine 3,1 stepena, s epicentrom 27 kilometra od Tirane.
U Tivtu je do danas podnešeno oko 500 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, ali je njihov priliv u posljednje vrijeme značajno povećan.
“Samo tokom današnjeg dana do 12 sati na pisarnicu Opštine predato je stotinjak novih zahtjeva za legalizaciju.”- kazala nam je juče sekretarka za uređenje prostora i izgradnju objekata Opštine Tivat Tamara Furtula.
Iako su ona i službenici njenog Sekretarijata u proteklom peridou u više navrata obavještavali Tivćane putem medija i opštinskog sajta i održavali sastanke po Mjesnim zajednicama sa građanima, izvjesno je da je i ovog puta preovladao poslovični crnogorski mentalitet da se čeka posljednji momenat za završetak neke obaveze. Tako je tivatski katastar sada bukvalno zatrpan zahtjevima vlasnika bespravnih objekata da im se izda potrebna dokumnetcija, a još je veći problem sa ovdašnjim geodetima koji preopterećeni poslom jer mnogu građani sada traže izradu geodetskih elaborata neophodnih da bi pokrenuli proceduru legalizacije svojih na divlje izgrađenih objekata.
Komunalije za legalizaciju divljih objekata u Tivtu će se inače, plaćati uz uvećanje od samo 5 odsto u odnosu na njihovu redovnu cijenu, u slučaju da divlji graditelj pristane da svoju obavezu prema gradskoj kasi izmiri jednokratno. U slučaju plaćanja na mjesečne rate kojih može biti do 120 kod stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih objekata, naknada se uvećava 20 odsto. Za legalizaciju na divlje podignutih objekata osnovnog stanovanja, naknada se u odnosu na redovnu cijenu uvećava samo 2,5%, a ta obaveza se prema gradskoj kasi može izmirivati u čak do 240 mjesečnih rata.
Cijena komunalija određena je u zavisnosti od atraktivnosti i infrastrukturne opremljenosti pojedinog područja opštine i kreće se od 36 eura po kvadratu u najjeftinijoj V zoni, do 126 eura za kvadrat u najeksluzivnijoj i najatraktivnijoj Ia zoni.
U organizaciji Maslinarskog društva „Boka“ i pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Tivat, u subotu 07. jula na rivi Pinebiće održana „Noć tradicionalnih prizvoda i vina“.
Proizvođači maslinovog ulja, proizvoda od i na bazi maslina (kozmetički preparati, sapuni, suveniri…), pršuta, sira, vina, meda i ostalih domaćih proizvoda imaće priliku da se predstave u okviru ove tradicionalne manifestacije.
Program počinje u 18:00h sa promocijom i degustacijom domaćih proizvoda. U zabavnom dijelu programa nastupiće muzički sastav „PERPETUM MOBILE Band“ sa početkom od 21:30h.
Subota, 07. Jul – Šetalište Pine od 18:00 h – Ulaz slobodan
U Dubrovniku otvorena izložba “Oceani. Pogled na svijet kroz dijalektiku plime i oseke”
Međunarodna dvodijelna izložba “Oceani. Pogled na svijet kroz dijalektiku plime i oseke” otvorena je u srijedu navečer u dubrovačkoj Umjetničkoj galeriji u organizaciji TBA21-Academy, a kroz multimedijalne instalacije, video radove, fotografije i skulpture sedamnaest umjetnika istražuje kulturne, političke, sociološke i biološke dimenzije oceana.
Predsjednica fondacije TBA21 Francesca von Habsburg podsjetila je na svoju posebnu vezu s Dubrovnikom, punu ljubavi i poštovanja koja seže još iz ratne 1992. godine.
“Željeli smo ovom izložbom Umjetničkoj galeriji vratiti značaj koji po svemu treba imati. Izložba je temeljena na onom što nam ocean danas predstavlja – najveću životnu snagu na planetu. Pokušali smo svijet pogledati iz perspektive oceana. Sve nas ujedinjuje velika ljubav prema moru, jer smo oceanom povezani”, rekla je von Habsburg.
