Premijerno izvedena predstava Ivo Vizin – kapetan od snova

Boka News
-
1
Premijerno izvedena predstava Ivo Vizin – kapetan od snova

Predstava Ivo Vizin – kapetan od snova premijerno je izvedena u srijedu, 5. decembra sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ u Kotoru.

Riječ je o predstavi koja je rađena u produkciji Gradskog pozorišta Podgorica, Kotorskog festivala pozorišta za djecu i Kulturnog centra „Nikola Đurković“, po tekstu Jelene Lele Milošević, a u režiji Zorana Rakočevića.

Tekst Ivo Vizin – Kapetan od snova je nagrađen na trećem po redu Konkursu za najbolji tekst za djecu i mlade u Crnoj Gori ASSITEJ-a Crna Gora, 2017. godine.

U predstavi igraju: VuleMarković, JelenaSimić, SanjaPopović, PavlePopović, GoranSlavić, Miloš Pejović, BrankaFemić iPavleIlić. Adaptaciju teksta potisuje Dragana Tripković, scenografiju Smiljka Šeparović, a dizajn plakata Srđan Dragović.

Ova uzbudljiva i potresna priča govori o turobnom odrastanju prvog Slovenu i najpoznatijg Bokelja koji je uspio da oplovi svijet. Djetinjstvo je najvažniji period svakog od nas i obilježava nas za cio život ali obilježja koja nam daje mogu biti i podsticaj da se vinemo u najviše visine ili hrabro zaplovimo svjetskim morima. Odluka da velike gubitke pretvorimo u amajlije koje nas čuvaju i donose nam sreću na putovanju koje se zove život maloljetni Ivo Vizin hrabro je donosio.

Predstava Ivo Vizin

Vizinova vizija treba i mora da služi svima koji pogledaju predstavu kao nada da je moguće ostvariti svoje snove, samo ako u njih iskreno i snažno vjerujemo. Na tom putu od snova i želja ne smijemo zaboraviti na porodicu i prijatelje koji su nam uvijek najveća podrška.

U Kotoru je publika na nogama dugim aplauzom pozdravila ekipu predstave, a publiku u Podgorici očekuje premijera predstave 24. decembra u 20h u Sali KIC-a „Budo Tomović“.

Zima je stigla, balkanski gradovi guše se u otrovnom zraku

Boka News
-
0
Zima je stigla, balkanski gradovi guše se u otrovnom zraku
zagadjenje

S dolaskom zime, gradovi na zapadnom Balkanu guše se u smogu uslijed ispušnih plinova iz mahom vrlo starih automobila i tisuća dimnjaka, a jedini koji zadovoljno trljaju ruke su prodavači pročišćivača zraka, piše agencija AFP.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), na popisu 10 najzagađenijih gradova u Europi pet je na Balkanu, a radi se o Tuzli (BiH), Pljevlju (Crna Gora) te Skoplju, Tetovu i Bitoli (Makedonija).

WHO upozorava da se time nanosi golema šteta gospodarstvu i ljudima. Prema studiji WHO-a iz 2016. procjenjuje se da je 2010. zagađenje zraka bilo uzrok smrti više od 37.000 ljudi na zapadnom Balkanu koji broji 23 milijuna stanovnika. To je, u odnosu na broj stanovnika, šest puta više nego u Francuskoj, ali od tada nisu poduzete nikakve mjere za suzbijanje atmosferskog zagađenja.

Među jako zagađenima je i Sarajevo, grad koji tijekom zime bude potpuno sakriven ispod gustog smoga iz kojeg jedino izviruje televizijski repetitor na brdu Hum. Svakim danom u Sarajevu prometuje oko 150.000 automobila koji su prosječno stari 18 godina. Zagađenju pridonosi i masovno grijanje na ugljen i drva te se u Sarajevu u zrak ispušta dim iz tisuća dimnjaka.

