Danas sa svojim proizvodom Elvis može konkurisati najboljim svjetskim proizvođačima. Ni količina nije problem. “Mogu proizvesti umjetne tikovine koliko je cijela Europa ne može potrošiti”, kaže. Valja se prvo probiti na tržištu. Cijena je sigurno jedan od bitnih faktora privlačenja kupaca, a Crodeck je, prema Elvisovim riječima, trenutno jedna od najpovoljnijih podloga.
Crodeck je naziv za prvu umjetnu tikovinu proizvedenu u Hrvatskoj. Neiskusni promatrač na prvu bi rekao da nema razlike između umjetnog i pravog tika, brodske palube i s jednim i s drugim izgledaju potpuno drugačije, ljepše. No, prvi hrvatski proizvođač umjetne tikovine Elvis Huseni iz Pule objasnit će nam da se umjetna tikovina ni ne treba uspoređivati s pravom. Drugačiji su klijenti koji traže jednu, odnosno drugu. Naravno, umjetna je jeftinija, ali ju je i puno lakše održavati. Zapravo, ni ne treba je posebno tenditi, tek tu i tamo lagano proći šmirgl papirom i opet je kao nova.
Elvis je već dugo u poslu s umjetnom tikovinom. Jedan od najvažnijih klijenata za koje je dosad radio je svjetski poznata kompanija za gradnju luksuznih jahti Azimut Yachts. Nekada je bio zastupnik za razne engleske tvrtke, jer Otok je jedan od najvećih proizvođača tih kompozitnih podloga. Bio je uvoznik desetak godina, na početku je ljudima morao pojašnjavati što je uopće umjetni tik, budući da je riječ o novom proizvodu na našem tržištu.
Prije dvije i pol godine, kada je dobro snimio tehnologiju, i sam je krenuo u proizvodnju. Dugo je tražio pravu formulu, puno je davao na izgled, ali i svojstva, pa je tek prije šest mjeseci izašao s vlastitim proizvodom na tržište. “Ušli smo u konkurenciju s jakim firmama. Zato nam je trebalo dvije godine ispitivanja, proba, izrade alata”, kaže Elvis.
Kompanija “Gorenje” će od 1. januara naredne godine proizvodnju svih frižidera i posebnu liniju ugradnih frižidera preseliti iz Velenja u Sloveniji – u Valjevo, piše portal eKapija.
“Sa kompanijom Hisense Group kao većinskim vlasnikom očekuje se proširenje proizvodnih kapaciteta, do milion dodatno proizvedenih frižidera, što otvara prostor i za upošljavanje 200 do 300 novih radnika”, navodi portal pozivajući se na sagovornika iz “Gorenja”.
Kako navode, sa kineskim Hisensom se očekuje i pristup novim tržištima i novim distribucionim kanalima, kao i podsticaj razvoju novog proizvodnog portfolija.
Prema ranijim informacijama iz medija, prodaja slovenačkog “Gorenja” Kinezima ne bi trebalo da zabrinjava oko 3.000 zaposlenih u Srbiji.
Kako su za Blic Biznis ranije rekli u sjedištu “Gorenja” u Sloveniji, zaposlene u njihovim fabrikama u Srbiji očekuju promjene na bolje, proširenje proizvodnje i nova zapošljavanja.
Kako navodi list, čelnici “Gorenja” su tražili od nadležnih u Srbiji informacije o potrebnim dozvolama za dogradnju fabrike u Valjevu.
Kineska grupacija Hisens u junu ove godine postala je vlasnik 94 posto udjela u slovenačkom Gorenju.
Kompanija OHM Mamula Crna Gora obustaviće pripremne radove na ostrvu Lastavica i u utvrđenju Mamula u subotu, 15. septembra tokom tradicionalnog polaganja vijenaca u organizaciji hercegnovskog odbora udruženja boraca NOR-a 1941 – 1945. godine.
„Iako je lokacija zvanično zona na kojoj se izvode radovi čime je, prema zakonu, zabranjen pristup neovlaštenim licima, iz pijeteta prema istoriji Lastavice i Mamule, omogućićemo održavanje ovog skupa. Naša kompanija je uvijek iskazivala volju da poštuje sjećanja na istoriju tvrđave. Upravo je to bio motiv da iniciramo komunikaciju i saradnju sa udruženjem boraca NOR-a iz Herceg Novog i posljednje četiri godine budemo pokrovitelji memorijalnog okupljanja na ostrvu Lastavica. To ćemo učiniti i ove godine“, saopštila je Dragana Bećirović, PR savjetnica u OHM Mamula.