Kustosica izložbe Stefanie Hessler istaknula je kako je većina djela nastalo tijekom TBA21-Academy ekspedicije na južnom Pacifiku. “Istraživanja oceana i utjecaja ljudskog djelovanja na ocean uzela su oblik umjetničkih djela, kroz video instalacije, fotografije i ostale medije”, istaknula je Hessler.
Direktor Umjetničke galerije Dubrovnik Marin Ivanović kazao je kako je riječ o najvećoj izložbi koja se u Dubrovniku otvara u 2018. godini, da je to najvažnija izložba suvremene umjetnosti ove godine u Hrvatskoj.
“Izložba okuplja niz umjetnika iz cijelog svijeta koji su na temu oceana, od ekologije mora do akvakulture, znanstvena istraživanja transponirali u umjetničke radove. Francesca von Habsburg sa svojom fondacijom ih je obuhvatila u jednu cjelinu. Ovakvih bi prvoklasnih događaja u Dubrovniku trebalo biti što više”, poručio je Ivanović.
Otvarajući izložbu, zamjenica dubrovačkog gradonačelnika Jelka Tepšić izjavila je kako Dubrovnik zaslužuje tako velike i značajne projekte. “Izložba sa svjetskim umjetnicima skreće pozornost na zaštitu mora, a mi možemo biti ponosni što je naše more čisto. Zahvalni smo fondaciji Francesce von Habsburg koja je zaslužna ne samo za ovu izložbu, već i puno toga drugog na otoku Lopudu, od predivnog paviljona do obnovljenog samostana Gospe od Špilice”, istaknula je Tepšić.
Uoči otvaranja u Umjetničkoj galeriji održan je i simpozij “Povratak moru”. Drugi dio izložbe, koja je prethodno prikazana u Austriji i Francuskoj, bit će otvoren u petak, 6. jula u Franjevačkom samostanu Gospe od Špilice na otoku Lopudu, a izložba ostaje otvorena do 30. septembra.
Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar i sudski vještak Aleksandar Božović – istražitelj Nacionalne komisije za istraživanje ozbiljnih nesreća vazduhoplova, brodova i željeznice, u petak će pregledati trajekt „Teodo“ i obaviti ispitivanje o uzrocima incidenta koji je taj brod 1.jula imao u Lepetanima.
Dok je plovio na redovnoj liniji Kamenari-Lepetane preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj, “Teodo” je iz za sada još zvanično neutvrđenih razloga, manevrišući prilikom pristajanja u Lepetanima, udario u obalu. Brod je kontakt sa obalom ostvario u blizini starog tzv. mula Veselina u tom tivatskom naselju, na oko 150 metara vazdušne linije od trajektnog pristaništa Lepetane. Prilikom udara broda od 384 bruto-tone u obalu, na sreću niko nije povrijeđen, ali je pričinjena veća materijalna šteta na obalnoj infrastrukturi. Trajekt je pramcem udario u obalni zid i parapet na lokalnom putu Tivat-Prčanj-Kotor, srušivši stari kameni zid-parapet na dva mjesta. Oštetio je i jednu manju drvenu i jednu betonsku pontu, a oštećenja je nanio i jednoj ovdje usidrenoj barci mještana koja se zaglavila ispod pramca trajekta: tako ju je 39 metara dugi i 15 metara široki trajekt, zavozeći krmom da bi se udaljio od obale, povukao za sobom i pritom iščupao muring barke, ali i njen vez na obali.
Lepetane
“U petak ćemo detaljno pregledati brod i sve aspekte od važnosti za utvrđivanje pravog uzroka nezgode koja se dogodila 1.jula. U nezgodi nije bilo povrijeđenih osoba, niti je brod oštećen, ali jeste obalna infrastruktura zbog čega će brodar vjerovatno biti novčano kažnjen, a kako će se dalje stvari razvijati, zavisi od rezultata istrage i pregleda broda.”- povrdio nam je danas Lompar dodajući da vlansiku trajekta – kompaniji “Pomorski saobraćaj” iz Kamenara, zbog nanošenja štete obali i obalnoj infrastrukturi, prijeti kazna od 1.500 eura. On je dodao da je “Teodo” u međuvremenu imao probnu vošnju na kojoj brod nije pokazao nikakve probleme sa kormilarskim uređajem i drugim sistemima, zbog čega Inspekcija sigurnosti plovidbe nije imala razloga da tom trajektu zabrani plovidbu i korišćenje na redovnoj liniji Lepetane-Kamenari.
