Čisti primjer alavosti i da uz vlast ide i slast i mast je najnovije otkriće stambene gimnastike novoustoličenog tivatskog gradonačelnika Siniše Kusovca – saopštio je juče predsjednik OO Demokratske sprke stranke Tivta Dejan Risančić.
„Vijesti“ su u nedjelju objavile da je Opština Tiuvat Kusovcu već jednom – 1999. dodjelom po simboličnoj cijnei i na odloženo plaćanje, placa od 533 kvadrata za izgradnju kuće, riješila stambeno pitanje Kusovcu. Uprkos tome i činjenici da ga je taj plac 2003. Po 16 puta većoj cijeni preprodao trećem lic, Kusovac je krajem pročle godine konkurisao i od Opštine dobio kredit „za riješavanje stambenog pitanja“ od 52.000 eura po izuzteno povoljnim uslovima. On je, kako je navedeno u dokumentaciji kojom je aplicirao za kredit, tim novcem kupiti „stan u izgradnji“ od 80 kvadrata, a Opštini će od ukupnog iznosa dobijenog kredita, u narednih 20 godina vratiti samo 14.650 eura.
Kusovac je u reagovanju na pisanje „Vijesti“ saopštio da je sve po zakonu i da je navodno imao pravo da od Opštine uzme kredit jer prethodno od lokalne uprave nije dobijao ni stan, ni kredit za riješavanje stambenog pitanja, ali nije pominjao plac dodijeljen mu prije 19 godina za izgradnju kuće.
DSS je juče pitala Kusovca „što je sporno i na koga se ljuti i kome prijeti“ zbog teksta koje su objavile „Vijesti“, i poručila da je taj medij do podataka za tekst o malverzacijama tivatskog gradonačelnika došao legalnim i legitimnim metodama iz zvaničnih izvora, a među kojima su i imovinski kartoni koje je Kusovac sam prodnio Agenciji za spriječavanje korupcije.
„Nema ljutnje i nema prevare. Sve je javno i transparentno. Stoga, mi iz DSS-a smo potpuno na strani istine, u konkretnom i na strani novinara koji nam je pokazao da ono što se po zakonu objavljuje na sajtovima institucija, koristimo i svakodnevno građanima serviramo što i za koga tivatska vlast radi. Kao što se vidi, ko nije za sebe, nije ni za drugoga!“- saopštio je Risančić.
Podsjećajući da je Kusovac nedavno potpisao zgovor sa Porto Montenegrom kojim je toj firmi otpisao potraživanja Opštine od 5,6 miliona eura na ime neplaćenih komunalija, čelnik tivatske DSS je ocijenio da su sumnjali da će „u ime svih građana volšebno odricanje od naplate milionskih potraživanja, neko naplatiti“.
„Za velike ili male pare, na rate ili jednokratno, potpuno je nebitno jer je u krajnjem i sve urađeno iz ličnih interesa, krajne uračunljivo i iza leđa građana na kojima tivatska vlast vipedecenijski parazitira“.- zaključio je Risančić.
Opština Tivat odabrala je izvođače radova na rekonstrukciji nekadašnjeg objekta Sokolski dom, a sada poznat kao Društvo za tjelesno vaspitanje – “DTV Partizan”u Tivtu, odnosno za izgradnju druge faze saobraćajnice MR1 na poluostrvu Luštica.
“Potpisivanje ugovora, sa kompanijom “Bemax” za izgradnju druge faze saobraćajnice MR1, u ukupnoj vrijednosti 2.968.722 eura planirano je naredne sedmice, nakon čega će početi radovi na ovoj dionici puta. Druga faza saobraćajnice podrazumijeva izvođenje građevinskih radova u dužini od 2,2 kilometara, a planirani rok završetka radova iznosi 10 mjeseci.”- saopštili su iz lokalne uprave.
