Naftaši dolaze, a država ćuti ili prikriva rizike

0
baner FB grupe

Norveški brod za specijalna sizmička istraživanja “Polar Empress” krenuo je juče iz voda sjeverozapadne Afrike gdje je do sada bio angažovan, prema Crnoj Gori gdje će u narednih 40-tak dana obaviti istraživanja postojanja eventualnih komercijalno vrijednih ležišta nafte i prirodnog gasa u crnogorskom podmorju.

Moderno opremljeni 112 metara dugi “Polar Empress” će sistemom tzv akustičnih vazdušnih topova i posebnih geo-mikrofona, obaviti trodimenzionalna seizmička istraživanja na oko 1.200 kilometara kvadratnih površpine morskog dna u crnogorskom tzv. epikontinentalnom pojasu, u dijelu blokova koje je za istraživanje i eventualnu eksploataciju nafte i plina koncesiju dobio italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek. Krajnji cilj ovih istraživanja je, kako je saopšteno iz uprave za ugljovodonike Crne Gore, precizno definisanje lokacije istražne bušotine, čije će bušenje započeti krajem naredne ili početkom 2020. godine.

Seizmička istraživanja ovog tipa inače, pogubno djeluju na mosri ekosistemm, posebno na morske sisare poput delfina i kitova koji za orijentaciju u prostoru, lov i međusobnu komunikaciju koriste zvuk i ultrazvuk, odnosno svoj visokosofisticirani sistem prirodnog sonara.

I dok je dolazak istraživača, a za njima možda i naftaša na pragu, crnogorska javnost liše nekoliko NVO organizacija, većinom ćuti o ovom ekološki vrlo kontroverznom poslu koji teško da je kompatibilan sa strategijom Crne Gore da razvija elitni turizam i održivo korišćenje morskih resursa.

Državne institucije zadužene za zaštitu životne sredine se ne oglašavaju, Institut za biologiju mora i Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju uključeni su u proces kao državne institucije ali ne žele govoriti o potencijalnim posljedicama istraživanja i eksploatacije nafte iz morskog dna, iz domena nauke, osim u načelu. Ribari pregovaraju o visini nadoknade za dobit koja će im biti ukraćena tokom sprovođenja istraživanja. Jedino se za sada čuje glas relativno malobrojnih građana i NVO, pa je tako pokrenuta i  posebna fejsbuk  grupa “SOS za Montenegro”.

Brod za seizmicka istrazivanja POLAR EMPRESS koji dolazi u Crnu Goru

“U Crnoj Gori je u toku uništavanje rijeka i brojnih drugih prirodnih resursa. Zbog toga naš SOS nije samo za Jadran, već SOS za Montenegro”- objašnjava pokretač FB grupe, Mirsad Kurgaš iz Bara. On naglašava da crnogorska javnost nije upoznata sa potencijalnim rizicima i štetnim posljedicama od istraživanja i eventualne eksploatacije ugljovodobnika iz morskog dna, a cijeli proces ustupanja podvodnih resursa prekriven je velom državne tajne.

“Za sve informacije upućuju nas na Agenciju za ugljovodonike, koju je osnovala Vlada Crne Gore kada je započela proces davanja koncesija na istraživanje Jadranskog mora. Samo ću podsjetiti- direktor te agencije od njenog osnivanja je gospodin Vladan Dubljević, koji je prošle godine, sa još 16 osoba, optužen za zloupotrebu službenog položaja. On je, naravno, ekspresno oslobođen, i omogućeno mu je da se brani sa slobode. ”- kazao je za Kurgaš za Radio Tivat, dodajući da on time ne prejudicira eventualnu krivicu, ali  ovo upućuje na kako je kazao, veoma netransparentne okolnosti koje obavijaju odluku o pristupanju istraživanju i eksploataciji fosilnih goriva i sve podrazumijevajuće radnje koje su joj prethodile.

O dalekosežnosti posljedica orjentacije prema naftnoj industriji na prirodu i sve segmente života u priobalnoj zoni građani nemaju nikakvih informacija, a imaju sva prava da znaju. U okviru kampanje SOS za Montenegro, grupa građana je pokrenula potpisivanje peticije za stavljanje moratorijuma na dalja istraživanja i eksploataciju ugljovodinika iz crnogorskog dijela Jadrana, koja je dostupna na FB stranici kampanje. Kako bi skrenuli pažnju građana na opasnost procesa u koji se ulazi, namjeravaju uskoro da organizuju i protestni marš od Ulcinja do Herceg Novog.