Boračka organizacija Herceg Novog istakla je saradnju sa kompanijom OHM Mamula.
„U svim našim prethodnim dogovorima, kompanija OHM Mamula je pokazala volju da nam bude na usluzi i da poštuje naša sjećanja“, navodi se u dopisu organizacije boraca koji je upućen menadžmentu.
OHM Mamula će, na zahtjev udruženja boraca, organizovati koordinaciju skupa na ostrvu.
Polaganjem cvijeća u centralnoj kuli u utvrđenju Mamula biće obilježeno 75 godina od kako je rasformiran taj zatvor i 10 godina od pokretanja memorijalnog obilježavanja ovog datuma. Ova okupljanja su pokrenuta 2008. godine.
Pristup tvrđavi Mamula i ostrvu Lastavica od 27. aprila onemogućen je neovlaštenim licima radi čišćenja lokacije i izvođenja pripremnih radova neophodnih kao uvod u planiranu rekonstrukciju objekta koja treba da bude izvedena u skladu sa urbanističko-tehničkim i konzervatorskim uslovima.
Izgled Mamule nakon rekonstrukcije
Planom restauracije i konzervacijom ostrvo i tvrđava će biti transformisani u hotel&spa visoke klase sa 33 sobe, memorijalnu galeriju, četiri ugostiteljska objekta, klubom za vodene sportove na nemotorni pogon. Pristup ostrvu i tvrđavi će ostati slobodan.
Rekonstrukcija tvrđave Mamula i ostrva planira se kroz Glavni projekat koji se trenutno izrađuje u skladu sa prethodno izdatim konzervatorskim i urbanističko-tehničkim uslovima i najvišim međunarodnim standardima zaštite životne sredine, uz maksimalno očuvanje originalne fizionomije predjela i svih zatečenih elemenata utvrđenog kompleksa.
Sve dosadašnje pripremne aktivnosti na ostrvu Lastavica i tvrđavi Mamula urađene su uz konsultacije sa nadležnim institucijama čiji predstavnici su u potpunosti informisani o statusu i izradi tehničke dokumentacije i boravili su na ostrvu u različitim fazama istraživanja koje sprovodi međunarodni stručni tim kompanije OHM Mamula Montenegro.
Zajednica opština Crne Gore pokrenula je inicijativu da se produži rok za legalizaciju bespravno podignutih objekata i rok za izradu započete planske dokumentacije, za šta je neophodna izmjena Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata.
Zajednica opština, tačnije Odbor za prostorno planiranje, smatraju da rokovi treba da budu do 31. marta 2019. Prema zakonu koji je nedavno mijenjan, planska dokumenta je trebalo da budu donesena najkasnije do 1. oktobra ove godine, a rok za legalizaciju objekata je istekao 16. jula.
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović je nakon što je počeo da važi novi zakon o planiranju rekao da neće biti produženja rokova.
O predlogu Zajednice opština do juče je trebalo da se izjasne članovi Odbora, kojeg čine predstavnici Podgorice, Nikšića, Budve, Mojkovca, Pljevalja i Berana.
Odluka o Inicijativi za izmjenu i dopunu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata donijeta je na elektronskoj sjednici prije dva dana.
Inicijativom se traži izmjena člana 217 važećeg zakona, kojim je propisano da će planska dokumenta čija izrada i donošenje su započeti do dana stupanja na snagu Zakona, biti doneseni najkasnije do 1. oktobra, te da će nakon isteka tog roka, po sili zakona, biti obustavljena njihova izrada.
Iz Odbora navode da je značajan broj lokalnih planskih dokumenata i dalje u izradi, te podsjećaju da od njihovog donošenja zavisi dalji ekonomski i ukupni razvoj područja. Stoga, kako dodaju, produženje roka za izradu započete planske dokumentacije i smatraju neophodnim.