Prva faza nove pristupne saobraćajnice MR1 za kompleks Luštica Bay u Krtolima, u ukupnoj dužini od 2,5 kilometara završena u junu ove godine, a izvođač radova vrijednih oko 3 miliona eura bila je kompanija “Toškovići” iz Podgorice.
Druga faza MR 1 će preko novog kružnog toka kod prirodnog rezervata “Solila” povezati se lokalni put za Radoviće i na već izgrađenu prvu fazu novog puta za Lušica Bay, koja je “stigla” do istočnog kraja sela Đuraševići.
“Nova saobraćajnica, za sada lokalnog karaktera, umnogome će olakšati saobraćaj na ovom dijelu poluostrva, a što je od posebnog značaja za mještane okolnih mjesnih zajednica.”- saopštili su iz Opštine Tivat.
Završetkom rekonstrukcije DTV Partizana, Tivat dobija multifunkcionalnu koncertnu dvoranu
DTV Partizan Tivat
Ugovor za rekonstrukciju druge faze objekta DTV Partizan, vrijedan 185.733 eura, potpisan je sa kompanijom “Grand Design” iz Podgorica. Radovi obuhvataju završetak građevinskih radova u unutrašnjosti zgrade, postavljanje jake i slabe struje, protivpožarne zaštite i opreme.
“Završetkom rekonstrukcije DTV Partizana, Tivat dobija multifunkcionalnu koncertnu dvoranu i scenu za izvođenje manjih dramskih formi, ukupne korisne površine 300 kvadrata. Zahvaljujući pokretnom mobilijaru, kompletan prostor dvorane ima mogućnost modifikovanja u specifičan prostor, namijenjen održavanju poslovnih sastanaka, prijema, koktela, salonsko-sportskih dešavanja, modnih revija i sličnih događaja.”- poručili su iz lokalne uprave.
Inače, prvu fazu reksontrukcije objekta DTV Partizan vrijednu 295.550 eura, ranije je završila kompanija GKM iz Podgorice.
U okviru Adriatic Plastic Challengea, inicijative organizirane od stane udruga Terra Hub, Zona i jedne automobilske kompanije, odabrana su najbolja inovativna rješenja koja će doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u Jadransko more.
U žestokoj antiplastičnoj borbi, pobijedio je tim „Zlarin – otok bez plastike“ čija je vizija učiniti Zlarin prvim hrvatskim otokom bez jednokratne plastike. Podrijetlom sa Zlarina, Ana Nataša i Ivana, razvile su model koji će u sljedećih godinu dana zaustaviti dotok jednokratne plastike na otok.
Plastične vrećice zamijenit će papirnatima i platnenima, izbacit će slamke, a plastične čaše i pribor za jelo, također će zamijeniti ekološki prihvatljivijim rješenjima. Projekt podupire lokalno stanovništvo te turistička zajednica otoka Zlarina.
– Zlarin je otok na kojemu živi dvjestotinjak stanovnika što ga čini idealnim mjestom za pokušaj ovog eksperimenta. Imamo samo jednu samoposlugu i nekoliko kafića i restorana što znatno smanjuje broj ljudi koji trebaju poduprijeti našu ideju. Lokalna zajednica daje nam veliku podršku i jedva čekamo da Zlarin bez plastike zaživi – rekla nam je članica pobjedničkog tima Ana Robb.
Photo: Adriatic Plastic Challenge
Tijekom dvodnevnog bootcamp-a odabrani timovi, uz pomoć mentora, projektna su rješenja pretvorili u poslovne modele koristeći metodologije design thinking-a i lean start up-a, te su svoje ideje prezentirali pred stručnim žirijem.
Drugo mjesto osvojio je tim „Adriatic Plastic“ koji je predstavio aplikaciju koja služi kao sustav nagrađivanja za nekorištenje jednokratke plastike, dok je treće mjesto pripalo timu „Microplastic Filter“ koji je prezentirao prototip filtera koji odvaja mikroplastiku u perilicama rublja.
