Global Sustainability Network (GSN), organizacija koja okuplja lidere i donosioce odluka iz šest sektora: vladinih institucija, biznisa, akademske zajednice, institucija obrazovanja, neprofitnih organizacija, medija i njeni predstavici stižu po prvi put u Crnu Goru, na konferenciju „Naša održiva budućnost“ koja će se od 6-9. septembra održati u Porto Montenegru u Tivtu.
GSN je platforma koja danas broji preko 800 članova potpisnika iz svih krajeva svijeta i osnovana je 2016. godine. Svake godine, događaji ove organizacije održavaju se na par uglednih lokacija u House of Lords i Lamerth Palati, Vatikanu, Ujedinjenim Nacijama i u Dubaiju. Susreti GSN okupljaju delegate koji su ključni globalni donosioci promjena i koji rade na agendi da se postigne Cilj 8. do 2030. godine rješavanja savremenog ropstva, trgovine ljudima i trgovine ljudskim organima, u okviru UN 2030 agende.
U prethodne dvije godine, Romy Hawatt, međunarodno poznati investitor i državljanin Crne Gore je lobirao kod osnivača ove organizacije (uključujući Papsku Akademiju Nauka pod Papom Franjom, i Crkvu Engleske pod poglavarom Biskupom Kanterberijskim), da dodaju Crnu Goru u kalendar svojih godišnjih konferencija, te će formalni skup GSN Montenegro biti održan u konferencijskom prostoru hotela Regent Porto Montenegro – saopšteno je juče iz Riana Grupe, poslovne grupacije Hawatt-ovih kompanija koje djeluju u Crnoj Gori.
“Ovo je posebno bitan trenutak za stvaranje i otvaranje GSN Balkanskog poglavlja koje ćemo pokrenuti i nadgledati iz Crne Gore, uzimajući u obzir stabilno političko i ekonomsko okruženje i činjenicu da su crnogorska Vlada i predsjednik vodeći u dobrosusjedskim odnosima koje njeguju u regionu.”- stoji u saopštenju.
Namjera članova je da se GSN Globalni Think Tank sastaje uvijek u Crnoj Gori prije najvažnijeg godišnjeg okupljanja u sjedištu UN u Njujorku koje se dešava početkom oktobra. Predstojeći sastanak u Crnoj Gori će nastaviti da se fokusira na ključne ciljeve GSN Cilja 8, koji naglašava suzbijanje modernog ropstva, trgovine ljudima i ljudskim organima i međusobnih odnosa različitih ciljeva Cilja 8, uključujući održivi ekonomski rast.
Glavni dan konferencije je 7. septembar, kada će se održati dvije panel diskusije od 9-18 časova u hotelu Regent Porto Montenegro. Prva panel diskusija je zatvorenog tipa na temu “Ropstvo i trgovina organima – skrivena mrlja našeg društva”. Druga, otvorena za medije, održaće se na temu ” Održivi rast i razvoj i nosioci razvoja- Kako možemo doprineti” čiji je cilj je ukazati na potencijal koji turizam, poljoprivredni i energetski sektor imaju u doprinosu implementaciji Agende za održivi razvoj do 2030. godine. Među zvanicama skupa biće lideri iz zemalja Balkana.
“Preduzeti su značajni koraci ka iniciranju stvaranja GSN Balkanskog poglavlja, čiji je cilj da inicijalno obuhvati Srbiju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i Kosovo. Takođe se predlaže da se 2019. godine uključe Makedonija, Bugarska i Rumunija kako se poglavlje Balkana u potpunosti proširilo.”- saopštili su osnivači GSN-a, Romy Hawatt, Raza Jafar, lord Alastair Redfern, biskup Crkve Engleske i biskup Marcelo Sanchez Sorondo, kacelar Papske Akademije Nauka iz Vatikana.
Školska godina u OŠ “Drago Milović” u Tivtu počela je danas normalno za sve učenike, osim za đake četvrtog razreda.
Djecu njihovi roditelji nisu pustili na nastavu prvog školskog dana, jer su nezadovoljni odlukom direktorice škole, Ružice Lazarević da četvrti razredi u centralnoj školi, na nastavu idu u popodnevnoj smjeni.
Djeca i roditelji okupili su se u 13 sati u dvorištu škole, ali čas za učenike četvrtog razreda nije održan.
Roditelji su kazali da djecu neće slati na nastavu u popodnevnoj smjeni i da su uzaludni bili svi njihovi prigovori Lazarevićevoj da su njihova djeca diskriminisana, jer će tri godine za redom ići na nastavu u popodnevnoj smjeni. Do sada je praksa bila da u centralnoj školi u popodnevnoj smjeni nastavu pohađaju učenici prvog . trećeg i petog razreda, ali od ove godine prvaci su prebačeni u jutarnju, a popodnevna smjena “zapala” je učenike četvrtog razreda. Ta djeca i lani su na nastavu kao tada učenici trećeg razreda, išli popodne, a ići će i dogodine kao đaci petog razreda, što je razljutilo njihove roditelje.
