Institut za biologiju mora sproveo je analize morske vode za 100 javnih kupališta, u periodu od 1. do 4. avgusta i došao do rezultata da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta, odnosno da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje.
“Rezulati su pokazali da je na 96 odsto kupališta kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na 4 odsto kupališta bio K2 klase”, ističe se u saopštenju Morskog dobra.
Od ukupno 9 kupališta u opštini Tivat voda je bila odličnog kvaliteta na njih 8, dok je na jednom kupalištu voda bila K2 klase. U Kotoru je, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 bio na 14 lokacija dok je na jednoj lokaciji kvalitet bio klase K2. Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 19 kupališta, dok je na 2 kupališta voda bila klase K2.
Na području opštine Ulcinj, Bar i Budva voda je bila odličnog kvaliteta K1 na svim lokacijama na kojima se prati sanitarni kvalitet morske vode za kupanje i rekreaciju.
Vanredna trosatna sjednica SO Herceg-Novi koja je održana danas na temu aktuelne situacije u Privatnoj zdravstvenoj ustanovi “Opšta bolnica Meljine”, završena je usvajanjem zaključka koji je podržala većina prisutnih odbornika.
Zaključak glasi: “Skupština opštine Herceg-Novi predlaže Vladi Crne Gore da pored finansiranja izvršenih usluga, preuzme i finansiranje zarada u vojnoj bolnici Meljine do okončanja sudskog spora, kao i da predloži Skupštini Crne Gore donošenje posebnog zakona-lex specialis, kojim bi bili stvoreni pravni uslovi za rješenje problema vojne bolnice Meljine”.
Iako je sjednica lokalnog parlamenta bila tematskog karaktera, te pozivi za učešće bili upućeni Ministarstvu zdravlja i predstavnicima Atlas Grupe, današnje zasijedanje prošlo je bez njihovog prisustva, o čemu su skupštinsku službu obavijestili tokom jučerašnjeg dana.
Predsjednik Opštine Herceg – Novi Stevan Katić, nakon rasprave je ocijenio da se na SO čula ulavnom populistička priča te da je jedino rješenje da bolnica Meljine uđe u sistem javnog zdravstva Crne Gore.
“Da li nas je sve sramota kako djeluje zdravstveni sistem Crne Gore. Pođite do Risna i Kotora. Kako to država upravlja sredstvima jednog važnog resursa. Mi kao grad, smo uvijek imali maćehinski odnos Vlade. Ništa ne znači radnicima PZU Meljine, što će sada dobiti jednu platu, jer pitanje svih pitanja je, da je ovo neko tolerisao 10 godina. Neko je dozvoljavao da se 150 stranica tereta i ograničenja stavi na zemljište i objekte bolnice. Znamo ko, onaj ko je i dozvolio ovakvu privatizaciju. Sud ovo neče riještiti za 20 godina, i jedino rješenje je da se ka Vladi uputi zahtjev da donese leks specijalis, i stavi PZU Meljine u sistem javnog zdravstva, te preuzme brigu o zaposlenima i bolnici do rješenja sudskog spora”, istakao je Katić.
Dva sata nakon pomorske nesreće na Prčanju u kojoj je Crnogorac na američkom plovilu udario i povrijediu Ruskinju, u Boki se danas desio novi pomorski incident, ali sa obrnutim ulogama.
Naime, ruski skiper koji je upravljao 13,7 metara dugom jedrilicom „Mon Abri“ koja vije zastavu SAD, prilikom manevra pristajanja na gradsku rivu Pine u Tivtu, zakačio je školski brod Mornarice VCG, jedrenjak „Jadran“ koji je bio na svom stalnom vezu na Pinima.
Incident se dogodio oko 13 sati, a tom prilikom pričinjena je simbolična materijalna šteta jer je u kontaktu sa jarbolom i čeličnim sartijama jedrilice, iskrivljena velika mesingana crvena zvijezda petokraka na vrhu „Jadranovog“ kosnika (baštuna od prove).