Organizatorice Sandra Vlašić iz udruge Terra Hub te Petra Počanić iz udruge Zona pojasnile su što timove čeka u budućnosti te pozvale na daljnju suradnju.
– Iako su prva tri tima financijski nagrađena, ovo je bila izvrsna prilika za sve da pretvore svoje ideje u održive modele koji su spremni zaživjeti. U ovoj skupini prepoznali smo golemi potencijal kojeg želimo nastaviti razvijati. Ovo je definitivno tek početak, a udruge Terra Hub i Zona svakako će pratiti i podupirati sve timove na njihovom putu. Još jednom zahvaljujemo na svim prijavama i idejama te pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u zaustavljanju zagađenja mora plastikom.
Zadarski arheolozi u Pašmanskom kanalu pronašli koštice maslina stare 3500 godina – foto FAH
Zadarski arheolozi pronašli su u podmorju između otočića Ričula u Pašmanskom kanalu i Turnja obilje raznovrsnih arheoloških svjedočanstava iz srednjega brončanog doba, a među njima i mnogobrojne koštice maslina stare oko 3500 godina koje govore o, zasad, najstarijem maslinarstvu na području hrvatskoga Jadrana.
Kada je u pitanju područje sjeverne Dalmacije, malo se znalo o razdoblju srednjega brončanog doba, sve dok prije nekoliko godina arheolozi nisu počeli podvodna istraživanja.
Dobro očuvani organski materijal zarobljen u debelim morskim kulturnim naslagama omogućio im je analizu i donio podatke koje tek iznimno rijetko mogu dobiti na kopnenim lokalitetima, čime se obogatila spoznaja o životu predliburnskih zajednica koje su na tome području živjele do prije približno tri tisućljeća.
Zbog toga djelatnici Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru tu provode sustavna istraživanja, i to zahvaljujući financijskoj potpori Ministarstva kulture, Općine Sveti Filip i Jakov te logističkoj podršci Alana Mandića iz Turnja.
Trenutačno je pod vodstvom doc. dr. sc. Mate Ilkića u tijeku peta podvodna arheološka kampanja, u kojoj su još njegov zamjenik doc. dr. sc. Mate Parica, izv. prof. dr. sc. Dario Vujević i studentica arheologije Vinka Milišić. U ovoj istraživačkoj fazi sudjeluju i doc. dr. sc. Martina Čelhar te voditeljica Arheološke zbirke Odjela za arheologiju Filipa Jurković Pešić.
Zadarski arheolozi u Pašmanskom kanalu pronašli koštice maslina stare 3500 godina foto FAH
One uz pomoć Petre Govorčin, Aleksandre Matura, Filipa Vukresa i Antonele Klobučar obavljaju probna iskopavanja na Ričulu kako bi se utvrdila moguća kulturna povezanost kopnenog dijela otočića s lokalitetom u njegovu podmorju.
U istraženim sondama “suhi” dio arheološke ekipe otkrio je brojne ulomke prapovijesne keramike te pravocrtnu konstrukciju od pločastoga kamena, možda ostatke nekakve stare ograde, dok je ronilački dio ekipe usmjerio istraživanja na morsko dno gdje leže arheološki ostaci debljega zida, rekao je Ilkić.
“Njegovo vanjsko i unutarnje lice sagrađeno je od krupnog amorfnoga kamenja, a unutar te konstrukcije je i podosta drveta. To su vrlo vjerojatno ostaci zaštitnog bedema koji je štitio brončanodobno naselje od moguće opasnosti s kopna”, kaže Ilkić.
Pronađena je i prapovijesna keramika te alat od glačanoga kamena, a unutar prapovijesnoga kulturnog sloja, datiranog radiokarbonskom analizom drvenih pilona u srednje brončano doba, otkrivene su mnogobrojne koštice maslina, starih oko 3500 godina.
“Još na početku istraživanja prije nekoliko godina u podmorju Ričula nađena je jedna koštica, ali ona nije bila dovoljna za analizu. Naime, potrebno ih je barem 40, a sad ih je pronađeno nekoliko stotina”, objašnjava Ilkić.
