Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva naplatila je do početka jula 1,97 miliona EUR na ime boravišne takse, što je gotovo 200 hiljada EUR više nego u istom prošlogodišnjem periodu.
Sekretar za finansije i direktor Uprave za naplatu javnih prihoda, Petar Odžić, naveo je za Primorske novine da su premašeni prošlogodišnji rekordni rezultati.
„Od ukupno naplaćenog iznosa 980,91 hiljadu EUR odnosi se na naplatu boravišne takse za privatni smještaj. Prošle godine u istom periodu naplaćeno je 1,89 miliona EUR, od čega se 925,65 hiljada EUR odnosi na građane“, kazao je Odžić.
On je dodao da boravišna taksa predstavlja prihod Nacionalne i Turističke organizacije Budve.
Odžić je podsjetio da će od početka juna na terenu timovi turističkih inspektora, ovlašćenih za kontrolu privatnog smještaja i naplatu boravišne takse.
„Planiramo da kontrole u privatnom smještaju budu do kraja septembra, dok ćemo hotele kontrolisani tokom čitave godine. I pored velikih napredaka u naplati boravišne takse, prostor sive zone je još veliki, ali zajedničkim naporima lokalne i državne turističke inspekcije, trudićemo se da sivu zonu svedemo na minimum“, rekao je Odžić.
On je naveo da je cijena boravišne takse ostala nepromijenjena, a prihod od nje u promjeru 80 prema 20 odsto dijele TO Budva i NTO.
TO Budva, kako se dodaje, dominantni priliv očekuje od naplate boravišne takse i njen budžet za ovu godinu biće čak 3,5 miliona EUR.
Gran pri 33. Filmskog festivala Herceg Novi (FFHN) “Zlatna mimoza” osvojio je film “Bog postoji, ime mu je Petrunija” u režiji Teone Strugar Mitevske iz S. Makedonije, nagrađen kao politički provokativna moderna bajka, koja “odjekuje, boli i zasmijava”, kako je naveo u obrazloženju žiri, prenosi seecult.org.
Trijumf na 33. FFHN-u ostvario je i domaći reditelj Ivan Salatić filmom “Ti imaš noć”, koprodukcijom Crne Gore i Srbije koja govori o odumiranju malog lučkog grada, ali i starijim generacijama koje se nisu snašle u tranziciji koja još traje, kao i o neizvjesnosti i iščekivanju boljeg vremena među mlađima.
Salatić je osvojio Zlatnu mimozu za režiju svog filma, čija je svetska premijera bila u okviru 33. Nedjelje kritike u Veneciji 2018. Takođe, film “Ti imaš noć” dobio je nagradu žirija 33. FFHN-a “Živko Nikolić” za montažu Jelene Maksimović, kao i nagradu Federacije filmskih kritičara Evrope i mediteranskih zemalja (FEDEORA) za najbolji film.
„Sačuvano blago dobrotskih palata” naziv je izložbe koja je otvorena u četvrtak u Galeriji solidarnosti u kotorskom Starom gradu, koja je javnosti predstavila dio dragocjenog nasljeđa dobrotske porodice Radimir i iznova otvorila pitanja o obavezi zaštite privatnih zbirki i potrebi otvaranja muzeja koji bi u Kotoru sabirao istorijsku, etnografsku i drugu kulturnu baštinu ljudi kotorskog kraja.
O značaju porodice Radimir svjedoče istorijski zapisi i izloženi rodoslov na kome je od XVI vijeka do danas predstavljeno 1300 imena među kojima 124 kapetana, 6 poručnika i 106 mornara. Kako se čulo, članovi ove porodice bili su vlasnici ili zapovjednici na 105 jedrenjaka, pa su dobar dio postavke autorke izložbe Dragana Lalošević i Danijela Đukić posvetile pomorstvu.
