U četiri ljetna mjeseca, jun, jul, avgust i septembar, na brojilu prometa postavljenom u Kuparima, zabilježen je prolazak 2 749 841 vozila, što je povećanje od 5% u odnosu na lani. Odnosno, kroz Kupare je ove godine prošlo u četiri mjeseca skoro 125 hiljada vozila više nego lani!
Povećanje se bilježi i na brojaču prometa u Zatonu. To su brojke da “se smrzeš”, komentiraju i iskusni saobraćajni stručnjaci, tim više što se tendencija visokog porasta broja vozila bilježi zadnje 3 godine, a na vidiku nema rješenja koje bi zadobilo povjerenje vozača kako će se dogodine situacija poboljšati. Dapače! Za očekivati je da će prometni prsten oko Grada i beskonačne kolone iz smjera istoka, a i zapada, biti svakodnevica vozačima i dogodine, piše portal dubrovniknet.hr
Na brojilu prometa “Zaton”, dakle, zapadnom ulazu u Dubrovnik u oba smjera je ukupno prošlo 1 692 838 vozila u odnosu na lanjskih 1 562 001 vozila što je povećanje za 130 837 vozila ili 8,37%.
Ukoliko se pogleda tablica (fotogalerija) s dva brojila koje su postavile Hrvatske ceste na istočnom i zapadnom ulazu u Grad, zaključuje se da je povećanje prometa svaku godinu po svim kategorijama vozila u prosjeku između 6 do 9 posto.
Preko zapadnog ulaza u Grad, prometnog brojača u Zatonu, dnevno prođe 13 884 vozila, dok je iz smjera istoka, prosječni dnevni promet daleko veći i čini ga 22 546 vozila.
Iako je riječ o brojkama koje su “u crvenom”, one nisu konačne, kaže šef prometne policije u Dubrovniku, Ante Vuletić.
– Riječ je o dvama brojilima prometa, postavljenima na jednom i drugom ulazu u Grad, ali se ne bilježi dakle, promet koji se, primjerice, odvija između bosanskohercegovačke granice na Ivanici i grada. Smatramo kako je u prometu još 10-tak tisuća vozila koji se ne registriraju jer ne prolaze preko ovih dviju točaka, u Kuparima i Zatonu – kazao je Vuletić.
U Kuparima je povećanje broja vozila koja sudjeluju u prometu logično i posve očekivano zbog porasta prometa kojega ostvaruje Zračna luka Dubrovnik, te tranzicije prema Crnoj Gori i Albaniji, zbog čega se tijekom protekle sezone nerijetko mililo u dugim kolonama prema Gradu.
Činjenica jest da turizam kao dominirajuća gospodarska grana i ne samo juga Hrvatske, na ceste dovodi sve veći broj različitih vrsta vozila stvarajući sve češće nevjerojatne gužve. Rješenja još uvijek nema, jer nam prometna infrastruktura stagnira i ne miče se s mrtve točke već desetljećima. Prema tome, dogodine može situacija biti jedino lošija.
A o brzoj cesti prema Zračnoj luci Dubrovnik se priča već 50 godina! Samo se priča i priča i priča…sve dok je tako ne treba nas čuditi kompletni prometi kolaps do kojega povremeno dolazi.
Kad se vide brojke vozila koji sudjeluju u prometu na magistrali oko Dubrovnika, broj nezgoda i nesreća koje se događaju ne iznenađuje, dapače. A, što se tiče bijesnih komentara koje vozači ostavljaju na “užarenoj” fb grupi radarske kontrole, ne treba sumnjati. Bit će ih i više….
Ukupna vrijednost investicija, putem javnih nabavki, koji će u Tivtu biti ugovorene ili početi sa realizacijom tokom oktobra mjeseca, iznosi 4,35 miliona eura.
Saopšteno je to danas iz kabineta gradonačelnika dr Siniše Kusovca (DPS), uz napomenu da se radi o adaptacijama zgrada Muzeja i Galerije, Centra za kulturu, DTV Partizana, trga u Radovićima, adaptaciji košarkaškog i pomoćnog fudbalskog terena u gradskom parku, dodatnoj saobraćajnoj i horizontalnoj signalizaciji, nabavci vatrogasnog vozila i opreme, uređenju autobuskih stajališta, bagerisanju i čišćenju kanala i uređenju malog parka.
Najznačajnija stavka je izgradnja druge faze nove pristupne saobraćajnice MR1 za kompleks Luštica Bay u Krtolima, ukupne vrijednosti 2.968.722 eura.
