Sajmom starih zanata na risanskoj pijaci, ispod stare trgovačke ulice Gabela, danas su u Risnu završeni “Dani kraljice Teute u Rizinijumu”, koju je organizovana po prvi put NVO ,,Bocche di Cattaro“.
Petnaestak izlagača podsjetili su na stara vremena, brodogradnje u drvetu, kamenorezci, duborez, tkanja, nakit, izložene su i prćije Risanska i Orahovačka (ono što su djevojke nosile sa sobom kada su se udavale).
Svakako interesantna je bila tezga kapetana Mihaila Ognjenovića koji je izložio sertifikate o završenim zanatima svoga oca, tačno ispred kuće u kojoj je nekada bila radionica u kojoj je radio.
Sajam starih zanata Risan
Tokom nekoliko dana u sklopu originalne manifestacije ,,Dani kraljice Teute u Rizinijumu” posjetioci su bili u prilici vidjeti izložbu slika koja je proistekla tokom sedmodnevene slikarske kolonije, bogati kulturno-edukativni program na Rimskim mozaicima pod naslovom ,,Kultura u vrijeme Ilira“ i muzički program.
Manifestaciju je uspješno organizovala NVO ,,Bocche di Cattaro“ iz Risna uz sponzorstvo TO Kotor.
Pripadnici ophodnog broda Obalne straže RH OB-03 Cavtat danas su pronašli i spasili nestalu žensku osobu, britansku državljanku, koja je pala u more s kruzera Norwegian Star u području ZERP-a Republike Hrvatske, sinoć oko 23:45, izvijestili su iz MORH-a.
Snage Obalne straže RH, i to ophodni brod OB-03 Cavtat i zrakoplov PC-9, u potragu su krenuli u svitanje, oko 6:30, na zahtjev Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru Rijeka (MRCC – Maritime Rescue Coordination Centre).
Foto: NCL.com, MORH, Obalna straža RH
Posada broda Hrvatske ratne mornarice je na temelju dobivenih podataka o stanju vjetra i mora u trenutku nesreće, kao i preciznog izračuna o mogućoj poziciji nestale osobe u trenutku dolaska broda u područje traganja, oko 9:40 uočila osobu u moru te je brzom akcijom plivača spasioca u 9:45 žena spašena te ukrcana na brod Obalne straže RH.
Preduzeće „Čistoća“ Herceg Novi radi punom parom, što je na terenu vidljivo. Centralne hercegnovske ulice redovno se peru, otpad se odvozi tri puta dnevno, a na terenu je preko 100 radnika preduzeća „Čistoća“ koji su zaduženi za sve aktivnosti.
U Herceg-Novom trenutno boravi 34.307 turista ili 21 odsto više nego prošle godine, dnevno se prikuplja oko 100 tona otpada, trostruko više nego u zimskom dijelu godine, i to svakog dana u tri navrata, primjera radi, samo kartona je u reciklažnom dvorištu ove godine prikupljeno duplo više nego lani. Urađeno je pranje i dezinfekcija krečenjem na svih 250 kontejnerskih mjesta.
Sinhronizovan, efikasniji rad koji je uspostavljen u proteklih mjesec dana rezultirao je značajno boljom čistoćom u cijelom gradu, što su primijetili i građani i turisti.
Dinamika poslova na održavanju čistoće grada najbolje se vidi na konkretnim primjerima i aktuelnim fotografijama, snimljenim u protekla dva dana, kaže direktor ”Čistoće” Vladimir Arsić.
Čistoća HN
Svih devet kamiona u voznom parku „Čistoće“ su u funkciji i svakodnevno na ulicama Herceg Novog.
Centralne gradske ulice se redovno peru i to: svakog jutra Stari grad u kojem je pojačana hidrantska mreža (Belavista, Trg Mića Pavlovića, Ulica Marka Cara, Trg Nikole Đurkovića, pješečka zona Njegoševe ulice), kao i Stepenište 28. oktobra, Šetalište Pet Danica od tvrđave Citadela do hotela „Sun Resort“, zatim na svaka dva-tri dana Šetalište od „Galeba“ do Tople i hercegnovska rivijera, redovno se održava i Njegoševa ulica na potezu od „Novljanke“ do centra grada.