“Imajući u vidu da je očekivano vrijeme donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore 2020, te da će raspoloživi kapaciteti državne uprave biti usmjereni na njegovo donošenje, potrebno je omogućiti kontinuitet prostornog planiranja na područjima u zahvatu lokalnih planskih dokumenata”, navodi se u Incijativi.
Iz MORT-a su kazali da ne razmatraju mogućnost produženja roka za legalizaciju. Dodaju i da nove zahtjeve koji pristižu sa zakašnjenjem, dostavljaju opštinama. Nisu obrazložili kakav će biti status tih zakašnjelih prijava.
Prema zvaničnim podacima MORT-a dostavljenim “Vijestima” podnijeto je 49.013 zahtjeva za legalizaciju. Statistika Uprave za nekretnine pokazuje, kako je ranije objavila Vlada, da je na teritoriji Crne Gore izgrađeno oko 40.000 bespravnih objekata, dok prema podacima baziranim na studiji slučaja, a prema informacijama kojima raspolaže MORT ovaj broj je znatno veći i kreće se do 100.000 objekata.
Budvanski sekretarijat: Neka MORT preuzme odgovornost
Član Odbora i sekretar za urbanizam Opštine Budva Stevo Davidović, naveo je da Budva neće podržati predlog izmjena zakona u dijelu koji se odnosi na produženje roka za izradu započete planske dokumentacije. On je pozvao Ministarstvo da preuzme punu odgovornost u skladu sa Zakonom, protiv čijeg donošenja se, kako je rekao, budvanska uprava borila.
“Inicijativa za izmjenu i dopunu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata sadrži samo dva predloga – za produženje roka za izradu započete planske dokumentacije za još šest mjeseci, odnosno do 31. marta 2019. i određivanja naknadnog roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju pred nadležnim organima lokalne uprave, do 31. marta naredne godine. Opština Budva je, u dijelu zakona koji se odnosi na produženje roka za izradu započete lokalne planske dokumentacije, preduzela aktivnosti na transformaciji i prilagođavanju organizacionih i kadrovskih resursa, shodno definisanom roku od devet mjeseci za izradu planskih dokumenata. Agencija za planiranje prostora, koja je bila nosilac pripremnih aktivnosti na izradi i donošenju lokalnih planskih dokumenata, je u procesu transformacije u Službu glavnog gradskog arhitekte i u roku do 1. oktobra 2018. nije više u mogućnosti da nastavi sa aktivnostima na izradi i donošenju lokalnih planskih dokumenata”, kazao je Davidović.
JU “Muzej i galerija” u sklopu “Tivat world music” festivala priređuje večeras izložbu “Limena glazba” u galeriji Ljetnjikovca Buća. Izložbe za tri dana trajanja festivala predstavljaju prezentaciju nematerijalne kulturne baštine Tivta i Boke, gdje će posjetioci moći da se edukuju o tri različite teme.
Izložba pod nazivom “Limena glazba” prati njen nastanak i razvoj od 1909. godine pa sve do danas. Glazbeno prosvjetno društvo Tivat nastupa u kontinuitetu, postižući značajne uspjehe i rezultate, prepoznatljivi po kvalitetnom muziciranju od samog početka do danas.
Uspješno sarađuju sa duvačkim orkestrima iz Crne Gore i okoline. Društvo je tokom svog 109-godišnjeg rada dobitnik mnogih nagrada i priznanja, a njegov najveći kvalitet pokazuje trajanje i nastupanje, kao i broj muzičara koje su znanje o notama i instrumentima stekli upravo u ovom kolektivu.
Otvaranje izložbe planirano je sa početkom u 19 časova, nakon čega će nastupiti bend pod nazivom “One more time” u čijem su sastavu dvije trube, saksofon perkusije.
AEko ZH Udruga za razvoj, okoliš i kulturu i NVO Naša akcija organizuju svečano otvaranje galerije Eko kolonija 2018. – izložba slika nastalih na likovnoj koloniji na Blidinju, Bosna i Hercegovina.
Izložba će biti otvorena u subotu, 15. septembra u 20 sati u galeriji Kulturnog centra “Nikola Đurkovic” u Kotoru, i ostaje za javnost otvorena radnim danima od 7 do 15 sati do 21. septembra. Zatim putuje za Podgoricu gde će publika u ovom gradu takođe imati priliku da uživa u likovnim radovima mladih.