“Nakon ponavljanja procesa vrednovanja ponuda, po isteku žalbenog postupka, posao je pripao kompaniji “Bemax”. Prethodno je Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki poništila odluku Opštine Tivat o izboru najpovoljnije ponude na tenderu za izgradnju druge faze saobraćajnice MR1 prema kojoj je posao pripao kompaniji „Tehnoput MNE“.”- ističu iz Opštine dodajući da “cesta sa dvije kolovozne trake u dužini od 3,2 kilometra, infrastrukturom i javnom rasvjetom, koja bi trebalo da spoji postojeći lokalni put Tivat-Radovići kod Solila sa već izgrađenom prvom fazom MR1 u Đuraševićima, trebalo bi da bude izgrađena za deset mjeseci”- piše u saopštenju.
Nadzor za drugu fazu izgradnje MR1 saobraćajnice je povjeren kompaniji „Geotehnic Projekt i Consalting“ (22.869 eura). Naredne nedjelje počeće postavljanje horizontalne signalizacije vrijedne 15.874 eura izvođača „Alfa projekt“. Za asfaltiranje lokalnih puteva vrijedno 96.956 eura ugovor je potpisan sa kompanijom „Asfalt Beton Gradnja“, dok je posao nabavke polovnog vatrogasnog vozila za DVD Krstoli iz Radovića, vrijedan 14.890 eura povjeren kompaniji „Ben Kov“. Sa kompanijom „Fidas“ potpisani su ugovori za izgradnju autobuskih stajališta (43.729 eura) i postavljanje tartan podloge u malom parku (15.785 eura).
“U toku je potpisivanje ugovora vrijednog 185,7 hiljada eura sa firmom „Grand Design“ za završne radove – termodinamika i mobilijar, u objektu DTV Partizan, kao i sa kompanijom “Tehnotekstil” za postavljanje taktilnih površina na saobraćajnicama u užem centru grada vrijednosti 5.754 eura. U toku su i završni radovi na zaštitinim ogradama u lučici Kalimanj (29859 eura) i kod škole (13.299.44) koji su povjereni kompanijama „Incom“ i „V Projekt“.- poruluju iz Opštine Tivat.
Slovenski maslinar iz Izole uspio je patentirati nov način presanja maslina, bez njihova zagrijavanja, što rezultira većom trajnošću ulja i većim sadržajem antioksidansa
Riječ je o novom sistemu presanja i prerade maslina koji se razlikuje od klasičnog načina hladnog presanja kod kojega se ulje zagrijava do 27 stepeni Celzijusa, kazao je na konferenciji za novinare izolski maslinar Beno Bajda, vlasnik ekološke uljare Torkla, kojemu je u razvoju sistema prešanja pomagao elektroničar Milenko Sekulič.
Kako je objasnio, osnovna ideja od koje je krenuo prije nekoliko godina bila je da se u preradi maslina molekule maslinova ulja iz samih stanica izdvajaju pomoću ultrazvuka i bez zagrijavanja
Nakon što je nova tehnoloigija razvijena, primijenio ju je u svojoj uljari, a sada i patentirao pri slovenskom uredu za patente i inovacije pa će je moći koristiti i drugi.
Nakon pet godina rada, uspjeli smo na presu za masline instalirati posebne elemente koji proizvode ultrazvuk. To omogućuje otvaranje opni stanica, a time i odvajanje molekula ulja od ostalog dijela mase pa je u našem ulju 30 posto antioksidansa više nego u ulju dobivenom klasičnim načinom hladnog presanja, kazao je Bajda.
Prema njegovim riječima, to znači da više nije potrebna termička obrada maslina, postotak antioksidansa u ulju je bitno veći, a time i kvaliteta ulja. Usto, postupak prerade maslina u ulje skraćuje se za 15 minuta, a ulje je trajnije i duže održava svoja svojstva, kazao je Bajda.
Ovih dana on je uspio dobiti pravo patenta na novu tehnologiju od slovenskog ureda za patente, a u toku je i postupak testiranja i provjere nove tehnologije na međunarodnoj razini.
Bajda kaže da svoje inovativno i zdravije maslinovo ulje sada prodaje ljekarnama i specijaliziranim eko-trgovinama.
Trenutačno proizvodi oko dvije tone takvog ulja, čija je cijena samo malo viša od cijene klasičnog ulja dobivenog tehnologijom hladnog presanja.