Stanković neće o Katnićevim nalazima da nema krivičnog djela

1
Porto Montenegro

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković nije želio da odgovori na pitanja „Vijesti“ u vezi sa stavom Specijalnog državnog tuilaštva (SDT) da u aferi sa opraštanjem Porto Montenegru duga od 5,6 miliona eura na ime komunalija, navodno nije bilo kriminalnih radnji.

U predmetu koje je SDT formiralo  po saznanju za donošenje Odluke rukovodstva Opštine Tivat o oslobađanju plaćanja komunalija kompanije Adriatic Marinas-Porto Montenegro za rezidencijalno-poslovne objekte koje je ta kompanija već izgradila ili ih gradi u kompleksu nautičko-turističkog centra Porto Montenegro, nema osnova za pokretanje krivičnog postupka protiv bilo kog lica, za bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti- saopštilo je 9.oktobra SDT.

Iz resora na čijem je čelu Milivoje Katnić kazali su da je nakon analize prikupljenih obavještenja, podataka i dokumentacije u toku izviđaja, “ocijenjeno da u konkretnom slučaju nije bilo neporavilnosti koje bi ukazivale da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.”

Iz kabineta vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića je u ponedjeljak nezvanično rečeno da on neće odgovarati na naša pitanja koja smo mu uputili još 9 novembra. Stankovića koji je po zakonu nadređen Katniću, pitali smo slaže li se sa stavom SDT- a da u opraštanju duga Porto Montegra od 5,6 miliona eura na štetu budžeta Opštine Tivat, nije počinjeno nijedno krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti i da li misli da je SDT ovakvu svoju odluku dobro argumentovao. Stanković nije želio da odgovori ni na pitanje što će konkretno učiniti ako se ne slaže sa ovakvom odlukom SDT-a, te da li će eventualno inicirati smjenu glavmog specijalnog tužioca Milivioja Katnića, ili nekog drugog od specijalnih tužilaca koji su vodili izviđaj u ovom predmetu.

Opština Tivat na osnovu odluke na koju je saglasnot u lokalnom parlamentu dalo 17 odbonika DPS,  otpisala je Porto Montennegru dug od 5,6 miliona eura na ime neplaćenih komunalija, pozivajuči se na ekološku sanaciju lokacije Arsenala, troškove rušenja njegovih objekata i “površine objekata koji su u Arsenalu postojali prije 1945.”

Niti jedan od ta tri navodna osnova nema uporište za opraštanje komunalija investitoru ni po važećem, ali ni po starom Zakonu o planiranju prostora i izgradnji objekata koji je važio 2007. kada je srušen Arsenal i počeo da se gradi Porto. Lokalna DPS-SD-HGI vlast u Tivtu i gradonačelnik Siniša Kusovac (DPS) koji je potpisao aranžman sa Portom,  višemilionsko nezakonito čašćenje starteškog stranog investotora, u javnosti uporno nastojala da predstavi kao tobožnju “kompenzaciju za komunalno uređenje lokacije” koje je Porto obavio o svom trošku. Opština Tivat međutim, iako je Portu oprostila milionske iznose tvrdeći da se to radi zbog infrastrukture koju je on u međuvremenu tu izgradio, nije se uknjižila kao vlasnik nove elektro, vodovodne, telekomunikacione i putne infrastrukture u elitnom nautičko-turističkom centru. Porto Montenegro i dalje nesmetano koristi tu infrastrukturu kao svoju imovinu, te preko nje zarađuje dodatni novac preprodajući svojim klijentime po višim cijenama od onih koje važe u Crnoj Gori vodu i struju, odnosno braneći građanima slobodan pristup na veliki dio novoizgrađenih saobraćajnica i javnih površina u tom naselju.

SDT je, iako Opština Tivat uopšte nije ugovorna strana niti potpisnica tog aranžmana u poslu prodaje Arsenala na koji se pozivao Porto tražeći da mu se oproste komunalije, konstatovao da je ovdje riječ “u krajnjem,  o građansko-pravnom odnosu, dužničko-povjerilačkim odnosima, pa ukoliko postoje razlike u stavovima po pojedinim osnovima i utvrđenim iznosima naknade, nezadovoljna strana može zaštitu svojih prava ostvariti u sudskom postupku pred nadležnim sudom.”

