Vaterpolo reprezentacija Crne Gore osvojila je bronzanu medalju na Mediteranskim igrama u Taragoni.
Crnogorski vaterpolisti savladali su danas u meču za trećemjesto selekciju domaćina, Španije 6:4.
Izabranici selektora Vladimira Gojkovića turnir su završili sa tri pobjede i porazom.
U grupi, poslije startnog poraza od Srbije, savladali su Portugal i Francusku i kao drugoplasirani izborili meč za medalju.
Strijelci za crnogorsku selekciju u meču za bronzu bili su Draško Brguljan, Marko Petković, Aleksandar Radović, Dragan Drašković, Nikola Marušić i Đuro Radović.
Vaterpolisti su osvojili četvrtu medalju za Crnu Goru u Taragoni, nakon srebra rukometašica i Ane Drašković i bronze Marine Raković.
Camerton 1 mjesto u kategoriji nove klapske pjesme po ocjeni publike
17. Festival klapa Perast finale
17. Festival klapa Perast finale
17. Festival klapa Perast finale
Dodjelom nagrada u subotu, na Pjaci Svetog Nikole u Perastu, završen je 17. Međunarodni festival klapa Perast.
U kategoriji muških klapa, prva nagrada po ocjeni stručnog žirija, pobjednik je klapi Valdibora iz Rovinja kojoj je pripala nagrada „Peraški kampanio”.
Drugo mjesto pripalo je klapi Porat iz Korčule, dok je treće mjesto osvojila klapa Žmul iz Omiša.
Po ocjeni publike prvo mjesto i nagrada “Kasada” pripala je klapi Praska iz Podstrane.
Klapa Praska prvo mjesto po ocjeni publike
U kategoriji Nova klapska pjesma po ocjeni publike prvo mjesto i nagrada “Nikola Gregović” pripala je klapi Camerton iz Podgorice.
Camerton 1 mjesto u kategoriji nove klapske pjesme po ocjeni publike
Za najbolju debitantsku klapu proglašena je ženska klapa Mirabela iz Omiša, dok je najbolja klapa iz Crne Gore, Alata iz Podgorice.
Prvo mjesto za najbolju kompoziciju pripala je Tonću Ćićariću, a nagrarada za najbolji aranžman Dušku Tambači.
Nagrada za najbolji tekst pripala je Minji Bojaniću za pjesmu “Tora”.
Jasminko Šetka umjetnički direktor Festivala klapa Perast: Najveći uspjeh je nastup dječijih klapa
Jasminko Šetka foto Boka News
“Imali smo jaču konkurenciju u kategoriji ženskih klapa, nego što je to bilo u muškim klapama. U kategoriji Nova kompozicija bilo je inzvarendnih pjesama koje će definitivno zaživjeti. I dalje ćemo instirati na jačanje i razvoj klapske pjesme u Crnoj Gori, ono što mene fascinira je klapa O’ Dive Belcanto iz Berana, cure su pokazale da geografski položaj mjesta u u kome se nalaze-žive nema apsolutno nikakvog značaja za klapsku pjesmu, da se dobro pjeva…
Ukoliko ne odgojimo mladost da živi i pjeva klapsku pjesmu bojim se za budućnost klapske pjesme.
Festival klapa Perast ove godine je napravio ogroman korak, smatram najvećim uspjehom Festivala nastup dvije dječije klape, Kotorski grdelini i Primorkinje iz Budve. Kako radim i stvaram u regionu ovakav primjer rada sa djecom u klapskom pjevanju nisam vidio” – kazao je za Boka News Jasminko Šetka.
Trajekt „Teodo“ kompanije „Pomorski saobraćaj“ iz Kamenara imao je juče nešto poslije 17 sati nezgodu dok je plovio na redovnoj liniji Kamenari-Lepetane preko tjesnaca Verige u Boki Kotorskoj.
Iz za sada zvanično neutvrđenih razloga, trajekt koji je manevrisao prilikom pristajanja u Lepetanima, udario je u obalu u blizini starog tzv. mula Veselina u tom tivatskom naselju, na oko 150 metara vazdušne linije od trajektnog pristaništa Lepetane.
Prilikom udara broda od 384 bruto-tone u obalu, na sreću niko nije povrijeđen, ali je pričinjena veća materijalna šteta na obalnoj infrastrukturi. Trajekt je pramcem udario u obalni zid i parapet na lokalnom putu Tivat-Prčanj-Kotor, srušivši stari kameni zid-parapet na dva mjesta. Oštetio je i jednu manju drvenu i jednu betonsku pontu, a oštećenja je nanio i jednoj ovdje usidrenoj barci mještana koja se zaglavila ispod pramca trajekta: tako ju je 39 metara dugi i 15 metara široki trajekt, zavozeći krmom da bi se udaljio od obale, povukao za sobom i pritom iščupo muring barke, ali i njen vez na obali.