Delegacija roditelja ukupno šest odjeljenja četvrtog razreda koliko ih u školskoj 2018/19 treba ići u popodnevnu smjenu u centralnoj školi, juče su razgovarali sa direktoricom Lazarević i njenim saradnicima, pri čemu im je objašnjeno da menadžment škole nema mogućnost da drugačije organizuje izvođenje nastave.
“Jednostavno, sa postojećim prostornim kapacitetima, a imajući u vidu činjenicu da je ove godine u našoj školi upisano preko 1.500 djece, mi nastavu ne možemo drugačije organizovati bez da djeca šest od ukupno osam odjeljenja četvrtog razreda, budu u popodnevnoj smjeni u centralnoj školi. Učenici četvrtih razreda u područnim odjeljenima u Donjoj Lastvi i Gradiošnicu su u jutarnjoj smjeni. Roditelji koji su danas protestovali vjerovatno nisu prethodno imali sve pune informacije o pravom stanju stvari, ali su nakon razgovora sa mnom i mojim saradnicima, uvidjeli kakva je situacija i oni će već od sutra svoju djecu slati redovno na nastavu”- kazala nam je Lazerević dodajući da i ovo dokazuje činjenicu da je Tivtu već odavno potrebna izgradnja još jedne škole o čemu Lazarević već nekoliko godina govori nadležnima u Ministarstvu prosvjete.
Lazarević je kazala da su u skaldu sa zakonom, dužni da pravcima obezbijede “jutarnji boravak” i da organizuju i čuvanje djece za roditelje koji ih zbog posla odmah ne mogu preuzeti, ali da će u skladu sa mogućnostima, pokušati da na sličan način izađu u susret i roditeljima djece iz četvrtih razreda koji imaju istovjetan problem.
U zadnji čas prije obilnijih pljuskova i grmljavinskog nevremena, iz akvatorija Kvarnera, sve tamo do Plavnika i Rapca, u omišaljsku luku u subotu su se vratile posade koje su nastupile na 13. izdanju BigOma, tradicionalnog natjecanja u lovu na veliku ribu u organizaciji istoimenog kluba iz Omišlja. Iako je u početku djelovalo kako je riječ o lošoj sezoni, ili lošem »timingu«, na kraju je pobjednička ekipa »Registar team« u sastavu kapetan Albert Đaković, Miro Peranić, Zdenko Gospić, Marin Ćustić i Damir Bakarčić iz mora je uspjela izvući tunu težine od čak 124 kilograma. Na ovogodišnjem natjecanju nastupile su rekordne 23 posade, porast je to od čak pet ekipa u odnosu na lanjske brojke, piše Novi list.
Prvi dio natjecanja – četvrtak i petak do 13 sati – donio je mnogo nervoze jer iz mora je izvučena samo jedna tuna, nešto teža od 30 kilograma, što je prema propozicijama bilo nedovoljno za plasman: ulovi koji se zbrajaju ne smiju biti lakši od 40 kilograma. Srećom, u petak je u moru ispred Rapca posada iz Šmrike u sastavu Matija Vidas i Marin Ružić ulovila tunu težu od 86 kilograma i tako prekinula »post«. Na njihovu žalost, nekoliko sati kasnije prestigao ih je Sašo Apostolovski s ulovom težim od 90 kilograma.
Subota je, kao zadnji dan natjecanja, prizivala loše vrijeme, čak i mogućnost prijevremenog završetka 13. BigOma, a donijela je – odlične ulove.
Posade brodova »Mare II« i »No limit« imali su ulove od stotinjak kilograma da bi se naposljetku »Register Teamu« nasmiješila sreća, najveća tuna, 124 kilograma teška, ovogodišnjeg nadmetanja i pobjeda u konačnom poretku.
U Beogradu će 13. septembra biti održan sastanak Međuresorne radne grupe za sprovođenje Aneksa A Sporazuma o sukcesiji.
Hrvatska od Crne Gore traži Školski brod “Jadran” i “Mig 21”, Foto: RTCG
Očekuje se da će se na skupu izaći sa podacima o tome šta spada u vojnu imovinu, kolika je njena vrijednost i šta ko traži, pišu “Večernje novosti”.
To će biti prvi sastanak na temu Aneksa A od kako je počela dioba, a najveće zahtjeve ispostaviće Srbija i Hrvatska, navodi list.
Kako su izračunali hrvatski eksperti pri tamošnjem Ministarstvu odbrane, vrijednost imovine nekadašnje Jugoslovenske armije iznosi 70 milijardi dolara, od čega Zagreb traži 10 milijardi – osam od Srbije i dvije od Crne Gore.
