Knežević više ne upravlja bolnicom u Meljinama

0
Bolnica Meljine

Vijeće Apelacionog suda ukinulo je stečaj u kompaniji Meljine kompleks, biznismena Duška Kneževića, i vratilo predmet na ponovno odlučivanje Privrednom sudu, koji je juče oduzeo upravljačka prava vlasniku zbog opasnosti od otuđenja imovine i uništavanja dokumentacije, pišu Dnevne novine.

Odluka Apelacionog suda, iako donijeta 2. oktobra, u Privredni sud stigla je tek u petak popodne, a njome je prvostepenoj sudskoj instanci naloženo da propisno dostavi sve akte predstavnicima Meljine kompleksa, ponovo zakaže ročište za raspravljanje o postojanju razloga za otvaranje stečaja i odluči o predlogu za njegovo uvođenje.

Postupajući po odluci Apelacionog, predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić zakazao je za 14. novembar ročište na kojem će se odlučiti o ponovnom uvođenju stečaja. Do tada je vlasniku oduzeo upravljačka prava u Meljine kompleksu i ovlašćenja organa firme prenio na privremenog stečajnog upravnika Sašu Zejaka. Time je spriječena eventualna prodaja ili prebacanje imovine Meljine kompleksa na neku drugu Kneževićevu kompaniju.

“Postoji realna opasnost da će doći do otuđenja i prikrivanja imovine nakon otvaranja prethodnog stečajnog postupka i uništavanja dokumentacije, koja je od važnosti za vođenje stečajnog postupka i namirenje stečajnih povjerilaca, ukoliko se stečajni postupak otvori, čime se mogu ugroziti interesi povjerilaca”, navodi se u rješenju koje potpisuje Jovanić.

Zahtjev za uvođenje stečaja u Kneževićevoj kompaniji podnijela je 31. jula izvršna direktorica Olivera Mihajlović-Elez, koja usljed prezaduženosti Meljine kompleksa skoro dvije godine od poslodavca nije mogla da naplati 19.040 eura.

Privredni sud usvojio je zahtjev Mihajlović-Elez i 9. avgusta otvorio stečaj, na šta su predstavnici Kneževićevih kompanija Atlas Cap, Atlas banka i Investbanka Montenegro podnijeli žalbu Apelacionom sudu, koji ju je usvojio 2. oktobra i time u kratkom roku ponovo poništio jednu od odluka Privrednog suda.

Vijeće Apelacionog suda, sastavljeno od sudija Rama Strikovića, Katarine Đurđić i Marijane Pavićević, ocijenilo je da je žalba vlasnika Meljine kompleksa osnovana, te da oni nijesu bili uredno obaviješteni o vođenju postupka čime im nije data mogućnost raspravljanja pred sudom.

“Osnovano se žalbom navodi da je pobijano rješenje zasnovano na bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz člana 367, stav dva, tačka devet Zakona o parničnom postupku jer, propuštanjem dostavljanja, stečajnom dužniku nije data mogućnost da raspravlja pred sudom. Pored toga, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 367, stav dva, tačka 15 Zakona o parničnom postupku, što se takođe opravdano ukazuje žalbom, jer pobijano rješenje nema valjanih razloga o odlučnim činjenicama, a dati razlozi su nejasni, zbog čega se ne može ispitati”, ističe se u odluci Apelacionog suda.

Kako se dalje navodi, nije bilo uslova da prvostepeni sud u odsustvu stečajnog dužnika, koji nije uredno pozvan, održi ročište za raspravljanje o postojanju stečajnog razloga, niti da donese rješenje o otvaranju stečaja.

“Osim toga, pobijano rješenje nema razloga kako o postojanju pravnog interesa predlagača za podnošenje predloga za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom, kao povjerioca koji je istovremeno izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik pojedinačno stečajnog dužnika, tako ni o osnovu njegovog potraživanja”, smatraju u Apelacionom sudu.