Sam trajekt, osim nekoliko ulubljenih limova i izgrebane farbe na pramcu, u udaru nije pretrpio teža oštećenja jer mu trup nije probijen.
Inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompaar kazao nam je da ga je o incidentu u Lepetabima odmah obavijestio tehnički direktor „Pomorskog saobraćaja“ Nenad Pataki i da će ta firma sanirati oštećenja na obalnoj infrastrukturi.
„Tačan uzrok nezgode za sada nije poznat ali se sumnja da je u pitanju ljudski faktor, odnosno greška neiskusnog kormilara koji je u u tom momentu bio na komandom mostu „Teoda“- kazao je Lomapr dodajući da će biti pokrenuta istraga. Iako nije oštećen, trajekt „Teodo“ juče kanso poslijepodne povučen je sa linije i vezan je u Kamenarima pred upravnom zgradom „Pomorskog saobraćaja“.
Trajekt Pomorskog saobraćaja udario je u obalu u mjestu Lepetani, danas oko 16 i 30.
U incidentu nije bilo povrijeđenih, a pričinjena je manja materijalna šteta.
Nedležni su, kao što se vidi na snimku koji je Portalu RTCG, poslao čitalac – reporter pokušali da trajekt preusmjere na pristanište, ali nijesu uspjeli.
Kako nezvanično saznajemo incindet se dogodio uslijed kvara na trajektu.
U Dvorani Park u ponedjeljak, 2. jula u 21 sat biće odigrana predstava Zapadne pozorišne radionice iz Edmontona (Kanada), “Caffe Daughter”(Kafe Ćerka), u režiji Lize Rejvensberger.
Ivet Vong je djevojka mješovitog porijekla koja odrasta u Saskačevanu pedesith godina 20. vijeka. Njen otac je Kinez, vlasnik kafića, a majka Kri Indijanka. Kada Ivet napuni deset godina, majka traži od nje da joj nešto obeća – da nikada nikome ne kaže da je porijeklom Indijanka. Ivet čuva ovu tajnu uporedo sa jednim snom, sve do trenutka kada više ne može da krije svoje porijeklo od same sebe. Zasnovana na istinitoj priči senatorke Lilijan Eve Kvon Dajk, Kafe Ćerka je snažna, duhovita i dirljiva životna priča jedne žene koja želi da povrati svoje porijeklo.
Dolazak ove predstave na gostovanje u Herceg Novom je podržala Ambasada Kanade, Domorodačka dramska umjetnost Alberte, Umjetnički savjet Kanade i Umjetnička fondacija Alberte.
Press konferencija održati 2. jula u Maloj Sali Dvorane Park u 19:30 časova, na kojoj će se predstaviti producent predstave – Barbara Tolevska, predstavnica Ambasade Kanade – Olgica Marinković i v.d. direktora JUK Herceg fest – Gordana Krcunović.
Velika bijela psina viđena je po prvi put u četrdeset godina u blizini španjolskog sredozemnog otoka Mallorce, prenosi BBC.
Skupina za zaštitu prirode snimila je morskog psa u blizini arhipelaga Cabrera. Ta je riba posljednji put viđena kod Balearskih otoka davne 1976. godine, piše BBC.
Velike bijele psine mogu težiti do 2 tone, narasti do 6 metara i postizati brzinu do 64 kilometara na sat.
“Prisutnost velikih bijelih psina u španjolskim vodama konstantna je glasina”, istaknuo je biolog i redatelj dokumentarnih filmova Fernando Lopez-Mirones za agenciju Efe.
“No nismo dugo godina uspjevali zabilježiti njihovu prisutnost”.
Prema jednom dokumentarnom filmu iz 2007., između 1920. i 1976. ribari su u okolini Balearskih otoka ulovili 27 bijelih psina.
Nakon što je Crveni krst Crne Gore sproveo 4 obuke za spasioce na vodi tokom maja i juna mjeseca, te obezbjedio 11 termina za ovjeru već postojećih licenci za 2018. godinu, zakupcima crnogorskih plaža na raspolaganju je ukupno 568 licenciranih spasilaca na vodi za tekuću kupališnu sezonu.
Na kursevima je obučeno 96 novih spasilaca, dok je 472 postojećih uspješno prošlo provjere i ovjerilo svoje licence. Treba istaći da i ove godine imamo povećanje broja obučenih spasilaca, što znači da postoji i veća zainteresovanost lica za ovaj vid profesije.