U Sarajevu, gradu s 340.000 stanovnika u kojem je gradski prijevoz u jadnom stanju, početkom prosinca je izmjerena prosječna prisutnost lebdećih čestica u zraku u iznosu od 320 ug/m3, a u nekim je dijelovima grada premašivala 400 ug/m3.

UN je u dokumentu iz siječnja 2018. naveo da se u BiH uslijed zagađenja zraka “svake godine izgubi 44.000 godina života”. Također, cijena koja se plaća zbog izgubljenih dana na poslu i školi te zdravstvenih i ostalih troškova iznosi više od 21,5 posto BDP-a.

Problem zagađenja zraka muči i stanovnike glavnog makedonskog grada.

“Pročišćivači zraka se prodaju kao da se dijele slatkiši. Ljudi prazne svoje novčanike da bi barem kod kuće mogli udisati čisti zrak”, kazao je prodavač u Skoplju.

Učiteljica Vesna Delevska tvrdi da je u Skoplju stanje “neizdrživo”. Prema njezinim riječima, nikada nije bilo tako puno bolesne djece koja stalno kašlju.

Makedonski ministar zdravstva je objavio da će se za kronične bolesnike podijeliti 43.000 maski.

Ploviti se mora, a na tom putu neka vas čuva vaš zaštitnik, Sveti Nikola

Boka News
-
0
Ploviti se mora, a na tom putu neka vas čuva vaš zaštitnik, Sveti Nikola
Sveti Nikola Biskup

Odvajkada je poznato da se ploviti mora, a to zahtijeva znanje, odvažnost, vještinu, snalažljivost i volju. Oduvijek se borilo s morem i vjetrovima koji caruju morskim prostranstvima, no i taj posao netko mora raditi. Pomorci i ribari ljudi su koji jedini znaju kako je to biti izložen udarima vremenskih neprilika na moru. Oni su ti koji se bore sa svim poteškoćama i nedaćama dok svakodnevno obavljaju svoj posao, sve kako bi se uzdržavala obitelj i privređivalo za život. Nevolje mogu doći sa svih strana od nevere, do kvarova na brodu ili je pak netko drugi na moru u problemima i treba pomoć. Ribari se s druge strane suočavaju s praznim mrežama jer im more nije podarilo dobar ulov. Jednostavno more tog dana nije bilo na njihovoj strani.

More uvijek predstavlja neizvjesnost i izazov s kojim se treba suočiti i kojim se treba znati nositi. Zvanje pomoraca i ribara uvelike treba Božju providnost i često se od ljudi koji s morem i za more žive čuju riječi: „Bit će kako Bog da!“ U njihovim mislima vjerojatno češće nego kod ostalih ljudi kolaju riječi „Bože, sačuvaj nas ili Bože, čuvaj moje dok me nema!“ Na kraju pak njihove obitelji šalju te iste molitve upućene Bogu da čuva njihove hranitelje i neka im da sretan povratak.

More je slika životne borbe koju treba izdržati s vjerom i sretno se vratiti u luku. Upravo iz te vjere u božju milost na mnogim su puntama podignute kapelice, a u mnogim gradovima izgrađene crkve u čast onoga koji je zadužen za zaštitu ljudi od mora – svetom Nikoli. Svetac je to koji je za svoga života činio samo dobro, živio da usreći druge, izbavi iz nevolje i spriječi od pogibelji.

Na moru su svi upućeni jedni na druge jer svakome može zatrebati pomoć. Solidarnost pomoraca sastavni je dio njihova zvanja, a njima je u brojnim slučajevima nezgoda na moru ruku spasa pružio upravo taj svetac. Mnogo je onih koji su nekada, a i danas je uobičajena ta tradicija, zahvalni za spas donosili u crkvu zavjetne darove. Na taj bi se način barem nekako odužili za to što im je ukazana božja milost i spašen život na moru.