Jadran
O ovom nesvakidašnjem incidentu odmah su obaviješteni nadležni državni organi, a na lice mjesta stigao je inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar.
Jedfrlica
On je obavio detaljan pregled američke jedrilice i dokumentacije njenog ruskog skipera i napravio zapisnik o pomorskoj nezgodi. Budući da je došlo do fizičkog kontakta dva plovila, o svemu je u skladu sa propisanom procedutrom,obaviještena i Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore, ali s obzirom da civilne pomorske vlasti nemaju nadležnost nad „Jadranom“ koji je formalno ratni brod, popis i procjenu štete na jdrenjaku MVCG obaviće nadležna vojna komisija.
Žiri takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma 32. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival u sastavu Teona Strugar Mitevska – predsjednica žirija, Andrijana Stojković, Ermin Bravo, Ivan Đurović i Vladan Petković odlučio je da GRAND PRIX – ZLATNA MIMOZA ZA NAJBOLJI FILM pripadne filmu SAŽALJENJE u režiji Babisa Makridisa.
„Grand Prix odlazi filmu koji istražuje emociju koja je zajednička svim ljudima, ali je rijetko u fokusu umjetničkih djela. Kroz lik koga nije briga ni za koga do samoga sebe i njegovih sebičnih potreba, reditelj paradoksalan uspijeva da stvori duboko humanistički, istinit i prije svega savršeno strukturiran film o ljudskoj prirodi, uz osvježavajuće sofisticiran humor“, navodi se u obrazloženju žirija.
ZLATNA MIMOZA ZA REŽIJU dodjeljuje se rediteljki Keren Ben Rafael za film DJEVICE.
“Prvijenac rediteljke suptilno prepliće s jedne strane mit i realnost, a s druge zrelost i naivnost, na zadivljujuće nježan način. Vjerujemo da rediteljka ima potencijal da u svojim budućim radovima stvori dirljive, iznenađujuće i pronicljive filmske svjetove”.
Žiri je odlučio da ZLATNA MIMOZA ZA SCENARIO pripadne RADUU ŽUDEU za film NEVAŽNO JE DA LI ĆEMO U ISTORIJU UĆI KAO VARVARI .
“Nagrada za najbolji scenario odlazi jedinstvenom reditelju koji je dovoljno hrabar da nas zabavi i edukuje scenarijem neobično didaktičke, ali istovremeno iznenađujuće pristupačne forme, koja se rijetko viđa u savremenom filmu. Njegova intelektualna snaga i pronicljivost savršeno odgovaraju civilizacijski značajnoj, bolnoj i teškoj temi iz prošlosti, koja danas posebno univerzalno odjekuje”.
Žiri je ZLATNU MIMOZU ZA NAJBOLJU MUŠKU ULOGU dodijelio JANISU DRAKOPOULOSU za film SAŽALJENJE.
„Nagrada za mušku ulogu dodjeljuje se izvanrednom glumcu koji iznosi čitav veoma zahtjevan film kroz uzdržanu i savršeno kontrolisanu mikro-glumu, koja podsjeća na divove kao što su Baster Kiton i Piter Selers“.
ZLATNU MIMOZU ZA NAJBOLJU ŽENSKU ULOGU žiri takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma dodjeljuje glumici DŽOJ RIGER za ulogu u filmu DJEVICE.
„Nagradu za žensku ulogu žiri dodjeljuje glumici koja ne samo da prikazuje odrastanje na prelijep način, već razvija slojevit lik sa širokim spektrom dopadljivih a ponekad i iritirajućih osobina, pružajući nam istinitu i jasnu sliku mlade žene koja živi u konstantnom limbu između mašte i stvarnosti, djetinjstva i zrelosti, inteligencije i emotivnog naboja“, stoji u obrazloženju žirija.
