32 C
Kotor

Slušaj online radio

I žene zarađuju kruh sa sedam kora

0
I žene zarađuju kruh sa sedam kora foto HRT

Zadranka Katarina Kušter Franić, supruga i majka dvoje djece, ostvarila je svoj san i ukrcala se kao deck cadet na stranu brodarsku kompaniju. Ovih dana vratila se nakon polugodišnje plovidbe i s nama podijelila svoja iskustva.

Velika mi je želja ukrcati se na brod, rekla mi je otprilike prije dvije godine Katarina na jednom skupu kapetana i pomoraca u Zadru. Upravo tada u javnosti se vodila rasprava o tome koliko je ženama teško dobiti kadeturu i ukrcaj. No, ta želja Katarini se i ostvarila,a veliki poticaj bio je primjer njezine prijateljice Darije Vukman, koja je tada već plovila na ‘strancu’. Prijateljica Darija tada a i sada plovi na kompaniji CMA CGM, pa sam im se i ja javila,otišla u rijeku, riješila test. Odmah su mi rekli da mi je ukrcaj za tri mjeseca na ‘kontjeneraš’ Zheng He, brod od 400 metara, 54 m širine i 75 m visine, ispričala nam je za Pomorsku večer Katarina.

S prijateljicom Darijom, koju nije vidjela osam mjeseci sasvim slučajno se susrela i to zahvaljujući vremenskoj depresiji. Mi smo, naime, plovili prema jednoj luci, ali je zbog vremenskih neprilika došlo do zastoja, morali smo čekati na sidru, dolazio je tajfun, morali smo se spustiti dolje na Taiwan Strait, a oni su ostali u Pusanu, nakon čega je naša plovidba otkazana pa smo preusmjereni u drugu luku,koja je bila njezina sljedeća luka. I na kraju smo bile vezane brod do broda u kineskoj luci Yangshan. Susret je bio neopisiv, nakon toliko mjeseci vidjeti nekog svog dragog je neopisiv osjećaj. Kad smo bile u njezinoj kabini imala sam dojam kao da smo doma u Zadru, opisuje Katarina susret s prijateljicom.

Katarina je nakon završene srednje pomorske škole i Pomorskoga fakulteta u Zadru sa zvanjem magistre inženjerke nautike i tehnologije pomorskoga prometa, tek dolaskom na brod osjetila što znači kruh sa sedam kora. Tu je rad s ljidima, susret s različitim lučkim vlastima i svime onim što se događa na brodu. Bila sam deck cadet, a i sljedeća kadetura će biti isto takva. I nakon godine dana provedene na brodu namjeravam polagati poručnički, ostati na kompaniji i ploviti kao časnik, otkriva nam svoje planove mlada Zadranka.

I žene zarađuju kruh sa sedam kora foto HRT

Katarina je bila jedina žena na brodu, a odnos kolega bio je više nego izvrstan. Kaže kako su se prema njoj svi odnosili apsolutno ravnopravno. Nije bilo nikakve diskriminacije, stvarno su me prihvatili kao punopravnog člana svoga tima. Poticali su me na rad i stvarno su bili izvrsni prema meni, trudili su sve mi pokazati i odgovoriti na sve što me zanimalo, stvarno bolju ekipu nisam mogla dobiti, kaže Katarina.

Iako smo često u pričama o moru i pomorstvu navikli govoriti o očevima i supruzima,koje obitelj iščekuje nakon dugih putovanja, u Katarininu slučaju priča je drukčija. Dok je na moru, kod kuće je čekaju suprug i dvoje djece. Sretno sam udana, imam dvoje djece, sa suprugom sam 13 godina i on mi je velika potpora u ovome što radim, jer zna kolika je moja ljubav prema struci i moru, kaže nam jedna od rijetkih hrvatskih pomorkinja. Dodaje kako je djecu dulje vremena pripremala na to da će mama ići na brod i ploviti šest mjeseci, ali isto tako da ću se i vratiti i opet biti zajedno. Zahvaljujući suvremenim tehnologijama s obitelji je bila u kontaktu gotovo na dnevnoj bazi. Tako da moj boravak na brodu stvarno nije bio nikakav problem. No, svjedeno ponovni susret je bio susret s puno suza radosnica, a moja djevojčica i dječak dobili su i darove koje sam im obećala donijeti s vijađa, kaže kroz smijeh Katarina.