Vlada Crne Gore prihvatila je predlog Ministarstva odbrane i odlučila da NVO „Podmorničar“ iz Tivta besplatno ustupi na korišćenje jedan od polovnih prostora u vlasništvu Ministarstva odbrane u tom gradu.
Riječ je o poslovnom prostru povrpine 16 kvadrata u prizemlju jedne od vojnih stambenih zgrada u Zagrebačkoj ulici u naselju Seljanovo. NVO „Podmorničar“ okuplja bivše vojne vetetane – pripadnike 88. Flotile podmornica nekadašnje JRM, a koji danas ćžive u Crnoj Gori. Jedno je od ukupno četiri udruženja bivpih jugoslovenskih podmorničara, a koja sjedišta osim u Tivtu, imaju i u Beogradu, Ljubljani i Puli i međusobno izuzetno dobro sarađuju.
U odluci Vlade stoji da je Udruženje „Podmorničar“ dobrovoljno, i neprofitabilno i cilj mu je naučno i stručno istraživanje podmorničarstva, razvoj i njegovanje tradicije podmorničarstva, razvijanje svijesti o sadržini i zaštiti ekoloških i ljudskih prava u toj oblasti, kao i težnja da aplicira za organizaciju Svjetskog kongresa podmorničkih veterana u Tivtu u narednom periodu.
“Za ostvarivanje svojih ciljeva Udruženju je potrebna prostorija za rad, a u predmetni poslovni prostor od 16 m² uložili bi značajna sredstva u opremanje i uređenje i time spriječili njegovu dalju devastaciju”- saopštila je Vlada koja će na taj način “skućiti” jedno od najmasovnijih i najaktivnijih udruženja vojnih veterana u državi.
Sa susreta podmorničara u Tivtu
NVO “Podmorničar” do sada nije imala prostorije za rad a njeni članovi okupljali su se najčešće u prostorijama Zbirke pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu gdje su i nekadašnje dvije podmornice na kojima su ti veteran plovili i služili, sada izložene kao muzejski eksponati.
Društvo “Feral” od 13. do 21. oktobra organizuje na Trgu palmi u Budvi izložbu poznatog umjentika Slobodana Boba Slovinića, uz prateći program koji će trajati u toku cijele iduće sedmice.
“Želja društva Feral je da ovim dogadjajem istakne ogromnu vrijednost koju ostrvo Sveti Nikola ima za Budvu i njene gradjane. Ove vrijednosti su slojevite, pa tako i sam program razmatra pitanja o Školju iz umjetničke, stručne i društvene perspektive. Očekujemo vas”, navode iz ovoga Društva.
“Andrićeva sunčana strana“ naziv je simpozijuma koji je u četvrtak otvoren u Institutu „Dr Simo Milošević“. Tokom tri dana biće predstavljene publikacije i djela 59 autora iz 15 zemalja Evrope, u organizaciji Instituta za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ u Gracu.
Ovaj simpozijum jedanaesti je skup u okviru međunarodnog istraživačkog projekta „Andrić-Initiative: Ivo Andrić u evropskom kontekstu“.
Prisutne je u ime Opštine Herceg Novi pozdravio menadžer Dragan Šimrak i poželio im dobrodošlicu u grad Iva Andrića.
„Narednih dana boravićete u gradu koji je Andrić izabrao za svoje mjesto mira i harmonije, koji ga je privukao suncem, svjetlošću, klimom i gostoljubivošću, kao i zbog saznanja da su Herceg Novi često pohodili brojni veliki umjetnici, posebno pisci. Posebno mi je zadovoljstvo što se ovaj prestižni međunarodni skup održava u godini kada je Ivo Andrić ponovo dobio svoje zasluženo mjesto u Herceg Novom, tačno 50. godina nakon što je pisac otišao iz grada“, kazao je Šimrak.
On je objasnio je ideja o revitalizaciji Kuće Iva Andrića u Herceg Novom postoji još od sedamdesetih godina dvadesetog vijeka, nakon što je Opština Herceg Novi otkupila ljetnjikovac – jedinu kuću koju je Andrić tokom svog vijeka sagradio, za uživanje sa svojom Milicom.
Ivo Andrić
Govoreći o započetom projektu revitalizacije Kuće Iva Andrića, Šimrak je istakao da će Herceg Novi dobiti sjećanja dostojno velikog pisca, koje ima međunarodni kulturni, obrazovni i turistički značaj.