Između ostalog, potražuju tenkove, artiljeriju, podmornice, brodove…
Koliko je njihova procjena tačna pokazaće arhive bivše SFRJ jer bi, kako očekuju predstavnici bivših republika od Beograda, za ovu priliku trebalo da se otvori dokumentacija koja je pripadala nekadašnjem Saveznom sekreterijatu za narodnu odbranu, pohranjena u Srbiji.
Od februara, kada je prvi put najavljen skup u Beogradu, iz Zagreba stižu zahtjevi za više od 500 tenkova, za helikopterima, kanderima…, a od Crne Gore se traži vraćanje školskog broda “Jadran” i “mig-21” Rudolfa Perešina, dodaje list.
Prema tvrdnjama Save Štrpca iz “Veritasa”, samo u Hrvatskoj, Srbi – civili, vojna lica i policija, ostavili su između 40.000 i 50.000 stanova, od čega je nemali dio pripadao vojsci, a za sada je samo 2.000 zahteva iz programa stambenog zbrinjavanja pozitivno riješeno.
Fešta na skalinima biće održana u četvrtak 6. septembra2018. na lokaciji Stepeništa 28. oktobra i Sima Matavulja u Herceg Novom u organizaciji NVO Ruke.
Program:
Izložba domaćih proizvoda i rukotvorina 18:00 – 23:00
Muzički program 20:00 – 23:00
Degustacija jela od smokava i grožđa na humanitarnoj trpezi 20:00
Herceg Novi, smješten na brijegu koji se spušta u more, čuven je po velikom broju stepenica. Logično je bilo za Udruženje Ruke koje okuplja armiju kreativaca – predstavnike zajednice i goste iz cijele Crne Gore – proizvođače atraktivnih domaćih proizvoda i najrazličitijih rukotvorina, da baš na novskim skalinima organizuje ljetnu feštu. Svi imaju zajedničku temu smokve i grožđe.
Ovaj mini festival se smjestio na stepeništima koja se od glavnog gradskog trga spuštaju prema gradskoj luci Škver odnosno uspinju do drevne tvrđave Kanli kula.
Stađunske fešte Udruženja Ruke su ulični festivali, prošireni dodatnim sadržajima.
Na samom kraju ljeta promovišu se raskošni plodovi smokve i grožđe u prirodi i gastronomiji, sa velikom paletom domaćih proizvoda i kroz izložbu rukotvorina inspirisanih ovim lijepim plodovima, uz muziku i ples. Najavljeno je učešće oko 25 izlagača.
Feštu će pratiti hit pjesma koja je nastajala uporedo sa njom – “Uzmi smokvu” Denija Deranje i Boka benda. U muzičkom programu će nastupiti Novi Sloveni, duo koji čine Konstantin Fyordov (tamburica, synth…) i Petar Kraljević (glas, gitara) sa repertoarom od standardnih hitova do lokalnih zanimljivosti. Gosti će biti džez pjevačica Iva Kostić koja će najaviti svoj program Caustic Fort i Salsa Bayamo klub koji će do kraja zagrijati atmosferu
Tradicionalna ljetna trpeza posvećena istraživanju kombinacija sa smokvama i grožđem biće održana u gornjim skalama, koje vode ka Kanli kuli. Tu će u zajedničkoj akciji tri NVOa : Egzodusi, ORKA i Ruke, uz učešće brojnih drugih organizacija, pojedinaca, kao i restorana biti priređena donatorska večeru ZA DRAGANA. Džez muzičaru Draganu Đorđeviću Karlu, profesoru u hercegnovskoj Muzičkoj školi, koji je na istom mjestu bio sa svojom gitarom na humanitarnoj Fešti na skalama 2016. potrebna je podrška prijatelja u borbi za zdravlje. Otvoren je poziv za ljude dobre volje, koji vole život, druženje, hranu i muziku, da učestvuju. Osim hrane koju doniraju restorani, profesionalni keterinzi, pojedinci i organizacije, za ovu akciju kuriozitetna je donacija anonimnog građanina Budve. Riječ je o gitari Squire Fender Bullet Strat koja je na aukciji na Fb stranici Exodusi. Aukcija će trajati do Fešte na skalama, pa će prihod od prodaje gitare iod donatorske trpeze biti objedininjen. Do sada je učešće u ovom dijelu fešte potvrdilo preko 20 donatora.
Inače ljetna trpeza nudi brojna jela, više vrsta slatkiša, onih koji se spremaju tradicionalno u Boki kotorskoj, ali i brojne kulinarske inovacije. Kombinacije smokava i grožđa sa sirom i mesom su iznenađujuće. Ako imate zanimljivo lično jelo ili deliciju na ovu temu, možete i sami da doprinesete akciji. Razmjena iskustava i znanja je ključna u razvoju gastro-manifestacija poput ove.
Feštu organizujemo uz podršku Turističke organizacije i Opštine Herceg Novi (javni konkursi za manifestacije i NVO-e), Zavoda za zapošljavanje Crne Gore preko koga su kroz javni rad u Udruženju tri asistenta, Herceg fest i druga opštinska preduzeća.