Brodica udarila u otočić kod Mauna, jedna osoba poginula

0
udar brodice

Jedna je osoba poginula u pomorskoj nesreći koja se u utorak oko 6,30 sati dogodila kod otoka Mauna u Paškom akvatoriju, kada je brodica s četiri člana posade udarila u otočić Mali Brušnjak.

Prema prvim informacijama s terena, na brodici hrvatske zastave bila su četiri hrvatska državljanina, a prilikom udara u otočić Mali Brušnjak kod Mauna, jedan član posade je smrtno stradao, saopštila je zadarska Policijska uprava.

U suradnji s Lučkom kapetanijom, policija provodi očevid radi utvrđivanja svih okolnosti nesreće.

Bokeški forum: Konkurs o ljubavi ujedinio Jugoslaviju

0
Bokeški forum

Istekao je rok za predaju radova za pjesnički konkurs koji organizuje “Bokeški Forum” na temu “Napiši jednu ljubavnu”. Bez lažne skromnosti, moramo istaći da smo u organizacionom odboru prezadovoljni odzivom pjesnika. Na naš konkurs stiglo je 182 pjesme  iz svih republika bivše Jugoslavije, a poseban značaj ovom konkursu daju i radovi naših iseljenika pristigli iz Njemačke, Austrije, Holandije, Kanade… Ovaj broj učesnika posebno dobija na znaćaju kada se zna da je svakom autoru bilo omogućeno da pošalje samo jedan rad.

Sigurno je da žiriju u sastavu Katica Čavor, Ivana Kružič, Mašo Čekić i Nikola Marković, neće biti lako da odabere pobjednike, kao ni pjesme koje će ući u pjesničku zbirku.

Za kraj da napomenemo, da smo u Bokeškom Forumu odlučili da ovog puta kompletan prihod od prodaje zbirke namjenimo liječenju našeg malog sugrađanina Sava Rilija.

Zahvaljujemo se još jednom svim partnerima koji su pomogli da ovaj konkurs uspješno bude organizovan, kao i Opštini Tivat koja je prilikom raspodjele sredstava NVO, odabrala i ovaj projekat da ga finansijski pomogne, poručuju iz Bokeškog foruma.

TO Kotor na konferenciji – Kulturna raznolikost: zajedničko naslijeđe čovječanstva

0
Kotor-foto Boka News

Predstavnici TO Kotor učestvovaće na konferenciji “Kulturna raznolikosti – zajedničko naslijeđe čovječanstva” koja se održava 18. oktobra u Sarajevu.

Konferencija je dio Erasmus+ projekta “Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu na zapadnom Balkanu: izgradnja kompetencija za kvalitetno upravljanje baštinom i kulturnim turizmom – CULTURWB” kojeg je pokrenulo Udruženje Sarajevo susret kultura u saradnji sa Univerzitetom Novi Sad, a finansira Evropska unija. U okviru konferencije zvanično će biti obilježen početak rada CULTURWB mreže.

Organizatori konferencije, EU info centar i Sarajevo Meeting of Cultures / Sarajevo susret kultura, uz podršku Evropska unija u Bosni i Hercegovini, Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalnog Ministarstva kulture i sporta i konzorcija ERASMUS+ Culturwb imaju zajednički cilj – objediniti sektore turizma i kulture.

Kulturni turizam, brzorastuća grana turizma, omogućava kulturnu usklađenost i razumijevanje među ljudima. Sveobuhvatnije znanje drugih kultura potiče razumijevanje i želju za saradnjom, stimulišući komunikaciju i integraciju. Pretpostavlja se da, osim što ima važan industrijski i socijalni utjecaj, kulturni turizam jača identitet zemalja pomažući u izgradnji pozitivnog ugleda, ali pomaže i u očuvanju kulturne i historijske baštine.