Inače, Inspekciji sigurnosti plovidbe građani su danas skrenuli pažnju na pojavu uljnih mrlja u moru na pristaništu Opatovo u Tivtu gdje se ovih dana često nalazi putnički katamaram “Marexpress” što ga je nedavno u Italiji kupio jedan preduzetnik iz Budve.
Uljne mrlje kod krme Marexpressa
Lompar je kazao da je brodu čiji je upis u crnogorski registar u toku, dozvoljeno da se veže na Opatovu dok se ne završi postupak registracije, ali da Inspekcija nije dala saglansost da se na njemu za to vrijeme obavljaju bilo kakvi radovi, zbog čega će ponovno izaći na teren i provjeriti osnovanost tvrdnji građana da se sa tog katamarana u more prosipa nafta, ulje i boja.
Na tri crnogorske plaže, u akciji Instituta za biologiju mora, sakupljeno je više od 100 kilograma otpada, od čega plastika čini preko 80 odsto.
Akcija je sprovedena u okviru IPA Interreg projekta “WELCOME” koji realizuje Univerzitet Crne Gore -Institut za biologiju mora u okviru programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru.
Otpad je sakupljen na ukupno šest transekata na tri plaže u Igalu, Budvi i Ulcinju i kategorisan u osam glavnih klasifikacionih grupa: plastika, guma, tekstil, papir, obrađeno drvo, metal, staklo/keramika i neidentifikovani otpad.
Kako je saopšteno iz Instituta za bilogiju mora, rezultati prvih analiza pokazali su prilično visok stepen zagađenja plaža čvrstim otpadom, pri čemu najveći udio u ukupnoj količini ima plastični otpad.
U Ulcinju je sakupljeno ukupno 353 komada otpada ukupne težine 42,64 kilograma. U Budvi su sakupljena 564 komada otpada ukupne težine 8,22 kg, dok je u Herceg Novom sakupljeno najviše čvrstog otpada – čak 2.800 komada ukupne težine 52,22 kilograma.
“Dominantan otpad na sve tri plaže je plastika i čini preko 80 odsto od ukupnog otpada (Ulcinj 83,5 odsto, Budva 90,6 odsto, Herceg Novi 88,9 odsto)”, saopšteno je iz Instituta za bilogiju mora.
Iz Instituta poručuju da će sakupljanje i kategorizacija otpada na plažama biti nastavljeno tokom narednog jednogodišnjeg peiroda, nakon čega će uporedna analiza pokazati glavne izvore i plan rješavanja zagađenja.
“Posebne aktivnosti biće orjentisane ka zaštiti pješčanih dina određenih dijelova Velike Plaže od erozije, odnosno ponovnom upotrebom sakupljenog prirodnog drveta formiraće se “zaštitni zidovi” u cilju spriječavanja obalne erozije, očuvanja kvaliteta plaža i atraktivnosti područja”, poručuju iz Instituta.
Kompanija Luštica Development iz Tivta u izgradnju turističkog resorta Luštica Bay u Krtolima u periodu od početka januara do početka juna ove godine, uložila je 11,16 miliona eura – stoji u Informaciji o realizaciji prioritetnih projekat iz oblasti turizma koju je usvojila Vlada.
Prema podacima kabineta premijera Duška Markovića, Luštica Development je od 2010. do sada u svoj projekat novog turistipkog grada koji realizuje na ovali zaliva Trašte na luštičkom poluostrvu, ukupno uložila 144.868.546 eura.