Nemjerljiva je podrška zajednice na koju se Ruke oslanjaju u organizaciji svojih manifestacija koje imaju za cilj razvoj gastro-turizma i preduzetništva, a još i više kreativnosti i duha zajedništva.
Bokeški Forum ogorčen je nedavnim ekološkim incidentom na famoznoj plaži Belane na kojoj je ovog vikenda kurenat donio velike količine fekalija i ostalog otpadnog materijala. Posebno sa aspekta da se sve ovo dešava u turističkoj sezoni, tako da je zaista bilo tragično gledati roditelje dok djecu izvlače iz mora punog izmeta i smeća. Turistrička antipropaganda, a što je još gore ugrožavanje života !
Nije potrebno biti Šerlok Holms pa zaključiti da je ovaj izmet i otpad došao sa jahti i jedrilica usidrenih već više od deset dana nedaleko od obale. Ovakve vrste plovila imaju tankove koji najduže tri ili četri dana zadovoljavaju njihove potrebe, a šta se dešava u narednom periodu bilo je vidljivo na Belanama. Ovaj problem niko se ni ne trudi riješiti, a osnovni problem je problem nadležnosti. „Bokeški Forum“ se obraćao čitavom nizu institucija, međutim poput ping- pong loptice su nas usmjeravali od jednih do drugih vrata. Zakonski nije riješen problem sidrenja ovih plovila, a ekološki incidenti iz godine u godinu postaju sve češći. Naročito kad se ima u vidu da samo u Boki, prema našim saznanjima određeni brodovi koriste posebnu jeftinu vrstu goriva bogatog sumporom. Niko, a posebno ne Lučka kapetanija ne želi da se bavi ovim problemom.
Inače, ovo nije usamljen slučaj. Duži period, neodgovorni vlasnici bogatih jatri su na samim pontama i plažama, otrovnim supstancama prali svoja plovila, a deterdžent i ostali korišteni materijali su direktno propsipani u more.
Kao kruna trovanja u moru, došao je i užasan zločin na Seljanovu gdje su psi i mačke potrovani otrovom, koji je lako mogao dospjeti i u ruke djece.
Zašto na ovo niko ne reaguje. Da li iz neznanja ili zbog toga što mu je do zdravlja ljudi koji ovdje žive stalo „koliko do lanjskog snijega“. Mi Bokelji i Bokeljke, nismo tražili preskupe vile na našim obalama, niti ekskluzivna odmarališta. Dobili smo ih… Ono što tražimo, a ne dobijamo je pravo na zdrav život. U ime nas i naše djece, poručuju iz Bokeškog Foruma.
Ekipa „No Name“ pobjednik je tradicionalne 63. Bućarske Olimpijade u Tivtu koja je završena u nedjelju veče finalnim mečevima na zogovima u Donjoj Lastvi.
“No Name” je u finalu ovog takmičenja, koje se igra po starim pravilima, rezultatom 2:0 (21:20 21:19) savladao ekipu “Vrmca”.
Treće mjesto pripalo je ekipi Majestica koja je sa 2:0 savladala ekipu Auto moto.
Boćarska olimpijada 2018.
Za najboljeg mladog igrača proglašen je Marko Krstović.
Pehare učesnicima Olimpijade uručio je u ime domaćina BK “Palma” iz Donje Lastve, Nikica Stjepčević, obzirom da se čelnici Opštine Tivat nisu pojavili na dodjeli pehara, koja je inače tradicionalni pokrovitelj turnira.
Tradicija boćarske Olimpijade u Tivtu – više od igre
Istorija boćarske Olimpijade u Tivtu
Prva stranica istorije “Boćarske olimpijade” u Tivtu ispisuje ovako:
Vrijeme odigravanja: 10. avgust 1952. godine,
Mjesto odigravanja: Đurđevo Brdo, zog Kopište,
Učesnici: Đurđevo Brdo, Kalimanj, Radoševići, Peani, Tripovići i „oficiri”, ekipa Doma Jugoslovenske narodne armije na Seljanovu.
Olimpijsku zastavu podigli su Anto Sindik i Đuro Krstović.Prvu boću na utakmici kojom je otvorena „Olimpijada” (Đurđevo Brdo – Kalimanj /2:1/) bacio je Krsto Bošković.Pobjednik je bila ekipa Đurđevog Brda u sastavu: Krsto Bošković (vođa ekipe), Anton Rajčević, Tripo Krstović, Krsto Sindik, Đuro Krstović. Sudija je bio Toni Bencon.
Izuzimajući četiri preskočene godine na samom početku (1953, 1955, 1958, 1959 ) „Olimpijada” ima zadivljujući višedecenijski kontinuitet.