Tokom 2018. godine, proglašenom Evropskom godinom kulturnog naslijeđa, Evropska unija proslavlja raznoliko kulturno-historijsko naslijeđe u cilju promocije i otkrivanja različitih oblika zajedničkog naslijeđa i naglašavanja te značajne karakteristike koja stvara identitet jednog društva. Promocija manje poznatih evropskih regija je jedan od ciljeva strategija razvoja turizma Evropske unije. Zbog toga, ova živahna industrija, nedovoljna razvijena u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu, zahtijeva pomoć zvaničnih mreža koje će stvoriti mogućnosti za porast ekonomskog rasta budući da se sektor užurbano razvija i čini bitan dio sveukupne ekonomije države.

Kulturna raznolikost

Konferencija nastoji doprinijeti poduzetništvu kulturnih i kreativnih sektora, i poticati razvoj kreativnih inkubatora kako bi se omogućio pristup finansiranju i formirala prikladno poslovno okruženje.

Potencijal ekonomskog rasta, upravljanje kulturnim naslijeđem i njihov doprinos unapređenju turizma, razvijanje politika u okviru kulturnog turizma, upravljanje destinacijama te značaj doprinosa kulturnih vrijednosti razvoju turizma su neke od glavnih tema konferencije.

Na panelima će učestvovati priznati stručnjaci i profesori u području kulturnog turizma.

Maloljetnice pljačkale po Budvi – najmlađa 11 godina, najstarija 15

0
Budva foto Boka News

Radnica jednog budvanskoj butika prijavila je policiji da je nekoliko djevojčica pokušalo da otuđi garderobu iz objekta, da bi policija ubrzo daljim radnjama došla do informacija da se radi o grupi maloljetnica kojima ovo, kako se sumnja, nije jedina krađa.

Naime, maloljetne N.B. (14), S.K. (14), S.V. (14), N.J. (15) su zajedno sa D.V. (11) su, prema sumnjama policije, počinile nekolike krađe u objektu TQ Plaza u Budvi.

Prema našim saznanjima, djevojčice su otuđile stvari iz “Cosmetics-a”, butika “Blue kids”, “OVS-a”, “Kids land-a” i prodavnice “Aroma”, javlja FOS media.

Nakon što su dovedene u službene prostorije djevojčice su priznale sve krađe koje su navodno počinile u istoj večeri. Protiv njih je podnesena prijava, a saslušane su u prisustvu roditelja i socijalnih radnika.

Na teret im se stavlja krivično djelo krađa u produženom djelovanju, a biće saslušane danas kod osnovnog državnog tužioca.

Napominjemo, jedanaestogodišnja djevojčica je krivično neodgovorna i protiv nje se neće voditi postupak.

Jača svjetski turizam: Do 2030. biće 2,4 milijarde međunarodnih putovanja

0
Turizam

Svjetski turizam je sve jači, pa se do 2030. godine očekuje 2,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, u čemu će prednjačiti turisti iz Kine, Francuske i SAD, procjenjuje analitička kuća Euromonitor international.

I za ovu godinu predviđen je rast globalnog turizma za pet odsto u odnosu na 2017, sa oko 1,4 milijarde međunarodnih turističkih dolazaka, i to najviše zbog napretka velikih ekonomija poput SAD, Japana i zemalja eurozone.

Najveći razlog za ovaj turistički globalni rast je jačanje srednje klase i njihovih prihoda, pogotovo u zemljama Azije.

Tome posebno doprinosi brzi razvoj tehnološkog sektora, digitalizacija i sa tim povezana nova tražena i dobro plaćena zanimanja.

Rast prihoda donosi i porast povjerenja u turističku i industriju putovanja među potrošačima širom svijeta, u čemu veliku ulogu sve više imaju mladi iz gradova, koji traže nova iskustva na putovanjima.

“Euromonitor” očekuje da će od 2018. do 2023. godine doći do rasta saobraćaja niskotarifnih vazdušnih prevoznika od šest odsto, čime će biti nadmašeni redovni veliki prevoznici.

Takođe, do 2023. godine turistički posrednici u svijetu premašiće prihode od dva biliona dolara korištenjem digitalnih alata, pogotovo mobilne prodaje.