Biti sam na pučini mora nije lako, no kada je barem u daljini drugi brod ili svjetionik, već je drugačije. Negdje u nutrini već je lakše, osjeća se onaj dašak mira koji nas podsjeća na prisustvo drugog bića i vjera da će sve biti kako Bog zapovijeda. Svjetlost lanterne nekako ugrije srce i daje nam nadu da smo bliže doma, bliže svojim najmilijima.

Tako i vama, dragi naši pomorci, ribari i svi oni koji od mora i za more žive, želimo da vam na današnji dan, ali i svaki drugi, blizu bude neka lađa i svjetlost svjetionika. Da vas zaogrne svojom toplinom i vodi do sigurne luke kako biste što prije prešli prag svoga doma i osjetili toplinu i ljubav vaše obitelji koja s nestrpljenjem čeka vaš povratak.

H. Novi – Humanitarno veče “Za Dragana”

Boka News
-
0
H. Novi – Humanitarno veče “Za Dragana”
Humanitarno veče

Aleksandar Aco Jović i ostali dobri ljudi iz caffe bara “Kafanica” Njegoševa 172 Herceg Novi i grupa “Exodusi” organizuju “Humanitarno veče za Dragana” u četvrtak 6. decembra od 20 sati.

Čitav prihod odprodatog točenog piva biće uplaćen na žiro račun porodice za nastavak i liječenje Dragana. Cijena piva 1 euro.

U Kafanici će se moći kupiti CD/DVD i knjig “EXODUSI…. prih pedeset”.

Kotor – počelo kićenje grada

Boka News
-
1
Kotor – počelo kićenje grada
Kotor

U Kotoru je prethonih dana počelo kićenje Starog grada u susret novogodišnjim praznicima. Ulice su počele da dobijaju dekoraciju u vidu vjenčića i balona, a na ovom poslu bili su angažovani pripadnici Službe zaštite i spasavanja.

U Direkciji za uređenje i izgradnju grada navode da će Kotor i ove godine biti okićen kao lani, uz brojne svijetleće figure i prazničnu rasvjetu dionicom u centru grada. Kada su u pitanju svijetleći ukrasi, biće još bogatije, sa više svijetlećih zavjesa po gradu, dok će svi voltovi biti osvijetljeni lampicama.

Prošle godine drevni grad je tokom novogodišnjih praznika bio fantastično okićen, bogatijom dekoracijom nego prethodnih godina, što je izazvalo oduševljenje i građana i posjetilaca.

/B.M./

Bibliotekarke iz Kotora na konferencija biblioteka članica COBISS

Boka News
-
0
Bibliotekarke iz Kotora na konferencija biblioteka članica COBISS
Učesnice konferencije

U Institutu informacijskih znanosti u Mariboru u periodu od 27. do 29. novembra održana je redovna konferencija biblioteka članica COBISS regionalne mreže. Prvi dan konferencije bio je namijenjen samo gostima iz Slovenije, drugi dan gostima iz država članica COBISS.net-a, a treći dan susretu nacionalnih COBISS centara.

Centralna tema ovogodišnjeg skupa bila je posvećena uključivanju školskih biblioteka u sistem, a učesnicu su predstavili radove koji prikazuju iskustva iz prakse. Doroti Vilijams, počasni profesor informacionih nauka na Univerzitetu Robert Gordon u Škotskoj, govorila je o uticaju školskih biblioteka na učenje. Rezultati brojnih međunarodnih istraživanja ukazuju na pozitivan uticaj školskih biblioteka na sticanje znanja, razvoj čitanja i razvoj ličnosti učenika.

Istaknut je značaj širenja mreže, kao i brojne prednosti koje je povezivanje u sistem donijelo ovom tipu biblioteka. Takođe, predstavljene su i neke od novosti u COBISS sistemu i drugi sadržaji, za što su se pobrinuli kompetentni predavači iz inostranstva i Slovenije.