Simpatična pomorkinja uskoro će ponovno na brod, a u izvrsnom sjećanju ostala su joj obojica zapovjednika broda. Obojica barba su Hrvati iz Rijeke i stvarno su bili izvrsni, najbolji od najboljih ali doslovno. Prvi je bio barba Slavko Malašić, a drugi Mariano Sergo. Puno sam naučila od obojice. Cijelo vrijeme su me učili, pokazivali mi sve vezano za navigaciju, za brod, za sve što sam pitala, oni su uvijek bili tu, kaže Katarina i dodaje da je gotov čitav časnički kadar bio iz Hrvatske i Crne Gore.

Slobodno vrijeme na brodu najčšće je koristila praveći kolače, što joj je bila opuštajuća zanimacija i hobi na brodu, koji je zapravo dobro došao svima. No, vratimo se na početak priče i dogovor Darije i Katarine o tome da neće stati u njihovim pomoračkim karijerama. Darija je sada drugi časnik palube i namjerava polagati kapetanski, a dogovor je da će ona biti barba, a ja njezin prvi časnik, otkriva kroz smijeh Katarina. Njoj i Dariji samo možemo poželjeti ostvarenje snova i realizaciju dogovora, te mirno i pitomo more.

Kotor – filmski maraton Hari Poter serijala na otvorenom

0
Poster

JU Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor organizuje filmski maraton Hari Poter serijala na otvorenom, od ponedjeljka 24. septembra do 1. oktobra u Atrijumu Kulturnog centra, sa početkom u 20 sati.

Tokom osam večeri gledaoci će imati priliku da odgledaju osam filmova iz serijala o ovom mladom čarobnjaku.

U ponedjeljak 24. septembra biće prikazan “Hari Poter i kamen mudrosti”, u utorak 25. septembra “Hari Poter i Dvorana tajni”, u srijedu 26. septembra “Hari Poter i zatvorenik iz Askabana”, u četvrtak 27. septembra “Hari Poter i vatreni pehar”, u petak 28. septembra “Hari Poter i Red feniksa”, u subotu 29. septembra “Hari Poter i Polukrvni Princ”, u nedjelju 30. septembra “Hari Poter i relikvije Smrti-I dio, a drugi dio ovog filmskog ostvarenja prikazivaće se u ponedjeljak 1. oktobra.

Ulaz je besplatan.

“Filmski maraton je ujedno i najava Dječije nedjelje koja će u Kulturnom centru biti obilježena od 1. do 6. oktobra”, poručuju iz kotorskog Kulturnog centra “Nikola Đurković”.

Obilježavanje Međunarodnog dana čistih planina na Orjenu u nedjelju 23. septembra

0
Orjen

Širom Planete 26. septembra već duže od 20 godina obilježava se Svetski dan čistih planina. Ovo je prilika za jačanje svijesti o značaju planina za život i da se istaknu mogućnosti i ograničenja u njihovom očuvanju.

Ovaj dan obično se obiležava obavljanjem ekoloških aktivnosti poput akcija čišćenja, posjeta prirodi i planinarenja. Planine su izuzetno važne za održavanje života na našoj planeti. One nam obezbijeđuju kiseonik, vodu za piće, pružaju dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, ali, takođe bitno, dijele sa nama svoju ljepotu.

Planinama danas prijete nove opasnosti od globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma. Posebno su ugroženi izvori pitke vode koji izviru u planinama, a od kojih zavisi više od polovine ljudske populacije. Klimatske promjene takođe ugrožavaju njihova prirodna bogatstva.

Na Orjenu će povodom Dana čistih planina, u nedelju, 23. septembra, biti održana akcija čišćenja Kamenske ravni, sa promotivnim prolaskom nove, retrasirane staze za obližnji vrh Siljevik (1452 m).