Žiri takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma dodjeljuje NAGRADU ŽIVKO NIKOLIĆ filmu NEKA SE LEŠEVI SUNČAJU rediteljskog dvojca – Helen Katet i Bruna Forcanija.
„Nagrada Živko Nikolić za poseban doprinos filmskom izrazu dodjeljuje se filmu koji prestavlja pravu audiovizuelnu gozbu. Živa i intenzivna 16-milimetarska fotografija, besprekoran dizajn zvuka, prelijepi praktični vizuelni efekti, i eksplozivna, dinamična i savršeno precizna montaža, čine ovaj film lekcijom za primjer među kinematografskim ostvarenjima“.
SPECIJALNO PRIZNANJE žirija takmičarske selekcije dugometražnog igranog filma pripalo je filmu LIJENŠTINA reditelja Alekse Stefana Radunovića.
“Žiri je dirnut iskrenošću, nevinošću, jednostavnošću i fokusom u pristupu mladog reditelja, kao i amaterskim mladim glavnim glumcem koji otjelotvoruje sve od navedenih osobina, u filmu LIJENŠTINA Alekse Stefana Radunovića”.
Žiri takmičarske selekcije dokumentarnog filma koji čine Huaćing Đin – predsjednik žirija, Senad Šahmanović i Zofia Kovalevska naglasio je da je impresioniran raznovrsnošću filmova prikazanih u dokumentarnom programu festivala. Kako navode u obrazloženju, zbog visokog kvaliteta filmova, nakon duge, usijane rasprave, odlučili su, umjesto tri, da nagrade četiri filma.
ZLATNU MIMOZU ZA NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM dobio je film ISTI reditelja Dejana Petrovića iz Srbije „za svjež i osoben autorski glas i za ingeniozno korišćenje dokumentaristike u stvaranju majstorske metafore o sudbini čovjeka i pravom značenju pojmova sloboda i identitet“.
NAGRADU ŽIRIJA dobio je film JONAŠ SANJA KIŠU reditelja Dragoša Hančijua iz Rumunije „za vješto kombinovanje sredstava klasičnog, opservacionog dokumentarca sa poetikom snova u dirljivoj priči o prolaznosti vremena“.
SPECIJALNO PRIZNANJE pripalo je filmu LJETO SA DESET GODINA reditelja Čena Haoa, kako navode „filmu koji suptilno lovi uvezivanje jedinke u autoritarni sistem, kroz slikanje djece u jednoj akrobatskoj školi u Kini“.
SPECIJALNO PRIZNANJE dobio je i film KRUG rediteljke Džajiše Patel „za izuzetno snažan kratki dokumentarac koji koristi jednostavnu formu i potresnu ličnu priču da bi nam ponudio uvid u krug tihog zlostavljanja i sistemskog nasilja“.
Žiri takmičarske selekcije studentskog filma u sastavu Maša Seničić – predsednica žirija, Peter Cerovšek i Danijela Radulović odlučili su da ZLATNA MIMOZA ZA NAJBOLJI STUDENTSKI FILM pripadne filmu DOMA ZA BOŽIĆ Tomislava Đurineca (Hrvatska).
„Izuzetna hrabrost – na formalnom, idejnom i tematskom planu – ono je po čemu se Tomislav Đurinec izdvaja kao snažan glas mlade regionalne kinematografije. Otvorenost i nepretencioznost, koje funkcionišu na nivou filmskog jezika jednako koliko i u odnosu reditelja prema sopstvenom autorstvu, čime DOMA ZA BOŽIĆ emotivno i strukturalno slojevitim narativom, daleko prodornijim – izvan i unutar filma – nego što bi mogao da pretpostavi zahtev jednog studentskog zadatka“, stoji u obrazloženju žirija.
Žiri takmičarske selekcije studentskog filma dodijelio je i dva specijalna priznanja:
I SPECIJALNO PRIZNANJE filmu MARICA Judite Gamulin (Hrvatska).