Kada namjerite da posjetite barokni Perast i ostavite auto na parkingu, prvo što vas dočeka su prepuni, otvoreni kontejneri smeća. Ako odlučite da sjednete u nekom od restorana pored mora, sa pogledom na dva prekrasna otoka, čeka vas nova pošast. Nesnosan smrad kanalizacije širi se Perastom danima, pogotovo u večernjim satima.
Na poziv naših čitalaca sinoć smo se i sami uvjerili u to. Turistima koji su večerali u jednom od pomenutih restorana, večera je prisjela. Smrad ih je zgrozio.
„Nimalo lijepa reklama za Perast“, kratko je prokomentarisao bračni par iz Španije koji je sa djecom napustio restoran.
„Kanalizacija se gotovo stalno osjeća. Nešto manje preko dana ako ima vjetra, ali sa prvim mrakom, smrad je neizdrživ. Perast ustvari nema izgrađen kanalizacioni sistem. Iskreno, sve fekalne vode se slivaju u more. Tako je bilo tokom cijelog ljeta. U gradu su brojni apartmani, hoteli, restorani, turisti koji dolaze na jednodnevni izlet, a infrastruktura ne prati ovaj razvoj. Ovo je katastrofa kako za ekološki sistem tako i za turizam…“ – prokomentarisala je za naš portal mještanka koja je željela ostati anonimna.
„Ovaj brod ne pravim ja, već ga prave geni i krv mojih predaka zadojena morem!“- ovako Miloš Knežić, pomorac i svojevrsni „renesansni čovjek“ iz Budve objašnjava svoj najnoviji neouobičajeni poduhvat.
Preko 500 dana i noći mukotrpnog rada u njegovoj stolarskoj radionici na Jazu, odvih dana svoj puni oblik dobija na gatovima AD Marina u Baru, gdje na vezu u blizini ribarskih koča, nastaje nešto za čime se već okreću pogledi svih posjetilaca koji kroče u marinu grada pod Volujicom. Miloš i njegova ekipa ovdje vrijedno od sredine avgusta, djelovima koje su unapred izradili na Jazu, potpuno mijenjaju izgled jednog klasičnog turističkog dvojarbolnog drvenog jedrenjaka – guleta građenog 1986. u Turskoj. „Sveti Stefan“, gulet dugačak 30 metara od 85 bruto-tona, u Baru se polako pretvara u nešto što u ovim krajevima nije viđeno već preko 350 godina – imitaciju srednjevjekovnog velikog prekookeanskog trojarbolnog jedrenjaka tipa galeon.
„Crnoj Gori je turizam glavna privredna grana, a turizmu treba atrakcija. Ovako nešto nema nigdje na istočnoj obali Jadrana. U Hrvatskoj je prije nekoliko godina urađena replika srednjevjekovnog jedrenjaka tipa karaka dugog 30 metara, ali je karaka sama po sebi bila više trgovački i teretni, nego ratni brod. Galeon je prije svega bio ratni brod i nosio je više jedara od karake, a ova moja replika kada bude gotova, prilično će vjerno oponašati izgled manjeg galeona kakvi su svjetskim morima vladali od sredine 16. do sredine 18.stoljeća“- priča Miloš Knežić.
On je već peta generacija porodice rodom iz Metkovića koja živi od brodova i mora, ribareći na južnom Jadranu ili praveći i popravljajući brodove, kako to već godinama Knežić radi u svom malom škveru u Lastvi Grbaljskoj. Miloš je po struci i pomorac i ribar i brodograditelj i stolar i dekorater i dizajner i animator – sve se to složilo u energičnom čovjeku koga ni porodična tragedija prije 11 godina nije spriječila u ostvarenju sna kojeg je sanjao sa pokojnim bratom Krstom Knežićem- poznatim barskim ribarom i vlasnikom koče „Špiridon“ koja je potonula u velikom nevremenu 16.februara 2007. između Bara i Ulcinja, odnoseći da sobom na dno mora kapetana Krsta i dvojicu njegovih članova posade – ribara Anđelka Prša i Rajka Bezbradicu.
„Sa pokojnim bratom sam još bio došao na ideju da zajedno napravimo ovakvu imitaciju galeona koja bi onda služila u turističke svrhe. Za to smo bili od vojske kupili jedan stari rashodovani lučki remorker da posluži kao osnova za novo plovuilo, ali nas je Krstova smrt spriječila da to i realizujemo. Dugo godina je prošlo dok se nisu „sklopile sve kockice“ i dok nisam našao perfektnog partnera za ostvarenje tog poduhvata u liku Saše Kuljače, vlasnika guleta „Sveti Stefan“ iz Budve. On je uložio svoj brod, dao mi potpunu slobodu da realizujem moje zamisli, a ja prionuo na posao i nakon više od 500 dana i noći, izradio gotovo sve djelove koje upravo montiramo na gulet i mijenjamo mu izgled u nešto vrlo slično starom španskom galeonu iz 16.vijeka.“- kaže Miloš Knežić koji na trenutak , da bi ugostio našeg novinara, prekida rad na brodu na kojem su još uviejk na sve strane razne alatke, djelovi drveta i još nemontirane opreme, šarafi, brokve, čelične sajle i limovi… „Sveti Stefan“ je još „work in pregress“ ali već dobija obrise prepoznatljive sa stranica starih knjiga o španskim pomorcima ili vremešnih holivudskih filmova o piratima koji su harali vodama Kariba i srednjeg Atlantika.