Organizatori su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena (akcija čišćenja) i planinarski klub „Subra“ (planinarski uspon).

Dan Planina 2018.

SATNICA:

09h: Okupljanje volontera kod planinarskog doma “Za Vratlom” (1160 m), raspoređivanje i prikupljanje otpada.

10h: Završetak akcije, sumiranje rezultata

10h i 30 min: Polazak na Siljevik

11h i 30 min: Izlazak na vrh, pauza, zatim povratak

13h: Dolazak u pl. dom na zajednički ručak

14h: završetak programa

Orjen

Učešće na akciji je besplatno, a na sopstvenu odgovornost, za maloljetnje na odgovornost punoljetne osobe. Za akciju čišćenja je dobro imati svoje rukavice. Uspon na Siljevik je pogodan za osrednje spremne učesnike, a podrazumijeva posjedovanje ruksaka, gojzerica, rezervne robe, dok su štapovi poželjan dio opreme. Zbog planiranja ručka je OBAVEZNA PRIJAVA učesnika do petka u podne na telefon/vajber: 069 360 803 – Agencija za razvoj i zaštitu Orjena

U Tivtu odmara 3.065 gostiju

0
Tivat foto TO Tivat

U svim vidovima registrovanog smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno borave ukupno 3.065 zvanično prijavljena gosta, što je za 14 posto više u odnosu na prošlu godinu– saopštila je Turistička organizacija Tivta.

Od ukupnog broja turista koji Miholjsko ljeto sada provode u najmanjem gradu u Boki, njih 2.902 su stranci, a  163 gosti iz Crne Gore.

Najviše turista- njih 2.012 koristi usluge izdavalaca privatnog smještaja. U hotelima boravi 825 posjetilaca.

Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju 2018.

0
,Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju 2018. za klase Optimist, Laser Standard, Laser 4.7 i Laser Radial počelo je juče u Tivtu. Na prvenstvu učestvuje više od pedeset jedriličara iz četiri domaća kluba, JK Lahor iz Kotora, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog, JK Jovo Dabović iz Baošića i iz JK Delfin iz Tivta, koji je i organizator. Učešće su uzeli i jedriličari iz Hrvatske, iz JK Orsan iz Dubrovnika, te prvenstvo i ove godine ima međunarodni karakter.
Prvog dana jedriličare je poslužilo izuzetno lijepo vrijeme i vjetar oštrijal jačine 8 do 12 čvorova, te su u svim klasama uspjeli odjedriti tri regate. U klasi Optimist postolje trenutno zauzimaju jedriličari Delfina, Pavle Musić je prvi, Vasilije Kurbanović drugi i Viktor Lesjak je treći. Oni su ujedno najbolji i u konkurenciji do 12 godina. Romina Racković iz kotorskog Lahora je prva u konkurenciji djevojčica u klasi Optimist. Klupska koleginica Nina Strahinja je druga a Tea Čelanović, JK Delfin je treća. U klasi Laser Standard trenutno je prvi Matija Grabić, JK Delfin, drugi je Alec Cvinar, JK Orsan i treći je Ilija Marković, JK Delfin.
Nadamo se da će Iliju narednih dana služiti sreća, pošto je danas na moru imao dva peha te i neočekivano treće mjesto. Danilo Jončić i Nikola Golubović iz tivatskog Delfina zauzimaju prve dvije pozicije, a treće mjesto drži Robert Moris, JK Jugole Grakalić. U klasi Laser Radial prva je Irina Kusovac iz JK Delfin.

Zajednička obuka ronilaca mornarica SAD i VCG u Boki

0
Foto: Ministarstvo odbrane

Ronilački tim Mornarice Sjedinjenih Američkih Država iz sastava Mornaričke jedinice za eksperimentalno ronjenje (Navy Experimental Diving Unit – NEDU) iz Panama Sitija, Florida, boravili su u Crnoj Gori od 12. do 21. septembra, gdje su realizovali trening izgradnje kapaciteta sa pripadnicima EOD tima Pomorskog odreda Mornarice Vojske Crne Gore (MVCG).