Crveni krst Crne Gore je član Međunarodne federacije za spašavanje na vodi (ILS-e), stoga je program obuke usklađen sa svim evropskim i svjetskim standardima. Tako su se u ovoj sezoni praktični dio obuke i ispiti sprovodili po izmijenjenim, međunarodno usklađenim normama, koje su se primjenjivali na ispitima za ovjeru licenci, i na obukama novih spasilaca na vodi. Sadržaj praktičnog dijela ispita, sa normama, podrazumijevao je: plivanje 100 metara za 1,40 minuta i manje spasilačkim kraulom; plivanje 300 metara za 4,30 minuta i manje uz pomoć peraja; transport davljenika 25 metara, koristeći 3 tehnike, poslije oslobađanja od hvata davljenika; plivanje 400 metara za 9 minuta i manje (200 metara prsno plivanje i 200 metara kraul); ronjenje na dah u dužinu, minimum 25 metara i vađenje potonulog davljenika (3 metra dubina) – 3 puta za 3 minuta. Provjera je uključivala, pored znanja i iskustva iz oblasti plivačkih sposobnosti, znanje iz teorije spasilaštva, kao i znanje u pružanju prve pomoći i KPR-a (reanimacija).
Ulcinj – Velika plaža
Pravilnikom o uslovima koje moraju ispunjavati uređena i izgrađena kupališta, koji je donesen od strane Ministarstva održivog razvoja i turizma propisani su uslovi za organizaciju spasilačke službe na svim uređenim i izgrađenim kupalištima. Shodno članu 5 navedenog Pravilnika, spasilačka služba mora biti organizovana od najmanje jednog spasioca, koji je završio obuku za spašavanje na vodi i posjeduje legitimaciju važeću za tekuću godinu na svakih 50m dužine obale u mjesecima jul i avgust, odnosno na svakih 100m dužine obale u ostalim mjesecima. Na svim plažama moraju biti postavljene kule za spasioce na svakih 100 m dužine obale, sa istaknutim natpisom “spasilac” na crnogorskom i engleskom jeziku i jedan spasilački punkt na svakih 50 m, između dvije kule, u neposrednoj blizini vode. Na plažama mora biti postavljen jedan čamac na svakih 200 m dužine obale, kao i signalizacione zastavice (u tri boje) i informativna tabla na kojoj je definisano njihovo značenje na crnogorskom i engleskom jeziku. ZELENA boja zastavice označava bezbjedno i bezopasno kupanje, ŽUTA da je kupanje ograničeno i može biti opasno, CRVENA da je kupanje zabranjeno ili spasioc nije na dužnosti.
Spasilačka oprema obuhvata opremu na kuli i punktu (dvogled, specijalna spasilačka sredstva, signalizacione zastave, mobilni telefon i oprema za prvu pomoć) i ličnu opremu spasioca (uniforma – majica i šorts sa oznakom spasilačke službe na crnogorskom i engleskom jeziku, pištaljka, mobilni telefon, bova za spašavanje i laka ronilačka oprema).
Hrvatski ribari pronašli su i djelimično izvadili iz mora olupinu jugoslovenskog vojnog aviona koji se srušio u blizini Zadra par dana prije početka otvorenih oružanih sukoba JNA i hrvatskih snaga, čime je rasvijetljena misterija sudbine kapetana Neše Vrangelovskog (32) koji je nestao na trenažnom letu 5. septembra 1991.
Kako je objavljeno na društvenim mrežama, krilo aviona Galeb G-2, evidencijskog broja 23147, izvadili su ribari i ostavili u Lukoranskoj uvali na ostrvu Ugljan u blizini Zadra.
Na slikama se vidi dio krila školsko-borbenog aviona Galeb G-2, značajno oštećenog od ležanja na morskom dnu, ali na kojem se i dalje jasno vidi oznaka Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva na svijetlo plavoj donjoj površini krila i bijelom bojom ispisan broj 147 na gornjoj, što odgovara avionu 251. lovačko-bombarderske eskadrile (lbae) koji je nestao par dana prije početka rata.
Prema rukopisu još neobjavljene knjige o udesima vojnih vazduhoplova vojnog analitičara Aleksandra Radića, Vrangelovski je kobnog dana poletio sa aerodroma Zemunik kako bi obavio let za potrebe ispitnog školskog gađanja lokalne PVO jedinice na poligonu Šepurine, a posljednji put se javio radio vezom minut prije nego što je nestao, dok je letio na visini od 100 metara iznad mora.
Nakon što je nestao, vojska je pokrenula potragu za njim, a helikopter Gazela je otkrio naftnu mrlju na površini vode, i procijenjeno je da je potonuo na dubinu od 65 do 70 metara, pa je čak i određen brod Ratne mornarice koji je trebalo da izvadi olupinu, ali je zbog početka ratnih sukoba cijela akcija otkazana.