Galeon
Miloš Knežić i sam ima filmsku prošlost jer se u svojoj bogatoj karijeri, dok je sedam godina živio u Rimu u Italiji, bavio i poslovima filmskog rekvizitera, kreatora i izrađivača scenografija i opreme za snimanje filmova. Dio tog bogatog iskustva u izradi filmskih kulisa koje su u studijima najvećeg italijanskog produkcijskog centra „sedme umjetnosti“ – čuvene Cinecita kod Rima, za potrebe kamere oživjele pejzaže i objekte iz raznih krajeva svijeta i iz raznih istorijskih epoha, Miloš je poslije godinama prenosio u izradu namještaja od punog drveta kojima je opremio mnoge ugostiteljske i privatne objekte u Crnoj Gori. Sada njegove ideje i iskustvo „oživljavaju“ jedan stari jedrenjak – galeon koji je dio pomorske baštine mnogih velikih evropskih nacija, prije svega Španaca koji su i „izmislili“ taj moćan jedrenjak koji se svojevremeno, razvio iz manje, sporije i tromije karake.
Knežćić je sam i autor projekta rekonstrucije klasičnog turskog jedrenjaka za kraća turistička krstrenja – guleta, u modernu repliku galeona. Osmislio je kako će na osnovi trupa broda sagrađenog krajem 20.vijeka napraviti brod koji je plovuo najmanje 350 godina ranije – kako će nadograditi impozantni pramčani kaštel, srednju palubu i za galeone tako karakteristično visoko krmeno nadgrađe – kasar. Našao je riješenje kako će dodavanjem drvenih segmenata bokova, na kojima su čak izrađena i vrata te usta cijevi topova kakvima su galeoni bili naoružani, vizuelno „podići“ bočnu liniju i nadvođe guleta i njegovu siluetu učiniti što sličnijom uzoru iz srednjevjekovne Kraljevine Španije. U maniru u kojem su i galeoni kojima su Kortez, Pizaro i ostali konkvistadiri svojevremeno pokoravali Novi Svijet i njegova materijalna bogatstva nosili nazad u Španiju, bivali ukrašeni bogatom duborezom i figurama od drveta, i Knežićev galeon je okićen ovom vrstom ukrasa. Impozantna krma sva je u duborezu sa lisnim, cvjetnim i drugim ornamentima, a ženska figura koja se nalazi u vijencu na sredini kremnog zrcala, iznad imena broda, rađena je po liku Miloševe kćeri Viktorije. Inspiracija za lice morske sirene –pulene koja će ukrasiti pramac galeona ispod njegovog pramčanog baštuna, bila je kako i sam Miloš kaže, supruga njegovog šure, dok je inspiraciju za druge djelove ukrasa na brodu poput figura anđela kao nosača dijela palubne ograde kaštela, ili lavova koji ukrašavaju ogradu na kasaru, našao u slikama i ilustracijama starih španskih jedrenjaka. O nivou osjećaja za detalje govore i dva velika ručno izrađena fenjera na luč od kovanog željeza, a koja su izrađena da bi upotpunili karakterističan izgled krme galeona, te niz drvenih bačava na plaubu i u starinskom dizajnu, kao i brojni koloturnici (bucjeli) kojima će prolaziti konopi što će regulisati jedra na galeonu. A i ona će biti usklađena sa originalom iz 16.stoljeća pa će umjesto modernih tzv. bermudskih jedara od dakrona koja su se do sada dizala uz jarbole guleta „Sveti Stefan“, na galeonu „Sveti Stefan“ biti ukupno 7 krsnih i latinskih jedara od platna, površine oko 180 kvadrata.
Naravno, brod će zadržati i svoj aktuelni pogonski motor tipa MAN snage 550 konja, ali će biti sposoban da jedri po povoljnom vjetru jer će Knežić na kobilicu dodati još oko 3.600 kilograma olovnog balasta, da njime iskompenzuje dodate težine iznad nivoa glavne palube i zadrži visok nivo stabilnosti i maritimnih sposobnosti turskog guleta. Baš da ne bi pretjeranom novom težinom na visokim pozicijama broda, poremetio njegov stabilitet, Knežić je svu nadgradnju uradio od paulonije, vrlo laganog i mekog drveta pogodnog za stolarsku obradu, a kojeg je prije ugrađivanja na brod tretirao epoksidnom smolom. Bitniji djelovi nove konstrukcije rađeni su od mahagonija, od kojeg je inače, originalno i napravljen cijeli gulet koji se rekonstruiše.