Trening je finansiran od strane Komande američkih snaga za Evropu (USEUCOM), pod vođstvom Centra za podvodno humanitarno razminiranje Ministarstva odbrane SAD (Humanitarian Mine Action – HMA Program).

“Program za Humanitarno uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava iz ratnih dešavanja Ministarstva odbrane SAD, izuzetno je važan za strategiju Vlade SAD za uspostavljanje saradnje u oblasti bezbjednosti. Realizacija ovakvih aktivnosti ne samo da unapređuje nivo bezbjednosti crnogorskih građana i turista, već značajno proširuje opcije i mogućnosti za unapređenje saradnje naše dvije države”, istakao je programski menadžer Programa za Humanitarno uklanjanje neeksplodiranih ubojnih sredstava Ministarstva odbrane SAD, Bil Gro (Bill Grau).

Kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, pomorski odred MVCG učestvuje sa EOD komponentom, plovnim sredstvima “Enterprise” i brzim čamcem “Valijant”, medicinskim osobljem i logističkim elementima. Cilj ovogodišnje obuke je osposobljavanje pripadnika Pomorskog odreda na zadacima ronilačke medicine, značaju dijagnostifikovanja i tretiranja oboljenja i smetnji prouzrokovanih ronjenjem, kao i povreda koje mogu nastati prilikom izvođenja aktivnosti ronjenja.

Aktivnost je, kako ističu iz ministarstva, najvećim dijelom realizovana na vojnom objektu Pristan uz teorijsku i praktičnu obuku sa ronjenjima, uz supozicije spašavanja ronilačkog parnjaka pod vodom i na površini, rad medicinskog sastava, te vježbe CASEVAC, morskim putem, u koordinaciji sa bolnicom u Meljinama.

Foto: Ministarstvo odbrane

Komandant Pomorskog odreda MVCG, kapetan korvete Zoran Samardžić je naglasio da je dugogodišnja saradnja Pomorskog odreda sa Mornaricom SAD izuzetno unaprijedila kapacitete Mornarice VCG u oblasti podvodnog razminiranja.

„Od 2012. godine Centar za podvodno humanitarno razminiranje Ministarstva odbrane Sjedinjenih Američkih Država je donirao više od milion američkih dolara opreme i sredstava Mornarici VCG, ne računajući treninge, obuke i vježbe koje zajednički realizujemo. To je dovelo do značajnog unapređenja naših kapaciteta, te bezbjednijeg mora i podmorja Crne Gore, posebno u akvatoriji Boke Kotorske“, naglasio je Samardžić.

Komandir američkog ronilačkog sastava, kapetan fregate Bredli Hiki (Bradley Hickey) je istakao da su pripadnici dviju mornarica izgradili izuzetan odnos tokom dvonedjeljne obuke.

„Ovdje smo došli kao vojne kolege, a odavde odlazimo kao prijatelji“, zaključio je Hiki.

Ministarstvo odbrane CG prodaje Titovu “Jadranku” i suvišna plovila

0
Jadranka

Ministarstvo odbrane Crne Gore objavilo je danas tender za prodaju suvišnih plovila, brodskih motora i njihovih rezervnih dijelova, dizel generatora, kao i razne radioničke opreme.

“Najvredniji dio ponude čini pet plovila, Pomoćni naftonosac PN-27, Desantni brod minopolagač DBM-241, pomoćni vodonosac PV-17, Barkasa ronilačka BRM-22, kao i jahta „Jadranka“. Njihove početne cijene su od 3,6 do 140 hiljada eura.  Prodaju se i četiri brodska motora, kao i devet dizel generatora, starijih godišta i različitog nivoa očuvanosti”, saopštili su iz Ministarstva.

 Plovila su bez naoružanja i vojne opreme.