Bibliotekarke iz Kotora: Svetlana Kikanović, Marija Starčević i Jasmina Bajo učestvovale su na ovoj konferenciji kao dio crnogorske delegacije. Rukovoditeljka COBISS centra Crne Gore, Vjenceslava Ševaljević, predstavila je aktivnosti COBISS centra Crne Gore. Ona je dobila i nagradu za rukovodioca nacionalnog COBISS centra za doprinos akciji IZUM-a za ukjučenje novih članica u mrežu.

Kompleks Meljine i drugi put u stečaju

Boka News
-
0
Kompleks Meljine i drugi put u stečaju
Bolnica Meljine foto Boka News

Privredni sud uveo je i drugi put stečaj u kompaniju Meljine kompleks biznismena Duška Kneževića, nezvanično saznaju Dnevne novine.

Odluka je donijeta nakon što je Apelacioni sud ukinuo rješenje prvostepene sudske instance od 9. avgusta, kojim je stečajni postupak pokrenut na zahtjev izvršne direktorice kompanije Olivere Mihajlović Elez zbog duga od 19.040 eura, te predmet vratio na ponovno postupanje. U međuvremenu je Privredni sud oduzeo Kneževiću upravljačka prava u Meljinama “zbog opasnosti otuđenja imovine i uništavanja dokumentacije”.

Knežević je, i pored odluke suda, medijima saopštavao da je zadržao upravljačka prava, te da sa Vladom pregovara o rješenju za vojnu bolnicu.

Vijeće Apelacionog suda ukinulo je stečaj 2. oktobra i vratilo predmet na ponovno odlučivanje Privrednom sudu “da propisno dostavi sve akte predstavnicima Meljine kompleksa, ponovo zakaže ročište za raspravljanje o postojanju razloga za otvaranje stečaja i odluči o predlogu za njegovo uvođenje””. Ovlašćenja organa firme prenesena su na privremenog stečajnog upravnika Sašu Zejaka, kako bi se spriječila eventualna prodaja ili prebacivanje imovine na neku drugu Kneževićevu kompaniju.

Prvi zahtjev za uvođenje stečaja u Kneževićevoj kompaniji podnijela je 31. jula Mihajlović Elez, koja usljed prezaduženosti firme skoro dvije godine nije mogla da naplati dug od poslodavca. Privredni sud tada je usvojio njen zahtjev i 9. avgusta otvorio stečaj, na šta su predstavnici Kneževićevih kompanija Atlas Cap, Atlas banka i Investbanka Montenegro podnijeli žalbu Apelacionom sudu, koja je usvojena 2. oktobra, i time u kratkom roku ponovo poništena jedna od odluka Privrednog suda.

Cadmus Cineplex prikazuje od 6. do 12. decembra

Boka News
-
0
Cadmus Cineplex prikazuje od 6. do 12. decembra
repertoar

NOVI FILMOVI

SMRTONOSNE MAŠINE

Hiljadama godina nakon što je civilizacija uništena usled kataklizmičnog događaja, ljudi su se prilagodili na uslove i novi način života je evoluirao.

Gigantski gradovi u pokretu, sada lutaju planetom, nemilosrdno osvajajući male gradove. Tom Netsvorti (Robert Šian), koji potiče sa nižeg nivoa Londona, čuvene metropole koja je sada u pokretu, naći će se u borbi za opstanak, nakon što upozna opasnu odmetnicu Hester Šo (Hera Hilmar). Dvije suprotnosti, čiji putevi nikad nisu smjeli da se ukrste, nerado će sklopiti savez koji je predodređen da promeni budućnost.

LIJENŠTINA

Miloš je tipični mladi momak iz Podgorice.

Razdvojen je od žene koja mu je zabranila da gleda svoga sina jer nije u stanju da plati alimentaciju. Nalaženje zaposlenja mu sad postaje jedina nada da ga ponovo vidi. Na tom putu suočava se sa preprekama kao što su korupcija, ekonomski uslovi države, ponos i apatija.