Razlog izlaganja dijela ove bogate i velike porodične zbirke je činjenica što je Zoran Radimir, koji čuva ove vjekovne predmete, u velikom problemu. Naime, svjestan je bogatstva koje posjeduje, svjestan vrijednosti i priče koju priča to bogatstvo, a mi smo smatrali da bi izložba i ponovno izlaganje porodičnog nasljeđa Radimira moglo biti podsticaj da se najzad ozbiljno osmisli njegov dalji život. Iako nam govore o sjajnoj prošlosti, divnoj porodici Radimir i velikom usponu Dobrote, što je život predmeta ako ne zažive, ne nađu svoje mjesto ili su sakriveni u nekoj od dobrotskih palata“ – upitala je Dragana Lalošević, etnološkinja i rukovoditeljka Muzeja grada Perasta. Kako je kazala, izloženi predmeti imaju sve uslove da postanu muzejski predmeti. „Oni su obrađeni, a njih 525 je sa palatom Radimir i Crkvom Svetog Mihovila dobilo status zaštićenog kuturnog dobra“ – rekla je Lalošević i predstavila postavku: „U prvom dijelu galerije izloženi su uglavnom umjetnički predmeti, portreti i slike brodova, a tu je i mali detalj salona. Drugi dio postavke vezan je za pomorstvo. U trećem dijelu postavke je najveći dio etnografskih predmeta uglavnom vezan za posuđe i upotrebne predmete, a tu je, naravno, i ono najvrijednije, ono čime se ponosi Crna Gora – jedan od dva sačuvana primjerka cacare, starog oglavka.“
Sačuvano blago dobrotskih palata
U ime organizatora izložbe OJU „Muzeji“ prisutne je pozdravio direktor Dušan Medin. On je izrazio zadovoljstvo saradnjom sa porodicom Radimir. „Ovo jesu bokeljske teme, ali i vi i mi svi koji se bavimo kulturnom baštinom znamo da nadilaze bokeljski kontekst, nadilaze lokalnu priču, pozicioniraju Dobrotu i Kotor na jedan širi nivo, a to je evropski, dozvolite da kažem i svjetski. U tom smislu je prava privilegija biti domaćin ovakve jedne kolekcije u ovom gradu i želim vam da uživate u izložbi“ – kazao je Medin i javno zahvalio prijateljima izložbe Turističkoj organizaciji i hotelu „Astoria“.
Sačuvano blago dobrotskih palata
Izložbu je otvorila Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine Ministarstva kulture. „Ono što je za mene posebno važno da se istakne u vremenu brzog života i novih medija jeste filantropija kako bi neko rekao ili kako bih rekla ja – humanost jer je to širi pojam, a znamo da je porodica Radimir tokom svog trajanja dijelila sa drugima. Težeći boljem životu za sebe i svoje potomstvo, dijelila je sa svima koji su se uz njih u tim vremenima našli a ništa zauzvrat nije očekivala. To su osobine koje krase velike ljude koji su jednostavni i tu sa nama, a negdje smo zaboravili da su se generacije u Crnoj Gori podizale na vrijednostima kao što su humanost i čojstvo. Napomenuću da su brojne muzejske zbirke obogaćene i poklonima porodice Radimiri, u prvom redu Pomorski muzej, ali i drugi muzeji“ – rekla je Martić. Ona je istakla da veoma obavezuje činjenica što nasljeđe porodice Radimir i kulturna dobra od 525 predmeta i 21 novčića nastalog u Kotoru predstavljaju kulturno blago Crne Gore. „Od značaja je da razmislimo što raditi sa privatnim zbirkama i važno je da stručna javnost da svoj puni doprinos rješavanju tako važnog pitanja“ – zaključila je Martić.
Sačuvano blago dobrotskih palata
U ime porodice prisutnima se obratio Zoran Radimir i zahvalio OJU „Muzeji“ na podršci i Ministarstvu kulture čiji su službenici uradili obradu predmeta i njihovo kataloško kategorisanje te dali zvaničnu ocjenu po kojoj su neke od porodičnih zbirki dobile status pokretnog kulturnog dobra. „Tako su moje zbrike ostale moja briga, ali postale i briga društvene zajednice koja treba da nađe način da ih zaštiti i valorizuje. Mislim da bi nasljeđe porodice Radimir trebalo da bude dio postavke nekog istorijskog ili muzeja grada Kotora, pa ja kao vlasnik ovih zbirki apelujem na gradske vlasti da nađu način da se to riješi. Kotor je svojom kulturom zadužio dosta Crnu Goru, pa vjerujem da vlasti imaju argumente da traže da se stara zgrada zatvora vrati ovom gradu jer bi se u njemu mogle smjestiti i arheološke i etnografske i druge brojne zbirke koje ovdje imamo“ – istakao je Radimir.