Koštice će, dodaje, poslati vrsnom poznavatelju maslinarstva prof. dr. sc. Đaniju Benčiću sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, kako bi se skeniranjem utvrdila sorta, koja možda još uvijek postoji u sjevernoj Dalmaciji.
Osim maslinovih, otkrivene su i koštice koje, kako se čini, pripadaju višnjama, kaže Ilkić te dodaje da su se pripadnici predliburnske zajednice dobro i raznovrsno hranili.
“Nije im nedostajalo mesa, na što upućuju pronalasci mnogobrojnih kostiju različitih domaćih životinja, goveda, koza i ovaca, a sudeći po žrvnjevima za mljevenje žitarica, imali su i kruha”, zaključuje Parica.
Smještaj zajednice uz more ukazuje na to da su dio prehrane dobivali i iz toga golemoga plavetnila. A u njemu su sada djelatnici Odjela za arheologiju sa zadarskog Sveučilišta otkrili i bioarheološke tragove koji govore o, zasad, najstarijem maslinarstvu na području hrvatskoga Jadrana.
Herceg Novi će u narednim danima postati bogatiji za 100 sadnica mimoze na više lokacija. Sadnja novih stabala nastavljena je danas, sa ciljem obogaćivanja fonda i potvrde imena našeg grada kao grada mimoze.
Tim povodom, sadnice su danas posadili odbornici lokalne skupštine, Dragana Stanišić (SNP) i Nikola Samardžić (Demokrate), kao i lokalni privrednici, među kojima se ističe domaćinstvo Vujnović iz Kumbora.
Kako je objasnio sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost Opštine Herceg Novi Aleksandar Kovačević, gradska uprava je svjesna činjenice da je mimoza gotovo iščezla u našem gradu, te da je potrebna odlučna reakcija kako bi se stanje popravilo.
-Sada smo naručili 100 sadnica, od kojih je 60 opredijeljeno za građane i njihove privatne površine, dok će ostalih 40 biti posađeno na opštinskim parcelama, od kojih je jedna i ova kod Turističke organizacije Herceg Novi, kazao je Kovačević i napomenuo da je nabavku sadnica pomogla i Crnogorska komercijalna banka.
Sadnja će biti vršena na više lokacija u narednim danima, a Kovačević naglašava da ovo nije kraj, te da će akcija ovog tipa biti nastavljena i u godinama pred nama. Pored opštinske parcele kod TOHN, sadnice će biti posađene i u centru grada, u blizini terena na Karači…
Takođe, jedan od prvih građana koji je danas posadio tri sadnice mimoze na svom zemljištu je i Dado Vujnović iz Kumbora. On je pojasnio da njegova porodica tradicionalno njeguje mimozu i da ga veoma raduje akcija koju sprovodi Opština Herceg Novi.
Sade mimoze
-Moja porodica se mimozom bavi još od ’78 godine, a motiv da se prijavim bio je obnova fonda, ali i da pomognem u nastavljanju porodične tradicije. Mi imamo nekih četrdesetak mimoza na dvije plantaže. O mimozi treba brinuti kontinuirano, dešava se da tokom vremena one propadnu, vjetar ih obori, a nakon nekih petnaestak godina više i ne daju rod, kazao je Vujnović.
Naglasio je da njegova porodica nije jedina u ovom poslu, da ima još domaćinstava koja posjeduju plantaže i koja se bave mimozom već duži niz godina, ali i da uprkos tim činjenicama, mimoze je sve manje i manje.
Podsjetićemo, pred početak turističke sezone, u Igalu je u sklopu ove akcije posađeno 30 stabala mimoze.
Na raskrsnicama u centru Tivta biće postavljene taktilne površine koje slijepim i slabovidim osobama omogućavaju lakšu orijentaciju u prostoru – najavili su danas iz Opštine Tivat.