Zahvalivši se profesoru Tošoviću, Institutu za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ u Gracu i svim učesnicima, poželio je uspješan rad vjerujući da će tokom ovih dana „na novi, poseban način sagledati Andrićevo djelo, koje je neiscrpna inspiracija“.
Branko Tošović, profesor emeritus Instituta za slavistiku Univerziteta „Karl Franc“ i rukovodilac ovog istraživačkog projekta, izrazio je zadovoljstvo što će u Herceg Novom analizirati motive „svjetlosti i sunca kod Andrića“, jer su upravo oni privukli pisca u naš grad.
Na simpozijumu će biti razmotrene tri teme: Andrićev nezavršeni roman „Na sunčanoj strani“, zatim Sunce, svjetlost i Jadran u njegovorm stvaralaštvu i odnos Andrića sa Herceg Novim, Crnom Gorom i Njegošem.
Za skup koji traje tri dana je prijavljeno 90 tema, koje će se naći u zborniku. Izlagaće 58 autora iz 36 gradova u 15 država. Tošović je istakao učešće brojnih mladih autora, što je važno kao potvrda imamo nove stručnjaka koji se bave Andrićevim djelom.
Autor serije skupova o Andriću najavio je da će sledeći simpozijum biti organizovan u Moskvi.
Stotine putnika na krstarenju Mediteranom je u karantinu u svojim kabinama. Naime, oko 300 osoba na kruzeru „AIDAprima“ požalilo se na proljev i povraćanje nakon što se virus proširio od kada je 22. septembra kruzer isplovio iz Palme.
Brod za krstarenje plovio je za Korziku, Firenzu, Rim i Barcelonu, no morao se vratiti natrag na Mallorcu nakon što su putnici oboljeli od gastroenteritisa. Brodski liječnici imali su pune ruke posla te su preporučili da bolesnici ostanu u svojim kabinama.
Njemački Bild piše da se nekoliko putnika počelo osjećati neuobičajeno nakon planiranog izleta autobusom, a zatim se virus brzo proširio među ostalim gostima koji su čekali pet sati na pregled liječnika.
Nakon povratka u Palmu, ranije nego što je planirano, svi putnici s broda su prebačeni na farmu smještenu na rubu lučkog grada gdje će čekati let za Njemačku.
Vjeruje se da su mnogi putnici odbili ostati i uzeli prve slobodne letove da se vrate kući.
Nacionalna aviokopmanija Montenegro Airlines (MA) nakon završetka glavne ljetnje turistilke sezone i isteka ugovorenog roka o tzv. wet leasu, vratila je 30.septembra njegovom vlasniku iznajmljeni avion „boing B 737-500“ (9H-OME).
Ovaj 27 godina stari avion MA je iznajmila od kompanije „AirX Charter“ sa Malte, a u floti MA je ova letjelica kapaciteta 126 putnika, letjela od 15.aprila do 30.septembra. Avion je bio iznajmljen po tzv. wet lease aranžmanu što znači da ga je opsluživala malteška posada, ali je letjelica bila privremeno prefarbana u boje Montenegro Airlinesa, čiji je logo „boing“ nosio na repu.
Iznajmljeni „boing“ je proteklih mjeseci saobraćao isključivo iz Podgorice na redovnim ali i čarter linijama MA, pri čemu je ostvario ukupan nalet od oko 1.300 blok-sati. Iako je u tom peridu imao i nekoliko neplaniranih ispada iz saobraćaja uslijed tehničkih razloga, u menadžmentu MA veoma su zadovoljni ukupnim efektima iznajmljivanja ovog aviona za period tzv. ljetnje IATA sezone. Naime ova, šesta po redu letjelica u floti MA, značajno doprinijela da ta kompanija preveze do sada rekordan broj putnika, jer je do kraja prvog kvartala 2018. MA imao promet od 527 hiljada putnika što je 13,6% više nego u istom periodu lani.
„Ovogoidišnje iskustvo sa dužim iznajmljivanjem aviona većeg kapaciteta za špic sezone, a što smo primijenili prvi put od osnivanja kompanije, pokazalo se kao veoma uspješna i efikasna priča, tako da nešto slično namhjeravamo da opet uradimo i dogodine“- kazao nam je “ izvor iz menadžmenta MA.