U muzičkom dijelu programa je nastupila Nevila Klakor koja je na violini izvela Dobrotsko i Škaljarsko kolo.
Grčke vlasti zaplijenile su gotovo 52 kilograma kokaina skrivenog u kontejneru u luci Solun.
Droga je bila sakrivena u rashladnom sustavu kontejnera natovarenog bananama iz Latinske Amerike.
Grčka Obalna straža surađivala je s jedinicom za droge Lučke uprave u otkrivanju opojnih droga pomoću K9 jedinica i rendgenskih uređaja, priopćila je Obalna straža.
Prema informacijama, otkriveno je ukupno 47 paketa koji su sadržavali 51,9 kilograma kokaina.
Rashladna jedinica u kojoj je pronađena droga zaplijenjena je u sklopu istrage.
Podaci o brodu na kojem je bio kontejner s kokainom nisu otkriveni.
Grčka droge dolazi nakon što se njemačke vlasti prijavile zaplijenu 4,5 tone kokaina, vrijednog 1,1 milijarde dolara, u luci Hamburg. Operacija je obilježila najveće presretanje kokaina u zemlji ikad.
U Kotoru ovih dana boravi preko deset hiljada gostiju, što je oko pet odsto više u poređenju sa istim prošlogodišnjim periodom, saopštila je direktorica lokalne Turističke organizacije (TO), Ana Nives Radović.
Ona je kazala da to nikada nije realan pokazatelj popunjenosti kapaciteta, budući da iz godine u godinu ima više hotelskog i privatnog smještaja.
“Statistika, ipak, pokazuje da je i popunjenost na prošlogodišnjem nivou. Sa druge strane, u Kotoru je prisutna veća svijest o registraciji turista, posebno onih u privatnom smještaju. Veoma je pohvalno što izdavaoci smještaja prepoznaju da je njihova obaveza da prijave goste i po tome je Kotor u Crnoj Gori u samom vrhu”, rekla je Radović za Skala radio.
Ona je podsjetila na samo par najnovijih karakteristika Kotora, koji je ove godine drugi na listi najinteresantnijih i najboljih kruzing destinacija u istočnom Mediteranu. Tu je i njegovo mjesto na listi 15 najboljih evropskih destinacija u ovoj godini.
Radović je ocijenila da pohvale govore same za sebe, a ono što je važno turističkim poslenicima da bi unaprijedili poslovanje je osluškivanje primjedbi turista.
“Jedna od najvećih zamjerki je buka na pojedinim mjestima u starom gradu, zatim se kao jedna od pritužbi bilježi čistoća, odnosno nečistoća, posebno plaža i kupališta. Najviše se zamjera na nedostatku kanti za otpatke”, navela je Radović.
Ona je dodala da saobraćajne gužve nijesu toliko istaknute kao problem turistima, koliko su to domicilnom stanovništvu koje ih kao problem tokom sezone najviše osjećaju.
“Postoji dugogodišnji problem neriješenih i isprepletenih nadležnosti između opštine, Morskog dobra, Komunalnog preduzeća, Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora. Ovo posebno kada je riječ o održavanju šetališta duž mora, klupa, mobilijara i javne rasvjete”, kazala je Radović.
Kotor – foto Boka News
Zbog nedostatka jasne informacije ko je nadležan i odgovoran za koji posao, građani i turisti se često obraćaju medijima i Turističkoj organizaciji.
Radović je podsjetila na izražen problem na početku glavne turističke sezone u Kotoru, a to je parkiranje sve većeg broja turističkih autobusa.
“To je kulminiralo u trenutku smjene vlasti u Kotoru i nedostajućeg Koordinacionog tijela za praćenje turističke sezone koje, za ovu godinu, bivša vlast nije oformila”, rekla je Radović.
Ona smatra da bi takvo tijelo trebalo da postoji tokom cijele godine, jer je Kotor generalno grad izletničkog i kruzing turizma.
Budući da nije bilo skupštinskih zasijedanja, nije donesena ni odluka o naplati naknade za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara, odnosno naplate takse koja se inače ubirala od turističkih autobusa.