“O bližim detaljima i uslovima tendera, početnim cijenama, mjestu, datumima i terminima za razgledanje, zainteresovana lica mogu se informisati iz teksta javnog poziva, koji je objavljen danas u dnevnom listu Pobjeda i na sajtu Ministarstva odbrane Crne Gore”, navode oni.

Slovenija dobija najveći sistem javnih bicikala u regionu

0
Nextbike

Prije nekoliko dana puštena su u rad prva dva nextbike sistema u Sloveniji, u Celju i Laškom, čime je Slovenija postala treća nextbike zemlja u regionu. Kako su tekle ‘pripreme’ u Sloveniji i kako se tamo gleda na sisteme sustava bicikla, posebno u pogledu integracije s ostalim načinima javnog prevoza, Poslovni dnevnik je pitao Krešimira Dvorskog, direktora Sistema javnih bicikala.

Od Venecije do Celja

“Slovenija je uoči Evropske nedjelje mobilnosti postala 27. država s nextbike sistemima javnih bicikala tako da danas naša kompanija u saradnji s partnerima upravlja sistemima u 17 gradova u Hrvatskoj, tri u BiH i dva u Sloveniji. Nakon puno pokušaja u proteklih nekoliko godina, prvi nextbike projekti u Sloveniji postali su Celje koje je svečano pušteno u rad 13. septembra i Laško koje je krenulo 17. septembra. Sistemi u Celju i Laškom, nakon kojih slijedi još šest manjih opština, sastojaće se od ukupno 42 stanice i 200 bicikala od kojih trećinu flote čine električni bicikli.

“Time Slovenija prednjači jer aglomeracija ovih osam opština čini najveći nextbike projekat ikada viđen u našoj regioni”, ističe Dvorski i napominje kako će u Sloveniji nextbike raditi pod imenom Nomago Bikes s obzirom na to da je sklopljen strateški ugovor s firmom Nomago d.o.o kao vodećim autobuskim prevoznikom u Sloveniji.

Nomago ima za cilj integraciju autobuskog prevoza s javnim biciklima kao predvodnici takvog trenda koji s obzirom na veliki interes korisnika očekuje svijetla budućnost. Nomago putnike vozi od aerodroma kod Venecije autobusom do Celja, gdje putnici s manje prtljaga sjedaju na javne bicikle. Dvorski nadodaje da je to samo jedan od primjera integrisanog javnog prevoza te da je Slovenija je već odavno zrelo tržište za ovakve projekte, no tek nedavno su krenuli sa subvencijama od strane Ministarstva saobraćaja i pravi bike-sharing boom tek slijedi.

“Što se tiče daljnje ekspanzije u regiji, od 3. do 5. oktobra predstavićemo se i na Eco Fair sajmu u Beogradu”, dodao je on.

Reakcije – Tivatska opozicija o potpisivanju ugovora sa…

1
Tivat – mikophotography montenegro
SNP: Tužilaštvo da ispita potez Kusovca

SNP poziva Državno tužilaštvo da ispita ugovor koji je juče potpisala Opština Tivat. Iz te stranke ocjenjuju da je na taj način oštećen lokalni budžet.

Predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac i izvršni direktor kompanije Adratic Marinas Dejvid Margason potpisali su Ugovor o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i poravnanju međusobnih potraživanja u iznosu od 5,6 miliona eura.

“Ono što je javnosti bilo očigledno, juče je dobilo i formalno-pravni epilog. Novoizabrani predsjednik opštine Tivat je oprostio Porto Montenegru dug od preko pet miliona eura”, ocijenili su iz SNP-a potpis ugovora.

Svemu ovome je, dodaju, prethodila sjednica Skupštine opštine Tivat, koja je usvojila Odluku o davanju saglasnosti na Predlog ugovora o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta između Opštine Tivat i Adriatic Marinas d.o.o.

“Socijalistička narodna partija smatra da se iza ovoga ugovora krije neodgovornost i bahatost lokalne vlasti koja je iskoristila pravni okvir da nađe način da opravda svoj nezakoniti postupak”, ističu iz te partije.