„Preciznost filma MARICA postavlja temelj na kojem se on istovremeno razvija kao veoma sirovo i izrazito stilizovano ostvarenje. Nenametljiv humor, promišljena fotografija i muzika – u neprestanom dijalogu sa premisom filma – pojedinačni su, estetski dosledni elementi, koji čine skladnucjelinu“.
II SPECIJALNO PRIZNANJE filmu LOOP Matije Gluščevića (Srbija).
„Uspješno uspostavljena atmosfera neizvesnosti i neiskrenosti čini LOOP zanimljivim pokušajem da film prevaziđe samu priču i ponudi nagovještaj od važnog poigravanja sa žanrovskim konvencijama, između ostalog kroz odličnu glumu Jovane Gavrilović“.
Nagrada Federacije filmskih kritičara Evrope i mediteranskih zemalja FEDEORA pripala je filmu COMIC SANS reditelja Nevija Marasovića – odlučio je žiri Zlatko Vidačković, Dubravka Lakić i Vuk Perović.
U obrazloženju žirija stoji da je film COMIC SANS nagrađen „za ležeran, ali promišljen i dubok prikaz turbulentnog odnosa između oca i sina i jednostavnih radosti života“.
NAGRADA PUBLIKE pripala je filmu ZLOGONJE Raška Miljkovića. Film je od publike dobio ocjenu 4,48.
Nagradu za ukupan doprinos afirmaciji Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festival MILAN ŽMUKIĆ dobila je glumica Milena Dravić. Nagrada se sastoji od povelje, statuete akademskog vajara Nikole Nikše Kosića i umjetničke slike akademskog slikara Dragana Stojkova.
Projekat POSMATRAČ scenariste i reditelja Mladena Ivanovića i producenta Dmitra Janjuševića pobijedio je na Mini Pitch-u.
“Uzevši u obzir sve bitne aspekte – kvalitet i originalnost priče, rediteljsku eksplikaciju, autorski izraz, produkcionu izvodljivost projekta i samu prezentaciju, žiri nagrađuje tim koji je kroz ovogodišnji MINI PITCH najuvjerljivije predstavio autentičnost priče, ideju i autorsku motivaciju”, stoji u obrazloženju žirija u sastavu producentkinja Marija Nikčević, reditelj Ivan Bakrač i montažer Tomislav Pavlic,
Nagrada ovogodišnjeg MINI PITCH programa je učešće studenata na Zagreb film festivalu u okviru programa Industrija Mladost, kao i novčani dio nagrade u iznosu od 2000 eura, koji obezbjeđuje Filmski centar Crne Gore.
Žiri pohvaljuje i projekat „Praskozorje“ autora Andrije Mugoše i producentkinje Katarine Kastratović koji su pred fazom postprodukcije ovog projekta, kao i projekat „Nasukani“ autorke Sare Stijović i producentkinje Asje Šašić koji posebno ohrabrujemou daljoj realizaciji, prepoznajući produkcioni potencijal ove filmske priče.
Mentorka Mini Pitcha bila je producentkinja Inja Korać, konsultantski tim bio je producentkinja Jelena Mišeljić, reditelj Dušan Kasalica i producentkinja Sanja Jovanović.
Mini Pitch je novi programski segment 32. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenego film festival, koji se organizuje u saradnji sa Filmskim centrom Crne Gore i Zagreb Film Festivalom – Industrija Mladost.
Ministarstvo saobraćaja i pomorstva stavilo je danas na javnu raspravu „Koncesioni akt Aerodroma Crne Gore – projekt koncesije i Nacrt ugovora o koncesiji u vezi sa aerodromima (Berane), Podgorica i Tivat“. Javna rasprava trajaće do 10.spetembra kada će biti organizovan i centralni okrugli sto o toj temi u hotelu „Hilton“ u Podgorici.