Izložba je nastala u okviru projekat “Eko kolonija 2018” koji se financira kroz RYCO program (Regional Youth Cooperation Office) tj. Regionalnu kancelariju za saradnju mladih.
Projekat ima za cilj pružanje mogućnosti mladima za interkulturalno učenje i unapređenje vještina, te utemeljenje interkulturalnog dijaloga i tolerancije kako bi se smanjio govor mržnje, negativni stereotipi u društvu i predrasude između mladih u regiji.
U likovnoj koloniji učesvuju mladi iz 4 zemalja, koji će ovom prilikom i boraviti u Kotoru.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović u radnoj posjeti Opštini Herceg-Novi
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović sa saradnicima boravio je u četvrtak u radnoj posjeti Opštini Herceg-Novi i tom prilikom razgovarao sa predsjednikom Opštine Stevanom Katićem.
Sagovornici su ocijenili da između Ministarstva kulture i Opštine Herceg-Novi postoji dobra saradnja, ali i da prepoznaju prostor za njeno dalje unapređenje i dinamiziranje.
Bilo je riječi o nominaciji tvrđave Forte Mare za upis na Unesco listu svjetske baštine. Cijeneći kulturološki i istorijski značaj ove tvrđave za Herceg Novi i cijelu Crnu Goru, Ministarstvo kulture s posebnom pažnjom prati ovo pitanje, kako bi se obezbijedilo ispunjenje svih uslova da se ova tvrđava sa statusom kulturnog dobra nađe na Unesco listi.
Ministar Bpgdanović je kazao da je Ministarstvo kulture u svom budžetu obezbijedilo 100.000 eura za sprovođenje konzervatorskih mjera na tvrđavi i istakao očekivanje da će u saradnji sa Opštinom svi potrebni radovi biti sprovedeni do polovine naredne godine.
Sagovornici su istakli da je od izuzetnog značaja sanacija tvrđave Kanli Kula, za čiji je početak u proteklom periodu Ministarstvo kulture obezbijedilo sredstva. Kako su ocijenili, neophodno je nastaviti sa realizacijom projekta, imajući u vidu trenutno stanje u kojem se ovo kulturno dobro nalazi. Sagovornici su istakli da je realizacija navedenog projekta u zajedničkom interesu Ministarstva kulture i Opštine Herceg-Novi.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović u radnoj posjeti Opštini Herceg-Novi
Predsjednik Opštine Stevan Katić je tokom sastanka iskazao interesovanje Opštine za registraciju Njegoševe škole kao muzeja. Bogdanović je izrazio spremnost Ministarstva kulture da pomogne Opštini, kao inicijatoru i potencijalnom osnivaču ove buduće ustanove kulture u dijelu sprovođenja svih neophodnih aktivnosti, upoznavši sagovornike o svim zakonom propisanim procedurama.
Ministar Bogdanović je naglasio i da će Ministarstvo nastaviti sa podrškom projektima i programima iz oblasti kulturne bastine i kulturno-umjetnickog stvaralastva i ubuduće, posebno imajuci u vidu značaj i domete koje postiže Filmski festival Herceg-Novi, manifestacija od posebnog značaja za kulturu Crne Gore.
Bogdanović je na sastanku potencirao značaj što skorijeg utvrđivanja stanja i broja neevidentiranih pokretnih kulturnih dobara ili njihovih elemenata koji se nalaze u muzejima na teritoriji Opštine Herceg-Novi. Ministarstvo kulture će u pogledu neposrednog utvrđivanja stanja pružiti svu neophodnu podršku da se svi eventualni propusti lokalnih ustanova kulture u dijelu nepropisnog evidentiranja blagovremeno i u skladu sa zakonom koriguju.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović u radnoj posjeti Opštini Herceg-Novi
Tokom posjete Herceg-Novom ministar Bogdanovic je obišao i JU “Gradska biblioteka i čitaonica“, tvrđavu Forte Mare, kuću Iva Andrića, muzej „Mirko Komnenović“ i prostor planiranog muzeja „Njegoševa škola“, gdje je sa direktorima i rukovodiocima ovih objekata kulture razgovarao o temama značajnim za njihovo dalje djelovanje. On je istakao da je Ministarstvo kulture na raspolaganju svim institucijama kulture, a sve u cilju daljeg razvoja kulturnog života u Herceg-Novom.