Građani Tivta su, kako su kazali, sigurni da je iznos od preko pet miliona eura trebalo direktno naplatiti i iskoristiti za brojne infrastrukturne objekte u gradu i naseljima u okolini gradskog jezgra, koji su zapušteni i oronuli.

“Međutim, svima je jasno da je ovo najvjerovatnije dogovor između stranih investitora i pojedinih moćnika u vrhu državne vlasti, što nam opravdano stvara sumnju da se radi o radnjama koje mogu sadržati elemente bića nekog krivičnog djela”, navode iz SNP-a.

SNP poziva Državno tužilaštvo da ispita ugovor koji je potpisala Opština Tivat, kojim je po njihovom mišljenju oštećen lokalni budžet.

“Treba li napominjati, da je bivša predsjednica Opštine odbila da potpše ovaj, po njenom mišljenju sporan akt i da je to platila gubljenjem pozicije prvog čovjeka grada. Zbog toga su u DPS-u brzo našli novog partijskog činovnika, koji će bez pogovora slušati naređenje centrale i danas finalno potpisati dokument kojim je nanijeta velika šteta Tivćanima”, navodi se u saopštenju.

U SNP-u vjeruju da će građani na sljedećim lokalnim izborima, kako su kazali, kazniti takvo postupanje vlasti, a da će trenutni gradski funkcioneri snositi kako političku, tako i krivičnu odgovornost.

SDP: Predsjednik opštine poklonio 5,6 miliona arapskim investitorima

U Titvu se juče, nažalost, desilo ono što smo u Socijaldemokratskoj partijii najavili prije nekoliko mjeseci. Novi predsjednik Opštine je poklonio 5.6 miliona eura novca naših sugrađana arapskim investitorima u Porto Montenegru, i volja da to uradi je izgleda bila najvažnija preporuka da ga izaberu na najznačajniju funkciju u našem gradu – kaže se u saopštenju Bernarde Moškov, odbornice SDPa u tivatskom Parlamentu..

Za tu funkciju je danas u Tivtu izgleda potrebno imati samo dvije stvari bespogovornu poslušnost prema Podgorici i državnom DPS-u i želju da se udovolji finansijskim zahtjevima određenim investitorima.

Novac koji je Porto trebao da uplati u opštinsku kasu se mogao iskoristiti za desetine projekata od kojih bi naš Tivat izgledao ljepše i bio udobno i kvalitetno mjesto za život.

U SDP-u ostajemo dosljednji stavu da su svi investitori (i domaći i strani) više nego dobrodošli u naš grad i da im treba omogućiti sve što je u nadležnosti lokalne uprave, ali da se moraju ponašati kao i svi ostali građani Tivta – platiti poreze i komunalije i sve što je zakonima predviđeno, kaže se u saopštenju SDP Tivat.

 TA: Opština preuzela nepostojeće obaveze, slijedi „valorizacija“ Aerodroma

„Konačno je predsjednik Opštine Siniša Kusovac potpisao ugovor kojim budžet Tivta oslobađa od 5,6 miliona evra prihoda (a na osnovu – podsjetimo se po ko zna koji put – nepostojećih obaveza Opštine Tivat iz ugovora o kupoprodaji Arsenala između Vlade CG i Adriatic Marinasa, ugovora kojeg Opština Tivat nije bila potpisnik)“, saopštila je danas Tivatska akcija.

„Time je izvršio zadatak zbog kojeg ga je centrala DPS-a i postavila za predsjednika Opštine Tivat upotrebivši ruke odbornika DPS-a, SD-a, i HGI-ja u tivatskoj skupštini.
Čestitamo svim članovima i glasačima vladajuće koalicije DPS-SD-HGI u Tivtu, jer su za to glasali na predsjedničkim izborima u aprilu. Imaju razloga za zadovoljstvo, jer je ovo vjerovatno najbrže realizovano predizborno obećanje u oblasti kapitalnih investicija u istoriji ne samo Tivta nego i cijele Crne Gore.