Knezic sa dijelom svoje ekipe pored Galeona
Iako se svi prethodno izrađeni djelovi novog nadgrađa i opreme „Svetog Stefana“ uklapaju i montiraju bez preinake , „kao velika Lego slagalica“, posla na brodu još ima. Za Miloša je najveći izazov kako da moderni i oštar pramac guleta „ukomponuje“ u prilično široki i pomalo tupasti oblik prove originalnog galeona na čemu se intenzivno radi. U cijelom poslu Knežiću pomaće ekipa koju čine bravar-mehaničar Senad Strujić, univerzalci Saša Miletić, Šamil Jakubov, Ljubo Vulević i Marko Ponjarac, te livac topova Fadil Muhić. Da, dobro ste pročitali – livac topova jer će galeon „Sveti Stefan“ biti naoružan sa šest replika srednjevjekovnih palubnih topova na drvenim lafetima.
„Već smo izlili četiri od planiranih šest topova i ispitali ih. Osim što će moći da služe kao svojevrsne „prangije“ koje daju samo zvučni i dimni efekat pucanja topa, ovi topovi će moći da ispale i đule: naravno, neće se to raditi, ali smo topove izradili kako bi sutra kada brod bude gotov, putnicima ali i publici sa obale, mogli da pružimo puni užitak jer planiramo da sa njime radimo i inscenacije pomorskih bitaka, napada pirata i sličnog što je atraktivno za turiste.“- objašnjava Knežić. On će biti kapetan guleta, a sa njim će na jedrenjaku ploviti još četiri „pirata“ (motorista i tri kornara) za koja se već šiju i prigodne srednjevjekovne uniforme.
Knežić kaže da im je plan da osim što će voziti turista po primorju, za njih priređuju i inscenacije motiva pomorskih bitaka i napada pirata na obalne gradove, a već su se dogovorili sa Turističkom organizacijom Budve da galeon „Sveti Stefan“ ubuduće nastupa kao dekor ili učesnik svih popularnih turističkih fešti i manifestacija koje TO priređuje.
Knežić računa da će montaža svih djelova na brodu biti gotova za petnaestak dana, nakon čega slijede prve probne vožnje, a potom i završno dokovanje i podešavanja novog-starog broda u ulozi kakvu nijedno drugo plovilou do sada na Crnogorskom primorju nije imalo. Uslijediće i zvanilna sertifikacija novog broda od strane Uprave pomosrke sigurnosti i izdavanje „Svetom Stefanu“ nove plovidbene dozvole kao komercijalnom turističkom brodu, a shodno projektnoj dokumentaciji za njegovu rekonsgtrukciju u galeon koju je Knežić već izradio.
„Mi imamo možda i najljepšu zemlju na svijetu i mislim da je, kako bi je učinili još ljepšom, boljoim i privlačnijom, opravdano biti pomalo „pozitivno lud“ i ući u ovakve za nekoga čudne i neshvatljive poduhvate. Svi mi koji možda nešto možemo ili znamo, treba da uradimo sve što je do nas jer Crna Gora zaista može biti najbolja i najljepša zemlja na svijetu, samo ako mi to hoćemo da postignemo.“- zaključuje ponosni kreator i budući kapetan našeg prvog galeona nakon 350 godina, Miloš Knežić.
Nepravedni smo prema njoj, osim sunca ništa ne traži, otporna je na sve bolesti, rađa svake godine, hranila je cijele porodice na Mediteranu, nepravedno je gurnuta u sjenu, ali pomalo se vraće na naše trpeze – smokva.
Smokva u našoj turističkoj ponudi još nije dovoljno prepoznata, zanimljiva je turistima na pijacama. Suva je posebno zanimljiva širom svjetskih tržišta.
U Hrvatskoj i BiH počele su se saditi plantažno. Ono što je kod smokve posebno privlačno za proizvođača je da je stopostotno iskoristiva. Od onih plodova koji su oštećeni mogu se raditi medenjaci, smokvenjaci, proizvoditi džem, odnosno peći rakija.
Berba smokve – foto Jure Mišković CROPIX
Bilo svježa ili sušena, smokva je bogata brojnim zdravim fitonutrijentima, antioksidansima i vitaminima. Sočna i slatka smokva jedno je od prvih voća u kojemu su naši drevni preci uživali.
Istorija kaže da smokva potiče iz Mesopotamije, u Egiptu se spominje 4.000 godina prije Krista, a bila je čak i Kleopatrino omiljeno voće. Smatra se da je smokva iz Jugozapadne Azije, preko Turske dospjela na Mediteran.
Sušenje smokve
Zdravstvene blagodati
Uprkos niskoj kaloričnosti (samo 74 kalorije na 100 g), smokva sadrži topiva prehrambena vlakna, minerale i vitamine.