Predstava “Hotel 88”, rađena po motivima komada “Privatni život” Noela Kauarda biće odigrana u subotu, 15. septembra u Dvorani Park – H. Novi u 21 sat.
U pitanju je romantična priča, u adaptaciji i režiji Staše Koprivice, koja spaja savremeni ambijentalni teatar i tradicionalne komedije situacije.
Viktor i Ana dolaze u luksuzni hotel na moru kako bi tu proveli savršen medeni mjesec. Sandra i Marko dolaze u taj isti hotel, sa potpuno istim ciljem. Sve bi to bilo u potpunosti simpatično i romantično da Viktorova Ana i Sandrin Marko nisu prethodno bili u vrlo burnom braku. Tokom jedne jedine noći u Hotelu 88, životi ovo četvoro ljudi doživjeće strasne, ali i urnebesne promjene.
U predstavi igraju: Tamara Krcunović, Anđela Jovanović, Andrija Kuzmanović i Vladimir Aleksić.
Ulaznice po cijeni od 10 € se mogu kupiti na blagajni Dvorane Park u terminima od 9 do 12 i od 19 do 21 sat, a rezervacije izvršiti na broj telefona: 068 851 031.
U slavu i čast precima, učesnicima u ratovima za oslobođenje otadžbine 1912 -1918. godine, sinoć je u Bijeloj upriličeno veče sjećanja i zahvalnosti u porti hrama Polaganja rize Presevete Bogorodice.
Održana je i svečana Akademija, nakon koje je otkrivena spomen česma u čast Bijeljana koji su učestvovali u probijanju Solunskog fronta prije 100 godina.
Svečanoj Akademiji “Otadžbina im je bila u srcu, i vjera i nada” prisustvovali su predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i potpredsjednici Miloš Konjević i Danijela Đurović, Nj.E. ambasador Bosne i Hercegovine Vinko Radovanović, konzul Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, kao i predstavnici opština Kotor i Trebinje.
-Veliki broj ratnih dobrovoljaca sa ovih prostora predstavljaju primjer patriotizma i solidarnosti vrijedan divljenja. Ova spomen česma i večerašnji program podsjećaju nas da su Bokelji, iako po prirodi tolerantan narod, uvijek bili među prvima u odbrani svog imena i porodice, u borbi za slobodu i na braniku otadžbine. Naša je dužnost da njihova hrabrost nikada ne bude zaboravljena, da se ugledamo na patriotska djela i njima poučeni nastojimo da u današnjim vremenima očuvamo slobodu, čast i dostojanstvo, kao neprocjenjive vrijednosti svakog čovjeka, kazao je Katić prilikom obraćanja prisutnima, uz zahvalnost Mjesnoj zajednici i Crkvenoj opštini Bijela na odlično organizovanom događaju.
On je podsjetio da se do sada iz istražene arhivske građe i literature može utvrditi da je u periodu od 1912. do 1918. godine Bokokotorski srez dao 773 dobrovoljca. U tom periodu hercegnovska opština, koja je imala oko 9 hiljada stanovnika, dala je 103 dobrovoljca. O hrabrosti ljudi sa ovog prostora govori jačina doborovoljačkog pokreta, kao i podatak da je Mirko Komnenović jedna od ličnosti koje su ovom pokretu dale poseban doprinos.
Prisutnima se obratio i akademik Zoran Lakić, istakavši da se u pričama o Solunskom frontu neopravdano zaboravljaju brojni Bokelji, kojih je bilo više hiljada. O tim dobrovoljcima se nije imalo odakle učiti, kazao je Lakić.
Spomen česmu otkrio je Ilija Vodovar, sin Vasa – mještanina koji je učestvovao u probijanju Solunskog fronta, a koji se iz rata vratio ranjen.
-Možemo biti ponosni na naše očeve i đedove, što su bili tamo gdje je trebalo braniti svoju domovinu, vjeru i crkvu, svoje ime i ime svog naroda. Naši borci koji su ostali u tuđini, na vječnoj straži, neka im je slava i hvala, i laka zemlja u tuđoj zemlji, kazao je Vodovar.