Ne sumnjamo da će se ubrzo i „valorizacija“ Aerodroma Tivat okončati na sličan način, dakle na opšte dobro, prije svega na dobrobit radnika i svih građana Tivta, u najboljem interesu Opštine Tivat i cijele države, i da mi kao zajednica više nećemo imati nikakve veze s tim „zastiđem“.

Ne sumnjamo, nakon svega što smo gledali u Tivtu proteklih godina, da će tivatski glasači prepoznati ove genijalne uspjehe aktualne DPS-SD-HGI uprave. Takođe, ne sumnjamo da će DPS i njihovi „partneri“ do kraja mandata uspjeti Tivat da približe nivou razvoja jednog Bijelog Polja, u kome je toliko dobro da je DPS na nedavnim lokalnim izborima dobio skoro 60% glasova.

Tivatska Akcija se za sve vrijeme svog političkog djelovanja ponaša kao žestoka i beskompromisna opozicija, ali nikada nije imala problem da javno konstatuje bilo koji dobar potez vlasti, ili da prihvati činjenice o stanju kolektivne (ne)svijesti.
Zato još jednom – s onim istim osjećanjem prihvatanja neumitnih činjenica, sa kojim jedan onkolog konstatuje da je njegov pacijent u terminalnoj fazi karcinoma – čestitamo svim članovima i glasačima vladajuće koalicije (a naročito starosjediocima) na brzoj i uspješnoj realizaciji onoga za što su glasali na prethodnim izborima“, saopštila je Tivatska akcija.

Vlada Hrvatske poručila: Učinićemo sve da vratimo “Jadran”

42
JADRAN u Boki foto S.L

Hrvatska će preduzeti sve legitimne korake kako bi školski brod Jadran bio vraćen pod hrvatski barjak, jer je to plovilo vlasništvo Republike Hrvatske, saopšteno je Portalu RTCG iz hrvatskog Ministarstva odbrane.

Komentarišući nedavnu izjavu ministra odbrane Crne Gore, Predraga Boškovića, da najpoznatiji jedrenjak ostaje u Crnoj Gori, iz Ministarstva odbrane Republike Hrvatske (MORH) nam je saopšteno da je “školski brod Jadran vlasništvo Republike Hrvatske i neraskidivi dio hrvatske pomorske istorije”.

“Hrvatska će preduzeti sve legitimne korake kako bi spomenuti brod bio vraćen pod hrvatski barjak, a od Crne Gore očekujemo sprovođenje dogovora o sukcesiji i poštovanje međunarodnog prava”, navodi se u odgovorima MORH-a.

Podsjećaju da je Republika Hrvatska, kao izraz dobre volje u kontekstu dobrosusjedskih odnosa, pristala na mogućnost zajedničkog korišćenja školskog broda Jadran u svrhu školovanja kadeta dvije zemlje.

“Međutim, matična luka školskog broda Jadran može biti isključivo luka u Splitu, kao što je to bilo do 1990. godine, kada je taj brod odvezen u Boku Kotorsku na remont, ali nikada nije vraćen”, istakli su iz MORH-a.

Podsjećamo, spor oko “Jadrana” je nastao zato što Hrvatska svoje pravo nad jedrenjakom temelji na činjenici da je brod, koji je bio u sastavu Ratne mornarice bivše JNA, svoju bazu imao u ratnoj luci “Lora” u Splitu.

Jadran proslava 85.godišnjice

Međutim, kako je nakon izbijanja rata u SFRJ postignut dogovor da se naoružanje i vojne instalacije koje su se na početku sukoba našle na teritoriji pojedinih republika mogu smatrati i vlasništvom tih republika, tako je i školski brod “Jadran”, koji se u tom trenutku zatekao na remontu u tivatskom “Arsenalu”, ostao u posjedu Crne Gore.

Tokom nedavne proslave 85. rođendana Jadrana u Tivtu, iz Mornarice Vojske Crne Gore je saopšteno je školski brod dio crnogorske flote i da služi za obuku pomorskog kadra, te da je u crnogorskom vlasništvu.

U nedavnoj analizi AP-a navedeno je i da je školski brod jedina tačka sporenja između Podgorice i Zagreba.