Sličan slučaj dogodio se i u maju ove godine kada je grupa čeških ronilaca kod Primoštena otkrila olupinu jugoslovenskog aviona Jastreb J-21, u kojem je 19. septembra 1991. poginuo poručnik pilot Valter Jurišić (27).
Na snimku objavljenom na Youtube, na morskom dnu vide se ostaci aviona evidencijskog broja 24203, za koji i dalje nije jasno zašto je pao i potonuo u more, s obzirom da se na olupini ne vide eventualni efekti dejstva PVO.
Nakon što je otkrivena sudbina i tog pilota, ostalo je nejasno još šta se desilo sa dvojicom pilota JRV koji su nestali na borbenim letovima 1991. i 1992.
Prvi je pilot 247. lbae major Miroslav Milutinović (36), koji je nesteo leteći na Jastrebu 2. oktobra 1991. godine, u akciji noćnog dejstva po minobacačkom položaju hrvatskih snaga sa kojeg se dejstvovalo po aerodromu Zemunik.
Možda i najveća misterija ostaje sudbina kapetana prve klase Slobodana Medića (34) koji je kao vođa para Migova 21 iz 126. lovačke eskadrile raketirao most između Bosanskog i Slavonskog broda 2. maja 1992.
Njegov avion je oboren u drugom izlazu na cilj dejstvom rakete sa zemlje i pilot Miga-29, koji je takođe letio na zadatak, javio je da je primijetio kupolu Medićevog padobrana, što znači da je pilot bio živ kada je napustio avion.
Slovenačka TV Kopar prvobitno je javila da se Medić prizemljio padobranom i da su mu hrvatski vojnici nanijeli teške povrede, ali je po svemu sudeći on prvobitno bio zarobljen.
Svjedoci su u avgustu 1992. davali izjave da je Medić bio jedan od šest pilota JNA koji su bili određeni za razmjenu u Nemetinu, ali da je Medića iz autobusa neposredno prije razmene izveo tadašnji ratni komandant Osijeka Branimir Glavaš, nakon čega mu se gubi svaki trag.
Do sada ništa se pouzdano nije saznalo o njegovoj sudbini.
Automobil izvršnog direktora Međunarodnog festivala Mikana Kovačevića, juče je oko 12 sati demoliran u Perastu. Automomobil je bio parkiran na javnoj površini pored Muzeja grada Perasta gdje je bilo u toku predstavljanje festivalskog almanaha, časopisa„Lirica“.
„Tokom prezentacije festivalskog almanaha dobio sam prijeteću SMS poruku, da ukoliko za dva minuta ne uklonim auto, biće demoliran. Auto sam parkirao na javnoj površini gdje nije bilo oznake da je parkiranje zabranjeno i nikoga nisam ugrozio. Kada sam nakon prezentacije izašao, zatekao sam polomljene retrovizore, isčupane i polomljene brisače, izgreban automobil…“ – rezignirano nam je kazao Kovačević, nakon što je pozvao policiju koja je napravila uviđaj.
Kako nezvanično saznajemo, vandalskom činu mještanina koji smatra da je to njegov privatni parking, svjedočili su brojni turisti i mještani Perasta koji su u svojstu svjedoka dali izjave policiji.
Inače, problem parkiranja, negodovanja i verbalni obračuni zbog nedostatka parking mjesta su svakodnevna pojava u Perastu, pogotovo iza rampi, u zoni koja bi trebalo da bude zabranjena za saobraćaj.
Kraljevski red vitezova predstaviće na Pjaci Svetog Luke u Kotoru od nedjelje, 1. jula do utorka, 3. jula aktivnosti u okviru manifestacije “Vitez fest” u cilju upoznavanja posjetilaca sa načinom življenja, razmišljanja i vrijednostima davnih vremena.
Manifestaciju “Vitez fest 2018 – Kotor grad vitezova”, koja je kulturno-zabavnog karaktera podržala je Turistička organizacija opštine Kotor u cilju stvaranja posebnog ugođaja za posjetioce grada.
U okviru manifestacijr predviđen je defile kneževa i plemkinja u srednjevjekovnim odorama, vitezova u teškim oklopima, lukostreličara i vitezova gardista ulicama i trgovima Starog grada.
Vitez fest prilika je i za demonstraciju prikaz viteških borbi sa srednjevjekovnim oružjem i rekvizitima, kao i za prezentaciju i izložbu srednjevjekovnog oružja najmlađim i starijim posjetiocima na Trg Svetog Luke.