Vrhovni državni tužilac nije komentarisao ni ovakvo mišljenje SDT da Opština Tivat može biti akter “građansko-pravnog odnosa” u kome nije ni učestvovala, već su njegovi akteri Vlada Crne Gore i kompanija Adriatic Marinas-Porto Montenegro.

U Dubrovniku zabilježeni valovi viši od devet metara

0
Dubrovnik

Hrvatski hidrografski instutut (HHI) ovoga je ponedjeljka izmjerio rekordne valove na valografskim postajama u akvatoriju Rovinja, Splita, Ploča i Dubrovnika, a najviši valovi, zabilježeni u Dubrovniku, bili su viši od devet metara.

Valove su izmjerili s valografskim plutačama DWR MKIII 0.7m tvrtke Datawell prateći stanje u realnom vremenu i mjereći vrijednosti visine, perioda i smjera valova, priopćio je u srijedu HHI.

Najviši val izmjeren je na valografskoj postaji u Dubrovniku pokraj otočića Sv. Andrija, gdje je maksimalni val dosegnuo 9,03 metara.

U akvatoriju Rovinja visina vala iznosila je osam metara, u akvatoriju Splita izmjereno je 3,11 metara, a u akvatoriju grada Ploča maksimalna visina vala bila je 2,52 metra.

“Prikupljeni i obrađeni podaci doprinijeti će povećanju stupnja sigurnosti plovidbe u navedenim područjima te izradi sigurnosnih preporuka. Ovime se stvaruju pretpostavke sigurnog prometa ljudi i roba hrvatskim dijelom Jadrana, gospodarenje resursima mora i podmorja, obrane i očuvanje okoliša”, navodi u priopćenju HHI.

Matiji Bećkoviću zabranjen ulazak u Crnu Goru

10
M.Bećković

Uprava policije donijela je rješenje kojim se srpskim intelektualcima, među kojima je i književnik Matija Bećković, zabranjuje ulazak u Crnu Goru.

“Prelazak državne granice, osim Bećkoviću, uskraćen je i istoričarima Čedomiru Antiću i Aleksandru Rakoviću, kao i srpskom političaru i pravniku Dejanu Miroviću”, saopšteno je Danu iz Granične policije.

Starješinama na svim graničnim prelazima je dostavljen spisak osoba koje ni slučajno ne smiju da uđu u zemlju, jer ugrožavaju nacionalnu sigurnost Crne Gore.

Srpski intelektualci kojima je zabranjen ulazak bili su najavljeni kao govornici na manifestaciji povodom proslave Podgoričke skupštine. Kao glavni razlog zabrane navode se njihove ranije izjave, koje su, po procjeni crnogorskih bezbjednosnih službi, opasnost po sigurnost države.

Centralna proslava stogodišnjice Podgoričke skupštine i Dana ujedinjenja Crne Gore sa Srbijom i drugim južnoslovenskim narodima biće održana, 1. decembra u Kripti Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, a trebalo je da govori Bećković.

Svijeće i cvijeće u spomen na pokojne

0
Svi sveti – foto Pixbay

Misnim slavljima širom Boke Kotorske danas 1. novembar, će se u crkvama obilježiti spomen na svete mučenike, blagdan Svih svetih, a građani će posjetiti grobove najmilijih, prinjeti cvijeće zapaliti svijeće i zajedno se pomoliti za pokojnike.

U petak, 2. novembra, je dan sjećanja na vjerne mrtve, Dušni dan, koji se obilježava od početka XI stoljeća na poticaj sveca, benediktinskog opata iz Clunyja, svetog Odilona. Po kršćanskoj tradiciji, koju su prihvatili i mnogi nekršćani, ta dva dana u godini vjernici se posebno sjećaju i u duhu povezuju sa svojim pokojnicima, a time jačaju i svoju vjeru u zagrobni život i Božju nagradu.

Photo: Boka News

Pod izrazom “svi sveti” ne misli se samo na one koje je Katolička Crkva službeno proglasila svetima, nego i na sve one koji nisu stavljeni na oltar ili u kalendar, a ostvarili su velika djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu.

Dušan Medin novi direktor OJU Muzeji Kotor

4
Dušan Medin foto Boka News

Arheolog i menadžer u kulturi Dušan Medin, imenovan je za direktora Opštinske javne ustanove Muzeji Kotor.