Glavni predmet koncesije je projektovanje, izgradnja i finansiranje proširenja aerodromskih objekata, i poslovanje i održavanje aerodroma. To znači da se koncesionaru povjeravaju “sve aktivnosti vcivilnog vazduhoplovstva u pogledu aerodroma Tivat i Podgorica”. To pored upravljanja terminalima, pistama, manevarskim površinama, platformama, saobraćajnicama koje povezuju aerodrome i ostalim sadržajima obje vazdušne luke, podrazumijeva i pravo koncesionara na “razvoj nekretnina i poslovi u vezi sa terminalima (npr. logistički centar, hotel, parking za automobile, pristup vodnom transportu gdje je to izvodljivo.” Koncesionaru se povjerava gazdovanje nad ukupno 2.526.334 m2 kvadrata zvanično državnog zemljišta u kompleksu Aerodroma Podgorica, odnosno 544.601 m2 na Aerodromu Tivat kao i sva imovina preduzeća ACG na obje vazdušne luke.
Koncesionar će takođe biti odgovoran i za izradu prethodne studije procene za razvijanje Aerodroma Berane, odnosno Aerodroma Ulcinj, “u skladu sa pozitivnim propisima, u vremenskom periodu definisanim Ugovorom o koncesiji.”
MSP je pripremilo prognozu saobraćaja za oba aerodrome u narednih 25 godina po kojoj će promet na aerodromu Tivat u period od 2017-2043 godine u prosjeku rasti po stopi od 3,7 posto godišnje, dok će u Podgirici stopa rasta biti 2,7%. Iz toga su u resoru ministra Osmana Nurkovića (BS) procijenili da analiza davanja u koncesiju ovog ključnog državnog resursa “pokazuje da je projekat održiv i da je ekonomski opravdan”.
“Na osnovu finansijske analize Aerodroma, finansijski je izvodljivo da se zahtijeva plaćanje fiksne naknade koja se plaća unaprijed, plative na finansijskom zatvaranju, kako bi se uspostavilo plaćanje Koncesione naknade. Ovo bi omogućilo Vladi Crne Gore da unaprijed unovči jedan dio vrijednosti koncesije. Finansijska analiza pokazuje da naknada koja bi se plaćala unaprijed u iznosu od 50 do 100 miliona eura je razumna suma, uzimajući u obzir veličinu kapitalne investicije (oko 120 miliona evra) koju će Koncesionar finansirati unaprijed, i rizike povezane sa prognozama turističkog saobraćaja. Pretpostavljajući predujam od 100 miliona, predviđa se da će Vlada Crne Gore dobiti znatan dio godišnjih bruto prihoda ostvarenih od strane Koncesionara. Znajući da dio bruto prihoda koji će se dijeliti predstavlja parametar za ponudu, i znajući da je Koncesioni akt javni dokument, pretpostavke iznosa prihoda koji će se dijeliti, neće se uključiti u ovaj dokument. Ipak, detaljna finansijska analiza ovog parametra je sprovedena od strane Ministarstva”- stoji u dokumentaciji objavljenoj na sajtu MSP.
U dokumentaciji piše da je model davanja aerodroma u koncesiju povoljniji za Vladu jer joj omogućava da brzo dođe do svježeg novca, dobija redovno godišnju koncesionu naknadu, kao i da ne snosi rizike investicionih ulaganja u razvoj vazdupnih luka jer će ona pasti na teret koncesionara. Vlada navodi da je spremna da smanji izloženost koncesionara kreditnom riziku od eventualnog nastavka neplaćanj aerodromskih usluga od strane nacionalne aviokompanije Montenegro Airlines, na način da mu država nadoknadi taj novac.
Međunarodna konferencija pod nazivom „Zajednica Italijana Crne Gore (ZICG) na prostorima istočnog Jadrana, između istorije, identiteta i evropske budućnosti”, održaće se u crkvi Svetog Pavla, u srijedu 8. avgusta, sa početkom u 9 sati i 30 minuta.
Konferenciju će otvoriti ambasador Italije u Crnoj Gori Luca Zelioli, a ostali govornici biće ugledni profesori sa međunarodnih univerziteta iz Italije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore.