Na terenu je svakodnevno oko 100 radnika – čistača, radnika na specijalizovanim vozilima, radnika na uređenju površina i održavanju opreme.
Povećana je produktivnost rada na način što je bolje organizovano odvoženje otpada (pretovar se sada obavlja u reciklažnom centru, odakle samo dva do tri najveća kamiona voze ka deponiji, dok su ostali angažovani u gradu), kao i preraspodijelom kadrova unutar preduzeća.
Svakodnevna, intenzivna saradnja sa gradskim preduzećima „Vodovod i kanalizacija“ i „Komunalno-stambeno“, Službom zaštite i spasavanja, kao i najvećim turističko-privrednim subjektima u našem gradu, kao što su Institut Igalo, kompleks „Lazure“, hoteli „ACD“, „Park“ i drugi.
Bolja je naplata inkasantske službe – tokom ovog ljeta naplata će biti između 30 i 40% veća nego u istom periodu prošle godine.
Ažurira se baza podataka korisnika usluga preduzeća „Čistoća“ što će za rezultat imati značajno povećanje broja korisnika usluga, koje se sada procjenjuje na preko 20%, kazao je Arsić.
Centar za kulturu Tivat i producentska kuća “Boka F”, premijerno će prikazati novi dugometražni dokumentarni film “Kotorski Misal”, autora dr Gojka Čelebića, u ponedjeljak 20. Avgusta sa početkom u 21 sat u Luštici Bay kod Tivta.
Radi se o radnoj projekciji za prijatelje, koja će biti ponovljena i 22.avgusta u ambijentu Atrijuma ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu.
“Kotorski Misal” posvećen je pronalasku jedne od najstarijih knjiga koje su bile u upotrebi na području današnje Crne Gore, koja se čuva u Berlinu, a sastoji se od 348 strana pergamenta sa iluminacijama izvanredne ljepote. Svojom tematikom, značajem i naučno kulturnim vrednovanjem, Misal predstavlja neosporni dio svjetske kulturne baštine.
Film je rađen u dokumentarno-igranom maniru, a djelovi su snimani širom Evrope, regije i na ostrvu Mamula.
Situacija sa smiljem krenula se lagano oporavljati, ali to nije ni blizu kako su mnogi očekivali. Nedostaje sistematičnosti i državne podrške, ali ohrabruje otvaranje novih tržišta.
Dekan Agromediteranskog fakulteta u Mostaru, Ahmed Džubur, kaže kako se smilje u Hercegovini masovno sadilo prije dvije-tri godine što je za posljedicu imalo enormnu plantažnu proizvodnju koje je procjenjena na blizu dvije hiljade hektara. Na ovaj način je BiH postala najveći plantažni proizvođač smilja na globalnom planu.
“Istovremeno je nabavljeno i instalirano oko pedeset manjih i većih destilerija u cilju proizvode eteričnih ulja i hidrolata smilja, ali i drugih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Razlozi za ovakvom intenzivnom proizvodnjom smilja su bili u evidentnoj potrebi svjetske farmaceutske i kozmetičke industrije za produktima destiliranja smilja. Cijena svježe mase smilja u godini koja je prethodila nagloj pojavi plantažnih nasada je dostigla iznos od 5,20 KM po kilogramu. Prošle godine je cijena kilograma svježe mase iznosila 1,00 KM, a ove godine se počela lagano oporavljati te je iznosila 1,40 KM. Cijena eteričnog ulja smilja je pala sa iznosa od otprilike tri hiljade eura koliko je iznosila prije tri ili četiri godine na današnjih 800 eura”, naveo je Džubur za Klix.ba.
Razlozi su brojni, kaže profesor, kao što je upitna kvaliteta proizvedenih eteričnih ulja budući da su neki plantažni proizvođači u procesu proizvodnje koristili hemijska zaštitna sredstva protiv bolesti i štetočina.