– Kada sam krajem septembra na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore vidio da je otvoren konkurs za direktora OJU Muzeji Kotor, kao i da ispunjavam konkursom zadate uslove, odlučio sam da se prijavim. Privuklo me je to što je pitanju grad koji volim i za koji sam vezan na mnogo načina, kao i što je riječ o ozbiljnom, odgovornom i dinamičnom poslu u domenu menadžmenta u kulturi, a menadžment u kulturi i kulturnoj baštini upravo je oblast mojih postdiplomskih studija. Moje osnovne i nedavno upisane doktorske studije vezane su za arheologiju, a Kotor i Boka su iz tog ugla posebno interesantni i vrijedni – kazao je Medin u izjavi za „Dan”.

Na osnovu dostavljene dokumentacije, kao i intervjua sa svim prijavljenim kandidatima, Savjet Ustanove donio jednoglasnu odluku o imenovanju Medina.

– Izuzetno sam počastvovan, jer su prepoznate moje stručne sposobnosti, posvećenost poslu i dosadašnji profesionalni rezultat. Ovim se pokazuje da mlad i stručan čovjek u našoj sredini i zemlji može da uspije i da za napredovanje u poslu nijesu neophodne određena politička pripadnost i rodbinska veza, jer toga u mom slučaju nije bilo. Za mene je ovo izvanredna prilika da rukovodim ustanovom kulture u gradu u kojem sam rođen i gdje sam često i rado boravio i realizovao nekoliko projekata tokom posljednjih godina. Kotor je grad sa velikim brojem ljudi iz svijeta kulture i umjetnosti i sa mnogima sam dosad imao lijepu saradnju, koja će se sada, volio bih, samo nastaviti, dalje produbiti i institucionalizovati – kazao je Medin.

On je dodao da je Kotor grad posebne istorijske, kulturne i mnogih drugih vrijednosti i posebnosti, sa izuzetnim ljudima koji su u njemu živjeli i stvarali, i koji danas tu žive i rade, čineći ga jednim od najznačajnijih kulturnih centara naše zemlje i šire.

– Prava je privilegija kad vam se ukaže mogućnost da radite u instituciji kulture u ovom gradu. Realizacijom kvalitetnih projekata – programa u domenu kulturnog stvaralaštva, kulturnog nasljeđa i srodnih oblasti, u skladu sa zakonom i propisima koji regulišu muzejsku djelatnost, nastojaću da doprinesem očuvanju i unaprjeđenju ugleda ove cijenjene ustanove, afirmaciji grada Kotora, kao i da opravdam ukazano povjerenje. Po odlasku sadašnjeg direktora u penziju, u prvoj polovini novembra, stupiću na ovo radno mjesto. Mandat direktora opštinskih javnih ustanova kulture u trajanju je od četiri godine, kako stoji u Zakonu o kulturi i u aktima ove ustanove – kazao je Medin.

Dušan Medin foto Boka News

Dušan Medin (Kotor, 1990) diplomirao je arheologiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a postdiplomske studije menadžmenta u kulturi i medijima na UNESCO Chair in Cultural Policy and Management na Univerzitetu umetnosti u Beogradu i Univerzitetu Limijer Lion 2. Doktorand je arheologije na Primorskom univerzitetu u Kopru, Slovenija. Trenutno je zaposlen u Direkciji Muzeja i galerije Budve, na menadžersko-administrativnim poslovima, a ranije je radio u Opštini Budva i Udruženju Paštrovića i prijatelja Paštrovića u Beogradu „Drobni pijesak”, a bio je angažovan u drugim organizacijama u Crnoj Gori i Srbiji. Autor je više poglavlja u monografijama, kao i naučnih i stručnih radova o kulturnoj baštini Crnogorskog primorja, potom menadžmentu baštine i kulturnim politikama. Urednik je više desetina izdanja o kulturi i kulturnoj baštini našeg kraja, i zbornika radova sa naučnih skupova, kao i autor i kustos izložbi. Bio je učesnik arheoloških istraživanja u Crnoj Gori, Srbiji i Grčkoj, a etnoloških i etnomuzikoloških u zavičaju. Živi u Petrovcu.

/A.Ć./

Obljetnica spasonosnog konvoja Libertas

0
Konvoj Libertas

Na današnji dan 31. oktobra 1991. Konvoj Libertas uplovio je u ranim jutarnjim satima u grušku luku, nakon što su gotovo pola noći na Mljetskom kanalu čekali kraj pregovora s Jugoslavenskom ratnom mornaricom. JRM je napokon popustila i brodove nakon pregleda pustila dalje prema Dubrovniku. Iz Gruža su u susret Konvoju isplovljavali gliseri Odreda naoružanih brodova te svih 29 brodova, brodica i ostalih plovila uveli u luku, gdje ih je čekalo oko hiljadu Dubrovčana.