  1. ASTERIKS: TAJNA MAGIČNOG NAPITKA

Na filmska se platna vraćaju Asterix i Obelix, dva najveća strip junaka i galska heroja, koji donose prepoznatljiv humor u kojem će uživati i klinci i odrasli.TAJNA ČAROBNOG NAPITKA je nova filmska adaptacija o pustolovinama nepobjedivih junaka koji pred veliko platno dovode cijelu porodicu.

Tajna čarobnog napitka je nova filmska adaptacija o pustolovinama nepobjedivih junaka koji pred veliko platno dovode cijelu porodicu. U ovoj priči Čudomix odlučuje da je vrijeme za osiguranje budućnosti sela, pa zajedno s’ Asterixom i  Obelixom  kreće u potragu za mladim druidom  kojem može prenijeti tajnu o čarobnom napitku koji osigurava trajnu zaštitu.

KRCKO ORAŠČIĆ I ČETIRI KRALJEVSTVA

Jedino što Klara želi je ključ, jedinstveni ključ koji može da otvori kutiju koja sadrži dragocjeni poklon. Zlatna nit, koja joj je pokazana na godišnjoj zabavi njenog kuma, Droselmajera, odvešće je u nepoznati i misteriozni paralelni svijet.

U tom svijetu Klara upoznaje vojnika po imenu Filip, bandu miševa i regenta koji vladaju u tri kraljevstva: Zemlji pahuljica, Zemlji cveća i Zemlji slatkiša. Klara i Filip moraće da oslobode četvrto kraljevstvo, koje teroriše Majka Medenjak, da vrate Klarin ključ i da uspostave harmoniju.

Opština Budva vratila dug – uplaćen novac za zvono crkve Svetog Ivana

Boka News
-
0
Opština Budva vratila dug – uplaćen novac za zvono crkve Svetog Ivana
Sveti Ivan Budva foto Boka News

Opština Budva uplatila je 14.300 eura na račun Kotorske biskupije, namijenjenih crkvi Svetog Ivana, koliko je koštalo izlivanje centralnog zvona od bronze za gradski sat na visokom zvoniku ove najreprezentativnije budvanske starogradske crkve.

Time je, nakon gotovo pune decenije, izmirena obaveza koju je Opština na sebe preuzela i stavljena tačka na još jedno u nizu obećanja koje su ranije gradske vlasti dale, a nijesu ispoštovale.

Gradonačelnik Budve Dragan Krapović je početkom godine, nakon što mu je predočeno da postoji dug prema starogradskoj crkvi, obećao da će Opština uplatiti novac za izlivanje zvonika.

Na zvoniku izlivenom 2008. u italijanskoj Padovi, teškom 880 kilograma ugravirano je ime Opštine Budva, kao glavnog donatora. Katolička crkva je nakon dobijanja zelenog svjetla od Opštine da će donirati centralno od tri zvona, naložila njegovo izlivanje.

Zvono koje već godinama unazad na svakih sat javlja tačno vrijeme, a koji je glavno obilježje Staroga grada, nije plaćano.

Mediji su ranije objavile da se biskup kotorski Ilija Janjić pismeno počektom aprila 2008. obratio Opštini Budva i tadašnjem gradonačelniku Rajku Kuljači sa molbom za pomoć da gradska uprava učestvuje u nabavci centralnog zvona za gradski sat.

On je predložio da Opština pokloni crkvi Svetog Ivana jedno od tri zvona, koje bi služilo i za gradski sat, a o kojem je do Drugog svjetskog rata vodila brigu Opština.

Opština se tada oglušila i nije ni odgovorila Katoličkoj crkvi, da bi u julu 2008. iz kotorskog Ordinarijata ponovo uslijedila molba lokalnoj upravi da im odgovori prihvataju li da budu donatori. Opština je tada prihvatila da bude donator zvona.

U Padovi su izlivena tri zvona za Crkvu Svetog Ivana. Osim centralnog od 880 kilograma, izlivena su i dva manja od 650 i 450 kilograma, a ukupna cijena je bila 32.175 eura.