“Osim toga, korove su tretirali hemijskim sredstvima što je uticalo na hemijske karakteristike proizvedenih produkata destilacije smilja. Bilo je nekoliko slučajeva vraćanja naručenih kontigenata eteričnih ulja zbog otkrivenih rezidua pesticide, teških metala i drugih nedopustivih tvari. Sve ovo je eterično ulje smilja iz BiH, ali i Hrvatske, Crne Gore i Albanije, deklarisalo problematičnim i nepouzdanim. Negativno se naravno održava i nerad zvaničnih institucija, privrednih komora, ekonomskih odjela ambasada, …, koje se po definiciji trebaju baviti promocijom i plasmanom u inostranstvo domaćih proizvoda, a nedostaje i zaštite domaće proizvodnje i odgovarajućih poticajnih mjera”, kazao je.
Džubur je upoznat kako je i ove godine je značajna količina plantažiranog smilja ostala neubrana zbog nemogućnosti odgovarajućeg plasmana eteričnih ulja i hidrolata.
“Ipak, u posljednjih par mjeseci su zabilježeni primjeri plasmana eteričnog ulja smilja, prije svega na prostor Kine, što ukazuje na mogućnost bolje situacije sa ovom biljnom vrstom u narednim godinama. U međuvremenu su odustali od uzgoja i prerade smilje neki proizvođači što je, evidentno, sudbina mnogih biljnih kultura, breskve, nektarina, kornišoni, lubenice, maline, trešnje… Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoji normalan ambijent za poljoprivrednu proizvodnju i prerađivački sektor. Nema odgovarajućih stimulativnih državnih mjera za razvoj poljoprivredne proizvodnje niti zaštite domaće proizvodnje od visokosubvencioniranih poljoprivrednih kultura iz drugih zemalja. Sve ovo obeshrabruje kako individualne poljoprivrednike, tako i firme, zadruge, udruženja koja u poljoprivrednoj proizvodnji i preradi ne vide budućnost. Ovo su ozbiljni razlozi i za iseljavanje iz BiH i traženje perspektive u drugim, uređenim državama”, zaključio je Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić”.
Povodom proslave 85. godišnjce “Jadrana” juče je u akvatorijumu Tivatskog zaliva održana jedriličarska regata, koju je dronom i fotoaparatom zabilježio Stevan Kordić.
Pobjednik regate je jedrilica „Sinji galeb“.
Osim što je bio najbrži brod regate, „Sinji galeb“ je pobijedio i u svojoj klasi 5 ispred krstaša „Oxygen“ i „Vesna“. U klasi jedan trijumfovala je jedrilica „Prelo“, u klasi 3 najbrži broh bila je „Stara“, u klasi 4 „Vega“, klasi 6 „Vila Dana“ dok je u klasi 7 pobijedio krstaš MVCG, jedrilica „Milena“. U klasi ojedrenih barki najbolji je bio „Andamento lento“, dok je u klasi J 70 trijumfovao „Mohito“.
Nagrade najboljima na svečanosti organizovanoj na palubi „Jadrana“, dodijelio je komandant tog školskog broda, kapetan korvete Zoran Ivanovski.
Regatu u kojoj su učešća uzela 24 broda sa cijelog Crogorskog primorja, organizovao je Jedriličarski klub MVCG „Mornar“ iz Tivta.
Centralna proslava 85. godišnjice našeg najljepšeg broda, biće upriličena 20. avgusta, kojoj će pored brojnih zvanica prisustvovati i ministar odbrane, mr Predrag Bošković.
Školski brod „Jadran“ je jedrenjak tipa „barkantin“ deplasmana od 737 tona i dužinom od 64 metara.
Izgrađen je u Hamburgu, u Njemačkoj, 1933. godine. Mornarica Kraljevine Jugoslavije potpisala je ugovor za gradnju broda sa njemačakim brodogradlištem “H.C. Stulcken Sohn” 4. septembra 1930. godine.
Brod je porinut 25. juna 1931. godine, dobivši ime “Jadran”. Gradnja i završno opremanje broda okončano je u junu 1933, kada je brod zaplovio za domovinu. U svoju tadašnju i sadašnju luku Tivat, uz svečani doček, uplovio je 16. jula iste godine, u 10 časova.
Školski brod “Jadran” u flotnu listu ratne mornarice Kraljevine Jugoslavije upisan je 19. avgusta 1933. godine, što se obilježava kao Dan broda.
Brod je do sada prevalio preko 400.000 morskih milja, obišao gotovo sve luke u Evropi, od Crnog do Baltičkog mora.