Kako je najavljeno, biće riječi o ulozi i doprinosu Zajednice Italijana Crne Gore na putu ka Evropskim integracijama. Projekat istraživanja se odnosi na organizaciju tri konferencije (Crna Gora, Slovenija i Hrvatska), a rezultati istog će biti objavljeni u knjizi koja će sadržati izlaganja straučnjaka na temu, kao i učesnika konferencija iz lokalnih institucija – saopšteno nam je iz Zajednice Italijana Crne Gore.
Prema informaciji iz ZICG, izložba „Il cuore di toto”, u Kulturnom centru „Nikola Đurković” biće otvorena istog dana u 20 sati.
Koncert „Canto libero” na Trgu od oružja biće priređen u 21 sat i 30 minuta. Isti koncert biće održan i na tvrđavi Forte Mare, u petak 10. avgusta u 21 sat i 30 minuta.
Izložba „In quattro mani di donna” biće otvorena u četvrtak 9. avgusta u crkvi Svetog Pavla u 20 sati, a koncert „Italian mood trio” na pjaci kod zgrade starog zatvora počeće u 21 sat i 30 minuta.
Ovi događaji se organizuju u okviru Dana italijanske kulture u Kotoru i Herceg-Novom, a u sklopu projekta koji je finansiran od strane Regije Frijuli-Venecija-Đulija, u saradnji sa Narodnim univerzitetom iz Trsta i Zajednicom Italijana Crne Gore.
Turistkinja iz Rusije, Ksenija Korzova povrijeđena je u pomorskoj nezgodi koja se oko 11 sati desila na Prčanju u blizini palate “Tre Sorele”.
Prema nezvaničnim saznanjima na Ruskinju je dok se kupala u moru, naletio gliser koji je plovio pod američkom zastavom (DL8485AJ) kojim je upravljao Petar Kovačević iz Kotora.
Ruskinja je zadobila lakše tjelesne povrede i nakon ukazane hitne medicinske pomoći, prebačena je na dalje liječenje u bolnicu Kotor.
Na lice mjesta je odmah izašla patrola pomorske policije, kao i Inspekcija sigurnosti plovidbe lučke kapetanije Kotor.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018. foto Boka News
1 od 14
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Otvaranje izložbe o Hirošimi -Risan 2018.
Izložbom fotografija i dokumenata pod nazivom „Hirošima 1945- Risan 2018″ iz lične arhive kapetana Mihaila Ognjenovića, koncertom gudačkog kvarteta „Unique” iz Podgorice uz stihove haiku poezije, sinoć je na Rimskim mozaicima u Risnu obilježen 6. avgust, datum kada je 1945. godine bačena atomska bomba na Hirošimu.
Osim u Hirošimi, Risan je jedini grad u svijetu gdje se ovaj datum obilježava i podsjeća na strahote stradanja i razaranja, sa jakom porukom cijelom svijetu da se u budućnosti ništa slično nikada ne ponovi.
„Zahvaljujući ideji kapetana Ognjenovića, koji je posjetio Hirošimu 20 godina od velike tragedije i svoja zapažanja, scene strahota razorenog grada opisao u knjizi ,,Morski dnevnik” koja je promovisana na ostrvu Gospa od Škrpjela prije tri godine, zatim je prošle godine priredio izložbu foto-dokumenata koje je sakupio tokom svoje plovidbe i večeras po treći put za redom sa istim ciljem šalje poruku mira svijetu za boju budućnost”, kazala je u uvodnoj riječi prof. Marina Dulović.
Podsjetimo, kapetan Mihailo Ognjenović je bio među prvim Jugoslovenima koji je 1965. godine, zajedno sa posadom broda “Trebinje” kročio na tlo razorenog grada. Kako je kazao te slike strahote i danas se vrte u njegovoj glavi.