Podsjetimo, konvoj je u oktobru 1991. godine krenuo iz Rijeke predvođen Stjepanom Mesićem, tada aktualnim predsjednikom Predsjedništva SFRJ i vrhovnim zapovjednikom JNA te predsjednikom hrvatske Vlade Franjom Gregurićem.

Konvoj je predvodio Jadrolinijin brod “Slavija”, kojim je upravljao kapetan Damir Jovičević. Na putu do Dubrovnika u svakoj luci “Slaviji” se u humanitarnom pohodu pridružilo više turističkih brodova, jedrenjaka, ribarskih koća i remorkera. Moramo istaknuti kako je poznato bodarsko mjesto Krila Jasenice tom prigodom bilo najzastupljenije u konvoju sa čak 18 brodica, uglavnom turističkih.

Konvoj Libertas

“Konvoj Libertas i obrana Dubrovnika sigurno su najveća akcija nenasilja u Europi u 20 stoljeću, koje zajednički sa Gandhijevim maršom soli i Maršom na Washington M.L.Kinga predstavljaju bitno nasljeđe svjetskog humanitarnog i mirotvornog iskustva, opisao je Konvoj Libertas jedan od njegovih inicijatora”, dr. Slobodan Lang.

Konvojem Libertas skrenuta je pozornost svetske javnosti na nužnost zaštite Dubrovnika od daljnjeg razaranja, koje su provodile srbijanske i crnogorske snage potpomognute Jugoslavenskom narodnom armijom.

Zbog migranata dodatne barijere na putevima

0
GP Maljevac

Vlada RH je donijela odluku o zaprječivanju cesta i puteva na državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom i Srbijom, i to na 13 lokacija. Na taj se način žele onemogućiti nezakoniti prelasci granice izvan graničnog prijelaza, poboljšati nadzor i suzbiti krijumčarenje.

Veliki vojni aerodrom Željava na samoj je granici s Bosnom i Hercegovinom i upravo bi se ovdje na dvije piste trebale postaviti fizičke zapreke kako bi se otežao put migrantima u Hrvatsku.

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović tu je mjeru najavio nakon sigurnosnih procjena, a sve će se uglavnom financirati iz Evropskog fonda za unutarnju sigurnost. Tako bi migrantima i njihovim krijumčarima obilazni putevi trebali postati nedostupni.

Zahvaljujući brojnim policajcima uz Željavu i Ličko Petrovo Selo smanjen je broj ilegalnih prelazaka na tom dijelu, no migranti pronalaze nove putove kroz minska polja u šumi.

U tom dijelu Like granicu je teško nadzirati uprkos velikom broju policajaca koji su stigli iz cijele Hrvatske. Stoga se mnogi ovdje pitaju treba li uz betonske zapreke postaviti i nepopularnu žilet-žicu te kamere.

U Italiji na plaži pronađena boca sa stripom iz Herceg Novog

0

Na plaži Torre Guaceto u Brindiziju (Italija) pronađena je jedna boca sa stripom sa ovogodišnjeg Hercegnovskog strip festivala. Riječ je stripu koji je nacrtao Iztok Sitar, saopštavaju organizatori Hercegnovskog strip festivala(HSF)..

“Boca je pronađena u Brindiziju gdje su prošle godine objavljena tri, četiri teksta o HSFu, ali ipak je impresivno da se tako zna o nama isto koliko i to da su pronašli bocu na nekih 130 milja razdaljine, na drugoj špondi Jadrana”, kazao je za naš portal Nebojša Mandić iz HSF-a.

Strip u boci našao se u rukama izvjesnog Domenika. Post je objaviljen na stranici Thalassia Coop italijanskog ogranka prirodnjačke grupe Thalassia koja se bavi zaštitom divljih životinja, uz zahvalnost što im je Hercegnovski strip festival poklonio ovu emociju tipičnu za neka druga vremena.

Sreću i zadovolljstvo nisu krilli ni naše komšije sa druge strane Jadrana te su u postu napisali „Poslije kiše i valova, rijeke blata i vjetrova od oluje…Dolaze i pokloni mora!“

HSF se, pred završetak manifestacije, pobrine da duh devete umjetnosti nadživi šestodnevno izdanje manifestacije.