Fešta nad feštama, tradicionalna Bokeljska noć 2018. stara dva vijeka, održana je sinoć u akvatoriju kotorskog zaliva podno zidina drevnog Kotora pred oko deset hiljada posjetilaca.
Gradska muzika Kotor, i jedrilice Jedrličarskog kluba “Lahor” najavili su defile ukrašenih barki koje su se u tri đira predstavile publici.
U povorci je učestvovalo 42 barki iz Kotora, Tivta, Herceg-Novog.
Fešta nad feštama, tradicionalna Bokeljska noć 2018. stara dva vijeka, održana je sinoć u akvatoriju kotorskog zaliva podno zidina drevnog Kotora pred oko deset hiljada posjetilaca.
Gradska muzika Kotor, i jedrilice Jedrličarskog kluba “Lahor” najavili su defile ukrašenih barki koje su se u tri đira predstavile publici.
U povorci je učestvovalo 42 barki iz Kotora, Tivta, Herceg-Novog.
Prva nagrad Bokeljska noć 2018 Kotor u slikama foto Boka News
Prema odluci žirija pobjednička barka Bokeljske noći 2018. je barka, “Kotor u slikama” (br. 11) kojoj je pripala nagrada u iznosu od 1.500 eura.
Druga nagrada Mamula Bokeljska noć 2018. foto Boka News
Druga nagrada pripala je kreaciji „Mamula 2020″ (br. 38 ), i iznos od 1.000 eura.
Treča nagrada Eko Boka Bokeljska noć 2018. foto Boka News
Treće mjesto pripalo barci „Eko Boka” (br. 39 ) i nagrada u iznosu od 500 eura.
Odluku je donio žiri u sastavu Vlasta Mandić, predsjednik i članovi Lara Bokan i Goran Moškov.
Kulturni centar Nikola Đurković i Turistička organizacija Kotor, organizator i suorganizator manifestacije, dodijelili su i šest nagrada od po 250 eura kreacijama, “Nema ljubavi bez bola” br 18, “Ulice, grad djeteta” broj 12, “Prije do Marsa nego do zaobilaznice” br 27, “Đardin za ćakule” broj 29, “Jadran junior” broj 31 i “Zaštite nam mjesto i mi ćemo vam doć” broj 19.
Tradicionalno na kraju manifestacije priređen je veličanstven vatromet.
Bokeljska noć 2018. foto Boka News
Slavlje se zatim nastavilo na destak trgova u starom Gradu do ranih jutarnjih sati…
Uprava pomorske sigurnosti učiniće sve plovidba u našim vodama bude bezbijedna i sigurna, poručio je načelnik Odjeljanja za nazdor i kontrolu pomorskog saobraćaja Žarko Lukšić.
On je saopštio da Uprava planira i instalaciju dodatnih senzora na ulazu u hercegnovski zaliv i kroz Verige, kako bi detektovali sva plovila i tada će vjerovatno, prema njegovom uvjerenju, probleme suzbiti do kraja.
Lukšić je za Radio Herceg Novi kazao da se u Upravi pomorske sigurnosti Bar u okviru Ministarstva saobraćaja i pomorstva Crne Gore, vode se intezivne aktivnosti u cilju uspostavljanja kontrole na moru.
“Uprava je u skladu sa širokim nadležnostima imala mnogo više posla u odnosu na prethodne godine, s obzirom na nepovoljne vremenske uslove za nautičare”, kazao je Lukšić za RHN.
Podsjetio je na slučajeve u Buljarici, dvije velike pomorske nezgode na otvorenom moru kod Ulcinja, u zalivu Trašte i druge.
“Uprava je zajedno sa Inspekcijom sigurnosti i bezbjednosti pomorske plovidbe Lučke kapetanije Kotor preuzela sve aktivnosti, koje se tiču smanjenja tih rizika”, kazao je Lukšić.
On je naveo da je goruće pitanje, brza vožnja plovila u Bokokotoriskom zalivu.
“Od kraja jula se odvija intezivan saobraćaj u Bokokotorskom zalivu intezivan saobraćaj, kada naš sistem detektuje razna plovila. Goruće pitanje je brza vožnja skutera i glisera, koji neprimjereno voze u hercegnovskom, kumborskom, tivatskom tjesnacu. Uprava sve to detektuje radarskim sistemom i proslijeđuje inspekciji bezbjednosti i sigurnosti pomorske plovidbe iz Kotora”, objasnio je Lukšić.