„Krenuli smo iz Rijeke preko Trsta, Venecije i Portsaida, Portusadana… Kada smo stigli u Japan, Hirošima je bila četvrta luka i kao posada broda smatrali smo da kao i svaku drugu luku sa bogatom istorijom, treba da posjetimo. Na brodu je bilo 42 člana posade i 12 putnika. Dolaskom u Hirošimu organizovali smo se da u grupama posjetimo Park mira. Problemi koji su dalje nastali odnose se na to da u Hirošimi nismo mogli platiti usluge taksi prevoza američkim dolarima već isključivo japanskim jenima. Dalje kada smo stigi u memorijalni park nismo bili srdačno primjeni jer su mislili da smo Amerikanci a tek kad smo uz pomoć agenta objasnili da dolazimo iz Jugoslavije srdačno smo primljeni…”, prisjeća se Ognjenović.
Kako kaže, scene su se duboko urezale u njegovo sjećanje, a susrete sa Hirošimom ovjekovječio je i u jednom segmentu knjige “Morski dnevnik” u kojem je sabrao impresije sa morskih putovanja po cijelom svijetu.
Prije nekoliko godina Ognjenović je na godišnjicu bombardovanja, paljenjem svijeća na Gospi od Škrpjela u Perastu, odao poštu žrtvama nuklearnog rata, što su slučajno zabilježili putnici sa kruzera koji su prolazili Bokom, o čemu su obavijestili zvaničnike u Japana, da bi ga kasnije kontaktirali predstavnici ambasade iz Beograda, razgovarali sa njim i izrazili zahvalnost.
Izložbu je otvorila direktorica Turističke organizacije Opštine Kotor Ana Nives Radović, koja je kazala da je ovaj kulturni događaj mnogo više od podsjećanja na jedan datum i jedan tragični događaj koji se dogodio prije 73 godine.
„Sve nas obavezuje da na svijet gledamo drugačijim očima i da razmislimo šta je posjedica svake odluke koju čovjek može donijeti. Kada razmišjamo o svemo onome što su bile posjedice Drugog svijetkog rata i šta je nekoga nagnalo da donese ovakvu odluku, bacanje atomske bombe na jedan grad, uništenje prvo stotine hiljada života koji su nestai u trenutku a zatim milona onih koji su u patnjama gubilli živote u narednim godinama obavezuje sve nas da razmišljamo o tome. Ono što nas obavezuje dodatno je da ništa ne propuštamo zaboravu jer samo nas sjećanje i pamćenje uči”, poručila je Radović.
Luksuzna jahta “La Maskarad” zabila se zabila u stari most koji spaja ostrvo Čiovo i Trogir.
“Pokušali su da se usidre na rivu, malo je brzo vozio i udario je desnom stranom. Sve okolo se zatreslo, a jahta se priljubila uz most i zapela s ogradom za ogradu od mosta”, rekao je jedan očevidac, prenosi 24sata.hr.
Zašto se tačno jahta sudarila još uvek se ne zna, no poznato je da se radi o 30 metara dugačkoj jahti koja može da nosi osmoro gostiju i šest članova posade, a nedelju dana boravka na njoj s uključenim troškovima košta oko 73.000 dolara u jeku sezone.
Trogir foto čitalac 24 sata
Okupilo se mnoštvo ljudi i turista, ali je saobraćaj na mostu tekao nesmetano.
Iz lučke kapetanije u Splitu rekli su potvrdili da je došlo do nezgode, ali da će reći više tek posle uviđaja.
Nova sezona, nove pritužbe građana na račun nedolična ponašanja, najčešće mladih australskih turista po Gradu u sitnim satima. Dubrovčani se posebno žale na njihove noćne pohode od Gruža, gdje se iskrcaju iz izletničkih trabakula, do Grada gdje već alkoholizirani nastavljaju noćni provod.
– To je neizdrživo. Skoro svaku večer ih se unutar zidina može sresti kako leže po pločniku. Prije toga se dobro razgalame, muški hodaju uokolo s bocama piva, ženske polugole. Neku večer su na silu pokušavali ući u Libertasov autobus, ali ih vozač nije htio primiti jer se bojao da će mu polupati vozilo.