Norveški arheolozi otkrili su rijetke ostatke vikinškog broda

0
vikinški brod foto wikimedija

Norveški arheolozi u ponedjeljak su izvijestili da su oko pola metra pod zemljom na jugoistoku zemlje otkrili ostatke vikinškog broda.

Riječ je o rijetkom otkriću koje bi moglo još bolje rasvijetliti prirodnu ekspedicija talentiranih srednjevjekovnih ratnika-pomoraca.

Stručnjaci kažu da je oblik broda tipičan za Vikinge, a otkrili su ga u mjestu Haldenu, jugoistočno od Osla uz pomoć posebnog radara, pedesetak centimetara ispod zemlje na humku ispod kojega je vikinška grobnica.

– Usred groblja otkrili smo ‘anomaliju’, dakle, nešto što se izdvaja od ostalog dijela nalazišta i ima jasan oblik i dimenzije vikinškog čamca – rekao je za AFP arheolog Knut Paasche s norveškog Instituta za istraživanje kulturne baštine (Niku).

– Zasad ne možemo reći u kakvom su stanju ostaci čamca – kazao je.

Vikinzi su u brodovima pokapali izabrane članove zajednice, a zajedno s njima ondje su polagali sve što bi im trebalo u zagrobnom životu.

Gotovo u svim selima Vikinga gradili su se brodovi. Stoljećima su usavršili umijeće brodogradnje te su uspjeli izgraditi brod koji je promijenio tok povijesti.U čitavoj sjevernoj Europi brodovi Vikinga građeni su na isti način – od dasaka pričvršćenih zakovicama.

Zahvaljujući njima brodovi Vikinga bili su snažno i fleksibilni. Koncept dizajna vikinškog broda može se dobro vidjeti na očuvanim brodovima “Oseberg” i “Gokstad”, nazvanima po naseljima u blizini kojih su pronađeni. Oba su izložena u muzeju blizu Osla.

Arheolozi podsjećaju da postoji nekoliko vrsta vikinških brodova te da je svaki od njih imao svoju namjenu. Na duga putovanja Vikinzi su najčešće kretali u drakarima, izduženim plitkim brodovima sa simetričnim uzdignutim krajevima, a jedan od njih krasio je izrezbareni zmaj koji je trebao izazvati strah kod neprijatelja.

Premda brodu nedostaju krma i dio donjeg dijela trupa, stručnjaci procjenjuju da je brod iz Haldena u cijelosti bio dugačak 20 metara, što ga čini jednim od najduljih vikinških brodova otkrivenih u toj zemlji, kažu iz Nikua.

Članovi instituta razmotrit će sve opcije vađenja broda iz zemlje, čemu će se prionuti po završetku hladnog dijela godine.

Poetsko veče Ilije Lakušića u Kotoru

0
I. Lakušić

Poetsko veče Ilije Lakušića, pod nazivom PJESNIČKI PORTRET ILIJE LAKUŠIĆA biće održano u press sali Kulturnog centra „Nikola Đurković” Kotor u utorak 16.oktobra u 19 sati.

O Lakušićevom stvaralaštvu govoriće prof. dr Siniša Jelušić i prof. dr Dragan Koprivica, a autor će kazivati svoju poeziju.

Ilija Lakušić rođen je 1947. godine u Lijevoj Rijeci. Završio je Ekonomski fakultet u Podgorici. Radio je kao: dopisnik jugoslovenskog lista Borba za Crnu Goru, urednik Кulturne rubrike u Pobjedi, Ministar kulture u Vladi Republike Crne Gore (1991 – 94), potpredsjednik SO Podgorica, direktor Muzeja i galerija Podgorice, Sekretar za kulturu Podgorice, direktor, osnivač i glavni urednik izdavačke kuće Obodsko slovo. Bio je predsjednik Udruženja književnika Crne Gore u više mandata. Član je Odbora za književnost CANU.