Lokalna uprava je ugovor za izvošenje radova vrijedan 5.755 eura potpisala sa kompanijom “Tehnotekstil” doo Nikšić, pa će taktilne površine biti ugrađene u narednih 20 dana.
“Ugovorom je predviđeno postavljanje taktilnih crta vodilja (užljebljena površina) sa čepastim površinama, odnosno taktilnim poljima upozorenja.”- objasnili su iz Opštine.
Taktilne površine su reljefno obrađene hodne površine, čepastog ili užljebljenog uzorka. U njih spadaju taktilna crta vođenja, taktilna crta upozorenja i taktilno polje upozorenja (čepasta površina). Ove površine slijepim i slabovidim osobama omogućavaju lakšu orijentaciju u prostoru, samostalno kretanje i pristupačnije javne objekte svih namjena.
Crna Gora će, najvjerovatnije do kraja godine, zaključiti sporazum sa Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu Frontex. Evropski “čuvari” granice će doći u Crnu Goru, pod određenim uslovima, a imaće i poseban imunitet.
Kako piše u Vladinom dokumentu, privilegije i imuniteti koji se dodjeljuju članovima tima Agencije imaju za cilj obezbjeđivanje uspješnog obavljanja njihovih službenih dužnosti tokom akcija koje se sprovode u skladu sa operativnim planom na teritoriji Crne Gore. Članovi tima uživaće imunitet od krivične nadležnosti Crne Gore po pitanju djela počinjenih u obavljanju njihovih službenih dužnosti tokom akcija koje se sprovode u skladu sa operativnim planom.
“U slučaju tvrdnji da je član tima počinio krivično djelo, izvršni direktor Agencije i nadležni organ matične države članice odmah će biti obaviješteni. Prije početka postupka pred sudom, izvršni direktor Agencije nakon pažljivog razmatranja bilo kog predočenja nadležnog organa matične države članice i nadležnih organa Crne Gore, potvrđuje sudu da li je djelo u pitanju počinjeno u obavljanju njihovih službenih dužnosti u toku akcija počinjenih u skladu sa operativnim planom. Do potvrde izvršnog direktora Agencije, Agencija i matična država članica će se uzdržati od preduzimanja bilo kakvih mjera koje bi mogle ugroziti eventualno naknadno krivično gonjenje člana tima pred nadležnim organima Crne Gore. Ako je djelo počinjeno tokom obavljanja službenih funkcija, postupak se neće pokretati. Ukoliko djelo nije počinjeno tokom službenih dužnosti, postupak se može nastaviti. Potvrda izvršnog direktora Agencije obavezujuća je prema nadležnim organima Crne Gore”, navodi se u ovom dokumentu.
Dodaje se da ih privilegije koje uživaju članovi tima i imunitet od krivične nadležnosti Crne Gore ne izuzimajuod krivične nadležnosti matične države članice. Matična država članica može članovima tima prema potrebi ukinuti imunitet od krivične, građanske i administrative nadležnosti Crne Gore. Takvo ukidanje uvijek mora biti izričito.
No, nije to sve. Članovi tima uživaju imunitet od građanske i upravne nadležnosti Crne Gore u odnosu na sva djela koja počine prilikom obavljanja svojih službenih dužnosti tokom akcija koje se sprovode u skladu sa operativnim planom. Ako se protiv članova tima pokrene bilo kakav parnični postupak pred bilo kojim sudom Crne Gore, o tome se bez odlaganja obavještavaju izvršni direktor Agencije i nadležni organ matične države članice.
Prije pokretanja postupka pred sudom izvršni direktor Agencije nakon pažljivog razmatranja bilo kojeg predočenja od nadležnog organa matične države članice i nadležnih organa Crne Gore, potvrđuje sudu da li je djelo u pitanju počinjeno tokom obavljanja njihovih službenih dužnosti u toku akcija počinjenih u skladu sa operativnim planom.