“Zbog toga se dnevno gubio značajan prihod od nekoliko stotina EUR, a samo jedan autobus plaća taksu od 15 EUR. Već u martu veliki broj agencija je pitao gdje i kome plaćaju tu naknadu”, navela je Radović.
Kada su u pitanju turistički autobusi, problem je zaustavljanja, parkiranja, zadržavanja, buke, gužve, bez alternativne lokacije, sve u trenutku kada je sezona bila već uveliko u toku.
“TO Kotor je uspjela da informiše agencije gdje sa autobusima, zadržala kontakt sa njima i najave dolazaka svih onih kojima je ovakva neriješena i konfuzna situacija možda mogla biti razlog da više ne dolaze u Kotor”, zaključila je Radović.
Turistička organizacija opštine Kotor organizuje koncert jazz muzike “Đorđe Obradović quintet” na risanskoj pjaci dana 10. avgusta 2019. godine (subota) sa početkom u 21 sat.
“Đorđe Obradović quintet” čine: jazz vokalista Đorđe Obradović koji je diplomirao moderno pjevanje na L’Aula Conservatori de Musica Moderna y Jazz u Barseloni, porijeklom iz Risna, saksofonista Max Kochetov (prvi alt saksofonista Big Benda RTS-a), klavirista i jazz pijanista Andreja Hristić, kontrabasista Borisa Šainović i bubnjar Miloša Grbatinić.
Repertoar čine bezvremenski instrumentali obogaćeni vokalo
Rekordan broj turista zabilježen je danas na raftingu rijekom Tarom, saopšteno je iz Nacionalnih parkova Crne Gore (NPCG).
Kako su kazali iz tog javnog preduzeća, današnji rekord po broju turista koji su bili na raftingu Tarom je vrhunac promotivnih efekata.
„Turizam u nacionalnim parkovima ostvaruje ovih dana rekordne rezultate. Iščekivani rekord se desio upravo danas na raftingu rijekom Tarom, a juče na Skadarskom jezeru“, kaže se u saopštenju NPCG.
Te vijesti su, kako se navodi, upravo zabilježene u novokreiranom softveru ePosjetilac koji omogućava NPCG da u realnom vremenu raspolažu tačnim podacima o broju i strukturi posjetilaca, kao i opredjeljenju koji vid aktivnog odmora realizuju u našim parkovima.
„Poseban razlog za ponos i ovaj uspjeh posjeta, iz nacionalnih parkova objašnjavaju činjenicom koja potvrđuje da je Crna Gora na mapi turističkih destinacija posebna jer je očuvala prirodne vrijednosti“, kazali su iz NPCG.
Prema njihovim riječima, u fokusu medijske javnosti je i posjeta Bila Gejtsa, jednog od najpoznatijih svjetskih ličnosti, nacionalnom parku Durmitor i raftingu Tarom, što ide u prilog činjenici da vjerujemo da smo promotivnim aktivnostima uspjeli da pozicioniramo Nacionalne parkove Crne Gore na turističkoj svjetskoj mapi kao najatraktivnije destinacije, poručuju iz NPCG.
Taj rezultat ujedno je potvrda da se turizam u Nacionalnim parkovima ne događa, već da se uz kvalitetno planiranje, promotivne aktivnosti i organizovani rani rad tokom svih dvanaest mjeseci mogu napraviti veliki iskoraci. Jedan od primjera kada se radi o raftingu je svakako činjenica da smo značajno unaprijedili infrastrukturu kako bi poboljšali ovaj segment ponude, rekonstruisali smo polazišta za raftere i instalirali sistem kabina koje su u funkciji samih raftera.
NP Durmitor – Crno jezero – foto Boka News
Veliki iskoraci i uspjeh posjeta,rezultat su napornog rada JPNPCG i saradnje svih zainteresovanih strana iz turističke privrede Crne Gore. Porast investicija koje se ulažu u nacionalne parkove iz godine u godinu govori o tome da je država Crna Gora itekako zainteresovana za zaštićena područja, njihovo očuvanje i razvoj na održivom principu – poštujući zakone prirode i ekološke principe.