Skuteri kroz Boku – foto Boka News
Fali inspektora
U Bokokotorskom zalivu gdje su specifični uzani tjesnaci, brzina je ograničena na 10 čvorova, a 6 čvorova u tjesnacima Kumbor i Verige, približavanje plovila je ograničeno na 200 m od obale.
“Uprava i inspekcija Lučke Kapetanije imaju velik posao,širok spektar nadležnosti. U Lučkoj Kapetaniji Kotor zaposlena su samo dva inspektora. Oni nisu u stanju sami da obave posao po svakodnevnim prijavama. Ministarstvo saobraćaja i pomorstva će učiniti dodatne napore da obuči i zaposli tzv. junior inspektore, kako bi se što bolje vršio inspekcijski nadzor. I kupači moraju da vode računa o pravilima shodno zakonu sigurnosti pomorske plovidbe. Postoje kazne i za njih”, upozorio je Lukšić.
Kupači ne smiju da plivaju izvan ograđenog dijela plaže tzv. bova, a tamo gdje je neograđeno, gdje je prirodno kupalište dozvoljeno je kupanje na 150 metara od obale. Približavanje plovila je zabranjeno na 50 m od bova, odnosno, 200 m od obale.
“Svjedoci smo da se ne poštuju pravila, da je teško te brze skutere i glisere detektovati i pravovremeno reagovati. Ministarstvo i Uprava će učiniti sve da bude bolje da se zakon poštuje”, ukazao je Lukšić.
More, vjetar, život u brodskim uslovima i pomoračke vještine ne mogu se shvatiti ni na jednom drugom brodu kao na jedrenjaku. Ovaj brod već 85 godina je svojevrsna „škola pod jedrima“ u kojoj su brojne generacije mornaričkih oficira, podoficira i mornara sticale svija prva znanja i vještine iz pomorstva i navigacije, neophodna za službu na drugim brodovima Mornarice- kazao je kapetan korvete Zoran Ivanovski, komandant školskog broda Mornarice VCG, jedrenjaka „Jadran“, otvarajućii preskinoć izložbu koja je povodom jubileja – 85 godina službe tog broda, otvorena u JU „Muzej i galerija“ Tivat.
Brojna publika, zaljubljenici i poštovaoci broda koji je tokom osam ipo desetljeća svoje bogate istorije sudbinski bio i ostao vezan za Tivat, uživali su u nekoliko desetina fotografije „Jadran“ iz svih perioda njegove službe – od Kraljevine, preko socijalističke Jugoslavije do nezavisne Crne Gore. U postavci su bili i maketa broda, te brojni instrumenti poput sekstanta,, anemometra, barometra i drugih djelova brodske opreme slavnog jedrenjaka. Izloženo je i više „Jadranovih“ fotografija velikog formata a koje je na platnu uradio jedan od najvećih ljubitelja tog broda, umjetnik Goran Grković iz Bara.
„Iako starac u poodmaklim godinama, svojom siluetom, prepoznatljivim sjajno-bijelim trupom i savršeno elegantnim jarbolima, „Jadran“ i danas zadivljuje svakog ko ga vidi dok uplovljava ili isplovljava iz luke. Školski brid „Jadran“ kao duhovno, kulturno i istorijski najznačajniji, najstariji i najvrijedniji brod Mornarice VCG, nastavlja da na dostojan i častan način predstavlja Crnu Goru i njemu Vojsku kako u zemlji, tako i inostranstvu, njegujući i razvijajući pomoračku tradiciju i običaje, stremeći da bude pravi uzor budućim pomorcima.“- kazao je Ivanovski dodajući da je biti članom posade „Jadran“, uvijek bila posebna privilegija, čast ali i izazov za svakog propadnika Mornarice.
Koliko je stari jedrenjak voljen i privlačan široj javnosti, pokazuje i podatak da je „Jadran“ na manifetsaciji „Dan otvorenih vrata“ što je na jedrenjaku upriličena prije otvaranja izložbe u JU „Muzej i galerija“, za desetak sati posjetilo čak 1.984 građana.