Prisutnima se obratio i jedan od autora projekta česme arhitekta Slobodan Popović. On i ćerka Anđela Popović donirali su projekat mještanima Bijele, zbog čega su ovom prilikom odlikovani gramatom Mitropolije crnogorsko primorske. Ikonu, koja se nalazi u sklopu spomenika, donirao je mještanin Zoran Šabanović.
U Bijeloj otkrivena spomen česma
-Spomen česma na određeni način simbolizuje i živote tih ljudi, od česme iz koje izlazi voda kao simbol života i rađanja, do Bogorodice sa malim Isusom, koja na svoj način govori o vječnosti tog istog života. I zaista, ti ljudi čija su imena uklesana u spomen ploču, dobili su pravo koje im pripada – pravo na vječnost, kazao je Popović.
Program su upotpunili trubači iz Guče, etno pojac Danica Crnogorčević i hor “Roždestvo”, a prisutni su mogli pogledati i i izložbu fotografija “Iz Velikog rata”, ratnog fotografa Rista Šukovića, počivšeg paroha Bjelskih Kruševica.
Komunalno preduzeće Tivat narednih dana posjeći će još šest velikih stabala palmi vrste kanarska datula sa najudarnije zelene površine u tom gradu- na rivi Pine, a koja su tokom proteklih mjeseci ljetnje sezone uništena od strane štetnog insekta – crvenog palminog surlaša.
U pitanju su tri velika stabla palmi na krajnjem istočnom dijelu Pina, ispred hotela „Astoria“, te tri nešto malo mlađa stabla na sjeverozapadnom kraju gradske rive, u blizini zgrade ispostave Lučke kapetanije. Palme stare preko 90 godina ispred „Astorie“ već su potpuno osušene i izgubile su skoro sve grane u svojim krošnjama, dok su tri stabla kod Lučke kapetanije u nešto manje uznapredovanoj fazi uništenja, ali se i po njihovim krošnjama koje su dobile oblik kišobrana a grane promijenile boju, vidi da ni tim palmama na žalost, nema spasa.
Surlaš je inače, već na Pinima uništio ukupno devet stabala velikih kanarskih palmi starih između 50 i 100 godina, a koja su morala biti posječena lani. Komunalno preduzeće Tivat u međuvremenu je promijenilo način borbe protiv tog štetnog insekta prelazeći na tzv. metodu ukapavanja insekticida direkno u krošnju i stablo palmi. To je jedno vrijeme davalo nade da se situacija popravlja i da je pronađen način da se zaustavi pohara palmi od strane insekta koji na ovom podneblju, nema prirodnog neprijatelja. Međutim, pokazalo se da je ovo, barem za šest velikih kanarskih palmi na Pinima koje su se u međuvremenu osušile, bilo nedovoljno za njihov spas.
Inače, Opština je prije nekoliko mjeseci sklopila ugovor sa tivatskom firmom „MK Green Factory“ čija je ponuda ocijenjena kao najpovoljnija na tenderu koji je lokalna uprava raspisala za nabavku i sadnju ukupno 11 većih novih sadnica palmi vrsta kanarska datula. Tražena su stabla visine od 4 do 5 metara i obima debla od 1,6 metara, a bilo je planirano da se devet sadnica zasadi na gradskoj rivi i šetalištu Pine gdje bi one zamijenile isti toliki broj od surlaša uništenih i lani posječenih palmi, dok su dva nova stabla trebala da budu posađena ispred zgrade Centra za kulturu koja je takođe lani ostala bez prepoznatljivog dekora – dvije velike kanarske palme sa obje strane stepeništa i ulaza u zgradu. „MK Green factory“ je taj će posao trebalo da obavi za 84.483 eura sa PDV-om, međutim, nove palme ni do danas nisu još posađene na planiranim lokacijama. Opština i Komunalno sugerilsali su da se taj posao odloži za nakon završetka špica ljetnje turistilke sezone, ali je i sada neizvjesno da li će se novim palmama na Pinima zamijeniti posječena stabla. Naime, iz Komunalnog upozoravaju da na mjestima gdje su bila stara stabla postoji čitava mreža raznih podzemnih instalaija koje bi se vrlo vjerovatno, oštetile tokom sadnje novih palmi, pa je za sada neizvjesno da li će se i kada obnoviti jedno od prepoznatljivih hortikulurnih obilježja Tivta – drvored palmi na gradskoj rivi.