/V.L./

Poslodavci iz Dubrovnika raspisuju oglase da traže radnike iz Trebinja

Boka News
-
0
Poslodavci iz Dubrovnika raspisuju oglase da traže radnike iz Trebinja
Kuvari

Poslodavci iz Dubrovnika do radne snage do sada su dolazili po preporukama ili boraveći u susjednom Trebinju, a veliki broj Trebinjaca u potrazi za poslom i boljom zaradom odlučio se da radi u tom gradu.

Osim ugostiteljskih i građevinskih radnika, kojih je najviše, u Dubrovnik odlaze i vozači, njegovateljice starijih osoba, ali i visokoobrazovani kadrovi.

Po prvi put jedna dubrovačka kompanija je odlučila da pošalje konkurs za posao na lokalnom mediju, u kome su ponudili preko 80 radnih mjesta.

U oglasu su dubrovački hotelijeri ponudili posao za konobare, kuvare, slastičare, barmene. Nudi se i posao praljama, sobaricama, spremačicama, ali i kućnim majstorima i hostesama, kao i za pet radnika na plaži.

U trebinjskom Birou za zapošljavanje nemaju evidenciju koliko je radnika zaista otišlo u Hrvatsku na rad, jer ne postoji sporazum na osnovu koga bi se tačno znalo koliko je Trebinjaca zatražilo radne dozvole u Hrvatskoj.

– Malo ko prizna da se odjavljuje zbog posla u susjedstvu, ljudi se odjavljuju radi nekih drugih zakonskih razloga. Podaci pokazuju da se mjesečno odjavi oko 40 nezaposlenih, a najviše uz objašnjenje „iz nekih drugih zakonskih razloga – rekla je ranije za Srpskainfo, šef trebinjskog Biroa.

Ona navodi da već od februara počinje odjavljivanje nezaposlenih sa evidencije i da je taj trend prisutan do završetka ljetne sezone.

Nezvanični podaci govore da je više od hiljadu Trebinjaca posao ili bolju zaradu potražilo na hrvatskom primorju, a podaci trebinjske filijale Zavoda za zapošljavanje pokazuju da se sa Biroa najviše odjavljuju nezaposleni od 24 do 27 godina života.

Poslodavci u Dubrovniku su se dosjetili i kako riješiti gužve na graničnom prelazu Brgat u ljetnim mjesecima, da radnici iz Trebinja ne bi kasnili na posao.

One radnike koji svakodnevno putuju dovoze do ovog graničnog prelaza ili ih čekaju iza prelaza, a radnici se do granice sami snađu za prevoz.

– Vozim viljuškar u jednom velikom marketu u dubrovačkom primorju. Zadovoljan sam i platom i radnim vremenom. Plata je više nego duplo veća nego u Trebinju za taj posao, a plaćen je prevoz i jedan obrok. Nije teško putovati svaki dan, to je svega tridesetak kilometara, iako ima i radnika kojima su prihvatili ponude poslodavca da žive u Dubrovniku – rekao je za Srpskainfo jedan mladi Trebinjac.

Trebinjska gradska uprava na početku ovogodišnje ljetne sezona raspisala je javni poziv za vlasnike ugostiteljskih objekata i turističkih agencija kojima je ponudila finansijsku podršku ukoliko angažuju nezaposlena lica na probni rad u trajanju od četiri mjeseca radi osposobljavanja.

Deficit radne snage

Radenko Drašković, načelnik Odjeljenja za privredu ranije je pojasnio da se gradska uprava za osposobljavanje odlučila zbog deficita radne snage ugostiteljske struke, s obzirom da u posljednje vrijeme mladi Trebinjci ovog stručnog profila odlaze da rade mahom na hrvatsko primorje. Na evidenciji nezaposlenih u Trebinju u oktobru je bilo 2.400 osoba koje aktivno traže posao, dok je taj broj godinu ranije bio oko tri hiljade.

1...3.3993.4003.401...4.697Stranica 3.400 od ukupno 4.697