Specijalni gosti festivala i ove godine nacrtali su po kaiš stripa, zatvorili crtež u staklenu bocu i bacili ga u more, po vjekovima starom običaju slanja poruka sa pučine. Svi crteži promovišu zajedništvo i ljubav i – čitanje stripova.

Saradnja između kotorskog sudstva i tužilaštva sa novinarima na visokoj razini

0
Pavićević i Čelanović

U organizaciji CEDEM-a (Centra za demokratiju i ljudska prava) i Ambasade SAD-a, danas je u Kotoru održan sastanak na temu poboljšanja komunikacije i saradnje između službi za odnose sa javnošću sudstva, tužilaštva i predstavnika medija.

PR Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević i PR Osnovnog državnog tužilaštva Tijana Čelanović, predstavili su novinarima postojeću praksu i instrumente komunikacije sa medijima.

“Kada smo otpočeli pisanje ovog projekta, „Unapređivanje praksi lokalnih medija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala“, uvidjeli smo nedostatak saradnje potencijalnog povjerenja koje vlada između predstavnika medija i sistema pravosuđa. Ovakvi sastanci su veoma važni kako bi poboljšali saradnju novinara, sudstva i tužilaštva“ – kazao je u ime organizatora skupa Marko Pejović iz CEDEM-a.

PR Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević je istakao dobru saradnju sa medijima, koja traje već nekoliko godina.

„Nikada nisam imao neku lošu situaciju. Ono što je karakteristično za postupanje sudova i tužioca je da moramo da saopštimo pravu informaciju u pravom trenutku. Komunikacija sa medijima obavljamo neposredno, vajberom, telefonom ili putem maila. Novinari moraju da razumiju da mi želimo da kažemo, da nam je to obaveza, ali da u datom trenutku ne možemo momentalno sve da kažemo. Potrebno je da izvršimo uvid u spisak predmeta da bismo dali pravi informaciju. Osim toga, ponekad je potrebno da se konsultujemo i sa kolegom sudijom, odnosno tužiocem, koji radi taj predmet. Onda zajedno vidimo šta se može saopštiti za javnost. Takođe mi baratamo terminom osnovana sumnja. To znači da osoba nje izvršila ili napravila neko krivično djelo, već da postoji osnovana sumnja. Stoga pritvor predstavlja procjenu mjera, a ne zatvor ili kaznu” – kazao je između ostalog Pavićević.

PR Osnovnog državnog tužilaštva Tijana Čelanović pojasnila je proces iznošenja podataka u javnost, te istakla da danas u tužilaštvu radi osam tužioca, što u znatnoj mjeri olakšava i ubrzava proces rada.

“Nama se postavljaju pitanja najčešće kada taj predmet fizički još uvijek nije došao do nas. Vi dobijete informaciju iz policije. Mi imamo šest sati da utvrdimo da li je lice počinilo neko krivično djelo, da li imamo dokaze… Zatim imamo 24 sata, ako odlučimo da ima osnova, da ga lišimo slobode. U tih 24 sata ako vi postavite pitanje da li je to lice zadržano, ja nemam prostora da vam to kažem dok dežurni tužilac ne sasluša lice i ne donese riješenje o zadržavanju. Od tog momenta, ima još 72 sata koji trebaju da prođu da bi predmet došao kod sudije za istragu. Tek kada predmet dođe kod sudije za istragu, možemo ga smatrati formiranim predmetom…” – objasnila je Čelanović.

Novinari su izrazili zadovoljstvo saradnjom sa PR Osnovnog suda u Kotoru Špirom Pavićevićemi, koji je samoinicijativno u više slučajeva kontaktirao novinare te im dostavio informacije za koje je smatrao da su značajne za javnost, kao i PR Osnovnog državnog tužilaštva Tijanom Čelanović.

Na sastanku je obostrano sugerisano na koji način sudstvo i tužilaštvo može dodatno unaprediti saradnju sa medijima, češćim ažuriranjem portala sa novim informacijama o predmetima, a koje novinari mogu da koriste kao zvanične informacije, a otvorena su i pitanja da li tužilaštvo po službenoj dužnosti nalazi u medijima osnove za pokretanje postupaka, postoji li zakonski rok u okviru kojeg treba da se sprovede faza izviđanja, ukazano je i na potrebu poštovanja prezumpcije nevinosti optuženih u izvještavanju, kao i poštovanje adekvatne terminologije u izvještavanju iz domena rada tužilaštva i sudova.