Objavio je knjige poezije: Robija iza stakla, Prapečat, Кvarenje omladine, Nemam drugog izbora, Deset pršljenova, Odbrana i posljednji dani rimovanja, Evo me, Tako je pisano prije glagola pisati, A potom obrezaše knjigu, Male majke, Papirova pobjeda, Ljubio sam život kao da je moj, Bitka na tastaturi, Mala noćna lirika, Dva Petra, Uspenska vrata, Manastirski sinovi, Od Parnasa do Pigala, Reglesi filosoful sau, (na rumunskom); romane Sistem za navođenje, Portret pjesnika sa proznim piscem u pozadini, Rane desete; kratke priče Ipak se okrećem, kao i knjigu satirične proze Priče u zrnu, knjigu intervjua i esejaIz pretjerane blizine, i knjige za djecu Bukvara i Biljezi.

Dobitnik je Trinaestojulske nagrade za književnost (2013), Nagrade „Marko Miljanov”, Nagrade „Risto Ratković”, Nagrade „Vuko Bezarević” za satiričara godine, Nagrade Udruženja crnogorskih pisaca za djecu za knjigu godine, dvostruki dobitnik nagrade „Ježa” za kratku priču, Nagrade „Tipar”, Nagrade festivala humora i satire u Danilovgradu, Nagrade „Miodrag Ćupić”, Povelje „Jovan Skerlić”. Dobitnik je ordena Ministarstva kulture Rusije za kulturnu saradnju i doprinos razvoju sveslovenske pismenosti, kao i Novgorodske gramate. Dobitnik je Ordena grada Barija (Citta di Bari) za kulturnu i književnu saradnju.

Njegova poezija prevedena je na ruski, francuski, italijanski, engleski, švedski, kineski i rumunski jezik.

Tivat iz IPA fondova poboljšava energetsku efikasnost javnih objekata

0
Tivat – foto Milan Grbic

Radovi na rekonstrukciji mreže javne rasvjete i ugradnji solarnih kolektora za grijanje sanitarne vode na krovu sportske dvorane Župa u Tivtu, započeli su tokom vikenda.

Ovi poslovi izvode se u sklopu projekta “IRENE: Interregional Renewable & ENEergy efficiency network”, koji se realizuje u okviru programa Interreg IPA prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014. –2020.

“Vrijednost radova iznosi 133.957 eura, a planirana je zamjena 465 svetiljki na mreži javne rasvjete savremenim LED sistemima, čime će biti ostvaren pozitivan uticaj na životnu sredinu i značajne uštede u budžetu grada.”- saopšteno je juče iz Opštine Tivat.

U sklopu projekta IRENE, lokalna uprava Tivta radiće i na jačanju kapaciteta svog tima za energetsku efikasnost, kroz nabavku profesionalne opreme i sprovođenje obuke, a biće odrađeni i energetski pregledi svih zgrada u vlasništvu Opštine Tivat, kao i niz promotivno-edukativnih aktivnosti.

Cilj projekta IRENE je doprinijeti zaštiti i očuvanju prirode podsticanjem održive upotrebe prirodnih resursa u prekograničnim područjima, putem zajedničkog razvoja i umrežavanja lokalnih sistema upravljanja energijom, te podsticati energetsku efikasnost i upotrebu sistema obnovljivih izvora energije u javnom sektoru.

solar

Projekat će trajati 30 mjeseci pod vođstvom partnera Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA, a pored Opštine Tivat, u projektu učestvuju Zadarska Županija, NVO Eko Centar Delfin, Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH i Grad Mostar. Ukupna vrijednost projekta je oko 2.000.000€, od čega Opštini Tivat pripada 308.175 eura.

Crna Gora loše rangirana prema indeksu svoje dostupnosti u linijskom pomorskom saobraćaju

0
Luka bar – Foto www.portofadria.me

Crna Gora je u vrhu zemalja koje su tokom ove godine zabilježile najveći pad indeksa svoje povezanosti sa svijetom putem linijskih brodskih servisa. Podaci su to koje je iznijela Konferencija za trgovinu i razvoj Ujedinjenih Nacija (UNCTAD) koja je upravi objavila najznačajnije detalje iz svog izvještaja o svjetskom pomorskom transportu u 2018.