U informaciji se navodi da se privodi kraju izgradnja i opremanje prvog velikog hotela u tom kompelsku – The Chedi Luštica Bay od 111 soba, ranga pet zvjezdica koji će prve goste primiti sredinom ovog mjeseca. Tada će uploviti i prve jahte u novosagrađenu marinu u rizortu Luštica Bay. Prva faza marine čije je opremanje takođe u završnoj fazi, imaće mjesta da primi 52 jahte. Privodi se kraju i gradnja 95 novih apartmana, 2 vile i 4 tzv. kuće u nizu u Marina naselju kompleksa Luštica Bay, kao i velikog broja poslovih prostora u kojima će do kraja ovog mjeseca proraditi brojni novi ugostiteljski i uslužni sadržaji.U funkciju će za potrebe stanovnika tog naselja i gostiju hotela The Chedi, biti stavljena i novosagrađena 270 metara duga plaža. Već je završena prva faza glavnog rezervoara za vodu za cijelo naselje kapacitea 1.00 kubika i gradi se prva faza internog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, te oko 3 kilometra ukupne dužine internih saobraćajnica kroz rizort, sa pripadajućom infrastrukturom.
Inače, u kompaniji Luštica Development u prvom polugiodištu 2018. bio je 71 stalno zaposleni od čega su 45 državljani Crne Gore, a ostatak stranci, dok je na gradilištu rizorta svakodnevno u prosjeku bilo angažovano između 350 i 400 radnika.
Regent Porto Montenegro dobitnik je ovogodišnje nagrade World Travel Awards 2018 kao vodeći hotel u Crnoj Gori („Montenegro’s leading hotel 2018“). Navedeno priznanje je dvadesetšesto po redu za vrijeme od skoro četiri godine rada hotela Regent.
“Počastvovani smo ovim priznanjem koju tretiramo kao potvrdu kontinuiteta kvaliteta usluge hotela Regent Porto Montenegro. Naime, hotel Regent je od svog otvorenja postigao i zadržao standard izuzetne usluge kroz sve četiri godine svog funkcionisanja te vjerujemo unaprijedio luksuznu turističku ponudu regiona. Nastavićemo da kreiramo iskustva po mjeri naših gostiju” – izjavio je ovim povodom Kai Dieckmann, Generalni menadžer hotela Regent Porto Montenegro koji je priznanje preuzeo na Gala večeri (World Travel Awards Europe Gala Ceremony 2018) održane u Atini 30. juna 2018. Godine.
Hotel Regent
The World Travel Awards je renomirana globalna organizacija koja ima za cilj prepoznavanje i nagrađivanje najboljih u svim sektorima uslužne industrije i putovanja, sa posebnim osvrtom na besprekornu uslugu i izuzetne sadržaje. Nagrade se dodijeljuju u brojnim kategorijama, na nivou država, kontinenata i na svjetskom nivou.
Ulaznice za predstave koje se igraju u okviru Kotorskog festivala pozorišta za djecu mogu se kupiti na Kamenom kiosku od 8 do 20 sati i na biletarnici Kulturnog centra od 10 do 12 i od 18 do 20 sati.
Ulaznice za predstave koje se igraju na Ljetnjoj pozornici mogu se kupiti na pultu ispred Ljetnje pozornice od 20 do 21 sat i 30 minuta.
Zemljotres srednje jačine osjetio se u crnoj Gori. Potres je trajao desetak sekundi.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je dana 4. jula 2018. godine, u 11 časova i 1 minut registrovao jači zemljotres sa epicentrom na 24 km sjeverozapadno od TIRANE (Albanija). Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 5.0 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI-VII stepeni Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 9 km.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području.
Položaj epicentra ovog zemljotresa sa izoseistama (zonama istog intenziteta) za slučaj čvrste stijene u podlozi, prikazan je na karti.
Ne prestaje se tresi tlo pod Albanijom ni jutros, javljaju Seizmološke službe. U ranim jutarnjim satima potres jačine 3,3 stupnja dogodio se u Jadranskom moru kod Albanije. Sljedeći potres snage 3,6 stupnja dogodio se u Crnoj Gori, sedam kilometara od Cetinja.