Ukoliko je djelo počinjeno prilikom obavljanja službenih dužnosti, postupak se ne pokreće. Ako djelo nije počinjeno prilikom obavljanja službenih dužnosti, postupak se može nastaviti. Potvrda izvršnog direktora Agencije obavezujuća je za sudstvo Crne Gore. Ako članovi tima pokrenu postupak, oni se ne mogu pozvati na imunitet od nadležnosti u pogledu bilo kakve protivtužbe koja je direktno vezana s glavnom tužbom.
U slučaju štete koja je izazvana u Crnoj Gori, usljed više sile, ni Crna Gora ni država članica učesnica ni Agencija ne smatraju se odgovornim.
Frontex – obalska straža
Nema oporezivanja
“Članovi tima su izuzeti od bilo kakvog oblika oporezivanja zarade i primanja u Crnoj Gori koje im za rad isplaćuju Agencija ili matične države članice, kao i od oporezivanja bilo kakvih prihoda koje primaju izvan Crne Gore. U skladu sa zakonima i propisima koje može donijeti, Crna Gora dozvoljava unos predmeta za ličnu upotrebu članova tima i odobrava oslobođenje od svih carina, poreza i povezanih naknada, osim naknada za skladištenje, prevoz i slične usluge u vezi s takvim predmetima. Crna Gora dopušta i izvoz takvih predmeta”, piše u dokumentu.
Precizira se da se lični prtljag članova tima može pregledati jedino u slučajevima opravdane sumnje da sadrži predmete koji nijesu namijenjeni ličnoj upotrebi članova tima ili predmete čiji je uvoz ili izvoz zabranjen zakonom ili uslovljen propisima Crne Gore o karantinu. Pregled takvog ličnog prtljaga obavlja se isključivo u prisustvu dotičnih članova tima ili ovlašćenog predstavnika Agencije.
Zajedničke operacije
U planu se detaljno navode organizacioni i proceduralni aspekti zajedničke operacije ili brze intervencije na granici, uključujući opis i procjenu situacije, operativni cilj i druge ciljeve, operativni koncept, vrstu tehničke opreme koja će se koristiti, plan sprovođenja, saradnju sa ostalim trećim zemljama, drugim agencijama i tijelima Unije ili međunarodnim organizacijama, odredbe u pogledu osnovnih prava, uključujući zaštitu ličnih podataka, koordinacionu, komandnu, kontrolnu, komunikacionu i izvještajnu strukturu, organizacione aranžmane i logistiku, evaluaciju i finansijske aspekte zajedničke operacije ili brze intervencije na granicama. Evaluaciju zajedničke operacije ili brze intervencije na granicama zajednički sprovode Crna Gora i Agencija.
Članovi tima mogu obavljati zadatke i primjenjivati ovlašćenja na teritoriji Crne Gore samo na osnovu instrukcija i, po pravilu, u prisustvu graničnih policijskih službenika ili drugog relevantnog osoblja Crne Gore. Crna Gora prema potrebi izdaje instrukcije timu u skladu sa operativnim planom. Crna Gora može ovlastiti članove tima da postupaju u njeno ime.
Agencija može, preko svog koordinatora, saopštiti Crnoj Gori svoje stavove o instrukcijama koje su izdate timu. U tom slučaju, Crna Gora uzima te stavove u obzir i postupa u skladu sa njima u mjeri u kojoj je to moguće. Ako instrukcije izdate timu nijesu u skladu sa operativnim planom, koordinator o tome odmah izvještava izvršnog direktora Agencije. Izvršni direktor može preduzeti odgovarajuće mjere, uključujući privremenu obustavu ili prekid akcije.
Primjena sile
Prilikom obavljanja svojih zadataka i primjene svojih ovlašćenja članovima tima se odobrava primijena sile, uključujući službeno oružje, municiju i opremu, uz saglasnost matične države članice i Crne Gore, u prisustvu graničnih policijskih službenika ili drugog relevantnog osoblja Crne Gore i u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Crne Gore. Crna Gora može odobriti članovima tima da primjenjuju silu u odsustvu graničnih policijskih službenika ili drugog relevantnog osoblja Crne Gore.