Do izražaja sve više dolazi i gastro turizam, koji je posljednjih godina u porastu, što utiče na lokalne ekonomije, te generiše prihode svih preduzetnika koji svoje biznise ostvaruju u zonama koje gravitiraju crnogorskim parkovima. Za kraj sezone i godine, očekujemo slične rezultate, a predviđanja naših eksperata govore da će se taj trend nastaviti u idućim godinama, kaže se u saopštenju.
Promocija knjige Vande Babić na brodu foto D. Redžo
1 od 4
Promocija knjige
Vanda Babić
Promocija knjige
Portreti mog vremena
U nesvakidašnmjem ambijentu – na brodu „Katica“ u akvatorijumu kod ostrva kod Gospe od Škrpjela, pod zvjezdanim nebom, promovisana je zbirka poezuije „Crta na dlanu“ dr Vande Babić, Tivćanke koja živi i radi u Zadru kao profesorica kroatistike na tamošnjem Univerzitetu.
Promociju njene zbirke koju su ilustrovali poznati crnogorski likovni umjetnik Dimitrije Popović i njegova supruga Jagoda, priredio je Centar za kuturu Tivat u sklopu Festivala mediteranskog teatra “Purgatorije”.
Direktor CZK Tivat profesor Neven Staničić istakao je da je Vnada Babić vrlo specifična pjesnikinja zahvaljujući spletu svog jedinssvenog karaktera i stručnoj vokaciji dame od nauke.
“Dakle, potpuno samosvojesna svoje proživljene intimnosti i naše opšte ravnodušnosti spram nje, Vanda spaja ta dva svijeta u jedno, postigavši svojim pjesmama da taj spoj postane opšte mjesto. Malo je pjesnika koji su to uspjeli i malo je ljudi koji su sebi kadri priznati da njihova intima može, al ne mora ništa da znači. A ona je ponudila svjesna šta sve to može da proizvede.“ – istakao je Staničić.
Vanda Babić foto D. Redžo
Novinar, puiblicista i pjesnik Dragan Popadić je naglasio da poezuju Vande Babić prvenstveno karakteriše nježnost.
“U ovom surovom, grubom i hladnom svijetu svima je teško, pjesnicima ponajviše. Otuda ne može a da vas ne uzbudi nježnost u poruci pjesnikinje Vande Babić. Kao da je pjesnikinja pogodila naše misli i želje, a nismo ih znali tako lijepo iskazati. Oko nas je mnogo tuge, mnogo suza a pjesnikinja poručuje: „Ne da se suza pretvoriti u riječ, Ne da se tuga pretvoriti u pjesmu“. Otvara se i pitanje moći, odnosno nemoći riječi. Koliko su riječi uopšte sposobne da iskažu naša osjećanja. Riječi su nesavršene. Da bismo shvatili današnji svijet, služimo se jezikom koji je ustanovljen za jučerašnji svijet. Cijela ova zbirka odiše ljubavlju. Jer nakon svega ostaje Vjera, Nada i Ljubav – to troje. Al, najvažnija je ljubav – tako je pjevao još Sveti Pavle, a to poručuje i ova zbirka.”- istakao je Popadić.
Istakavši da je ovu zbirku imao prilike čitati jopšdok je bila u rukopisu i da je ona na njega ostavila snažan utisac, književnik Miraš Martinović je poručio da su “najbolje one pjesme koje se pišu iz potrebe, koje su duboki proizvod trenutka, a samim tim i garantovana vječnost.”
“Sve pjesme iz “Crte na dlanu” zapravo su su jasne kao crta na dlanu, osobene kao ta linija koja je kod svakog drugačija. Vanda Babić je ovim pjesmama je mjerila trenutke svog života, one najdublje i najupečatljivije, ali i one neobavezne koje svi ljudi proživljavaju, ali ih ne osjete na način kako to čine pjesnici i ne ostave trag na njima. Pjesme Vande Babić su tragovi života, duboki tragovi koji su ostavili otiske na njenoj duši, pisane kao svakodnevica za vječnost. Iskreno, zato dubinske. Kao gnome urezane u vrijeme, u kamen.”- istakao je Martinović.
Osvrćući se na neuobičajeni ambijent u kome se održava promocija, slikar Dimitrije Popović je naglasio da je “more dojilja umjetnosti”.