Svježe su smokve cijenjene zbog obilja antioksidansa kao što su karoteni, tanini, lutein i klorogenska kiselina. Povrh toga, svježe smokve sadrže visoke količine antioksidanskih vitamina kao što su vitamin A, E i K. Antioksidansi nas štite od slobodnih radikala čije razorno djelovanje može dovesti do prijevremenog starenja, demencije, srčanih bolesti i karcinoma. Ujedno, istraživanja ukazuju da klorogenska kiselina uravnotežuje razinu šećera u krvi.
Smokve, kao i druge namirnice bogate vlaknima, pomažu u mršavljenju i održavanju željene težine.U smokvama su pronađeni i spojevi s antikarcinogenim djelovanjem – benzaldehid i kumarini.
Smokva
Preliminarna zdravstvena istraživanja su potvrdila potencijalno djelovanje ovih spojeva na karcinome prostate i kože. Smokve rješavaju problem kurjih očiju i bradavica. Preko noći, stavite napola prerezanu svježu smokvu na bolno mjesto. Ujutro uklonite smokvu i operite stopalo u vrućoj vodi. Nakon toga pokušajte ukloniti kurje oko/bradavicu. Teži slučajevi mogu zahtijevati i do pet noćnih liječenja.
Smokva
Suhe smokve – koncentrirana superhrana
Suhe smokve visoko su koncentriran izvor minerala, vitamina i antioksidanata. Imaju više kalorija od svježih – 249 kalorija na sto grama. I svježe i suhe smokve sadrže značajne količina vitamina skupine B kao što su niacin, piridoksin, pantoten i folna kiselina.
Ovi vitamini sudjeluju u metabolizmu ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća. B-kompleks je značajan za moždanu funkciju, posebno za dobro raspoloženje.
Suhe smokve obilan su izvor minerala kalcija, cinka, kalija, selena, željeza i bakra. Željezo i bakar potrebni su za stvaranje crvenih krvnih zrnaca, dok je kalij važan sastavni dio stanica i tjelesnih tekućina te pomaže u regulaciji srčanog ritma i krvnog tlaka.
Suve smokve
I lišće je ljekovito
Lišće smokve je već odavno poznato zbog svojih ljekovitih svojstava – liječi bronhitis, bradavice, cirozu jetre, visoki tlak, kožne probleme i čireve.
Ali novost je da je lišće smokve također izuzetno dobro za dijabetes. Obično se koristi sok lišća smokve, koji se uzima odmah nakon ustajanja, uz doručak. Možete također prokuvati lišće smokve u vodi i piti kao čaj.
Čaj od lišća smokve protiv dijabetesa
2 čajne ožice suhog lišća smokve prelijte oljicom (200 ml) kipuće vode. Pokrijte i ostavite 10-15 minuta. Zatim procijedite.Svakog jutra, popijte jednu čašu ovog čaja uz doručak.
Smokva kolač
Kolač od rogača i smokava 4 jaja
160g šećera
200g rogača
2dl mlijeka
3 žlice maslinovog ulja
120g glatkog brašna
80g sitno sjeckanih badema
80g sitnih zobenih pahuljica
2 žlice marmelade od smokava (ili marelice ako nemate one od smokava)
12-15 svježih smokava
Priprema:
Pećnicu ugrijte na 180C. Odvojite bjelanjke i žumanjke. Bjelanjake istucite mikserom u čvrsti snijeg. Žumanjcima dodajte šećer i miksajte dok smjesa ne postane kremasta i svijetla. Dodajte joj mlijeko i maslinovo ulje i još malo miksajte da se smjesa ujednači. U posebnoj posudi pomiješajte brašno, rogač, zobene pahuljice i prašak za pecivo. Velikom žlicom naizmjence dodajte tučene bjelanjke i mješavinu brašna u smjeru žumanjaka i šećera. Lagano izmješajte da se sve ujednači i umiješajte još i bademe. Lim za kolače namažite maslacem i posipane brašnom pa ravnomjerno rasporedite smjesu. Po vrhu gusto poslažite prepolovljene smokve i posipajte ih sa žlicom kristal šećera.
Pecite u pećnici ugrijanoj na 180C 35-40 minuta. Ohladite, posipajte šećerom u prahu i narežite na kocke.
Kolač od smokava
Kolač od svježih smokava Sastojci:
4 jaja
200 g šećera
200 g brašna
1 maslac
prašak za pecivo
10 svježih smokava
limun
Priprema:
Žumanjke i šećer dobro umutite , te dodati maslac , sir iz miksati i postepeno dodavati brašno. Na kraju kad se masa sjedinila dodati umućene bjelanjke, koricu limuna, sve izmiješati i smjesu izliti u protivan. Izravnajte površinu smjese i po površini stavite na pola prerezane svježe smokve i pospite sokom od limuna. Peći 40 minuta na 180°C, dok ne porumeni , probati čačkalicom da li je pečeno.