Tokom predstojeće tzv. zimske IATA sezone koja traje od kraja oktobra do početka aprila naredne godine, MA će saobraćati sa flotom od četiri svoja aktivna aviona tipa „embraer E-195“ i „foker F-100“ i jednim avionom „foker“ u rezervi. Plan je da stalno budu operativna četiri aviona, dok će se na petoj letjelici odraditi ranije planirani radovi održavanja većeg obima, te će ona u saobraćaj biti ukljiučivana samo povremeno i po potrebi.
Iako potraga traje više od vijeka Crna Gora nikada nije bila bliža otkrivanju nafte i gasa. Prvog novembra u naš dio Jadrana uplovljava brod za seizmička istraživanja konzorcijuma Eni-Novatek.
Ukoliko se utvrdi postojanje nafte i gasa u našem podmorju prihod od 62 do 68 odsto pripašće Crnoj Gori. Taj novac neće se direktno slivati u budžet već će se čuvati i za buduće generacije, poručuju iz Uprave za ugljovodonike.
Ekskluzivno za TV CG pristao je da govori o tom poslu direktor italijanske kompanije Eni za Crnu Goru, Agostino Makanji.
“Ovdje smo jer smo analizirali podatke koji su već postojali u Crnoj Gori i vjerujemo da potencijal postoji, ali naša posljednja riječ će biti tek kada vidimo nove podatke. Do novih podataka doći će se seizmičkim istraživanjima koja počinju 1. novembra i trajaće 45 dana. Naime, brod koji će se kretati sporo brzinom između 4 i 6 čvorova za sobom će vući uređaj za emitovanje zvučnih impulsa odnosno vazdušnih topova. Zvuk će se odbijati od morsko dno, a brodski kompjuteri će obrađivati seizmičke podatke. Taj signal će analizirati super kompjuter i dobićemo bolju sliku šta je ispod površine. To će nam omogućiti da istražimo potencijlni resurs područja za koji smo dobili dozvolu. Nadamo se da ćemo dobiti dobre podatke” kazao je Makanji.
Za TV Magazin TV CG direktor za Crnu Goru grčkog “Energean Oil & Gas” Antonios Nikolopulos kaže da će seizmička istraživanja te naftne kompanije početi krajem ove ili početkom naredne godine.
“Kada nam bude odobrena procjena uticaja na životnu sredinu plan nam je da brod krene sa istraživanjem krajem decembra ili moguće početkom naredne godine. Ako budemo imali sreće da nađemo dobra mjesta, bušenje će se desiti 2020”, saopštio je Nikolopulos.
Minimalan broj bušotina italijansko – ruske i grčke kompanije definisan je ugovorima koje su potpisali sa Vladom Crne Gore. Eni i Novatek će bušiti dvije: jedna će biti duboka 6.500 metara, a druga 2.000.
“Vi na ultrazvuku sve vidite, ali dok hirurg to ne otvori ne zna šta se dešava tamo. Takva paralela je i u ovoj industriji. Ta bušotina je jako važna za nas, jer ona vam daje ne samo podatke o tome da li ima nafte i gasa nego vam daje podatke i o cijeloj geologiji i strukturi. Znači što više bušotina, više znanja o podzemlju”, objašnjava direktor Uprave za ugljovodonike Vladan Dubljević.
Prva bušotina, uvjeravaju u Upravi za ugljovodinike, biće van crnogorskih teriotrijalnih voda.
“Biće na prostoru između Bara i Ulcinja i 23 km daleko od obale van teritorijalnih voda Crne Gore. Znači teritorijalne vode su 12 km, a ovo će biti 23 km daleko od obale”, naveo je Dubljević.
Eksploatacija nafte u CG
Istraživanju nafte i gasa u našem podmorju oštro se protive u nevladinoj organizaciji Green home. Smatraju da građani ne znaju dovoljno kakve su posljedice istraživanja i proizvodnje ugljovodonika.
“Naš slogan je divlja ljepota. Gdje je divlja ljepota sa naftnim platformama? Smatramo da građani nijesu adekvatno informisani šta znači istraživanje nafte i gasa u našem malom moru koje je zatvorenog tipa i kakve donosi posljedice ne samo za biodiverzitet nego i za zdravlje i kvalitet života građana. Kao i na razne ekonomske grane kao što su ribarstvo, turizam…”, upozorava Nataša Kovačević, Green Home.
Kovačević tvrdi da je bilo kakva potraga za naftom u suprotnosti sa prvim članom našeg Ustava koji Crnu Goru definiše i kao ekološku državu i da će seizmička istraživanja napraviti ogromnu štetu. U naftnim kompanijama tvrde drugačije.