“To mi se upravo čini kod Vande, da je taj uticaj mora i Boke bilo njeno izvorište. To je oblikovalo ljepotu njene poezije. Supruga i ja smo dobili zadatak, koji smo sa zadovoljstvom prihvatili, da likovno obogatimo zbirku. To je bio izazov, iako ne volim riječ ilustracija. Ne možete ilustrirati napisano. Razmišljajući kako likovno oblikovati Vandine stihove, supruga i ja smo likovno artikulirali ono što smo osjećali da ti stihovi govore, i kako djeluju na nas. Korice su lična karta knjige. Razmišljao sam na koji način tu crtu na dlanu da oblikujem. Smatrao sma da ta šaka mora biti otvorena, iskrena, sa tom lijepom renesansnom glavom, likom. Preko te ruke je ta crta na dlanu. To je istovremeno i oznaka sudbine umjetnika, književnika, strast i ljepota, ali i rez, nešto što život određuje kao jednu manje lijepu dimenziju. I to je ono što poeziju čini posebno zanimljvom, da taj život čini podnošljivim.”- zaključio je Popović.
Sama pjesnikinja Vanda Babić istakla je svoju neraskidivu privrženost zavičaju –Boki i Tivtu kojima se uvijek sa radošću vraća.
“Umjetnost je ono što nas podsjeća koliko smo prolazni i u tome koliko smo snažni i koliko nas ima i kad nas nema i kad nas ne bude. Uronjeno u bojama ljubavi, upravo je to ono što nam je činiti. Dijeliti se u milion ljepota, zagrljaja, dobrih želja. Onog drugog, zavisti i jala ima i previše.“ – rekla je Vanda Babić.
Stihove iz njene zbirke “Crta na dlanu” nadahnuto je govorila Jelena Božović.
Thio Džejms je Ivan, mladi, talentovati i pametni kradljivac, koji želi da se povuče iz tog posla i započne novi život. Emili Ratajkovski je Elis, glumica na početku karijere, koju progone prijestupi iz prošlosti i dugovi iz Holivuda. Ovo dvoje otpadnika će se udružiti da zajedno sprovedu posljednju prevaru
NVO „Kalafatska radionica Bokovac“ iz Bara najavljuje početak realizacije projekta CattaroSail čije aktivnosti će obuhvatati obuku mladih jedriličara u Kotoru, organizovanje manifestacije “Dani jedrenja” i regate na drvenim tradicionalnim jedrilicama.
Ove aktivnosti dio su projekta CattaroSail, koji se sprovodi u opštini Kotor, a podržan je u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu (ReLOaD). Projekat sprovodi „Kalafatska radionica Bokovac“ iz Bara, u saradnji sa NVO „Kamelija“ iz Kotora i jedriličarskog kluba „Lahor“ iz Kotora.
Foto JK Jugole Grakalić
Realizacija aktivnosti u okviru projekta CattaroSail trajaće 10 mjeseci. U prvom mjesecu realizovaće se promotivne aktivnosti na tradicionalnoj kotorskoj manifestaciji „Bokeška noć“. Nakon promotivnih aktivnosti realizovaće se teorijska i praktična obuka mladih u jedrenju na tradicionalnim drvenim barkama. U prvom dijelu 2020. godine biće izrađena studija o jedriličarstvu. Sadržaj studije će uključivati kulturu jedrenja u Crnoj Gori, značaj jedriličarstva za Boku kotorsku kao i istoriji jedriličarstva u Crnoj Gori.
Regata Arsenal kup
Planirano je da jedan vikend u poslednjem mjesecu realizacije projekta bude posvećen događaju pod nazivom “Dani jedrenja”, tako što će se u subotu organizovati kulturno zabavni program, a u nedjelju regata. Na ovom događaju govoriće se o povezansoti kulture Boke kotorske i hrvatskog primorja, prije svega povezanost drvene brodogradnje u Hrvatskoj i Boki Kotorskoj.
ReLOaD program finansira Evropska unija, a sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP). U Crnoj Gori, ReLOaD program sprovodi se u partnerstvu sa opštinama Kotor, Tivat, Nikšić, Pljevlja i Podgorica.