A i nama domaćima je rekao da nas ne želi izlagati opasnosti. Ipak mi svaki mjesec plaćamo pokaz 250 kuna i ne moramo trpjeti teror raznoraznih divljaka – negoduje jedna stanovnica povijesne jezgre koja je, kaže, bezbroj puta bezuspješno prijavljivala ponašanje Australaca.
– Sve je zaludu! Ne znam više što mi je raditi. Pitare s cvijećem sam sklonila u kuću jer u njih mokre i gase cigarete. Jedan je lani čak napravio i veliku nuždu u fikus, baš ga je pošteno zagnojio. Susjeda je našla u portunu dvije Australke kako povraćaju od silnog pijanstva, tri dana je za njima čistila, užas jedan – govori naša sugovornica koja se sa susjedima istomišljenicima sprema pismeno obratiti uredu gradonačelnika i upozoriti ga na rastući sezonski problem.
– Gospar Mato voli raditi inspekcije po Gradu, bio je već kod ugostitelja, poslao je komunalce da provjere kajakaše na Lopudu. Mi ćemo ga pozvat da jednu večer dođe na Stradun, stane ispred izloga i na svoje oči vidi kako divljaju Australci.
Nama ne mora vjerovati, ali kad sam iskusi kako to izgleda, sigurni smo da će reagirati – ističe Dubrovkinja, koja se još rado sjeća izjave bivše ministrice turizma i ex članice gradske skupine za destinacijski menadžment Pave Župan Rusković koja je ponašanje australske mladeži u Gradu nazvala sramotnim.
– Od te izjave prošlo je šest godina, a sve je ostalo isto, ako ne i gore. Australci se ponašaju kako im padne na pamet jer ih nitko niti ne opominje, a kamoli kažnjava – ljuta je naša sugrađanka.
Što misle o inicijativi građana za dodatnim ophodnjama u cilju prevencije neprimjerena ponašanja australskih gostiju, pitali smo gradsku upravu, odakle nam je stigao uopćen odgovor:
– Komunalni redari svakodnevno nadziru pridržavanje odredbi Odluke o komunalnom redu i drugih srodnih akata Grada Dubrovnika i nisu imali susreta s takvim ponašanjem posjetitelja Dubrovnika. Naime, pri susretu s narušavanjem javnog reda i mira oni će obavijestiti policiju koja je nadležna za postupanje u takvim slučajevima koje opisujete.
Što se tiče navoda o vozaču Libertasa, takav nije službeno prijavljen odgovornima u ovom javnom društvu te ga stoga ne možemo ni komentirati – poruka je iz Grada Dubrovnika, gdje ističu kako su svi posjetitelji, neovisno o državi iz koje dolaze, svojoj dobi ili bilo kojim drugim karakteristikama dobrodošli u naš grad.
– Ali, kako svaka osoba odgovara za svoje ponašanje, u slučaju narušavanja javnog reda i mira kao i drugih oblika neprimjerena ponašanja osoba je podložna zakonom propisanom postupanju nadležnih – poručuju iz dubrovačke gradske uprave i dodaju kako će i kroz projekt “Poštujmo Grad” (“Respect the City”) raditi na promicanju svijesti o primjerenom ponašanju u destinaciji – obećavaju iz gradske uprave.
Sorry, zauzeti smo!
Zbog neugodnih iskustava s turistima s najmlađeg kontinenta, mnogi dubrovački privatni iznajmljivači zaziru od primanja Australaca u sobe i apartmane. Boje se da bi mogli naletjeti na nekoga tko će im demolirati imovinu, pa zato na upite zainteresiranih za ljetovanje, lažu kako su “zauzeti” u traženom terminu. Ni vlasnicima trabakula nije lako, jer se uvijek pribojavaju da bi im neki raspojasani putnik mogao pasti preko palube ili načiniti štetu na brodu.