Naša država može članovima tima odobriti uvid u svoje nacionalne baze podataka ako je to potrebno za ispunjenje operativnih ciljeva utvrđenih u operativnom planu i za sprovođenje operacija vraćanja.
“Članovi tima imaju uvid samo u one podatke koji su potrebni za obavljanje njihovih zadataka i primjenu njihovih ovlašćenja. Prije raspoređivanja članova tima Crna Gora obavještava Agenciju o nacionalnim bazama podataka u koje se može izvršiti uvid. Uvid u baze podataka vrši se u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom Crne Gore o zaštiti podataka”, navodi se između ostalog u dokumetu koji je juče razmatrala Vlada.
Svečano otvaranje Avanturističkog parka Vrbanj je u nedjelju, 21. oktobra u 12 sati.
Za dobru atmosferu na dan otvaranja u parku muzičku podlogu će dati domaći DJ-evi iz ekipe Groovy Castel Nuovo, a spreman je i nastup KUD-a Igalo.
Opština Herceg Novi je, u saradnji sa kompanijom Blue line, na dan otvaranja parka obezbijedila besplatan prevoz do Vrbanja busom koji kreće u 10 sati sa Dubrave.
Broj mjesta za prevoz je ograničen!
Avanturistički park Vrbanj
Avanturistički park na Vrbanju, realizovan je u okviru prekograničnog projekta “Adriatic canyoning”, kroz nadogradnju turističke infrastrukture i ponude, koji će dati podršku razvoju zaleđa Herceg Novog.
Avanturističi park na Vrbanju trenutno je najveći park u regionu. Ukupna investicija iznosi oko 300.000 eura sa podrškom Opštine Herceg Novi.
Izgradnjom Avanturističkog parka na Vrbanju otvara se novi segment ponude i Orjena kao planine u svrhu njenog turističkog potencijala.
Pozorišna predstava “Profesionalac” Akord teatra iz Nikšića , koju je režirao Dragan Knežević, biće izvedena u petak 19. oktobra, u Velikoj dvorani Centra za kulturu Tivat u 20 sati.
„Radnja predstave smještena je u periodu između 1991. i 2001. godine. Teja je novi direktor jedne izdavačke kuće. Ima posebno težak dan jer njegovi radnici prijete štrajkom. Baš tad ga sekretarica obavještava da ima posjetioca koga nikako ne može da se otarasi. Nezvani gost dolazi sa koferom u kome se nalaze predmeti koji direktoru izgledaju poznato. Između ostalog, tu je i hrpa knjiga za koju će se ispostaviti da ih je sam Teja napisao, iako on to još uvijek ne zna. Naime, misteriozni posjetilac je Tejina sjenka, čovjek koji ga je godinama pratio zbog njegovih radikalnih opozicionih stavova. Knjige su nastale na osnovu policijskih dosjea.Kao i mnoga druga Kovačevićeva djela, ova drama sa elementima komedije, sa puno cinizma i ironije, govori o ovdašnjem mentalitetu i apsurdu življenja u policijskoj državi“.
Povodom završetka uspješne sezone i početka obilježavanja 58. rođendana, Javna ustanova „Nacionalni park Mljet“ poziva sve zaljubljenike u prirodu da iskoriste lijepo vrijeme i posjete Park tijekom održavanja Dana otvorenih vrata 2018.
Dani otvorenih vrata Nacionalnog parka Mljet održat će se od 24. do 31. listopada 2018. kada će se naše najstarije morsko zaštićeno područje moći razgledati po promotivnoj cijeni od 30 kuna po osobi. Ulaz za djecu do 7 godina je besplatan.
Za više dodatnih aktivnosti pratite službenu web stranicu www.np-mljet.hr i Facebook stranicu Parka.