LSCI (Liner  Shipping Conectivity Index) je indikator pozicije pojedine države u svjetskoj pomorskoj trgovini, mjereno kroz njenu zastupljenost u kontejnerskim brodskim servisima. LSCI indeks pojedine države određuje se prema podacima o rasporedu i korišćenju svjetske flote brodova za prevoz kontejnera: broju i veličini brodova koji uplovljavaju u luke određene države, njihovom kapacitetu u broju kontejnera (TEU), učestalosti i ukupnom broju redovnih kontejnerskih linija sa kojima je dotična država povezana, kao i broju pomorskih kompanija i veličini brodova sa kojima one održavaju te linije.

Crna Gora je po podacima UNCTAD-a, ove godine zabilježila pad od 48 odsto u svom LSCI indeksu u odnosu na 2017., što je stavlja na treću najgoru poziciju u svijetu. Lošiji učinak od Crne Gore po padu LSCI indeksa, ove su godine uimali samo Ukrajina (-61%) i Albanija (-49%). U prvih pet država svijeta po padu LSCI indeksa ove su godine još i Novi Zeland (-43%) i Sjeverna Marijanska Ostrva (-35%).

Top pet zemalja koje su ove godine imale najveći rast LSCI indeksa su Ujedinjeni Arapski Emirati 8179%), Maldivi (125%), Mauritanija (77%), Eritreja (73%) i Mikronezija (69%).                                                                                                                                        Oko četiri petina svjetke trgovine po obimu, odnosno oko 70 posto po vrijednosti robe, obavi se najjeftinijim i najefikasnijim – pomorskim transportom. Pri tom kontejnerski brodovi i linije igraju najvažniju ulogu jer se tim vidom transporta koji se najlakše nastavlja na drumski i željeznički, transportuje najveći dio svjetske robe široke potrošnje. Države bez dobre povezanosti tim tzv. intermodalnim transportom, imaju velikih problema u razvoju svoje ekonomije, a Crna Gora sa kompanijom Port of Adria koja u Baru maksimalno godišnje pretovari oko 50 hiljada kontejnera, bez kilometra autoputa i sa nerazvijenom željezničkom mrežom koja nema mogućnosti da sprovede tzv.kontejnerski blok-voz, potouno je van svih regionalnih, ada ne pominjemo globalne robne tokove i gleda u leđa svih ostalih država na Jadranu, liše BiH koja nema ozbiljnu morsku luku. U Bar uplovljavaju gotovo isključivo mali kontejnerski tzv. feeder brodovi kapaciteta po par stotina TEU-a, a koji po malim lukama razvoze kontejnere što velikim megakontejnerašima pojedinačnog kapaciteta i preko 20.000 TEU-a, prethodno iz raznih krajeva svijeta, stignu u neki od glavnih habova na Mediteranu, poput italijanske luke Đoja Tauro ili španske Algeciras.

Crna Gora je sa LSCI indeksom 3 u ovogodišnjem pregkledu UNCTAD-a zauzela 12 mjesto na listi najgore povezanih država i administrativnih teritorija na svijetu. Ispred nje po slabijoj povezanosti kontejnerskim brodovima i linijama su egzotične i male ostrvske države poput ostrva Norfolk, Uskršnjeg ostrva, Tuvalua, Bermuda, Kajmanskih otoka, Naurua, Timor-Lestea… Na drugoj strani medalje su države koje se mogu pohvaliti najvećim brojem linija i najvećim obimom saobraćaja kontejnerskih brodova sa njihovim lukama: prva na svijetu po tome je Kina sa LSCI indeksom 187,8 , slijedi Singapur (133,9) a na trećem mjestu je Južna Koreja (118,8).