“Svaka aktivnost nosi neki rizik. U ovom slučaju rizik geofizičkog istraživanja je minimalan, ali o tome se dugo diskutovalo sa Agencijom za zaštitu životne sredine. Na kraju, utvrdili smo sve neophodne mjere ublažavanja rizika, u skladu sa najnovijim i najnaprednijim regulativama i svi međunarodnim standardima zaštite prirode”, izričit je direktor italijanske kompanije Eni za Crnu Goru, Agostino Makanji.
Istraživanja će se raditi, tvrde u Geen homu, u seizmološki osjetljivim područjima.
“To je područje Bara i Ulcinja. Mi znamo 1979. da baš u ovom jednom od blokova, blok 26 da je u blizini toga bio epicenter. Postoji mogućnost i indukovanih zemljotresa”, upozorava Kovačević.
“Nećemo sigurno izazvati bilo kakve zemljotrese ovim slabim energetskim zvukom koji ćemo proizvoditi tokom geofizičkih aktivnosti”, odgovara Makanji.
Branislav Glavatović, inženjer geofizike kaže da rizik jedino može postojati od samog izlivanja nafte prilikom bušenja.
“To su izuzetno rijetki slučajevi. Sjećamo se događaja u Meksičkom zalivu, koji je bio nesvakidašnji, jer je prouzrokovan izuzetno velikim pritiscima na tim dubinama od nekoliko kilometara na kojima su se izvodila ta bušenja ali to su veoma rijetki događaji”, precizira Glavatović.
Energean već četiri decenije istražuje i proizvodi naftu i gas bez ijednog incidenta, tvrdi prvi čovjek te kompanije u Crnoj Gori.
Iako se za Eni vezuju brojna izlivanja nafte, direktor za Crnu Goru Makanji poručuje da se situacija promijenila.
“U posljednjoj deceniji nijesmo imali bilo kakvih izlivanja nafte, a imali smo na stotine bušotina. Uvjereni smo i sigurni u tehnologiju koju koristimo da do izlivanja nafte neće doći, ali ukoliko do toga dođe imaćemo sve spremno da se odmah reaguje. Toliko smo u posljednjih 10 godina povećali bezbjednost da nam je čak i Norveška dozvolila da proizvodimo naftu u Barencovom moru.To je najosjetljivija životna sredina na svijetu zato smo uvjereni da radimo dobar posao i ovdje u Crnoj Gori”, poručuje Makanji.
Ukoliko se utvrdi postojanje crnog zlata u našem podmorju prihod od 62 do 68 odsto pripašće Crnoj Gori. Taj novac neće se direktno slivati u budžet već će se čuvati i za buduće generacije. U toku je izrada zakona o fondu, koji je urađen po uzoru na norveški.
“Vlada i Parlament su odlučili da samo 15 odsto od tog eventualnog prihoda ide u budžet kao sredstva budžeta, a da 85 odsto, glavnica, bude nešto kao slično porodičnom srebru, da to pripada i generacijama koje dolaze, da to bude jedan investticiono razvojni fond, koji će sam po sebi generisati neke prihode”, saopštio je Vladan Dubljević.
Da li će sve ostati na papiru, a nafta vjekovni san znaće se nakon istraživanja i analize podataka do kojih će naftne kompanije vrlo brzo doći.
Nakon prošlonedjeljnog postavljanja Male biblioteke na otvorenom, ovog vikenda će biti postavljena i dnevna soba od recikliranog materijala, koja će ugostiti učesnike i učesnice radionica u malom parku pored Ljetnje pozornice u Tivtu u subotu, 13. oktobra sa početkom u 10 sati.
Ova mala dnevna soba na otvorenom ce biti druga takva dnevna soba u Crnoj Gori.
Nakon postavke, u 12.30 sati biće održana prva u nizu psiholoških radionica namijenjenih mladima u okviru realizacije projekta ,,Otvorena knjiga”. Tema radionice je zapošljavanje mladih, odnosno sticanje vještina za uspješnu pripremu za izbor pravog zanimanja i usmenog dijela -razgovora za posao, a sve to sa stanovišta psihološkog pristupa koji se zove transakciona analiza. Radionicu će držati psihološkinja, praktičarka transakcione analize.
Projekat ,,Otvorena knjiga” finansira Opština Tivat, a realizuje se u organizaciji NVO Teserakt iz Tivta i NVO Naša akcija iz Kotora, a planirane aktivnosti se odvijaju u toku mjeseca oktobra.
